Projekat "Bez dileme antifašizam" KIC Pop Hora traje punih osam godina, a od prvog koncerta 29. novembra 2017. desetine hiljada ljudi je širom regiona podržalo naš rad - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, menadžerka hora i osnivačica Snežana Burzan - Vuksanović.
Dan Republike nekada se obilježavao 29. novembra, u sjećanje na taj dan 1943. kada je održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije.
Članovi KIC Pop Hora su jedni od onih koji ne dozvoljavaju da ti datumi odu u zaborav, te će tradicionalno u subotu 29. novembra održati koncert "Bez dileme antifašizam".
Burzan - Vuksanović ističe da su, nakon prvog koncerta prije godine u Kulturno-informativnom centru "Budo Tomović", projekat "Bez dileme antifašizam" održali i na Trgu nezavisnosti u Podgorici, ispred Skupštine Crne Gore, a uslijedili su Beograd, Zagreb, Skoplje, Ljubljana, Subotica, Vrbas, Tjentište, Prijepolje..
- To su desetine i desetine hiljada ljudi koji podržavaju rad ovog hora i ovaj projekat - istakla je Burzan - Vuksanović.
KIC "Budo Tomović" je, kako navodi, domaćin horu otkad postoji, na čemu su im veoma zahvalni. Vježbanja i ponavljanja podrazumijevaju, kako je objasnila, da bi trebalo uskladiti 50 glasova da bi dali najbolje na koncertu.&nbsp;
Profesor i dirigent hora Mladen Čelebić kaže da je ovaj posao preuzeo prije tri mjeseca i vratio se kao stari, a novi čovjek u Podgoricu, jer je u tom gradu završio osnovnu i srednju školu, otišao za studijama i poslom i poslije više od četrdeset godina dobio poziv da se vrati.
- Nešto me je vuklo da nešto od tog svog znanja i iskustva prenesem malo i na neki ansambl u Podgorici. Ipak sam potekao odavdje, stekao ovdje obrazovanje i mislim da svi mi koji odemo da bi trebalo u jednom trenutku da to svoje iskustvo i znanje prenesemo na neke mlađe generacije, u ovom slučaju hora - pjevače koji vole da pjevaju, da ih uputimo i da im donesemo nešto novo, ako možemo - zaključio je Čelebić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Burzan - Vuksanović: Desetine hiljada ljudi podržavaju rad KIC pop hora i projekat "Bez dileme antifašizam"

Popularni podgorički KIC pop hor održaće tradicionalno, u subotu, 29. novembra 2025. godine koncert „Bez dileme – antifašizam“ pod dirigentskom palicom prof. Mladena Čelebića, u restoranu „Desetka“, od 19 sati.
Na repertoaru će se naći poznate partizanske, revolucionarne i antifašističke pjesme: Po šumama i gorama, Oj đevojko drugarice, Komandant Sava, Uz maršala Tita, Padaj silo i nepravdo, Teče Tara, Bilećanka, Odiseja, Zemljo moja i mnoge druge. Solisti hora su Slavica Dragović i Igor Đurić, a premijerno će biti izvedena autorska kompozicija „Gdje ste sada hej Sloveni?“ podgoričkog ljekara Vladimira Pavićevića.
Ove godine program u „Desetki“ obogatiće dio velikog modnog performansa Slobodanke Seke Martinović „Drugarica Broz, omaž ženi i jednom vremenu“ koji je prije 10 godina imao premijeru na Trgu nezavisnosti. Ovog 29. novembra modele gđe Martinović nosiće članice KIC pop hora.
Podsjetimo, prvi koncert projekta „Bez dileme – antifašizam“ po ideji Snežane Burzan Vuksanović, osnivačice i menadžerke hora, održan je 29. novembra 2017. godine u prepunoj velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Od tada hor je taj program pjevao skoro 50 puta, i to desetak u KIC-u, na Trgu nezavisnosti, nekoliko puta, na platou ispred Skupštine Crne Gore, u skoro svim gradovima u Crnoj Gori, ali i u: Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Skoplju, na Tjentištu, Jajcu, Prijepolju, Subotici, Vrbasu...
Domaćini u restoranu Desetka, obezbijedili su za sve goste besplatan vojnički pasulj (tokom cijelog dana), ali i kviz na temu poznavanja SFRJ i gostovanje DJ Kubanca.

Koncert KIC Pop Hora: Kultura antifašističkih sjećanja u subotu u ''Desetki''

Prvi crnogorski pop hor – KIC pop hor učestvovaće od sjutra, 13. juna, do nedjelje, 15. juna, na 35. internacionalnom festivalu horskog pjevanja “Sergio Chiarlo” i na proslavi 50. rođendana hora Milanollo, koji je domaćin ove poznate horske smotre.
Na scenama gradova Saviljano, kod Torina i Vilafaleta &nbsp;nastupiće pet horova iz Italije i Crne Gore: hor Milanollo i hor Vox Armonica iz Saviljana, hor bijelih glasova i mladih “Accademia MusicArte” (Novi Ligure), Mladi talenti na izvrsnom treningu u režiji Raffaelle Tassistro, hor zajednice Castagnole (Piedmont) i prvi put u Italiju stiže KIC POP HOR iz Podgorice, Crna Gora.
Prema najavi organizatora KIC pop hor je pravi kulturno-muzički fenomen u svojoj zemlji i regionu. &nbsp;
- Pod neumornim vođstvom i vizijom mr Sneže Burzan Vuksanović, istinske duše projekta, hor je za osam godina trajanja oživio i izrastao u veliku porodicu. Ona je mnogo više od režisera ili direktora: ona je menadžer, PR, kreativni menadžer, izumitelj i srce projekta "Bez dileme – antifašizam".Bez nje ništa od ovoga ne bi bilo moguće - navode u najavi domaćini 35. internacionalnog festivala horskog pjevanja “Sergio Chiarlo” u Saviljanu , i dodaju da uz muzičku podršku mr dirigovanja Jerine Knežević, KIC pop hor okuplja više od 50 entuzijasta između 20 i 70 godina: studente, profesionalce, umirovljenike... koji su ujedinjeni ljubavlju prema muzici i željom za dijeljenjem emocija.
Nakon više od 130 koncerata u Crnoj Gori i većim gradovima Balkana (Beograd, Sarajevo, Zagreb, Skoplje, Subotica, Drač i drugi), &nbsp;KIC pop hor će se u Italiji, tokom tri nastupa, predstaviti poznatim mješovitim domaćim i stranim repertoarom, ex YU pop hitovima, &nbsp;odabranim inostranim evergrin melodijama, etno a cappella programom, kao i dijelom popularnog projekta „Bez dileme – antifašizam“, koji imaju snažan društveni i kulturni utjecaj, a domaćini najavljuju i da publika očekuje neodoljivo iskustvo satkano od muzike, strasti i moćnih poruka.&nbsp;

KIC pop hor premijerno u Italiji

Popularni podgorički KIC pop hor doživio je ovacije izvodeći projekat „Bez dileme - antifašizam“, pod vedrim nebom banatskog Bavaništa, pred više hiljada ljudi na Dan mladosti, 25. maja.&nbsp; Publika je, kako se navodi u saopštenju, tokom čitavog koncerta bodrila, pozdravljala hor, uz uzdahe i aplauze, uz zajedničko pjevanje sa horom prvo nekadašnje himne SFRJ - Hej Sloveni i Internacionale, a potom i poznatih partizanskih i revolucionarnih pjesama: Uz maršala Tita, Kraj Sutjeske hladne vode, Bela ćao, Kaćuša, Padaj silo i nepravdo, Oj, đevojko drugarice, Marjane, Marjane, Sa Ovčara i Kablara, Zemljo moja, Računajte na nas.&nbsp; - Mnogi su nakon koncerta prilazili horistima sa suzama u očima, izažavajući i nostalgiju i radost, uz komentare: Bravo, Hvala vam što njegujete te pjesme, Ne mogu da vjerujem da sam ponovo čuo taj repertoar, Samo tako nastavite, Vi ste ambasadori mira i ljubavi, Dođite nam opet i slično - istaknuto je u saopštenju. Uz antifašistički repertoar, oko 40 podgoričkih horista, pod dirigentskom palicom mr Jerine Knežević predstavilo se i pop koncertom, uz konstantno bodrenje publike, naročito u refrenima: Lipe cvatu (solista Igor Đurić), Džuli, Ljuljaj me nežno, Mene voljela, Devojko mala, Dođi u 5 do 5 i dr. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528100520_85f5578596dd0b406e601acddce2fac6f18bd740fffce0024a9e77483db0a2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250528100520_85f5578596dd0b406e601acddce2fac6f18bd740fffce0024a9e77483db0a2d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Sa koncerta KIC pop hora u banatskom Bavaništu"> <figcaption>Sa koncerta KIC pop hora u banatskom Bavaništu(Photo: KIC pop hor)</figcaption> </figure>  Dio manifestacije „Jugonostalgija“ u Bavaništu, na Dan mladosti, bila je i &nbsp;modna revija Slobodanke Seke Martinović “Drugarica Broz - omaž ženi i jednom vremenu”, &nbsp;a modele su nosili šarmantni i dobro raspoloženi članovi i članice KIC pop hora, sa kojima je Martinović uvježbala dinamičnu koreografiju, uz Odiseju, Čamac na Tisi, Ko nekad u 8. Uz puno aplauza, podrške, čak i nevjerice, publika je sa velikim oduševljenjem ispratila 10-ak prelijepih modela kojima su podrška bili i modeli partizana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528100524_e7cb7244c2681aab8f148f21d2eaeac5afe0d91546d49450b5acf957e5001204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250528100524_e7cb7244c2681aab8f148f21d2eaeac5afe0d91546d49450b5acf957e5001204" data-rendition-name="original" width="2256" height="1496" loading="lazy" alt="Modna revija"> <figcaption>Modna revija(Photo: KIC pop hor)</figcaption> </figure>  &nbsp;Menadžerka hora Snežana Burzan Vuksanović prenosi utisak da je fantastična revija „ukrala šou“ &nbsp;odlično raspjevanom KIC pop horu i dodaje da „naravno nije bilo mjesta ljubomori, jer je riječ o istom timu koji predvodi, a koji već osam godina pjesmom širi ljubav među ljudima i narodima, promoviše vrijednosti mira, slobode, suživota, antifašizma. &nbsp; Ona dodaje da su Podgoričanke iz KIC pop hora blistale i na izboru za MISS Jugonostalgije 2025, a da je lentu najljepše ponijela Milica Vuletić, dok je za drugu pratilju izabrana Jerina Knežević.&nbsp; - Na četvrtoj manifestaciji „Jugonostalgija“ u Bavaništu (Vojvodina), na glavnom trgu tog mjesta, na Dan mladosti – 25. maja, okupilo se više hiljada ljudi kako iz Srbije, BiH, Makedonije, Hrvatske, tako i iz Italije, Poljske, Češke, a na trgu ste mogli vidjeti kako zastave sa zvezdom petokrakom, tako i crvene marame i titovke-kape, majice sa Titovim likom i druga obilježja vremena poslijeratne izgradnje SFRJ koje je promovisalo bratstvo i jedinstvo u tadašnjih šest republika i dvije autonomne pokrajine - navodi se u saopštenju. Divni domaćini „Jugonostalgije“ iz &nbsp;Udruženja građana „Kovinka“ Pidikanci, naglašavaju da od zaborava žele da sačuvaju vrijednosti suživota, tradicije i zajedništva jugoslovenskih naroda i narodnosti, a uz gostovanje Podgoričana kojima su mnogo zahvalni na koncertima i reviji koje su im poklonili, organizovali su i polaganje pionirske zakletve, doček štafete mladosti, bijeli kabriolet koji je dovezao „druga Tita“, kviz o SFRJ, logorsku vatru, slet sa pionirima i mažoretkinjama...&nbsp;

Sjećanje na Dan mladosti u banatskom Bavaništu: KIC pop hor pozdravljen ovacijama

U susret 25. maju - Danu mladosti, prazniku nekadašnje SFRJ, regionalno popularni KIC pop hor putuje za Vojvodinu gdje će u nedjelju, 25. maja, učestvovati na tradicionalnoj manifestaciji „Jugonostalgija“ u Bavaništu. Podgorički ansambl predstaviće se koncertom pop hitova, a potom i projektom „Bez dileme – antifašizam“.
Oko 40 horista, pod dirigentskim vođstvom mr Jerine Knežević izvešće prvo, popularne: „Grudi balkanske“, „Pjevam danju, pjevam noću“, „Mene voljela“, „Ljuljaj me nežno“, „Džuli“, „Lipe cvatu“ i dr, a potom i regionalno poznat repertoar partizanskih, revolucionarnih i antifašističkih pjesama: Po šumama i gorama, Uz maršala Tita, Kraj Sutjeske hladne vode, Bela ćao, Kaćuša, Padaj silo i nepravdo Bilećanka, Teče Tara, Oj, đevojko drugarice, Marjane, Sa Ovčara i Kablara, Zemljo moja, Računajte na nas i dr.
Takođe, dio 4. manifestacije „Jugonostalgija“ u Bavaništu, u nedjelju, 25. maja, na Dan mladosti, biće modna revija Slobodanke Seke Martinović “Drugarica Broz - omaž ženi i jednom vremenu”, a modele će nositi članice KIC pop hora.
Domaćini „Jugonostalgije“ iz Udruženja građana „Kovinka“ Pidikanci, očekuju više hiljada posjetilaca iz svih država nastalih nakon raspada Jugoslavije, a planirali su i organizovanje: štafete mladosti, izbora miss Jugoslavije, kviz o SFRJ, logorsku vatru... Najavljuju „nezaboravan dan ispunjen emocijama, tradicijom i zajedništvom, a pozivaju da se obučete u retro stilu i (d)oživite duh nekadašnje Jugoslavije!“
U saopštenju se napominje da već osam godina KIC POP HOR pjeva o miru, slobodi, ljubavi među ljudima i narodima, obogaćujući muzičku, umjetničku i antifašističku realnost Crne Gore i regiona. Održali su više od 130 koncerata širom države i Balkana (Albanija, Srbija, BiH, S.Makedonija, Hrvatska), a veoma uspješno ga menadžerski vode Snežana Burzan Vuksanović i Sanja Radusinović (NVO Kutak). Pjevali su u većini crnogorskih gradova, a koncerti u Bavaništu biće njihov 17. međunarodni nastup.

KIC pop hor u Bavaništu u čast Dana mladosti

Povodom praznika Prvog maja u studiju Televizije E su gostovali KIC Pop Hor, a u emisiji &nbsp;Srećni dan su govorile Jerina Knežević dirigentica i Snežana Burzan jedna od osnivačica, menadžerka, organizatorka, producentkinja KIC pop hora.&nbsp;
Prvi maj je bio jedan od najznačajnih praznika u Jugoslaviji, podsjetila je Burzan, mada je taj praznik značajan i danas, iako su &nbsp;vanredne sile sklonile iz fokusa proletera.
- Širom svijeta se 1. maj obilježava danas, izuzev Amerike, možda Latinske Amerike, pošto oni imaju neke svoje datume koje slave rad. U vrijeme Jugoslavije, mi tadašnja djeca, Titovi pioniri obavezni smo bili na svim manifestacijama, izletima, akademijama. U centru grada su podizane velike bine, na programima učestvovali najpoznatiji instrumentalni vokalni izvođači, održavani su govori, znate već kako je funkcionisao taj sistem, takođe Prvi maj je poznat i po nekim radničkim protestima, mitinzima, šetnjama kroz centar grada i podgoričke, titogradske porodice su tada često išle na neke izlete van grada, tada popularna Mareza, i &nbsp;iza Zabjela, te su bili dani za porodicu, za opštenarodne fešte i za odmor, da vam pravo kažem. Prvi maj je za tadašnju omladinu značio početak ljeta, mada i sada, to je znak da skidamo kapute, čizme i slično, i odemo u ljeto koje svi obožavamo u ovom gradu - rekla je Burzan.
&nbsp;I dalje vjeruje da Prvi maj treba na pravi način da se slavi, da ne izgubi svoj smisao, jer radnici i dalje treba da se bore za svoja prava, muškarci i žene, a, žene naročito.
- Sindikati, kojih puno ima u Crnoj Gori, znate i sami da smo mi podijeljeno društvo, nek se bore na svoje načine za prava radnika. Ipak čovjek treba da je na prvom mjestu i ovom i u svakom sistemu, a Prvi maj nas uči baš tim neprolaznim vrijednostima, da smo svi jednaki, da treba da budemo solidarni, da treba da pomažemo jedni drugima, da se borimo za jednake zarade ukoliko isto radimo. Vidite koliko je nas ovdje, svi dolazimo iz različitih profesija, branši, opredjeljenja, vjeroispovjesti, a opet nas nešto vezuje pa smo.svi zajedno u ovom horu, ljubav prema pjevanju, prema vrijednostima koje popularišemo kroz repertoar. Takav je i Prvi maj, zato u našem repertoaru ima toliko pjesama koje rado dijelimo sa gledaocima Srećnog dana i Televizije E danas - poručila je Burzan.
KIC Pop Hor je pjevao i na kineskom jeziku, istakla je Knežević, &nbsp;i to pjesmu spremljenu u kratkom roku &nbsp;i sjajno su je izveli.
- Nastupamo dosta, angažovan je hor, pa i pjevanje na pet jezika, ali gdje su ljudi motivisani i gdje pričamo svi jednim jezikom, kao što je Sneža rekla, zaista uspijevamo brzo doći do rezultata. Velika organizacija, posvećenost, odricanje, to članovi najbolje znaju, ali uspijemo da spremimo repertoar - zaključila je Knežević.
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkmKHxJc4pj8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Burzan: Prvi maj nas uči neprolaznim vrijednostima, jednakosti i solidarnosti

KIC pop hor iz Podgorice u subotu, 1. marta 2025. obilježava svoj osmi rođendan, i to poklanjajući koncert Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj, sa početkom u 18 časova.
Prvi crnogorski pop hor, pod dirigentskom palicom Jerine Knežević, uz popularne melodije iz bogatog pop i antifašističkog repertoara (Crna Goro kapljo vode, Zemljo moja, Grudi balkanske, Uhvati ritam, Pjevam danju pjevam noću, Devojko mala, Bela ćao, i dr) izvešće i nekoliko, za ovu priliku pripremljenih, dječijih pjesama. Biće to i prvi koncert hora sa novom dirigenticom koja je uz prvi crnogorski pop hor od početka ove sezone.
Menadžerka hora Snežana Burzan Vuksanović zahvaljuje na podršci direktorici JU Dječijeg doma „Mladost“ Mareli Savić, koja vodi jedinu ustanovu u našoj državi koja zbrinjava djecu lišenu roditeljskog staranja i djecu čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, &nbsp;&nbsp;-kao i prijateljima ovog događaja - &nbsp;JP Tržnice i pijace Podgorica i budvanskoj slastičari Mocart u obezbjeđivanju logistike za ovaj događaj i slatkiša.
Podsjetimo, ovaj popularni podgorički amaterski mješoviti hor, pod okriljem NVU Kutak, do sada je održao 126 koncerata širom Crne Gore i regiona, od toga 15 u inostranstvu (u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Skoplju, Subotici, Vrbasu, Jajcu, Prijepolju, Konjicu, Puli, na Tjentištu).
Nedavni podgorički antifašistički spektakl u Bemax areni (15.12.2024), povodom 80-godišnjice od oslobođenja Podgorice, upisao ih je u istoriju, jer su prvi crnogorski ansambl koji je organizovao veličanstven koncert u toj areni, pred više od dvije hiljade ljudi.

KIC pop hor rođendanski koncert poklanja Dječijem domu u Bijeloj

Premijer Albanije Edi Rama nazvao je Specijalni sud u Hagu "pozorištem srama međunarodne pravde" nakon što je završio posjetu bivšem predsjedniku Kosova Hašimu Tačiju, koji se tamo nalazi u pritvoru.
- Upravo sam izašao iz zgrade u kojoj se igra pozorište srama međunarodne pravde sa Hašimom Tačijem, koji je otet bez suđenja i bez optužnice iz kancelarije predsjednika Republike, gdje ga je doveo narod Kosova, i sa Oslobodilačkom vojskom Kosova, koju ne može uprljati jedna farsa započeta zbog trgovine organima od strane ruskih marioneta Putinove Dume u Strazburu i nastavljena raznim apsurdima i grotesknim svjedocima međunarodne optužbe u Hagu - napisao je Rama na Fejsbuku.
Rekao je da je Tačija zatekao u dobroj formi, mirnog i nasmijanog kao svakog nevinog čovjeka snažnog karaktera.
- Iako sa apsurdnim zabranama minimalnih prava koja su mu ponovo oduzeta u poređenju sa prošlim putem – sramota sama po sebi, jednom riječju! Razgovarali smo o porodicama, o zajedničkim prijateljima, o Albaniji i o Kosovu, o 'Skenderbegu' Aurelija Plasarija koji sam mu ranije donio, o poslednjoj knjizi Kisindžera koju sam mu donio ovoga puta, kao i o još dvije-tri knjige iz mnoštva njegovih čitanja na ovom mjestu koje, uz osmijeh, Hašim naziva 'institutom - naveo je Rama.

Rama: Haški tribunal je pozorište srama, Tači je otet

Poslanici u Skupštini Crne Gore danas su nastavili sa radom. Međutim, nakon jedne od pauza, neobična scena zabilježena je u Skupštini jer u sali nije bilo poslanika dok ih je potpredsjendica Skupštine Zdenka Popović pozdravila "gdje god da su".
Prisutni u sali bili su Popović i pomoćnik generalnog sekretara Martin Popović, kao i predstavnici više državnih agencija o čijim godišnjim izvještajima treba da se raspravlja.
"Uvažene koleginice i kolege kojih trenutno nema u sali,ali pozdravljam ih gdje god da su. Uvaženi predstavnici agencija pozdravljam vas", kazala je Popović.
Saopštila je da su na dnevnom redu predlozi finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu.
Kada su izlaganja počela, u salu je ušlo nekoliko poslanika DPS-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDEAALCWwJzc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Popović pred praznom salom: Pozdravljam kolege, gdje god da su

Jedna banka u Hrvatskoj kažnjena je sa 1,5 miliona eura, jer je putem svoje aplikacije za mobilno bankarstvo prikupljala podatke sa mobilnih telefona gotovo 439 hiljada korisnika.
Kaznu je izrekla Agencija za zaštitu ličnih podataka nakon što je utvrđeno da je banka putem svoje aplikacije za mobilno bankarstvo prikupljala popise svih instaliranih aplikacija s mobilnih uređaja klijenata, bez pravne osnove i bez da ih je o tome jasno obavijestila, prenose Nezavisne novine.
Programsko rješenje unutar aplikacije za mobilno bankarstvo, namijenjeno android i huavej uređajima, skeniralo je sadržaj mobilnog telefona i potom prenosilo i pohranjivalo popis svih instaliranih aplikacija u centralnu bazu podataka banke.
Postupak je pokrenut po službenoj dužnosti nakon što se Agenciji obratio klijent banke koji je primijetio da aplikacija za mobilno bankarstvo prikuplja podatke o svim programima i aplikacijama instaliranima na njegovom mobilnom telefonu.
Agencija je pokrenula istragu zbog sumnje na nezakonitu obradu podataka velikog broja korisnika. Istragom je utvrđeno da je na taj način obrađivala lične podatke čak 433,92 hiljade korisnika.
Tokom postupka, banka se pokušala opravdati, ali bezuspješno. Zaključeno je da nije poštovala načelo integrisane zaštite podataka, koje nalaže da se obrađuju samo neophodni podaci.
Umjesto da prikuplja popis svih aplikacija, banka je, smatra Agencija, mogla i morala implementirati rješenje koje manje zadire u privatnost.
Utvrđeno je da banka u okviru aktivnosti obrađivanja prekomjerne količine ličnih podataka nije uzela u obzir da pojedine aplikacije mogu otkrivati ili upućivati na lične podatke, uključujući i posebne kategorije podataka n primjer o zdravlju, političkom ili vjerskom uvjerenju ili seksualnoj orjentaciji.
Time se dodatno potvrđuje da implementirano rješenje nije postavljeno na način koji osigurava obradu samo nužnih i proporcionalnih podataka u odnosu na svrhu obrade.
Rješenje o kazni još nije pravosnažno i banka ima rok od 30 dana za pokretanje upravnog spora pred nadležnim sudom, prenose hrvatski mediji.
Ovo je 13. upravna novčana kazna koju je Agencija izrekla u ovoj godini, pri čemu ukupan iznos kazni u ovoj godini iznosi 6,72 miliona eura.

Banka u Hrvatskoj kažnjena sa 1,5 miliona eura zbog mobilne aplikacije

Službenici saobraćajne policije u Danilovgradu su u akcijama "Alkohol" i "Pas" uhapsili šest osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droga.
Oni su ukupno kontrolisali 40 vozila i vozača.&nbsp;
Kako je saopšteno na mreži Iks, oni su na Sudu za prekršaje kažnjeni sa ukupno 3.100 eura, dok je jedna osoba osuđena na zatvor.&nbsp;

Danilovgrad: Šest osoba uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droga

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Tag: kic-pop-hor