Ukrajina će uvesti nova ograničenja za korištenje električne energije i dozvoliti dodatni uvoz energije, dok nastoji popraviti infrastrukturu oštećenu ruskim napadima, izjavila je kasno u utorak premijerka Julija Sviridenko.
Ruske snage su značajno povećale broj i intenzitet napada na infrastrukturu gasa i energije u Ukrajini tokom posljednjih mjeseci, gađajući i termoelektrane i sisteme za prijenos električne energije.
U posljednjim sedmicama građani u mnogim regijama Ukrajine suočavaju se s čestim i iznenadnim prekidima u snabdijevanju strujom.
U utorak je oko polovine stanovnika glavnog grada Kijeva istovremeno ostalo u mraku.
- Dodatna rasvjeta za zgrade, ulice, parkove, dekorativna svjetla i vanjske reklame u gradskim centrima nije prioritet tokom ovog teškog perioda za energetski sektor- rekla je Sviridenko na X-u, najavljujući nove mjere za poboljšanje situacije za civilne potrošače.
Lista objekata koji imaju pravo na neprekidno snabdijevanje električnom energijom treba dodatno da se skrati.
Izuzetak čine bolnice, škole, ključne zgrade i preduzeća odbrambene industrije.
Državna preduzeća će moći da započnu uvoz energije, dodala je Sviridenko.
- Ovo će smanjiti pritisak na elektroenergetsku mrežu Ukrajine i stabilizovati opterećenje tokom sati najveće potrošnje- dodala je ona.
<h2>Polovina Kijeva u mraku</h2>
U utorak je nacionalni operator elektroenergetske mreže uveo vanredne prekide u snabdijevanju električnom energijom u većini regija Ukrajine, poništavajući rasporede objavljene dan ranije i uvodeći gradove u mrak.
- Situacija u Kijevu ostaje jedna od najtežih, sada je do 50 posto potrošača u glavnom gradu bez struje- saopštilo je Ministarstvo energetike Ukrajine na Telegramu.
Ukrajina ima tri nuklearne elektrane koje proizvode više od 50 posto ukupne električne energije u zemlji, ali su te elektrane primorane da smanje proizvodnju zbog oštećenja dalekovoda.
Prekidi u snabdijevanju električnom energijom utiču i na grijanje i na dovod vode.
Stanovnici Kijeva i kijevske oblasti tokom protekle sedmice imali su struju samo 10 sati dnevno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kijev djelimično bez struje nakon ruskih napada: Ukrajina uvodi mjere štednje

Da bi pojačala štetu koju nanose njeni već veoma efikasni dronovi Šahed, ruska vojska ih sada oprema kompaktnim raketama vazduh-vazduh R-60, dizajniranim za napad na neprijateljske helikoptere ili vojne avione, prenio je francuski list Le Parisien i dodao da "Rusija želi da udari još jače svojim dronovima".
Prema riječima nekoliko vojnih analitičara, Moskva sada raspoređuje nadograđene dronove Šahed opremljene raketama R-60. Kao vizuelni dokaz, Sternenko, ukrajinska nevladina organizacija, podijelila je nedavno video snimke na društvenim mrežama koji prikazuje presretanje drona Šahed-136 naoružanog raketom R-60.
- Danas je, prvi put, na Šahedu otkrivena raketa vazduh-vazduh R-60- napisao je na Telegramu Sergej Beskrestnov, ukrajinski stručnjak za elektronsko ratovanje.
Primarna misija rakete R-60 je da napada helikoptere i taktičke avione kratkog dometa. Verovatno je da je Rusi integrišu u sistem Šahed kako bi neutralisali ukrajinske borbene avione, prenosi Parizien.
R-60, poznata na Zapadu kao AA-8 Afid (Aphid), raketa je kratkog dometa sa infracrvenim tragačem, a nije joj potreban radar za napadanje mete.
Procijenjena na 15.000 dolara po jedinici, to je raketa vazduh-vazduh koja se koristi za blisku borbu.
Sa brzinom od nešto više od 3.000 kilometara na sat, raketa može da nosi eksplozivni teret od oko četiri kilograma. Ostaje da se vidi da li je ovo bio test ruske vojske ili je riječ o raspoređivanju raketa na cijelu flotu dronova, dodao je francuski list.

Le Parizien: Moskva oprema raketama svoje dronove Šahed, nova prijetnja za Kijev

Rusija je tokom noći izvela napad na Kijev, a nešto prije sedam sati ujutro ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da prema gradu ponovo lete rakete. Tokom opsežnog noćnog napada poginulo je najmanje šest osoba, a desetine su povrijeđeni, saopštile su ukrajinske vlasti. - Kijev je ponovo pod vatrom. Ostanite u skloništima - napisao je na Telegramu gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. U metropoli su se tokom noći čule detonacije, a u stambenim zgradama od deset i 22 sprata izbili su požari. U jutarnjim satima prijavljene su dvije eksplozije na sjeveru glavnog grada. Vlada je pozvala stanovnike da ostanu u skloništima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125081148_e8f78a76dc43c19feb9a6f380539897a3bd8000db91326dc073c000ddb1bded2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251125081148_e8f78a76dc43c19feb9a6f380539897a3bd8000db91326dc073c000ddb1bded2" data-rendition-name="original" width="5000" height="3334" loading="lazy" alt="Ukrajina"> </figure>  - Nažalost, potvrđeno je da je jedna osoba poginula u napadu. Prema ažuriranim informacijama, sedam je povrijeđenih - naveo je na društvenim mrežama načelnik vojne uprave Kijeva Timur Tkačenko. U jutarnjim satima precizirao je da su u napadu poginule dvije osobe, uključujući i 86-godišnju ženu. Nekoliko desetina minuta kasnije, Tkačenko je saopštio da su još četiri osobe poginule u zapadnom dijelu Kijeva. Spasilačke ekipe i dalje djeluju na terenu, a informacije se stalno ažuriraju. Pod ruševinama bi se mogle nalaziti dodatne osobe. Tokom opsežnog ruskog napada, u kojem su korišćeni dronovi, krstareće rakete i projektili, cijela zemlja bila je meta udara. U Dnjipropetrovskom okrugu zapalila se stambena zgrada od devet spratova. Spasioci i dalje pretražuju objekat kako bi provjerili da li ima zarobljenih. U gradu Bila Cerkva, nedaleko od ukrajinske prijestolnice, tokom ruskog napada poginula je jedna osoba, a povrijeđena je četrnaestogodišnja djevojčica, saopštili su gradonačelnik Volodimir Vovkotrub i šef vojne uprave Kijevske oblasti Mikola Kalašnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125081148_77515874b68109d180e694ea0b9f988b037511f17265fed75cfe6c0353874d5c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251125081148_77515874b68109d180e694ea0b9f988b037511f17265fed75cfe6c0353874d5c" data-rendition-name="original" width="3558" height="2372" loading="lazy" alt="Ukrajina"> </figure>  Raketni i napadi dronovima prijavljeni su i u drugim regijama, uključujući Zaporošku i Harkovsku oblast. Ukrajina se od februara 2022. brani od opsežne ruske vojne agresije. Bitan dio rata su zračni napadi koje izvode obje strane. Rusija je posljednjih sedmica ponovo pojačala udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Moskva se od početka invazije svake zime trudi da paralizira ukrajinsku energetsku mrežu u pokušaju narušavanja morala stanovništva napadnute zemlje i ometanja njene vojne industrije, navela je ranije agencija AP. <h2>Ruske vlasti javljaju o napadima dronova</h2> Jedna osoba je poginula, a tri su povrijeđene u noćnom napadu ukrajinskih dronova na Taganrog, saopštila je gradonačelnica ovog ruskog grada na obali Azovskog mora Svetlana Kambulova. Šest osoba, od čega četiri u Novorosijsku, ranjeno je u napadima dronova u Krasnodarskom kraju na jugu evropskog dijela Rusije, rekao je gubernator Venjamin Kondratjev. Kijev posljednjih mjeseci sve češće usmjerava udare, osim na ruske vojne ciljeve, i na energetsku te industrijsku infrastrukturu. Cilj je, prema zvaničnim izjavama, smanjiti borbenu sposobnost Moskve i otežati joj finansiranje rata prihodima od prodaje nafte i gasa. Tokom noći ukrajinski dronovi ponovo su napali crnomorsku luku Novorosijsk, preko koje se odvija dio ruskog izvoza nafte. Lokalni zvaničnici najprije su prijavili jednog povrijeđenog i oštećenje nekoliko kuća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125081148_7397372784d07427cbf044a631ef0b9a999590240d8843ac4521cebdc763c563.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251125081148_7397372784d07427cbf044a631ef0b9a999590240d8843ac4521cebdc763c563" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Ukrajina"> </figure>  Gubernator Kondratjev je kasnije pojasnio da je u jednom od najdužih i najintenzivnijih ukrajinskih napada na Krasnodarski kraj povrijeđeno šest osoba, te da je najmanje 20 kuća oštećeno u pet naselja. Vatrogasci se bore s požarom na krovu jedne kuće u Tuapseu, a najteža situacija je u Novorosijsku i Gelendžiku, dodao je. Proteklog vikenda ukrajinski napad na Novorosijsk prekinuo je utovar nafte u tom pristaništu na dva dana. Izvoz iz luke iznosi 2,2 miliona barela dnevno, što je oko dva odsto globalne ponude, navela je tada agencija Rojters. Na ukupni ruski izvoz nafte Novorosijsk učestvuje sa oko petine. Prema Rojtersu, ovo je dosad bio najrazorniji ukrajinski udar na rusku infrastrukturu za izvoz nafte preko Crnog mora. Ukrajina je navela da je u napadu, između ostalog, koristila svoju krstareću raketu Neptun produženog dometa.

Noć horora u Ukrajini: Rusi raketama i dronovima zasuli Kijev, broj poginulih raste

U masovnim ruskim vazdušnim napadima na Kijev danas poginule su najmanje četiri osobe, a desetine su povrijeđene. &nbsp;&nbsp;
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da su ruske snage koristile 430 dronova i 18 raketa u napadu danas, što ga čini jednim od njihovih najvećih napada u posljednjih nekoliko mjeseci.
&nbsp;Zelenski je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, dodao da su pogođeni i ciljevi u Sumima, Odesi i Harkivu.
&nbsp;Prema riječima načelnika kijevske vojne uprave Timura Tkačenka, četiri osobe su ubijene, a najmanje 27 je povrijeđeno, od kojih su dvoje djeca, u masovnom talasu raketa i dronova koji su pogodili ukrajinsku prijestonicu i nekoliko drugih regija.
&nbsp;Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su vazdušni napadi ciljali stambene četvrti širom glavnog grada. Oštećeno je oko 30 stambenih zgrada, uz medicinske ustanove, javni prevoz, kancelarije, trgovine i vozila.
&nbsp;Zelenski je naveo da je Rusija još jednom pokrenula “gnusan napad na Ukrajinu, naš narod i obične stambene zgrade”.
&nbsp;Prema riječima Zelenskog, ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane presrele su 405 dronova i 14 raketa, uključujući dvije balističke rakete Kinžal lansirane iz vazduha.
&nbsp;- Direktni pogoci prijavljeni su na 13 lokacija u glavnom gradu, a fragmenti koji su pali prouzrokovali su dodatnu štetu na još 44 lokacije- naveo je Zelenski na Telegramu.
Među teško pogođenim su desetine nebodera, bolnica i azerbejdžanska ambasada, koju je pogodio fragment rakete Iskander, dodao je Zelenski, nazivajući napade “kukavičkim granatiranjem”.
&nbsp;Zelenski je obnovio hitne pozive za pojačanu zapadnu protivvazdušnu odbranu i presretače, naglašavajući da postojeći sistemi nijesu dovoljni da u potpunosti zaštite grad i njegove stanovnike.

U ruskim napadima na Kijev poginule četiri osobe

&nbsp;U ruskom granatiranju Dnjepropetrovske oblasti jedna osoba je poginula, a osmoro je povrijeđeno, nakon što je izbio požar u prodavnici od posljedica eksplozije, saopštio je načelnik Dnjepropetrovske regionalne državne policijske uprave Vladislav Gajvanenko.
- Prema trenutnim informacijama, osmoro ljudi je povrijeđeno u Samarovskom okrugu usljed neprijateljskog napada. Svi su hospitalizovani, a polovina njih je u teškom stanju - napisao je on na Telegramu.
Kako je navedeno, uništena je prodavnica i oštećeno sedam stambenih zgrada. Gajvanenko je dodao da se informacije o posljedicama napada još uvek utvrđuju.&nbsp;

Kijev: U granatiranju Dnjepropetrovske oblasti jedna osoba poginula, osam povrijeđeno

Kijev i međunarodne vlasti osudili su ruske napade na ukrajinski civilni energetski sektor, a Ukrajina je optužila Moskvu za "nuklearni terorizam" zbog udara na trafostanice ključne za snabdijevanje energijom nuklearnih postrojenja u zemlji.
- Namjerni udari na civilna energetska postrojenja koja direktno utiču na siguran rad nuklearnih instalacija nose obilježja nuklearnog terorizma i predstavljaju teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava- objavilo je ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova 31. oktobra.
Ministarstvo se pozvalo na izjavu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) datu dan ranije, u kojoj se spominju vojni napadi koji su "doveli do oštećenja trafostanica ključnih za nuklearnu sigurnost i zaštitu u Ukrajini".
Nuklearna nadzorna agencija UN-a izvijestila je da su incidenti u blizini nuklearnih elektrana Južna Ukrajina i Hmelnitskij doveli do toga da postrojenja izgube pristup vanjskim dalekovodima.
U izjavi IAEA-e navodi se da je treća elektrana, u Rivneu, bila prisiljena smanjiti snagu u dva od svoja četiri reaktora zbog napada.
- Opasnosti za nuklearnu sigurnost i dalje su vrlo stvarne i sveprisutne, ponovno pozivam na maksimalnu vojnu suzdržanost u blizini nuklearnih postrojenja- rekao je šef IAEA-e Rafael Grossi.
<h2>Visoke napetosti oko nuklearne elektrane Zaporižje</h2>
Velika pozornost usmjerena je na nuklearnu elektranu Zaporižje na jugoistoku Ukrajine, gdje su u toku akcije sanacije štete od prethodnih napada.
- Nastavljamo intenzivno raditi na stvaranju uvjeta potrebnih za početak ovih dodatnih popravaka. Obnova ovog dalekovoda ključna je za poboljšanje krhke situacije nuklearne sigurnosti na lokaciji- rekao je Grossi.
Nuklearna elektrana – najveća u Evropi – pod ruskom je kontrolom nedugo nakon što je Moskva pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Oslanja se na dizel generatore za hitne slučajeve od 23. septembra, kada su prekinuti vanjski dalekovodi.
Šest reaktora postrojenja Zaporižje zatvoreno je više od tri godine i ne proizvode električnu energiju. Ali potrebna im je energija za rad sigurnosnih sistema – poput pumpi za hlađenje – kako bi se spriječila nuklearna nesreća.
<h2>G7 osuđuje ruske napade</h2>
Odvojeno, Grupa sedam (G7) izdala je 31. oktobra zajedničku izjavu u kojoj "osuđuje ruski rat protiv Ukrajine i njegov uticaj na njihovu energetsku sigurnost".
- Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku Ukrajini u odbrani njenog teritorijalnog integriteta i prava na postojanje, te njezine slobode, suvereniteta i nezavisnosti. Nedavni ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu prirodnog gasa stvorili su rizike za zajednice i ljudske živote, slabeći civilnu infrastrukturu i energetsku sigurnost ukrajinskog naroda- navodi se u izjavi ministara energetike G7.
Rusija poriče da cilja civilnu infrastrukturu unatoč brojnim dokazima o takvim napadima. Ukrajina je uzvratila napadima na vojne infrastrukturne objekte, često duboko u Rusiji.
Kijev je 31. oktobra naveo da je do sada u 2025. izveo oko 160 napada na ruska naftna postrojenja, ciljajući ključni izvor financiranja koji je Moskva koristila za vođenje rata. Zapadne nacije takođe su uvele sankcije ruskom energetskom sektoru, dodatno pogađajući protok novca prema Kremlju.
Na ratištu, ukrajinske snage nastavile su se boriti za održavanje kontrole nad strateški važnim gradom Pokrovskom, koji je meta višemjesečne ruske ofenzive.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija koncentrisala oko 170.000 vojnika u regiji, ponovo nazvavši situaciju tamo "teškom".
Reuters je citirao dva ukrajinska vojna izvora koji su rekli da je Kijev poslao specijalne snage kako bi pomogli odbrani u Pokrovsku usred izvještaja da su se male grupe ruskih vojnika - procijenjenih 200-400 vojnika - uvukle u grad kako bi pripremile veći napad. Nije bilo službenih komentara.
<h4>Na osnovu izvještaja Ukrajinskog servisa RSE i Reutersa</h4>

Kijev optužuje Rusiju za 'nuklearni terorizam' napadima na trafostanice

U ruskom vazdušnom napadu na Kijev jedna osoba je poginula, dok je deset povrijeđeno, saopštili su zvaničnici.
Rojters prenosi da su ruske rakete i dronovi pogodili više lokacija u Ukrajini tokom noći.
Šef Kijevske gradske vojne administracije Timur Tkačenko kazao je da je napad rezultirao razbijenim prozorima, oštećenim automobilima i kraterom u dvorištu stambene zgrade.
Kako je dodao, napadi su takođe izazvali više požara i oštetili jedno obdanište.
U saopštenju objavljenom na Telegramu navodi se da je ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo oborilo četiri od devet raketa i 50 od 62 drona lansirana tokom napada širom Ukrajine.

U vazdušnom napadu na Kijev ubijena jedna, povrijeđeno deset osoba

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da se očekuju novi ruski napadi na Kijev u narednim danima.
On je pozvao stanovnike prijestonice da pripreme zalihe vode, komplet prve pomoći, namirnice i napune autonomne uređaje za napajanje.
- Situacija je komplikovana. I hajde da kažemo istinu, a ne da se samozavaravamo. Jer neprijatelj ne staje. Novi napad se predviđa u narednim danima- napisao je on na Telegramu, prenosi Ukrinform.
Kličko je pozvao stanovnike Kijeva da se maksimalno koncentrišu i deluju pragmatično, posebno da pripreme potrebne zalihe i da ne ignorišu signale za uzbunu.

Kličko: Situacija je komplikovana, očekujemo nove ruske napade na Kijev

Rusija je u četvrtak ujutro u Kijevu napala zgradu u kojoj se nalazi delegacija Evropske unije (EU), uzrokujući značajnu štetu, ali nema povrijeđenog osoblja iz same zgrade. Ambasadorka EU u Ukrajini Katarina Maternova izjavila je da je zgrada “teško oštećena udarnim talasom” masovne baraže dronova i balističkih projektila koje je Rusija ispalila tokom noći, pri čemu je najmanje 10 ljudi izgubilo život, a 30 ih je povrijeđeno. 
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha optužio je Rusiju da je “ciljala diplomate – što predstavlja direktno kršenje Bečke konvencije”. Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas nazvala je napad “namjernim činom eskalacije i ismijavanja mirovnih napora”, prenosi Politico.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkmathernova%2Fstatus%2F1960955497248387267%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1960955497248387267%7Ctwgr%5E45104e7fa78fccba45fee1e920a5f153245fd6e9%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Osude iz EU</h2>
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da su zaposleni delegacije EU sigurni, te je pozvala Rusiju da “odmah prekine svoje nediskriminirajuće napade na civilnu infrastrukturu”. 
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da je šteta na zgradi delegacije EU u Kijevu “namjerna” i dodao da je “zgrožen” ruskim napadima. Ipak, čini se da je zgrada napadnuta rano ujutro, kada osoblje još nije bilo na radnom mjestu. 
- EU se neće dati zastrašiti. Ruska agresija samo jača našu odlučnost da budemo uz Ukrajinu i njen narod - istakao je Košta.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola osudila je “još jedan neselektivni ruski napad tokom ove besmislene agresije”, nazivajući delegaciju “glasom EU na terenu u Ukrajini”. 
Komesarka za proširenje Marta Kos oštro je osudila brutalne napade, ističući da je jasan znak da Rusija odbacuje mir i bira teror. 
- Naša puna solidarnost ide zaposlenima EU, njihovim porodicama i svim Ukrajincima koji trpe ovu agresiju - poručila je Kos.
<h2>Pokušaji pregovora</h2>
Napadi su izvedeni u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak na ruskog lidera Vladimira Putina, ali i na Volodimira Zelenskog, s ciljem postizanja mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat. Ukrajina je postavila sigurnosna jemstva, podržana od strane Zapada, kao ključni zahtjev za svaki eventualni dogovor, kako bi se spriječili dalji ruski napadi.
Nakon sastanka Zelenskog i njegovih evropskih saveznika u Bijeloj kući 18. avgusta, Trampova administracija signalizirala je da će podržati evropske snage u pružanju pomoći Ukrajini, uključujući obavještajna sredstva, nadzor bojnih polja i učestvovanja u protivvazdušnoj odbrani. Ipak, dok je Tramp najavio trilateralni sastanak s Putinom i Zelenskim, iz Kremlja su stigle suprotne poruke.
Rusija je u srijedu odbacila ideju da evropske mirovne trupe djeluju u Ukrajini, što je u kontradikciji s Trampovom tvrdnjom da bi ih Putin prihvatio u okviru mirovnog sporazuma. Napad na Kijev dogodio se istog dana kada ministri odbrane EU treba da stignu u Kopenhagen zbog razgovora o povećanju pritiska na Rusiju kroz sankcije i dodatnu podršku Ukrajini.

Rusija pogodila zgradu delegacije EU u Kijevu: Nema povrijeđenih, šteta velika

Najmanje 16 osoba poginulo je u napadima Rusije koja je ispalila stotine dronova i raketa na mete širom Ukrajine, uništivši stambene zgrade i kuće u Kijevu, ali i na drugim lokacijama. 
 
Prema dostupnim informacijama, najmanje 16 ljudi je poginulo, a desetine su ranjene, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE). 
 
Taj ruski napad predstavlja najveći napad na Kijev u poslednjih nekoliko nedjelja, još jedan jasan znak da Rusija ne planira da odustane od svojih napada – bilo na frontu ili na civilne mete. 
 
Napad dolazi skoro dvije nedjelje nakon velikog samita između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa, čiji je cilj bio pronalazak puta ka obustavi ruske invazije na Ukrajinu koja traje već 42 mjeseca. 
 
Prema podacima tužilaštva u Kijevu, do podneva je potvrđeno najmanje 14 mrtvih, dok je više od 30 osoba ranjeno. 
 
Spasioci su pretraživali ruševine u potrazi za preživjelima, a vlasti su upozorile da bi broj žrtava mogao da raste. 
 
Jedna od najteže pogođenih lokacija bila je kijevska četvrt Darnica, gdje je dio jedne petospratne stambene zgrade pogođen direktnim udarom. 
 
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je tokom noći izvršen napad u kojem je učestvovalo skoro "600 kamikaza i mamac-dronova", kao i 31 raketa, uključujući balističke i krstareće projektile. Neke rakete su lansirane iz aviona. 
 
Najmanje 13 lokacija širom Ukrajine je pogođeno, dok su ostaci projektila pali na još 26 lokacija. 
 
Biro RSE u Kijevu takođe je oštećen, nakon što su dvije rakete pogodile stambene zgrade u blizini. 
 
Neki prozori su razbijeni, a oprema oštećena. 
 
- Oni koji svjedoče o dešavanjima u Ukrajini ne bi smjeli biti ugroženi. Iako su prostorije RSE pretrpjele štetu, srećom nijedan član osoblja nije povrijeđen- rekao je predsjednik RSE Stiven Kapus. 
 
On je naglasio da će novinari RSE nastaviti svoj važan rad. 
 
- Naše misli su uz porodice poginulih i ranjenih, kao i uz prve reagente Ukrajine- istakao je Kapus.

Kijev: U ruskim napadima dronovima i raketama 16 osoba stradalo

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org predstavlja savremen alat koji unapređuje transparentnost, omogućava dvosmjernu komunikaciju i olakšava pristup gradskim servisima za građane Podgorice, potvrđujući time jasno opredjeljenje da se glas svakog građanina čuje, cijeni i uvažava.
To je saopšteno na svečanoom predstavljanju nove digitalne usluge Skupštine Glavnog grada – digitalne platforme „Odgovorno.org“.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada, dr Jelena Borovinić Bojović kazala je da je platforma logičan nastavak napora koje je gradska Skupština prethodnih mjeseci usmjeravala ka većoj transparentnosti, otvorenosti i boljoj komunikaciji sa građanima.
Pojasnila je da je ideja o „Odgovorno.org“ nastala iz svakodnevne saradnje sa građanima, ali i iz potrebe za modernizacijom administrativnih procesa, kao i da je ovaj projekat dio šire transformacije ka savremenoj, digitalnoj i dostupnoj lokalnoj upravi.
Borovinić Bojović je posebno osvrnula na iskustva iz razgovora sa profesorima informatike, koji su, kako je kazala, dali značajan doprinos razvoju koncepta platforme.
- Platforma Odgovorno.org ima za cilj uspostavljanje dvosmjerne komunikacije i veću dostupnost gradskih servisa. Ona omogućava da građani bez prepreka pronađu sve što ih zanima o radu Skupštine. Institucije moraju da se ponašaju odgovorno. Podgorica mora da čuje glas svakog svog građanina, bez obzira na to gdje živi - poručila je Borovinić Bojović.
Portal „Odgovorno.org“ realizovan je uz podršku kompanije MTEL, kao primjer uspješne saradnje institucija i društveno-odgovornih kompanija koje svojim znanjem, resursima i vizijom doprinose jačanju digitalizacije i transparentnosti u našem društvu.
Direktor kompanije MTEL, Zoran Milovanović kazao je da je u proteklih 18 godina stvorena izuzetno razvijena telekomunikaciona infrastruktura, izgrađena prema svjetskim i evropskim standardima, koja predstavlja osnovu za dalje uvođenje digitalnih servisa i nastavak digitalne transformacije.
- Ono što je važno istaći jeste da nam je veoma značajno i predstavlja posebnu čast što smo imali priliku da učestvujemo u jednom segmentu digitalne transformacije procesa Glavnog grada. Na taj način sigurni smo da će efikasnost odvijanja procesa biti podignuta na mnogo viši nivo, a samim tim i zadovoljstvo građana, što nam je i osnovni cilj - istakao je Milovanović.
U ime kompanije Citrus codes, koja je tehnički omogućila realizaciju ovog projekta, direktor kompanije Bojan Lozo je rekao da je projekat realizovao relativno mlad tim iz Podgorice, navodeći da to potvrđuje da kompleksna digitalna rješenja ne moraju biti autsorsovana van Crne Gore.
- Ovaj projekat pokazuje da Podgorica ima snažnu zajednicu stručnjaka koji mogu iznijeti ovako zahtjevne projekte, koji će na kraju služiti svim građanima kao alat i primjer - istakao je Lozo.
On je kazao da često platforme olakšavaju rad samo jednoj strani ili građanima ili administraciji.
- Ovdje imamo rješenje koje digitalno transformiše obje strane. Platforma olakšava i unapređuje rad administrativnih službenika, ali istovremeno značajno skraćuje i pojednostavljuje procese za građane - rekao je Lozo.

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org za bolju komunikaciju sa građanima

Radnici hotelske grupe Budvanska rivijera od sjutra će svaku svoju pauzu koristiti za okupljanje ispred upravne zgrade kompanije kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i skrenuli pažnju na probleme sa kojima se suočavaju, poručeno je sa današnjeg sastanka radnika i sindikata kompanije Budvanska rivijera.&nbsp;
Na sastanku su predstavljeni naredni koraci u vezi sa situacijom oko rušenja Slovenske plaže, kao i poruke koje zaposleni žele da upute javnosti.
Protest protiv rušenja hotelskog kompleksa Slovenska plaža održan je i prošle sedmice pred zidinama Starog grada u Budvi, odakle su građani, sindikat, akademici, intelektualci, arhitekte i građanski aktivisti pozvali državu i Vladu Crne Gore da zakonom zaštiti kompleks Slovenska plaža i spriječi njegovo najavljeno rušenje.&nbsp;

Radnici Budvanske rivijere će protestovati svakog dana tokom pauze

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović uputila je ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću zahtjev za dostavljanje podataka u skladu sa članom 50 Poslovnika Skupštine Crne Gore, povodom, kako navodi, sve učestalijih sumnji da je jagnjad crnogorskih farmera ostala neotkupljena zbog nelegalnog uvoza iz regiona. Despotović je na mreži X saopštila da je neophodno da ministarstvo hitno razjasni stanje na tržištu jagnjadi i provjeri eventualne zloupotrebe. U zvaničnom zahtjevu, poslanica traži odgovore na pet pitanja: - Koliko je ministarstvo planiralo da otkupi jagnjadi u 2025. godini? - Koliko je jagnjadi otkupljeno zaključno sa 11. decembrom 2025. godine? - Da li je registrovan uvoz jagnjadi tokom ljetnjih mjeseci 2025. godine? - Ko je nadležan za kontrolu uvoza na graničnim prelazima? - Koliko je Fond PIO povukao jagnjadi do 11. decembra 2025. godine? Despotović ističe da neodgovoreni podaci otvaraju ozbiljnu zabrinutost među farmerima i upozorava da ministarsko ćutanje može dodatno produbiti nepovjerenje u institucije. - S obzirom na to da su sve učestalije sumnje da su jagnjad crnogorskih farmera ostala neotkupljena zbog nelegalnog uvoza iz zemalja regiona, zahtijevamo od ministra Jokovića hitne odgovore na ova pitanja - poručila je poslanica. Zahtjev je zvanično zavedен u Skupštini Crne Gore 11. decembra 2025. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211121236_1096a004b97829a6badff91f41b757bfff2d35c1ffce9ce02f8f443d913c40d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211121236_1096a004b97829a6badff91f41b757bfff2d35c1ffce9ce02f8f443d913c40d4" data-rendition-name="original" width="1320" height="1867" loading="lazy" alt="doc"> </figure>  &nbsp;

Despotović traži hitne odgovore ministra Jokovića o neotkupljenoj jagnjadi i sumnjama u nelegalan uvoz

Stari grad Bar je u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 148.064 turista. Tokom 2024. „najveći muzej na otvorenom u Crnoj Gori“ obišlo je 130.254 posjetilaca. Najveći broj turista u Starom gradu Baru ove godine zabilježen je tokom jula kada je „Crnogorsku Pompeju“ vidjelo 28.191 turista. Cijena ulaznice u Stari grad za odrasle košta pet eura.
U Kulturnom centru navode da se uplovljavanje kruzera u Bar pozitivno odražava na povećanje broja turista koji dolaze u Stari grad Bar što u konkretnom prati i zvanična statistika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Stari grad Bar posjetilo je više turista nego prethodnih godina. Uplovljavanjem kruzera u Bar pozitivno se odrazilo na povećanje broja turista u Starom gradu Baru. Prihodi su znatno veći. Namjera nam je da upotpunimo sadržinu Starog grada, pored ostalog i kreativnim industrijama. U saradnji sa Ministarstvom kultura i medija odnosno shodno njihovim smjernicama angažovali smo &nbsp;vajarku &nbsp;Vlatku Vujošević iz Podgorice, koja radi na izradi autentičnih suvenira našeg grada po prethodnom raspisanom konkursu. Dobili smo tri idejna rješenja, Sahat kula u Starom gradu, bunar iz Ostrosa i Starobarski ćup. Sledeće sezone autentični suveniri će biti u ponudi &nbsp;turistima. &nbsp;Planiramo sledeće godine da oformimo klub vajarsta i uključimo zainteresovane svih generacija - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić-Grabež.
Za sljedeću sezonu biće otvorena za posjete i vrata Dvorca kralja Nikole u Baru. Završetkom poslova, Dvorac kralja Nikole, jedan od najrezentativnijih objekata našeg grada i simbol Bara,dobiće novu muzejsku, umjetničku i kulturnu vrijednost.
Dvorac kralja Nikole u Baru je jedini među dvorcima kraljevske porodice u kojem su sačuvani ostaci zidnog slikarstva.
&nbsp;Radi se na pripremi vraćanja muzejskih eksponata u samu zgradu dvorca.
- Radovi na dvorcu kralja Nikole su u završnoj fazi. Zahtjevan je &nbsp;posao konzervacije i restauracije muzejskih eksponata- &nbsp;narodnih nošnji, namještaja koji je koristio &nbsp;kralj Nikola… - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar dodajući da u ovom preduzeću paralelno posvećuju pažnju svim segmentima kulture.
Ona je podsjetila da obnavljaju Fond Narodne biblioteke, navodeći da su reakcije Barana iuzetno pozitivne.
- Nema knjige za odrasle ili djecu koju mi nemamo. Dakle, pratimo interesovanja, stvaraoce i pokušavamo da obezbjedimo svaku knjigu i obogatimo &nbsp;fond biblioteke. Obezbjedili smo knjige i na albanskom jeziku. Područno odjeljenje naše bioblioteke u Ostrosu &nbsp;je bilo totalno zapostavljeno - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić Grabež, uz podsjećanje da unazad &nbsp;tri godine čitaonica posjeduje i COBISS sistem što znači &nbsp;da korisnici mogu &nbsp;elektronskim putem posjetiti biblioteku.
Već su počele pripreme za koncipiranje 39. Barskog ljetopisa, kulturne manifestacije koja ima respektabilnu tradiciju.
- Naše su ambicije da stvorimo tehničke uslove za najzahtjevnije pozorišne komade. Naše ambicije za sledeću godinu su da se vratimo na plato pored mora da bi svi sugrađani mogli da budu dio otvaranja Barskog ljetopisa - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar.
Za narednu godinu predviđena finansijska sredstva za tradicionalnu manifestaciju „Barski ljetopis“ su veća za nekoliko destina hiljada eura u odnosu na budžet 38.Barskog ljetopisa.

Stari grad Bar za 10 mjeseci posjetilo preko 148.000 turista

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: kijev