Iako je zakonom zabranjeno, prosjačenje u Crnoj Gori je svakodnevica, a za neke često i jedini način da prehrane porodicu. Takav je slučaj i Valentine Radosavljević iz beranskog naselja Talum.
Ona je zbog toga sada iza rešetaka, a njen suprug Mirsad Dubrani, koji nema nikakva dokumenta, posao i primanja, brine o desetoro djece.
Dok se njegova supruga, više puta procesuirana zbog prosjačenja, ponovo suočava sa optužbama - odnosno da je u Plavu 19. septembra koristila dvogodišnju kćerku za prosjačenje i prekršila ranije izrečenu zabranu napuštanja mjesta prebivališta, njen suprug tvrdi da tog dana u Plavu nije prosila, a ranije postupke pravda potrebom da prehrani porodicu.
- Bila je da prosi jer nijesmo imali. To je od moranja, nije od volje, što ona to voli da radi. Nego, nužda tjera čovjeka da to mora - jer desetoro đece mora da se prehrani. Imam dijete bolesno sa epilepsijom, sa posebnim potrebama. Znači morala je da izađe. I izašla je i tog dana su je uhapsili i dali su joj zabranu, da se javlja svaki poneđeljak ovdje kod nas u policiju - rekao je Dubrani za Televiziju E.
On je rođen u Crnoj Gori, ali nema lična dokumenta - kao ni njegova djeca. Zato ih sistem ne prepoznaje ni kada je riječ o socijalnoj pomoći, ali ih vidi u dijelu represivnih mjera i kaznene politike.
Bez papira on nema pravo na posao, a bez posla nema ni načina da prehrani porodicu. Sve to, kaže Mirsad, dovodi do prazne trpeze i situacija kada nemaju ni za hljeb
- Dešavalo se više puta. I što da radite tada? Što da radimo?! Sjedimo kod kuće i zabavljamo đecu kako ne bi tražili da jedu. Bez dokumenata sam, bez ikakvih prava sam. Živi, ali kao mrtvi. Kao da ne postojimo - rekao je on.
Mirsad kaže da ne traži milostinju - već pravo da radi i prehrani porodicu. Sada, dok je supruga u zatvoru, i to što je mogao da zaradi više ne može, a djeci je, kaže, teško jer majka nije tu.
Valentnin sin Dario Dubrani to potvrđuje.
- Bez majke mi je teško. Otac i brat nekad kad imaju posao, izađu da rade. Kad nijesam ja kući, kad sam u školi i moju sestru uhvati napad i niko ne zna da joj taj napad smiri. I nemam stvari za školu. Ponekad nađem nešto da se obučem. Imam prljave patike, prljave stvari, idem sa ovim prljavim stvarima u školu - rekao je on.
Da prosjačenje u Beranama nije samo pitanje prekršaja, već siromaštva, nezaposlenosti i nedostatka dokumenata kažu u beranskom Udruženju za podršku Roma I Egipćana.
Bez njih, ukazuju, ljudi ostaju bez posla, bez zdravstvene i socijalne zaštite - i bez šanse da djeca iz romskih porodica izađu iz začaranog kruga.
U Udruženju smatraju da je ključ u obrazovanju i zapošljavanju, jer dok god porodice nemaju osnovne uslove za život, ni represivne mjere neće moći da spriječe ono što ih na prosjačenje gura - goli opstanak. Baš kao ni u slučaju Valentine Radosavljević kojoj je određen pritvor od 30 dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm1PPrLg5cqA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sistem ih vidi u dijelu represivnih mjera, ali ne i kad je riječ o socijalnoj pomoći

Crnogorsko društvo koje je zapušteno obrazovno, kulturno i na svaki drugi način stvara pogodan ambijent za vršenje krivičnih djela i za formiranje ličnosti od ranih godina, koje su spremne da sva pitanja i probleme rješavaju isključivo nasiljem - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Radulović kaže da bi porast broja krivičnih djela iz oblasti nasilja u porodici trebalo ozbiljno da brinu društvo, a vlasti da se, kako kaže, pozabave i prije nego što dođe do pokretanja krivičnog postupka. 
- Ja ne vidim da iko o tome vodi računa. Trebalo bi da vidimo gdje su uzroci, a manje - više znamo gdje su uzroci, mi smo društvo koje je zapušteno obrazovno, kulturno, na svaki drugi način i onda se stvara pogodan ambijent za vršenje takvih krivičnih djela, pogodan ambijent i za formiranje ličnosti od ranih godina, koje su spremne da sva pitanja i probleme rješavaju isključivo nasiljem. O tome treba voditi računa i prije nego što se pokrene krivični postupak, jer je krivično pravo nešto što je krajnje sredstvo koje treba da bude ona zadnja linija odbrane. Kada dođe do suviše česte primjene krivičnog prava, odnosno pokretanja velikog broja krivičnih postupaka u nekoj oblasti, kao što to imamo ovdje kada je u pitanju nasilje u porodici, onda sasvim sigurno možemo da kažemo da imamo jedan ozbiljan problem i na tome treba da se radi - rekao je Radulović.
Pravosudni sistem mora biti efikasniji, poručuje Radulović, te da obrati pažnju na to da li je kaznena politika u slučaju nasilja u porodici adekvatna i da li šalje dovoljno jaku poruku izvršiocima i potencijalnim izvršiocima da to ubuduće ne rade.
- Mi imamo jednu neadekvatnu kaznenu politiku, blagu kaznenu politiku, generalno kada su crnogorski sudovi u pitanju i sve to dovodi do ovoga ambijenta u kome danas živimo. Opet moram reći - kulturno i vaspitno smo zapušteni, ljudi koji vrše odgovorne funkcije, koji vrše vlast u Crnoj Gori veoma često pokazuju jedan obrazac ponašanja koji doprinosi tom ambijentu. Često možete da vidite način na koji komuniciraju političari, potpuno odsustvo elementarne kulture, veoma često i sa dozom primitivizma, a, nažalost, nerijetko imamo promovisanje nasilja od strane ljudi koji vrše vlast u Crnoj Gori - istakao je Radulović.
Smatra da advokati mogu pomoći kad slučaj nasilja u porodice dođe pred institucije. Ali, kako ističe, oni nijesu ključni, jer ne mogu uticati na neefikasan sudski sistem. Mišljenja je da Sudski savjet primjenom odgovarajućih mjera i mehanizama koji im stoje na raspolaganju, shodno zakonu, utiču na sudije da budu ažurnije.
- Mi imamo određena pravna sredstva koja u praksi koristimo, između ostalog i podnošenje zahtjeva za ubrzanje postupka predsjedniku suda kada se postupak neopravdano odugovlači i nekada ta sredstva kada se koriste u praksi daju rezultate, a nekada, da budem iskren, ne, to bude sve uzaludno - zaključio je Radulović.

Radulović: Političari na vlasti su bez elementarne kulture, često se ponašaju primitivno

Kaznena politika u slučajevima odbijanja testiranja na alkohol i psihoaktivne supstance danas je znatno oštrija nego ranije, upozorio je advokat Đorđe Vukmir, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E. Prema njegovim riječima, vozačima koji odbiju testiranje prijeti zatvorska kazna od 15 do 60 dana.
- Danas je kaznena politika takva da u slučaju ukoliko vozači odbiju testiranje njih čeka zaprijećena kazna zatvora od 15 do 60 dana. Postoje situacije kada sudovi mogu, ukoliko nađu da se radi o licima koja ranije nijesu kažnjavana, ili ukoliko se radi o mladim licima, ili drugim olakšavajućim okolnostima, da primjenom ublažavanja kazne izreknu i novčanu kaznu, kada se može kazna zatvora koja je striktno predviđena zamijeniti blažom kaznom, odnosno krivičnom sankcijom - objasnio je Vukmir.
On je naglasio da je učestala vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci razlog zbog kojeg je došlo do izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
- To je za vozače bila povoljnija kaznena politika u odnosu na samo testiranje ukoliko se utvrdi prisustvo. Međutim, kako je zakonodavac tim izmjenama izjednačio kaznenu politiku, danas je kaznena politika takva da u slučaju ukoliko vozači odbiju testiranje njih čeka zaprijećena kazna zatvora od 15 do 60 dana. Postoje situacije kada sudovi mogu, ukoliko nađu da se radi o licima koja ranije nijesu kažnjavana, ili ukoliko se radi o mladim licima, ili drugim olakšavajućim okolnostima, da primjenom ublažavanja kazne izreknu i novčanu kaznu, kada se može kazna zatvora koja je striktno predviđena zamijeniti blažom kaznom, odnosno krivičnom sankcijom - kazao je advokat.
Zakonodavac, kako smatra Vukmir, ovakvim pristupom želi poslati jasnu poruku vozačima.
- Zakonodavac propisivanjem ovakvih kazni želi uticati na sve nesavjesne vozače i ukazati da je takvo ponašanje nesavjesno i društveno neprihvatljivo, te da se radi o društveno opasnom ponašanju - poručio je on.
Osim zatvorskih kazni, sudovi izriču i druge mjere.
- Osim izricanja zatvorskih kazni, sudovi izriču i zaštitne mjere, kao što je mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, koja, iako u ranijem periodu nije uspješno izvršavana, danas je zaživjela kao takva i sudovi izriču takve mjere koje se kontrolišu, te ako se ustanovi samo kršenje te mjere znači ponovno vršenje prekršaja - istakao je Vukmir.
Advokat poručuje da pored represivnih mjera, važnu ulogu mora imati i prevencija.
- Kazna zatvora je posljednja mjera, radi se o represivnoj mjeri, tako da smatram da bi na vozače bilo značajno uticati i na drugi način, prije svega kroz edukacije, od mladih vozača, osnovnih i srednjih škola, kako bi se preventivno uticalo na ovakva ponašanja - zaključio je Vukmir.

1250x600

1084x550

Vukmir: Do 60 dana zatvora za odbijanje alko i testa na droge, ali moguće i ublažavanje kazne

Kazne za seksualne delikte nad mladima i djecom su blage i često uključuju uslovne i kratke zatvorske kazne zbog čega je potrebno ojačati kaznenu politiku kako bi se ohrabrile žrtve da prijavljuju nasilnike, postigao adekvatan odvraćajući efekat i ojačalo povjerenje u pravosudni sistem.
To je poruka sa konferencije koju je organizovala NVO Prima povodom predstavljanja projekta „Prva linija otpora rodnom nasilju”, koji finansira Ambasada SAD-a u Crnoj Gori kroz Program malih grantova Demokratske komisije.
Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, istakla je da projekat ima za cilj borbu protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja sa fokusom na omladinu te da je veoma važno raditi na podizanju svijesti o ovom društvenom problemu, kao i pružanju podrške za njegove žrtve.
- U Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama svijeta, rodno zasnovano nasilje ostaje značajan izazov za ljudska prava, često pod uticajem ukorijenjenih društvenih normi i nedovoljnog institucionalnog odgovora - kazala je ambasadorka Rajnke, dodajući da podaci o femicidu u Crnoj Gori pokazuju zabrinjavajuće trendove.&nbsp;
- Izuzetno sam ponosna što podržavamo ovakve inicijative čiji je cilj sprječavanje i borba protiv ovog problema koji ugrožava dobrobit naših društava i svih građana - rekla je Rajnke.
Godišnja kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” podsjeća nas, kako je istakla, da je svjetlija budućnost, bez nasilja, moguća ako djelujemo zajedno i ako djelujemo sada.
- Rješavanje rodno zasnovanog nasilja zahtijeva zajednički napor svih društvenih aktera - vlade, njenih institucija i zajednice, kako bi se poslala jasna poruka počiniocima da rodno zasnovano nasilje neće biti tolerisano i da će svaki počinilac takvih djela biti kažnjen u skladu sa zakonom - saopštila je Rajnke.
Naglasila je da je rodno zasnovano nasilje globalni problem i zbog toga u njegovo rješevanje treba uložiti globalne napore.
- Sjedinjene Države ostaju čvrsto posvećene sprječavanju i odgovoru na sve oblike rodno zasnovanog nasilja. Samo tokom protekle godineVlada SAD je obezbijedila više od 273 miliona dolara za prevenciju i odgovor na rodno zasnovano nasilje u vanrednim situacijama - kazala je Rajnke.
Izvršna direktorica NVO Prima, Aida Perović, kazala je da ne zna sa sigurnošću da li je rodno zasnovanog nasilja bilo više ranije, ili ga ima sada, ali je sigurna da ga nema ni za milligram manje nego nekada.
- Rodno zasnovano nasilje se ne smanjuje, nego je u punom zamahu. Izdvojila bih tri razloga. Prvi je nedostatak prevencije. Tamo gdje je ima, mislim da bismo mogli da je počnemo na mnogo nižem uzrastu, još od vrtića. Drugi razlog vidim u nedostatku programa za rad sa nasilnicima. Potrebni su nam svojevrsni programi resocijalizacije. I prevencija i resocijalizacija su dio promocije kulture nenasilja, koja nam je u Crnoj Gori prijeko potrebna. I treće, mislim da nam je potrebna jača energija među predstavnicima institucija i civilnog sektora, da budemo na istom zadatku, da naše društvo predano gradimo kao inkluzivnije, pravednije, po mjeri svih građana i građanki - istakla je Perović.
Predstavnica NVO Prima, Anđela Žarić, kazala je da je projekat obuhvatio ciklus brižnih porodica, trening za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge iz stručnih srednjih škola i gimnazija, obuke vršnjačkih edukatora i edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa, radionice sa mladima, edukativno promotivne materijale i Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja.
- Na treningu za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge bilo je 25 učesnika iz 14 opština. Veliki akcenat je stavljen na zloupotrebu intimnih snimaka, među srednjoškolcima, ali i među osnovcima, tako da smo ponovo čuli koliki je to problem u Crnoj Gori - ukazala je Žarić.
Obuka vršnjačkih edukatora, edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa u Crnoj Gori okupila je na Žabljaku 26 učesnika i učesnica.
- Održali smo 19 radionica sa mladima u 15 crnogorskih opština i preko 230 mladih je eduktovano o rodnom i seksualnom nasilju. Interesovanje je bilo veliko što nas raduje, ali i rastužuje, jer pokazuje koliki je ovo zapravo problem da moramo toliko puta da ponavljamo i ukazujemo na to šta je rodno i seksualno nasilje - rekla je Žarić.
Viša istraživačica, Aleksandra Gligorović, koja je predstavila Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja, ukazala je da nema mnogo prijava, ali to nije pokazatelj da nema rodnog i seksualno zasnovanog nasilja.
- Nedostatak prijava ne znači da je nasilja manje, već da se ne prijavljuje često. Razlozi za to se mogu pripisati stigmatizaciji žrtava i njihovih porodica, strahu od osvete počinilaca. Jedan od razloga je i nedostatak povjerenja u pravosudni sistem i nedovoljna svjesnost o pravima žrtava. Žrtve, možda, nemaju adekvatan pristup sistemima podrške u smislu da im se obezbijedi sigurnost, da se ohrabre da prijave nasilje - rekla je Gligorović.
Naglasila je da su kazne koje se izriču blage.
- Mislim da kazne nisu adekvatne i na pravi način definisane. Vrlo često su blage, veliki broj njih uključuje uslovne kazne, kratke zatvorske ili oslobađajuće. Bilo je i novčanih za neka djela koja se tiču porodičnog nasilja. Postoji neusklađenost kazni sa međunarodnim standardima - rekla je Gligorović.
Smatra da je potrebno pooštriti kaznenu politiku kpoz izricanje strožijih kazni za seksualne delikte nad mladima i djecom.
- Mora da se razumije kakav je efekat seksualnih delikata na mlade i na djecu i da se bolje odlučuje za njihovu dobrobit i budući razvoj. Potrebna je ne samo dodatna obuka već jačanje svijesti sudija i tužilaca. Smatramo i da je važno uspostaviti bolju podršku za žrtve. Mora se ojačati povjerenje u pravosudni sistem, a to će postići samo ako su odluke donesene na pravi način i ako se kroz prakse vidi da je unaprijeđenja situacija, da su počinioci kažnjeni. Potrebna je institucionalna odgovornost i strožija kontrola nad sprovođenjem zakona - ukazala je Gligorović.
U ovoj godini je bilo 566 predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Broj pravosnažno riješenih predmeta je 115, osuđujućih presuda je 114, jedna oslobađajuća, a u dva slučaja je obustavljen postupak - navela je Gligorović.
Najviša kazna za ovu godinu je godinu i pet mjeseci, a najniža 30 dana.
- Skroro 30 odsto predmeta je još uvijek neriješeno što ukazuje na zagušenost pravosuđa, ili nedostatak resursa za pravovremeno procesuiranje - navela je Gligorović.
Podaci za 2023. godinu pokazuju da je bilo ukupno 443 predmeta, od čega 253 osuđujuće odluke, pet oslobađajućih, dvije obustave postupka i dvije odbijajuće.
- Vrste kazni u 2023. godini pokazuju da su najčešće izricane zatvorske kazne (77). Prosječna kazna 4.7 mjeseci a najveći broj kazni je od tri do četiri mejseca. Najduže kazne od jedne do dvije godine izrećene su samo u osam odsto slučajeva. Veliki broj bile su uslovne osude (52), što ukazuje na nedovoljnu odlučnost u odvraćanju nasilnika, posebno u ozbiljnijim slučajevima nasilja, što može ostaviti žrtve ranjivima i stvoriti percepciju nekažnjivosti za počinioce - jasna je Gligorović.

Pooštriti kaznenu politiku za seksualne delikte nad mladima i djecom

Više od 3.000 ljudi poginulo je pokušavajući da dođu do Španije morem u protekloj godini, što predstavlja nagli pad u poređenju s prethodnih 12 mjeseci.
Nevladina organizacija Caminando Fronteras saopštila je da se 3.090 ljudi utopilo između januara i 15. decembra 2025. godine, uključujući 192 žene i 437 djece.
Žrtve su bile iz 30 zemalja, uglavnom iz zapadne i sjeverne Afrike, ali i iz Pakistana, Sirije, Jemena, Sudana, Iraka i Egipta.
Aktivisti su upozorili da pad broja smrtnih slučajeva ne znači da su putovanja postala sigurnija, tvrdeći umjesto toga da strože granične kontrole guraju migrante na sve opasnije rute.
Izvještaj je otkrio da je prelazak Atlantika iz Sjeverne Afrike do Kanarskih ostrva i dalje najsmrtonosnija ruta, na kojoj je ove godine poginulo 1.906 ljudi. Putovanje može trajati i do 12 dana na moru.
Sve veći broj migranata pokušao je putovati rutom od Alžira do Balearskih ostrva, gdje je 1.037 ljudi izgubilo život.
Caminando Fronteras je takođe istakao pojavu nove rute od Gvineje do Kanarskih ostrva, naglašavajući ono što je opisao kao rastuće rizike s kojima se suočavaju ljudi koji pokušavaju da dođu do Španije morem.
Izvještaj je takođe kritikovao ono što je opisao kao globalno pooštravanje migracijskih politika tokom 2025. godine, s posebnim fokusom na SAD.
Navodi se da su mjere koje je promovisala američka administracija transformirale globalnu mapu mobilnosti, što se svodi na javnu objavu obuzdanog i nevidljivog rata protiv migranata.
Prema izvještaju, politike deportacije koje predvodi SAD pomogle su u stvaranju modela koji eksternalizuje protjerivanja u treće zemlje, što u nekim slučajevima rezultira zadržavanjem migranata u zatvorima, u pravnom limbu ili čak u američkim vojnim bazama u inostranstvu.
Organizacija je rekla da ove prakse odražavaju politike usvojene drugdje, navodeći plan Velike Britanije da deportuje tražioce azila u Ruandu - koji je kasnije zaustavio britanski Vrhovni sud - i stvaranje pritvorskih centara u Albaniji od strane Italije.
Uzete zajedno, navodi se u izvještaju, takve mjere konsoliduju transnacionalni sistem u kojem se mobilnost upravlja institucionalnim nasiljem i uskraćivanjem osnovnih garancija.

U 2025. godini više od 3.000 migranata poginulo pokušavajući da morem dođu do Španije

Kineske vlasti saopštile su danas da će uvesti dodatne carine od 55 odsto na uvoz govedine iz Brazila, Australije i SAD, počev od 1. januara i trajaće tri godine.
Cijene govedine u Kini posljednjih godina imaju tendenciju pada, a analitičari ukazuju na prekomjernu ponudu i nedostatak potražnje kako se druga najveća svjetska ekonomija usporavala, prenijeli su mediji u Francuskoj.
Sa porastom uvoza, Kina predstavlja izuzetno važno tržište za zemlje kao što su Brazil, Argentina i Australija.
Prema anketi koju je sproveo Peking, uvoz govedine je naštetio domaćoj industriji Kine, saopštilo je kinesko Ministarstvo trgovine.
Anketa je obuhvatila svežu, smrznutu, govedinu sa kostima i govedinu bez kostiju.
Dodatne carine će se primjenjivati tri godine, do 31. decembra 2028. godine.
Ministarstvo trgovine je to opisalo kao zaštitne mjere, navodeći da će se postepeno ublažavati.
Zemljama su dodijeljene godišnje kvote za uvoz, a pošiljke govedine u Kinu biće podložne dodatnom porezu od 55 odsto ako uvoz premaši ovu količinu. Kvote će se svake godine blago povećavati.
Za 2026. godinu, Brazil će imati uvoznu kvotu od 1,1 milion tona, Argentina pola miliona tona, Australija 200.000 tona, a SAD 164.000 tona.
Ministarstvo trgovine je navelo da suspenduje dio sporazuma o slobodnoj trgovini sa Australijom koji se odnosi na govedinu.
Brazilske vlasti, najveći svjetski izvoznik mesa, saopštio je danas da namjerava da "sarađuje sa kineskom vladom, kako bilateralno tako i u okviru Svjetske trgovinske organziracije (STO), kako bi ublažio uticaj" te mjere.

Kina će uvesti dodatne carine od 55 odsto na uvoz govedine iz nekih zemalja

Njemački vojni planeri upozoravaju da nedavni sajber-napadi, sabotaže i kampanje dezinformisanja mogu predstavljati uvod u novi rat, navodi se u povjerljivom vladinom dokumentu u koji je imao uvid Politiko.
Ta procjena iznijeta je u Operativnom planu za Njemačku (OPLAN), svojevrsnom nacrtu koji pokazuje kako bi Berlin organizovao odbranu njemačke teritorije u slučaju velikog NATO sukoba.
Ovakvo planiranje odražava veliku promjenu u Njemačkoj, koja je preuzela centralnu ulogu u logistici i planiranju pojačanja za Alijansu.
U dokumentu se navodi da hibridne akcije „u suštini mogu da služe kao priprema za vojni sukob“.
Umjesto da se sajber-operacije ili kampanje uticaja posmatraju kao pozadinski pritisak, novi plan ih direktno smješta u logiku vojne eskalacije.
Ova pretpostavka ima konkretne posljedice po način na koji Njemačka planira svoju ulogu u budućem sukobu.
Dokument predstavlja Njemačku kao operativnu bazu i tranzitni koridor za NATO trupe koji bi bio izložen pritisku već u ranoj fazi, naročito zbog njene uloge glavnog čvorišta Alijanse za premještanje i održavanje snaga.
Dokument od 24 strane klasifikovan je kao takozvana „lakša verzija“ plana, čiji je cilj koordinacija civilnih i vojnih aktera, kako bi se definisala uloga Njemačke kao tranzitnog čvorišta za savezničke snage.
U scenariju sukoba, Njemačka bi postala „prioritetna meta konvencionalnih napada dugodometnim oružanim sistemima“, usmjerenih kako na vojnu, tako i na civilnu infrastrukturu, navodi se u dokumentu.
OPLAN izlaže model eskalacije u pet faza, koji se kreće od ranog otkrivanja prijetnji i odvraćanja, preko nacionalne odbrane i kolektivne odbrane NATO-a, pa sve do poslijeratnog oporavka.
U dokumentu se navodi da se Njemačka trenutno nalazi u prvoj fazi, u kojoj je fokus na izgradnji zajedničke slike prijetnji, koordinaciji unutar državnih institucija i pripremi logističkih i zaštitnih mjera.
Plan takođe predviđa značajno proširenu ulogu domaćih vojnih snaga. Jedinice za unutrašnju bezbjednost imaju zadatak da štite kritičnu infrastrukturu, obezbjeđuju kretanje trupa preko njemačke teritorije i podržavaju održavanje funkcionisanja države dok se borbene snage raspoređuju na drugim mjestima.
Civilne strukture se tretiraju kao ključne za vojni uspjeh, pri čemu se transportne mreže, snabdijevanje energijom, zdravstvene službe i privatni izvođači više puta navode kao neophodni faktori.
U dokumentu se ističe da „brojni zadaci zahtijevaju civilnu podršku“, bez koje plan ne može biti sproveden.

Novi njemački vojni plan stranu sabotažu tumači kao uvod u rat

U &nbsp;većem dijelu Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Danas pretežno sunčano i hladno

Druge večeri sedmodnevnog novogodišnjeg programa u Budvi, na trgu ispred Starog grada, nastupe za pamćenje priredili su Marko Louis, te grupe Zana i Tap 011. Mnogobrojna publika uživala je u kvalitetnom pop zvuku, sjajnoj energiji i nostalgičnom prisjećanju na hitove devedesetih. Za energičan početak večeri pobrinuo se multitalentovani muzičar Marko Louis, koji je svojim hitovima proširio dobro raspoloženje, a sve prisutne oduševio pjevanjem, sviranjem bubnjeva i klavijature, kao i bitboksovanjem. Posebno je istakao zadovoljstvo što uspješnu 2025. godinu može zaokružiti nastupom u Budvi, naglasivši da je repertoar osmišljen tako da publika cijelo veče bude na nogama i da se energijom zajednički približi kraju godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123110124_28a2c4dbc8ae55ef56ae0821163d7abc2c033cd73c833a8247b4a2d8d2b4236e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025123110124_28a2c4dbc8ae55ef56ae0821163d7abc2c033cd73c833a8247b4a2d8d2b4236e" data-rendition-name="original" width="1619" height="1080" loading="lazy" alt="Novogodišnji program u Budvi "> </figure>  Nakon njega, na scenu je stupila grupa Zana. Pripadnici svih generacija okupljeni na trgu uglas su pjevali bezvremenske hitove „Vejte snegovi“, „Dodirni mi kolena“ i „Majstor za poljupce“. Jelena Živanović i Zoran Žika Živanović pohvalili su Turističku organizaciju Budve na kvalitetnoj realizaciji programa, ističući da je ovakav sadržaj „lijep, zdrav i ljekovit za narod“. Oduševljenje je izazvao i nastup Gradske muzike Budve, koju su članovi Zane opisali kao „besprekornu i punu ljubavi prema muzici“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123110128_3c8b574484965db642dfb0eb9e74697a2dcaa649aacbc0af7e2183a649f7f5fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025123110128_3c8b574484965db642dfb0eb9e74697a2dcaa649aacbc0af7e2183a649f7f5fe" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Novogodišnji program u Budvi "> </figure>  Žika Živanović ovom prilikom najavio je i novi muzički projekat u saradnji sa Futom Radulovićem i Sašom Al Hamedom, pod imenom „Lucky Sound“, koji je već privukao pažnju publike na međunarodnom nivou.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123110124_df4fd8b7514cf295ea85495ab28db91478b48a5eb1543c29fc0e1b7429cf8442.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025123110124_df4fd8b7514cf295ea85495ab28db91478b48a5eb1543c29fc0e1b7429cf8442" data-rendition-name="original" width="1619" height="1080" loading="lazy" alt="Novogodišnji program u Budvi "> </figure>  U završnici večeri, uz vatromet koji je obasjao nebo iznad Budve, nastupila je kultna grupa Tap 011. Njihovi hitovi vratili su euforiju devedesetih i rasplesali publiku. Goca Tržan prisjetila se posebnih uspomena iz Budve, naglasivši da je ovaj grad za članove benda bio „druga kuća barem dva mjeseca godišnje“. Ivana Peters dodala je da revival muzike devedesetih traje već godinama i da Tap 011 ima svoju vjernu publiku koja ih prati i danas.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123110128_0ef1eed324c0b584e88c3942d6e985c5177c443e18a066309e1363bbcf43c3f1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025123110128_0ef1eed324c0b584e88c3942d6e985c5177c443e18a066309e1363bbcf43c3f1" data-rendition-name="original" width="1619" height="1080" loading="lazy" alt="Novogodišnji program u Budvi "> </figure>  Nakon dva dana izuzetnog programa, Budvane i goste očekuje pravi spektakl. Danas, 31. decembra, od 13 časova na gradskom trgu biće održana Dječja Nova godina uz nastup hora „D‑moll“ predvođenog Leontinom Vukomanović, dok će u „najluđoj noći“ od 20 časova nastupiti Teodora Šćepanović, Emina Jahović i Aco Pejović. Organizatori novogodišnjeg programa su Turistička organizacija Budva i Opština Budva.

Drugo veče novogodišnjeg programa u Budvi: Marko Louis, Zana i Tap 011 donijeli muziku i emocije za pamćenje

Ministarstvo saobraćaja obavještava javnost da je regionalni put R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac pušten u saobraćaj, u skladu sa ranije datim obećanjem ministarke saobraćaja Maje Vukićević mještanima ovog kraja.
Kako je saopšteno iz ministarstva, otvaranje ove saobraćajnice potvrđuje ispravnost odluke da put koji je u tom momentu bio rizičan, tokom turističke sezone ostane zatvoren, kako bi se radovi na sanaciji klizišta na lokalitetu Sokolovina izveli temeljno, kvalitetno i bez kompromisa po pitanju bezbjednosti.
- Upravo takav pristup omogućio je završetak svih ključnih konstruktivnih elemenata, radova na hidroizolaciji i izradi nadslova nad galerijom, čime su stvoreni uslovi za bezbjedno odvijanje saobraćaja - stoji u saopštenju.
Ministarka saobraćaja je, kako se navodi, ranije ove godine tokom razgovora sa lokalnim stanovništvom jasno poručila da će put biti otvoren čim se za to steknu tehnički i bezbjednosni uslovi, a današnje puštanje u saobraćaj predstavlja dokaz da data riječ nije bila samo obećanje, već odgovorna odluka zasnovana na dugoročnom interesu građana.
- Svjesni smo koliki je problem predstavljalo klizište na regionalnom putu Đurđevića Tara - Mojkovac, zbog toga je Ministarstvo saobraćaja u saradnji sa Upravom za saobraćaj i izvođačem radova bilo potpuno posvećeno zadatku da se ovo klizište trajno sanira. Završeni radovi garantuju veću bezbjednost, trajnost i stabilnost saobraćajnice, što je bio naš prioritet od prvog dana - poručuju iz Ministarstva saobraćaja.
Dodaje se da će, čim vremenski uslovi dozvole, biti realizovani i završni asfalterski radovi, koji se nisu mogli realizovati u trenutnim vremenskim uslovima, kao i kompletna horizontalna i vertikalna saobraćajna signalizacija.
- Puštanje ove dionice u saobraćaj ima poseban značaj za lokalno stanovništvo, ali i za turizam, imajući u vidu da predstavlja važnu saobraćajnu vezu ka sjeveru Crne Gore i ski-centru na Durmitoru u zimskom periodu. Ministarstvo saobraćaja apeluje na sve učesnike u saobraćaju da vožnju prilagode uslovima na putu i da poštuju privremenu i stalnu saobraćajnu signalizaciju - navodi se u saopštenju.

Sanirano klizište Sokolovina, saobraćaj pušten na dionici Đurđevića Tara – Mojkovac

U Peruu su se juče na jednokolosiječnoj pruzi koja vodi do čuvenog arheološkog nalazišta Maču Pikču (Machu Picchu) sudarila dva voza, izvijestila je televizija CNN. Najmanje jedna osoba je poginula, dok je još tridesetak ljudi povrijeđeno. Za sada nema informacija o njihovoj nacionalnosti.
Prema riječima kapetana policijskog odjeljenja u Kusku (Cusco), Honatana Kastilje Gonsalesa (Jhonathan Castilla Gonzalez), u nesreći je stradao mašinovođa. Saobraćaj na pruzi koja povezuje Maču Pikču s obližnjim gradom Kuskom je obustavljen.
Uzroci nesreće, kao ni dodatni detalji, još nijesu poznati, navodi Si-En-En. Poznato je samo da se voz koji je saobraćao iz Maču Pikčua u ranim popodnevnim satima sudario s drugim vozom u blizini Koriuajračine (Qoriwayrachina), takođe arheološkog nalazišta.
Snimci koje su objavili lokalni mediji prikazuju vagone sa razbijenim prozorima i udubljenjima na bočnim stranama, zaglavljene duž željezničke pruge koja prolazi kroz gustu vegetaciju i tik uz ogromnu stijenu.
Maču Pikču se nalazi oko 100 kilometara od nekadašnje prijestonice Carstva Inka, Kuska, na nadmorskoj visini od oko 2.400 metara, iznad kanjona rijeke Urubamba.
Grad, izgrađen od precizno obrađenih kamenih blokova bez vezivnog materijala, smješten na planinskom prevoju s pogledom na zelene vrhove peruanskih Anda, dao je izgraditi sredinom 15. vijeka vladar Pačakuček Jupanki (Pachacútec Yupanqui). Španci su Carstvo Inka osvojili u prvoj polovini 16. vijeka, ali Maču Pikču tada nijesu otkrili. Nalazište je tek 1911. godine pronašao Amerikanac Hajram Bingam (Hiram Bingham).
Ovo mjesto svake godine posjeti oko 1,5 miliona turista, koji uglavnom dolaze vozom do obližnjeg grada Aguas Kaljentesa (Aguas Calientes).
Do Maču Pikčua je moguće stići i pješke: posjetioci polaze iz gradića Oljantajtamba (Ollantaytambo), a putovanje traje oko četiri dana.

Krvavi put do svjetskog čuda: Sudar vozova na putu ka Maču Pikču, jedna osoba poginula

Skupština Crne Gore razriješila je ministra sporta i mladih Dragosava Šćekića razriješen sa te funkcije.
Glasalo je 44 poslanika i svi su bili za.
Premijer Milojko Spajić predložio je juče Skupštini Crne Gore da razriješi funkcije Šćekića.
Lider Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković tražio je početkom novembra od Spajića da predloži razrješenje nekadašnjeg potpredsjednika SNP-a, koji je napustio tu stranku.
Joković je u dopisu Spajiću ukazao da je sporazumom o konstituisanju 44. Vlade usaglašeno da SNP predloži dva kandidata za ministre - u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvu sporta i mladih.
Šćekić je u međuvremenu formirao partiju Pokret narodnog povjerenja.&nbsp;
On je istakao kako nije razgovarao sa premijerom Milojkom Spajićem o funkciji nakon što je Joković poručio da mora vratiti ministarsko mjesto, ali da je spreman da postupi kako predsjednik Vlade odluči, budući da mu je on ukazao povjerenje da bude dio njegove Vlade.&nbsp;

Tag: kaznena-politika