Belgijski ministar vanjskih poslova Maksim Prevo i njemački šef diplomatije Johan Vadeful osudili su u srijedu u Berlinu mađarsku prijetnju vetom na evropski zajam Ukrajini, dan nakon četvrte godišnjice ruske invazije na tu zemlju.
Vadeful je, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim belgijskim kolegom, ponovo izrazio „zaprepašćenje“ ponašanjem Mađarske, „kojim ta zemlja izdaje sopstvenu borbu za slobodu“.
- Mađarska mora shvatiti da se strpljenje ostalih država članica brzo troši - rekao je Prevo.
Evropska unija želi da usvoji dvadeseti paket sankcija protiv Rusije od njene invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, kao i evropski zajam od 90 milijardi eura za finansiranje vojnih i finansijskih potreba Ukrajine u 2026. i 2027. godini.
Međutim, bliski saveznik ruskog lidera Vladimira Putina, mađarski premijer Viktor Orban, blokira oba projekta i traži da Kijev najprije obnovi isporuke ruske nafte kroz naftovod Družba, oštećen u ruskim vazdušnim napadima u januaru.
- Svi smo svjesni osjetljivog perioda koji sa sobom donose izbori - kazao je Prevò u trenutku kada mađarski nacionalistički lider zaostaje za opozicionim kandidatom u anketama uoči parlamentarnih izbora koji će se održati 12. aprila.
Međutim, usuditi se da se sudbina i potrebe Ukrajine i njenog naroda drže kao taoci u kontekstu rata, čini mi se kao crvena linija, dodao je.
Napomenuo je da je mađarski premijer i ranije prkosio Evropskoj uniji kada je riječ o ovom pitanju.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je u utorak boravila u Kijevu, izjavila je da će Evropska unija odobriti zajam Ukrajini „na ovaj ili onaj način“, uprkos opstrukcijama Budimpešte.
Orban je dodatno zaoštrio retoriku prema Ukrajini i Evropskoj uniji, pokušavajući da ih prikaže kao prijetnju mađarskim nacionalnim interesima – trenutno prije svega energetskim – i tako mobiliše birače za izbore u aprilu, za koje posljednje ankete pokazuju da bi ih, kada bi se održavali sada, njegova stranka Fides uvjerljivo izgubila od mađarske opozicione stranke desnog centra Tisa.
Orban je u srijedu izjavio da Ukrajina planira da poremeti mađarski energetski sistem i čak naredio da se oko kritične infrastrukture rasporedi vojska.
Tisa je dodatno povećala svoju prednost nad Fidesom, pokazalo je u srijedu istraživanje kompanije Median, poznate po preciznim predviđanjima, uoči parlamentarnih izbora 12. aprila na kojima se nacionalistički veteran nadmeće za novi mandat.
Orban, koji je već 16 godina na vlasti i planira da je zadrži, prvi put se suočava sa snažnim protivnikom na parlamentarnim izborima, a ishod će imati velike implikacije ne samo za Mađarsku, već i za Evropu i njene krajnje desne političke snage.
Prema anketi, Fides gubi podršku, dok Tisa pridobija pristalice, uprkos brojnim mjerama koje je vlada najavila nakon tri godine ekonomske stagnacije.
Tisa, na čelu sa bivšim vladinim insajderom Peterom Mađarom, povećala je svoju prednost nad Fidesom na 20 procentnih poena među odlučnim biračima, u odnosu na 12 procentnih poena prednosti u istraživanju javnog mnjenja u januaru, navela je kompanija Median, čije je rezultate prenio portal hvg.hu.
Stranka Mađara, osnovana tek 2024. godine, osvojila je podršku 55 odsto odlučnih birača, u odnosu na 51 odsto u januaru. Podrška Fidesu pala je za mjesec dana sa 39 na 35 odsto, prema anketi sprovedenoj između 18. i 23. februara.
Kada se posmatra ukupna populacija, istraživanje je pokazalo da Tisu podržava 42 odsto birača, a Fides 31 odsto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizborne-ankete-u-madarskoj-tisa-ubjedljivo-ispred-orbanovog-fidesa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropska poruka Orbanu: Ovo što radiš Ukrajini je crvena linija, strpljenje ostalih država članica se brzo troši

Ruske snage su napale Kijev balističkim raketama. Upozorenje na vazdušni napad izdato je u glavnom gradu i još nekoliko oblasti.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da eksplozije odjekuju glavnim gradom.
- Kijev je napadnut balističkim raketama. Protivvazdušne snage reagiraju. Molimo vas da ostanete u skloništima - navodi se u upozorenju upućenom stanovnicima.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo prijavilo je brzo kretanje vazdušnih snaga iznad Černihivske oblasti koje se kreću prema Kijevskoj oblasti, a kasnije prema glavnom gradu.
Tokom jučerašnjih ruskih napada, Kijev je nekoliko sati bio bez struje.

Kijev zasut ruskim raketama, stanovnici pozvani da ne izlaze iz skloništa

Više od 1.100 stambenih zgrada u Kijevu biće bez grijanja najmanje dva mjeseca usred zime, jer je termoelektrana koja ih je snabdijevala pretrpjela "kritičnu" štetu u nedavnom ruskom napadu.
To je danas izjavio gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
- Objekat je pretrpio kritičnu štetu i biće potrebno najmanje dva mjeseca da se obnove njegovi sistemi i oprema. Grad je postavio dodatne grijne punktove u školama u naseljima gdje zgrade ostaju bez grijanja - napisao je Kličko na društvenim mrežama.
Trenutno postoji pet dodatnih punktova, povezanih sa mobilnim grijnim jedinicama, gdje je moguće ostati danju i noću, dodao je gradonačelnik Kijeva dok su u Abu Dabiju održani dvodnevni pregovori između ukrajinskih, ruskih i američkih predstavnika o postizanju mira.

U Kijevu će više od hiljadu zgrada biti bez grijanja najmanje dva mjeseca

Više od 3,2 hiljade visokih stambenih zgrada u Kijevu ostalo je bez grijanja nakon noćnog napada.
Na terenu je anažovano 160 ekipa za popravke, uključujući i ekipe pristigle i iz drugih regiona, naveo je na Telegramu zamjenik premijera za obnovu Ukrajine i ministar za razvoj zajednica i teritorija Oleksij Kuleba, javlja Ukrinform.
- Situacija u energetskom sistemu zemlje ostaje teška nakon još jednog masovnog granatiranja. Kijev je najviše pogođen - navodi se u saopštenju.
U prijestonici se obavljaju hitni radovi na popravci i obnovi, a zbog ruskih udara, više od 3,2 hiljade višespratnih stambenih zgrada trenutno je bez grijanja.
Kuleba je rekao da više od 160 ekipa za popravke radi na terenu, uključujući 35 dodatnih ekipa iz Ukrželjeznice, 20 ekipa iz Kijevske oblasti i više od 25 ekipa iz Viničke, Rovenske, Volinske, Nikolajevske, Lavovske, Odeske i Zakarpatske oblasti, prenosi N1.
Kontinuirani ruski napadi sprječavaju stabilizaciju snabdijevanja Ukrajine električnom energijom, jer energetski sistem nema dovoljno vremena za oporavak, izvijestio ministar energetike Denis Šmigalj, navodi Ukrinform.

Više od 3.000 zgrada u Kijevu bez grijanja

Ukrajina je osudila veliki masovni ruski napad u noći između petka i subote kao pokušaj da se poremete mirovni pregovori u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Dok su se pregovarači iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Rusije i Ukrajine sastajali u subotu drugog dana razgovora u glavnom gradu UAE, Abu Dabiju, najmanje jedna osoba je poginula, dok su desetine povrijeđene u ukrajinskoj prijestonici, Kijevu, kao i Harkivu na prvoj liniji fronta.
Oba grada su pogođena u napadima raketama i dronovima u ranim jutarnjim satima, saopštile su ukrajinske vlasti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
“Cinično, ruski predsjednik Vladimir Putin je naredio brutalan, masovni raketni napad na Ukrajinu baš dok se delegacije sastaju u Abu Dabiju kako bi unaprijedile mirovni proces koji predvode Amerika”, napisao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha na mreži X.
On je kazao da je Putin rakete nijesu pogodile samo ukrajinski narod, već i pregovarački sto.
Ukrajinske vlasti saopštile su da su ruske snage ispalile više od 370 dronova i 21 raketu različitih tipova.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je više od šest hiljada stambenih zgrada ostalo bez grijanja poslije napada i da se vatrogasne ekipe muče da obuzdaju nekoliko požara.
On je dodao da je u kućama koje su ostale bez struje nedavno vraćeno centralno grijanje poslije velikih vazdušnih napada 9. i 20. januara.
Temperature u Kijevu su se 24. januara kretale oko minus deset stepeni Celzijusa, dok su hiljade domaćinstava bile bez grijanja.
“U Harkivu je u noćnom napadu dronom povrijeđeno 27 ljudi”, rekao je regionalni guverner Oleh Sinjegubov.
Gradonačelnik Igor Terehov rekao je da je napad trajao skoro dva i po sata, pri čemu je jedan od dronova pogodio izbjeglički dom, dok su u drugim udarima oštećeni bolnica i porodilišta.
Usljed ruskih udara bez struje je ostalo od 1,2 miliona objekata širom zemlje.
“Svaki takav ruski udar na našu energetsku infrastrukturu dokazuje da ne smije biti kašnjenja u snabdjevanju protivvazdušnom odbranom”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslije napada.
U prvom direktnom kontaktu između Rusije i Ukrajine u posljednjih nekoliko mjeseci, očekivalo se da će se pregovori u Abu Dabiju nastaviti u subotu. Nijedna strana dosad nije objavila nikakve konkretne rezultate.
Prije početka pregovora, pomoćnici u Kremlju rekli su da je Putin zadovoljan gotovo četvoročasovnim razgovorima održanim tokom noći s izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom, zetom američkog predsjednika Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom i američkim zvaničnicima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je dugogodišnji zahtjev Rusije da ukrajinske snage napuste dio Donbasa koji još drže. Donbas je širok pojas teritorije na istoku Ukrajine i Rusija kontroliše oko 90 odsto te oblasti.
“Dobro poznat stav Rusije je da (ukrajinske oružane snage) moraju da napuste teritoriju Donbasa, moraju biti povučene odatle. To je važan preduslov”, rekao je Peskov novinarima.
Zelenski, koji se dan ranije sastao s Trampom u Švajcarskoj, rekao je novinarima da će razgovori uključivati i pitanje teritorije u Donbasu.

Veliki ruski vazdušni napad na Kijev i Harkiv dok se u UAE vode mirovni pregovori

Velike djelove ukrajinske prijestonice Kijev u subotu su zahvatili prekidi u snabdijevanju strujom, vodom i grijanjem poslije još jedne noći ruskih napada dronovima.
Restrikcije struje je uslijedila poslije zahtjeva državnog elektrooperatera Ukrenerho da se smanji potrošnja i nadovezale su se na redovne višesatne nestanke struje uvedene tokom rata kako bi se sačuvale preostale zalihe električne energije. Kompanija je u saopštenju na društvenim mrežama navela da radi na obnavljanju usluga.
Očekuje se da će temperature pasti i na minus 15 stepeni Celzijusa tokom vikenda, a gradske vlasti su saopštile da su postavile oko 1.200 centara za grijanje.
Posljednji nestanci struje uslijedili su poslije višednevnih teških ruskih napada na Ukrajinu.
U masovnom napadu raketama i dronovima u petak na Kijev poginule su četiri osobe, a 26 je ranjeno. Oštećeno je i 20 stambenih zgrada, uključujući i jednu u kojoj se nalazi ambasada Katara, u jednom od najvećih napada na prijestonicu u posljednjih nekoliko mjeseci.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kasnije je potvrdio da je uslijed tog napada polovinu svih stambenih zgrada u Kijevu ostala bez grijanja i pozvao je sve građane da ako mogu odu iz grada zbog prekida u snabdijevanju strujom.
Komentarišući nedavne ruske napade, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je rekao da "Moskva pokušava da iskoristi hladno vrijeme kao sredstvo terora".
Savet bezbjednosti UN sastaće se 12. januara kako bi razgovarao o Ukrajini. Ukrajinski ambasador u UN Andrij Meljnik u pismu Savjetu bezbjednosti naveo je da je "Ruska Federacija dostigla zastrašujući novi nivo ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti svojim terorom nad civilima".
Rusija negira da je namjerno gađa civile u Ukrajini uprkos široko rasprostranjenim dokazima o suprotnom od pokretanja invazije u februaru 2022. godine.

Kijev bez struje i vode poslije novih ruskih napada tokom noći

Dan prije najavljenih mirovnih razgovora Ukrajine i SAD, najmanje jedna osoba je poginula i 32 je ranjeno u ruskom napadu raketama i dronovima na glavni grad Kijev - novi je bilans koji su saopštile vlasti.
Eksplozije su se čule satima u Kijevu. Napad je počeo u ranim jutarnjim satima i nastavio se i pošto je svanulo.
Poslije noćašnjih i jutrošnjih napada 50.000 domova ostalo je bez struje u oblasti Kijeva, saopštila je najveća ukrajinska energetska kompanija, prenosi BiBiSi (BBC).
Rusija je nanela ozbiljnu štetu energetskoj infrastrukturi, saopštila je DTEK Grupa u novom izvještaju na Telegramu, i dodala da njihove ekipe rade neprestano kako bi se struja vratila potrošačima.
Ukrajinska naftna kompanija Naftogaz saopštila je da je ruska vojska pogodila njene proizvodne kapacitete.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopštio je novi broj povređenih - 32, od kojih je 11 prebačeno na liječenje u bolnice.
Među ranjenima u Kijevu je i jedno 16-godišnje dijete, rekao je danas šef gradske vojne uprave Timur Tkačenko.
U široj oblasti Kijeva pogođene su industrijske i stambene zgrade, prenijela je ukrajinska hitna služba.
Napadi su izvedeni u momentu dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sprema za sastanak sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Razgovori o okončanju gotovo četvorogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine je zakazan za sjutra, u nedjelju.
Zelenski je rekao da planiraju da razgovaraju i o teritorijalnim pitanjima u oblastima Donjeck i Zaporožje na koje pretenduje Rusija, ali i o garancijama bezbjednosti Ukrajine poslije rata.
Rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je tokom noći izvelo "masovni udar koristeći precizno vođeno oružje dugog dometa sa kopna, iz vazduha i sa mora", navodno samo na objekte energetske infrastrukture koje koriste ukrajinske oružane snage, kao i na objekte ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.
Ministarstvo je saopštilo da je to bio odgovor na napade Ukrajine na civilne objekte u Rusiji. U saopštenju se navodi da su svi ciljevi pogođeni.
Poljska je danas, zbog ruskih napada, na nekoliko sati podigla borbene avione i zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu, saopštila je komanda Oružanih snaga Poljske na mreži Iks (X), dodavši da nije povrijeđen poljski vazdušni prostor.
Odvojeno su se sukobi ruskih i ukrajinskih snaga nastavili i danas tokom dana. Granatirana su granična mesta Rogzin, Ulanov i Hirki, javio je ukrajinski generalštab preko Telegrama. Generalštab ukrajinske vojske takođe je javio da je registrovan niz borbenih sukoba, uključujući nekoliko koji i dalje traju. Tvrdi se da su ukrajinske snage zaustavile ruske snage od napredovanja u nekim mjestima na liniji fronta.
Rusija je ranije saopštila da je oborila 111 ukrajinskih dronova danas popodne između 15.00 i 18.00 po moskovskom vremenu, od kojih 73 iznad oblasti Brijansk i osam iznad Moskve.

Rusija raketama i dronovima napala Kijev, uoči mirovnih razgovora SAD-Ukrajina

Skoro trećina ukrajinske prijestonice ostala je bez grijanja pod niskim temperaturama pošto su ruski dronovi oštetili gradske toplane, dok je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadima u noći petak na subotu.
Ukrajinski zvaničnici naredili su vanredna isključenja struje u velikim djelovima Kijeva, kao odgovor na napade.
Do višesatnog ruskog napada na stambene kuće i civilnu infrastrukturu došlo je dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pripremao za ključne razgovore s predsjednikom SAD Donaldom Trampom o mirovnom planu koji podržava Vašington.
- Mnogo toga se može odlučiti prije Nove godine - rekao je Zelenski u objavi na Telegramu u petak.
Bijela kuća, koja nije izdala zvanično saopštenje o sastanku, objavila je raspored koji najavljuje sastanak Zelenskog i Trampa na Floridi popodne u nedjelju.
- Mislim da oni to žele da urade sada, i mislim da Rusija to želi. Ali svaki put kada jedno želi da to uradi, drugo ne želi - rekao je Tramp za Njujork post u petak.
U posljednjoj izjavi novinarima, Zelenski je rekao da će razgovori obuhvatiti dva kritična pitanja u srži pregovora koji su počeli da se ubrzavaju prošlog mjeseca pošto je Bijela kuća objavila plan koji se smatra veoma povoljnim za Moskvu.
Jedno pitanje je sudbina istočnog regiona Donbasa, čiji je veći dio pod ruskom kontrolom i gdje Moskva zahtijeva da Kijev preda djelove koje Rusija ne drži, uključujući dva velika grada – Kramatorsk i Slavjansk – koji su ključni za ukrajinsku odbranu u tom području.
Zelenski je predložio kompromis koji zahtijeva uspostavljanje demilitarizovane zone iz koje bi i Ukrajina i Rusija povukle svoje snage. Međunarodne snage bi zatim nadgledale demilitarizovanu tampon zonu.
Ukrajinski lider je pokrenuo ideju o održavanju referenduma o planu, iako je takođe upozorio da bi 60-dnevni prekid vatre bio neophodan kako bi se osiguralo da ljudi mogu bezbjedno da glasaju.
Drugo kritično pitanje bila sudbina najveće ukrajinske nuklearne elektrane. Postrojenje u Zaporiškoj oblasti, koje je bilo najveći izvor električne energije u Ukrajini, nalazi se pod ruskom kontrolom još od početka invazije u februaru 2022. godine.
Zelenski je predložio da se elektrana stavi pod zajedničku kontrolu Ukrajine i SAD, pri čemu bi Vašington ostvarivao profit od prodaje električne energije elektrane – uključujući i potencijalno Moskvi.
Kremlj, koji vjeruje da ima prednost i na bojnom polju i u mirovnim pregovorima, pokazao je malo spremnosti na kompromis u pogledu svojih tvrdih zahtjeva, od kojih većina prethodi invaziji.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadu na ukrajinsku prijestonicu u subotu. Veliki djelovi gradskih četvrti na istočnim obalama reke Dnjepar ostali su bez struje i vode, naveo je u objavi za Telegram.
Najveća ukrajinska privatna elektroenergetska kompanija saopštila je da je skoro trećina Kijeva ostala bez struje.
Dan ranije, Rusija je lansirala teške klizne bombe na Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, ubivši najmanje dvije osobe i ranivši nekoliko drugih.
Najveći ukrajinski lučki grad, Odesa, takođe je pod napadima nekoliko dana zaredom.

Stotine hiljada ljudi bez grijanja u ledenom Kijevu poslije baraža ruskih dronova

Tokom noći izvedeni su masovni napadi dronovima na skladišta nafte i rafinerije u više ruskih regiona i na anektiranom Krimu, što je izazvalo požare, evakuacije i poremećaje u vazdušnom saobraćaju, saopštili su ruski zvaničnici. Ukrajina je kasnije preuzela odgovornost za napade na vojnu i energetsku infrastrukturu.
U Volgogradskoj oblasti pogođeno je skladište nafte u Uryupinsku, gdje je izbio požar i izvršena evakuacija stanovništva. Napadnuta je i rafinerija Novo-Jaroslavsk u Jaroslavlju, nakon čega je lokalni aerodrom privremeno zatvoren. U Krasnodarskom kraju dronovi su pogodili područje oko rafinerije Afipski, izazvavši požare i nestanak struje u obližnjim naseljima. Požar je zabilježen i u skladištu nafte na Krimu, blizu Simferopolja.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je oborilo 141 dron, dok je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio da su uništeni rafinerija Afipski, skladište u Uryupinsku i više vojnih ciljeva, uključujući radare, sisteme PVO i objekte elektronskog ratovanja u Donjeckoj, Zaporoškoj oblasti i na Krimu.
Napadi su dio pojačane ukrajinske kampanje protiv ruske energetske infrastrukture, koja traje od jula, s ciljem slabljenja kapaciteta Rusije za vođenje rata. Novi talas udara uslijedio je ubrzo nakon velikog kombinovanog napada 11. decembra, kada su dronovima i projektilima pogođena energetska postrojenja i vojni aerodromi širom Rusije, uključujući i naftnu platformu u Kaspijskom moru.

Kijev pojačao napade: Pogođena ključna energetska infrastruktura u Rusiji

Ukrajina će uvesti nova ograničenja za korištenje električne energije i dozvoliti dodatni uvoz energije, dok nastoji popraviti infrastrukturu oštećenu ruskim napadima, izjavila je kasno u utorak premijerka Julija Sviridenko.
Ruske snage su značajno povećale broj i intenzitet napada na infrastrukturu gasa i energije u Ukrajini tokom posljednjih mjeseci, gađajući i termoelektrane i sisteme za prijenos električne energije.
U posljednjim sedmicama građani u mnogim regijama Ukrajine suočavaju se s čestim i iznenadnim prekidima u snabdijevanju strujom.
U utorak je oko polovine stanovnika glavnog grada Kijeva istovremeno ostalo u mraku.
- Dodatna rasvjeta za zgrade, ulice, parkove, dekorativna svjetla i vanjske reklame u gradskim centrima nije prioritet tokom ovog teškog perioda za energetski sektor- rekla je Sviridenko na X-u, najavljujući nove mjere za poboljšanje situacije za civilne potrošače.
Lista objekata koji imaju pravo na neprekidno snabdijevanje električnom energijom treba dodatno da se skrati.
Izuzetak čine bolnice, škole, ključne zgrade i preduzeća odbrambene industrije.
Državna preduzeća će moći da započnu uvoz energije, dodala je Sviridenko.
- Ovo će smanjiti pritisak na elektroenergetsku mrežu Ukrajine i stabilizovati opterećenje tokom sati najveće potrošnje- dodala je ona.
<h2>Polovina Kijeva u mraku</h2>
U utorak je nacionalni operator elektroenergetske mreže uveo vanredne prekide u snabdijevanju električnom energijom u većini regija Ukrajine, poništavajući rasporede objavljene dan ranije i uvodeći gradove u mrak.
- Situacija u Kijevu ostaje jedna od najtežih, sada je do 50 posto potrošača u glavnom gradu bez struje- saopštilo je Ministarstvo energetike Ukrajine na Telegramu.
Ukrajina ima tri nuklearne elektrane koje proizvode više od 50 posto ukupne električne energije u zemlji, ali su te elektrane primorane da smanje proizvodnju zbog oštećenja dalekovoda.
Prekidi u snabdijevanju električnom energijom utiču i na grijanje i na dovod vode.
Stanovnici Kijeva i kijevske oblasti tokom protekle sedmice imali su struju samo 10 sati dnevno.

Kijev djelimično bez struje nakon ruskih napada: Ukrajina uvodi mjere štednje

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp saopštio je da je na početku planirano da operacija protiv Irana traje od četiri do pet sedmica i dodoa da imaju sposobnost i znatno duže ako to bude potrebno.
On je iznio tri glavna cilja vojne operacije protiv Irana.
- Naši ciljevi su jasni. Prvo, uništavamo iranske raketne sposobnosti... Drugo, uništavamo njihovu mornaricu. Treće, osiguravamo da najveći svjetski sponzor terorizma nikada ne dođe do nuklearnog oružja... I na kraju, osiguravamo da iranski režim ne može nastaviti naoružavati, finansirati i usmjeravati terorističke vojske izvan svojih granica - rekao je Tramp.

Tramp: Operacija planirana na četiri do pet sedmica, a imamo sposobnosti i da bude duže

Bjelopoljac A.Z. (23) kaženjen je sa 31 danom zatvora pošto je odbio test na narkotike prilikom saobraćajne kontrole u Budvi.
- Nakon što je u zakonskom roku priveden kod sudije, osim kazne mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca - saopšteno je iz budvanskog Suda za prekršaje.
Njemu je, kako su dodali, izrečen i maksimalan broj kaznenih bodova koje će sprovesti nadležna organizaciona jedinica pri Upravi policije Crne Gore.

Bjelopoljcu 31 dan zatvora jer je odbio test na narkotike

U južnim oblastima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, dok se na sjeveru očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u nižim predjelima na sjeveru tek ponegdje je moguća kratkotrajna jutarnja magla.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus jedan do devet stepeni, najviša dnevna od devet do 19 stepeni.

Sjutra do 19 stepeni, na jugu pretežno sunčano, na sjeveru oblačno

Kao da su u prethodnih nekoliko dana crnogorski sektor bezbjednosti i crnogorsko pravosuđe pogodili projektili velike razorne moći, pa su se otvorili krateri koji razotkrivaju djelove istine o čelnicima policije, tužilaštva, kao i o pojedinim sudijama... Pravih projektila, srećom, nije bilo. Ali jeste velike lomljave ugleda institucija, povrijeđenih ličnih sujeta, kao i otkrivanja prljavih detalja, davno izbisanih iz nečijih zvaničnih biografija. Ali i drastičnih, nezakonitih postupanja policije, da bi se zataškale neprijatne istine. &nbsp; RAZOTKRIVANJE&nbsp; Nekoliko video zapisa Miloša Medenice i jedno pismo Vesne Medenice otvorili su Pandorinu kutiju. I, mora se priznati: majka Vesna i sin Miloš razotkrili su mnogo, sve pokušavajući da govore o svojoj nevinosti, nastojeći da glume žrtve. &nbsp; Nema ovđe nevinih, nema naivnih. Vesna Medenica je bila decenijama u vrhu sudstva i tužilaštva i mogla je stvoriti infrastrukturu poslušnih. I mogla je omogućiti sinu Milošu da radi stvari mimo zakona, nekažnjeno. &nbsp; Zato su u pravu oni koji kažu da je zakašnjela istina, ponekad gotova – neistina. Međutim, pokazalo se da su Medenice, svako na svoj način, otkrile ružno lice čelnika bezbjednosnog sektora, ali i tužilaštva. &nbsp; Prvo je Miloš Medenica video zapisima – pravim ili uz pomoć vještačke inteligencije, sasvim svejedno – počeo je da razobličava nesposobnost vrha Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302190312_d9058a6bff192247d943127d98ca08ec1792eed20016643e2e94d081374cb5d0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260302190312_d9058a6bff192247d943127d98ca08ec1792eed20016643e2e94d081374cb5d0" data-rendition-name="original" width="281" height="180" loading="lazy" alt="PRIKRIVANJE POLICIJSKIH NESPOSOBNOSTI: Detalj sa privođenja Veselina Barovića"> <figcaption>PRIKRIVANJE POLICIJSKIH NESPOSOBNOSTI: Detalj sa privođenja Veselina Barovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I odmah se - kao odgovor - krenulo sa bizarnim policijskim akcijama, sve sa namjerom da se skrene pažnja javnosti. Pa tako, dok se ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u jednoj televizijskoj emisiji mukom mučio da objasni neobjašnjivo, brzinski je - i to uz veliku pompu - uhapšen biznismen Veselin Barović. &nbsp; A, onda, kad se razdanilo – ništa; nađen neki šaržer, zaostao kod zna od kada, pa je Barović otišao kući. &nbsp; STRATEGIJA POLICIJE Ali, efekat je postignut: stvaranje straha da, kad god &nbsp;se to svrsne vrhu policije ili čelnicima Demokrata, policija može zakucati na svačija vrata. I već tada je bilo jasno da banalno skretanje pažnje policijskom akcijom, nije incident – nego obrazac zloupotrebe državnog aparata sile. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302190312_35f60485d236c5f024d6338a5558ee046cd5e81ed8ec0dc67ebd20dc144a98e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260302190312_35f60485d236c5f024d6338a5558ee046cd5e81ed8ec0dc67ebd20dc144a98e8" data-rendition-name="original" width="1000" height="752" loading="lazy" alt="ZLOUPOTREBA POSEBNE JEDINICE POLICIJE: Detalj sa pretresa u Podgorici "> <figcaption>ZLOUPOTREBA POSEBNE JEDINICE POLICIJE: Detalj sa pretresa u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I moglo se naslutiti da će &nbsp;– kada je Miloš Medenica javnosti otkrio ono što je policija htjela da prikrije: obračun klanova u centru Nikšića – uslijediti neko spektakularno hapšenje. &nbsp; Da, čekala se policijska reakcija. Ali je malo ko očekivao da će u petak - u akciji targetiranja Aca Đukanovića – gledati u centru Podgorice scene nalik onima iz vremena diktature Pinočea u Čileu sedamdsetih godina prošlog vijeka. Da pripadnici Posebne jedinice policije - sve sa fantomkama i naoružani dugim cijevima – bezobzirno upadaju u poslovni prostor privatne banke, da postrojavaju klijente u banci, da pretresaju čak i zaštitare banke... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302190316_b419b335dec7b22fd17852562c0b995877854b1a8c9c4955225bab1490cf0b58.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260302190316_b419b335dec7b22fd17852562c0b995877854b1a8c9c4955225bab1490cf0b58" data-rendition-name="original" width="598" height="404" loading="lazy" alt="TEŠKE ZLOUPOTREBE DRŽAVNE SILE: Pretresanje portira Prve banke"> <figcaption>TEŠKE ZLOUPOTREBE DRŽAVNE SILE: Pretresanje portira Prve banke(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I niko nije htio, ili nije smio, javno ad postavi pitanje: zašto je Lazar Šćepanović angažovao za pretrese Posebnu jedinicu policije koja je ovlašćena za najsloženije bezbjednosne zadatke, uključujući suzbijanje terorizma ili rješavanje talačkih kriza... KAD ZAVLADA MUČNE SLIKE &nbsp; Slika ona dva zaštitara ili portira banke koji stoje sa rukama u vis, licima okrenutih zidu, tako podsjeća na ono postrojavanje Turaka u vremenu lova na vještice nakon jedne tuče na Zabjelu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302190320_069fe630bd697e751e4495c08f15605a597e8ab513402a610b1519af3f0dcfc7.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260302190320_069fe630bd697e751e4495c08f15605a597e8ab513402a610b1519af3f0dcfc7" data-rendition-name="original" width="943" height="467" loading="lazy" alt="KAD POLICIJA SEGREGIRA: Postrojavanje radnika iz Tusrke u Podgorici nakon incidenta na Zabjelu"> <figcaption>KAD POLICIJA SEGREGIRA: Postrojavanje radnika iz Tusrke u Podgorici nakon incidenta na Zabjelu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nije to slučajna podudarnost, već matrica totalitarnog ponašanja: Lazar Šćepanović, uz podršku vrha Bečićevih Demokrata, svoju poziciju je shvatio - kao da je on vrhovni gospodar sudbina svih u Crnoj Gori! &nbsp;&nbsp; I zato je komandovao da u Nikšiću, prilikom petosatnog pretresa kuće Aca Đukanovića u Rastocima, budu angažovani čak i psi tragači! Da bi, na kraju, pronašli oružje su koje je bilo ili pokojnog Đukanovićevog oca Radovana, ili brata višestrukog crnogorskog premijera Mila Đukanovića, dva neka stara pancira, jedan dvogled i nešto municije... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302190324_c429d20608e1dc9c008924267631e182d5a3cdf097afbaa49d293186d0238b40.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260302190324_c429d20608e1dc9c008924267631e182d5a3cdf097afbaa49d293186d0238b40" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="PO NAREĐENJU POLITIKE: Privođenje Aca Đukanovića"> <figcaption>PO NAREĐENJU POLITIKE: Privođenje Aca Đukanovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ali, znalo se i tada da će biti Aco Đukanović biti zadržan prvo 72 sata, i znalo se da će istražni sudija morati da odredi pritvor od 30 dana. Bez obzira ima li osnova, bez obzira na to što je u identičnom slučaju u Ulcinju čovjek nije ni privođen. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Tako to biva u ovoj novoj ,,oslobođenoj” Crnoj Gori: tužilaštvo i sudovi rade po naredbi politike i partijskih lidera. &nbsp; NOVOVIĆ, KOVAČEVIĆ, RADONJIĆ Ali nije tu bio kraj razotkrivanja politizacije i zloupotrebe državnih institucija. &nbsp; Progovorila je - ne video klipom, nego otvorenim pismom - Vesna Medenica, žena koja je tri decenije upravljala i sudstvom i tužilaštvom. I očito je da bivša vrhovna sutkinja i tužiteljka puno toga zna, da su joj dostupna i dokumenta ANB-a, kao i zapisi sa mjera tajnog nadzora. &nbsp; Pa je, direktno, optužila one koje smatra odgovornim za njeno utamničenje. &nbsp; Prije svega specijalnog tužioca Vladimira Novovića da je kao mladi pravnik ili pripravnik muljao sa drogom u nekom stanu pod Ljubovićom. Da je – još gore – kao sudija dogovarao presude, čak i one za najteže zločine, poput ubistva braće Ćulafić. Ali i da je enormno zaradio beskrupulozno prodajući stan koji je, kao sudija, dobio pod povlašćenim uslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302190324_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260302190324_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SAKRIVANJE IZA DRŽAVNE INSTITUCIJE: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac "> <figcaption>SAKRIVANJE IZA DRŽAVNE INSTITUCIJE: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Medenica je prozvala i sudiju Vesnu Kovačević koja je nju osudila na desetogodišnju kaznu zatvora, tvrdeći da je bila popustljiva u nekim predmetima, da je dogovarala presude - zbog biznisa njenog muža sa operativno interesantnom braćom Radulović. &nbsp; Najgore je, ipak, prozvala specijalnog tužioca Vukasa Radonjića. Ne toliko zbog zloupotrebe položaja, već iz onog ljudskog ugla, crnogorskog čojstva. Zaista: ako je Vesna Medenica dala krv prilikom operacije majke Vukasa Radonjića, zar onda o karakteru specijalnog tužioca najbolje ne govori podatak da se nije izuzeo iz predmeta već da je potpisao optužnicu? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302190324_b2cce5d14cf9197a0a93f485bde7ba4c207b374406c27b72c0ae0b4a201001e7.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20260302190324_b2cce5d14cf9197a0a93f485bde7ba4c207b374406c27b72c0ae0b4a201001e7" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PITANJE PRAVA ILI MORALA: Specijalni tužilac Vukas Radonjić "> <figcaption>PITANJE PRAVA ILI MORALA: Specijalni tužilac Vukas Radonjić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SAKRIVANJE IZA INSTITUCIJA &nbsp; Specijalni tužilac Vukas Radonjić je oćutao udarac Vesne Medenice. Sudija Vesna Kovačević je odbacila optužbe. A glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je negirao priču - istu veče. Ali ne svojim imenom i prezimenom, već se zaklonio iza institucije na čijem je čelu – saopštenjem se oglasilo – Specijalno državno tužilaštvo. &nbsp; Je li to ogledalo morala glavnog specijalnog tužioca: da se na optužbe iz vremena kada je bio sudija – brani autoritetom SDT-a? &nbsp; Ali, tako mu može biti, i Novoviću i Kovačević i Radonjiću, kao i drugim čelnicima crnogorskog pravosuđa: sve dok su poslušni, dok izvršavaju naredbe vrha čelnika bezbjednosnog sektora i političkih funkcionera partija vlasti. &nbsp; Jer vlast je vlast, a strah od gubitka moći je – baš veliki strah. Pitanje je samo, da li će građanska Crna Gora sve to tiho pratiti, bez stvarne reakcije, bez zrna otpora partitokratiji i zloupotrebama državnog aparata. Ili će čekati kao u onoj pjesmi Jove Jovanovića Zmaja. &nbsp; Znate ono: još nije vrijeme, još nije vrijeme, još nije vrijeme... Sad je dockan! &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: kijev