Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da se očekuju novi ruski napadi na Kijev u narednim danima.
On je pozvao stanovnike prijestonice da pripreme zalihe vode, komplet prve pomoći, namirnice i napune autonomne uređaje za napajanje.
- Situacija je komplikovana. I hajde da kažemo istinu, a ne da se samozavaravamo. Jer neprijatelj ne staje. Novi napad se predviđa u narednim danima- napisao je on na Telegramu, prenosi Ukrinform.
Kličko je pozvao stanovnike Kijeva da se maksimalno koncentrišu i deluju pragmatično, posebno da pripreme potrebne zalihe i da ne ignorišu signale za uzbunu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kličko: Situacija je komplikovana, očekujemo nove ruske napade na Kijev

Rusija je u četvrtak ujutro u Kijevu napala zgradu u kojoj se nalazi delegacija Evropske unije (EU), uzrokujući značajnu štetu, ali nema povrijeđenog osoblja iz same zgrade. Ambasadorka EU u Ukrajini Katarina Maternova izjavila je da je zgrada “teško oštećena udarnim talasom” masovne baraže dronova i balističkih projektila koje je Rusija ispalila tokom noći, pri čemu je najmanje 10 ljudi izgubilo život, a 30 ih je povrijeđeno. 
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha optužio je Rusiju da je “ciljala diplomate – što predstavlja direktno kršenje Bečke konvencije”. Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas nazvala je napad “namjernim činom eskalacije i ismijavanja mirovnih napora”, prenosi Politico.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkmathernova%2Fstatus%2F1960955497248387267%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1960955497248387267%7Ctwgr%5E45104e7fa78fccba45fee1e920a5f153245fd6e9%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Osude iz EU</h2>
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da su zaposleni delegacije EU sigurni, te je pozvala Rusiju da “odmah prekine svoje nediskriminirajuće napade na civilnu infrastrukturu”. 
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da je šteta na zgradi delegacije EU u Kijevu “namjerna” i dodao da je “zgrožen” ruskim napadima. Ipak, čini se da je zgrada napadnuta rano ujutro, kada osoblje još nije bilo na radnom mjestu. 
- EU se neće dati zastrašiti. Ruska agresija samo jača našu odlučnost da budemo uz Ukrajinu i njen narod - istakao je Košta.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola osudila je “još jedan neselektivni ruski napad tokom ove besmislene agresije”, nazivajući delegaciju “glasom EU na terenu u Ukrajini”. 
Komesarka za proširenje Marta Kos oštro je osudila brutalne napade, ističući da je jasan znak da Rusija odbacuje mir i bira teror. 
- Naša puna solidarnost ide zaposlenima EU, njihovim porodicama i svim Ukrajincima koji trpe ovu agresiju - poručila je Kos.
<h2>Pokušaji pregovora</h2>
Napadi su izvedeni u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak na ruskog lidera Vladimira Putina, ali i na Volodimira Zelenskog, s ciljem postizanja mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat. Ukrajina je postavila sigurnosna jemstva, podržana od strane Zapada, kao ključni zahtjev za svaki eventualni dogovor, kako bi se spriječili dalji ruski napadi.
Nakon sastanka Zelenskog i njegovih evropskih saveznika u Bijeloj kući 18. avgusta, Trampova administracija signalizirala je da će podržati evropske snage u pružanju pomoći Ukrajini, uključujući obavještajna sredstva, nadzor bojnih polja i učestvovanja u protivvazdušnoj odbrani. Ipak, dok je Tramp najavio trilateralni sastanak s Putinom i Zelenskim, iz Kremlja su stigle suprotne poruke.
Rusija je u srijedu odbacila ideju da evropske mirovne trupe djeluju u Ukrajini, što je u kontradikciji s Trampovom tvrdnjom da bi ih Putin prihvatio u okviru mirovnog sporazuma. Napad na Kijev dogodio se istog dana kada ministri odbrane EU treba da stignu u Kopenhagen zbog razgovora o povećanju pritiska na Rusiju kroz sankcije i dodatnu podršku Ukrajini.

500x500

1250x600

1084x550

Rusija pogodila zgradu delegacije EU u Kijevu: Nema povrijeđenih, šteta velika

Najmanje 16 osoba poginulo je u napadima Rusije koja je ispalila stotine dronova i raketa na mete širom Ukrajine, uništivši stambene zgrade i kuće u Kijevu, ali i na drugim lokacijama. 
 
Prema dostupnim informacijama, najmanje 16 ljudi je poginulo, a desetine su ranjene, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE). 
 
Taj ruski napad predstavlja najveći napad na Kijev u poslednjih nekoliko nedjelja, još jedan jasan znak da Rusija ne planira da odustane od svojih napada – bilo na frontu ili na civilne mete. 
 
Napad dolazi skoro dvije nedjelje nakon velikog samita između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa, čiji je cilj bio pronalazak puta ka obustavi ruske invazije na Ukrajinu koja traje već 42 mjeseca. 
 
Prema podacima tužilaštva u Kijevu, do podneva je potvrđeno najmanje 14 mrtvih, dok je više od 30 osoba ranjeno. 
 
Spasioci su pretraživali ruševine u potrazi za preživjelima, a vlasti su upozorile da bi broj žrtava mogao da raste. 
 
Jedna od najteže pogođenih lokacija bila je kijevska četvrt Darnica, gdje je dio jedne petospratne stambene zgrade pogođen direktnim udarom. 
 
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je tokom noći izvršen napad u kojem je učestvovalo skoro "600 kamikaza i mamac-dronova", kao i 31 raketa, uključujući balističke i krstareće projektile. Neke rakete su lansirane iz aviona. 
 
Najmanje 13 lokacija širom Ukrajine je pogođeno, dok su ostaci projektila pali na još 26 lokacija. 
 
Biro RSE u Kijevu takođe je oštećen, nakon što su dvije rakete pogodile stambene zgrade u blizini. 
 
Neki prozori su razbijeni, a oprema oštećena. 
 
- Oni koji svjedoče o dešavanjima u Ukrajini ne bi smjeli biti ugroženi. Iako su prostorije RSE pretrpjele štetu, srećom nijedan član osoblja nije povrijeđen- rekao je predsjednik RSE Stiven Kapus. 
 
On je naglasio da će novinari RSE nastaviti svoj važan rad. 
 
- Naše misli su uz porodice poginulih i ranjenih, kao i uz prve reagente Ukrajine- istakao je Kapus.

Kijev: U ruskim napadima dronovima i raketama 16 osoba stradalo

U kombinovanom ruskom napadu dronom i raketama u Kijevu rano 17. juna poginulo je najmanje 14 ljudi, uključujući jednog američkog državljanina, a najmanje 44 osobe su ranjene, prema ukrajinskim zvaničnicima.
Zvaničnici su rekli da su ruske snage koristile dronove i rakete u napadu, koji je pogodio nekoliko okruga glavnog grada.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je devet ljudi ranjeno u gradskom okrugu Svjatošinski i još 11 u okrugu Solomjanski. Šest ljudi je hospitalizovano, a požari su izbili u dva druga kijevska okruga kao posljedica pada krhotina.
Šezdesetdvogodišnji Amerikanac je "umro u kući u okrugu Solomjanski nasuprot mjesta gdje su medicinari pružali pomoć povrijeđenima", rekao je Kličko na Telegramu.
Timur Tkačenko, šef gradske vojne uprave, potvrdio je da su izbili požari u raznim djelovima Kijeva.
Napadnuti su i drugi djelovi zemlje, uključujući jugoistočni grad Zaporižje, gdje je regionalni guverner prijavio najmanje četiri udara.
U međuvremenu, Rusija je izvijestila da je njena protivvazdušna odbrana odbila dva ukrajinska drona koji su se kretali prema Moskvi, rekao je gradonačelnik Sergej Sobjanjin.
Ruske jedinice protivvazdušne odbrane takođe su uništile 51 ukrajinski dron iznad pogranične regije Belgorod tokom perioda od tri i po sata, počevši od oko 20 sati po lokalnom vremenu 16. juna, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Napad koji su izvele ruske snage posljednji je u nizu masovnih napada dronovima i raketama na Kijev i druge gradove u zemlji. Dogodio se uoči zakazanog sastanka između američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na samitu Grupe sedam (G7) u Kanadi.
Ali kasno 16. juna činilo se da će sastanak biti otkazan. Bijela kuća je objavila da će se Tramp ranije vratiti u Vašington zbog napetosti na Bliskom istoku. Očekivalo se da će se i drugi sastanci Zelenskog jedan na jedan sa svjetskim liderima održati.
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak oštro je osudio nove ruske napade na Kijev, rekavši da Moskva "nastavlja svoj rat protiv civila".
Moskva je nastavila sa napadima na Ukrajinu uprkos naporima Sjedinjenih Američkih Država da posreduju u prekidu vatre. Malo je napretka postignuto u pregovorima osim razmjene zatvorenika.
Moskva je odbacila zahtjev Kijeva za bezuslovni prekid vatre, dok je Ukrajina odbacila ruske zahtjeve kao "ultimatume".

Smrtonosni noćni napad na stambena područja Kijeva, poginulo 14 ljudi

Posvećenost nepovratnom putu Ukrajine ka NATO-u ostaje, ali Kijevu nikada nije obećan ulazak u Alijansu kao dio mirovnih pregovora - izjavio je generalni sekretar tog vojnog saveza Mark Rute. 
 
On je danas u Briselu kazao da je Ukrajina pozvana na samit NATO-a koji će se, za nekoliko nedjelja, održati u Hagu. 
 
- Pozvao sam Ukrajinu na samit. Što je prije moguće, objavićemo program sa više detalja - rekao je Rute novinarima prije sastanka sa ministrima odbrane u Briselu. 
 
Kako javlja Rojters, na pitanje da li je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski lično bio pozvan, Rute je samo rekao da će program biti objavljen u dogledno vrijeme. 
 
Rute je, uoči sastanka u Briselu, rekao da će saveznici NATO-a poboljšati kapacitete odvraćanja i odbrane postavljanjem novih, ambicioznih ciljeva.
- Protivazdušna i protivraketna odbrana, oružje dugog dometa, logistika i velike kopnene manevarske formacije su među našim glavnim prioritetima - naveo je on.

Rute: Kijevu nije obećan ulazak u NATO kao dio mirovnih pregovora

Mirovni proces za rješavanje rata u Ukrajini je pokrenut i dobra vijest je da je proradila diplomatija, ali su pozicije Moskve i Kijeva i dalje toliko udaljene da je trajni mir daleko, ocijenio je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Jakšić je, govoreći o početku mirovnih pregovora o ratu u Ukrajini, kazao da za sada postoji najava američkog predsjednika Donalda Trmpa da će rusko-ukrajinski mirovni pregovori „odmah“ početi, ali ne i naznaka nekog datuma, niti lokacije.
- Diplomatija jeste proradila, i to je dobra vijest, ali poslije nekoliko dana geopolitičkog pokera pozicije Moskve i Kijeva su i dalje toliko udaljene da je trajni mir daleko na horizontu - rekao je Jakšić agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, Tramp je nešto bliži ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, dok njegovi doskorašnji evropski saveznici traže oštriji kurs prema Rusiji.
Jakšić je kazao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokušava da balansira da ne izazove Trampovu eksploziju bijesa, ali ne želi da ide toliko daleko da prihvati njegov plan koji je blizak kapitulaciji Ukrajine.
- Tako balansira i Putin, pa kao izraz dobre volje prema Trampu nudi direktne pregovore, ali ne prihvata trenutni prekid vatre - rekao je Jakšić.
Kako je naveo, Rusija tvrdi da bi Ukrajinci primirje iskoristili da popune vojne arsenale i regrupišu trupe na frontu, ali prije će biti da Moskva planira da uskoro pojača dejstva i zauzme nove ukrajinske teritorije, čime bi ojačala svoju pregovaračku poziciju.
- Mirovni proces se pokrenuo i to je jedino što u ovom trenutku imamo - istakao je Jakšić.
Govoreći o pozicioniranju Rusije i Ukrajine u pregovorima, on je kazao da je Rusija u povoljnijoj poziciji, zbog situacije na frontu.
- Povratila je oblast Kurska i regrutovala novih 160 hiljada vojnika – što je još jedna potvrda da se Putinu ne žuri da prekine rat - dodao je Jakšić.
Kako je kazao, Putin pritom faktički ima Trampa na svojoj strani, jer on želi normalizaciju odnosa sa Moskvom kako bi krenuo u „impresivne“ poslovne aranžmane.
- Šefa Bijele kuće, pokazala je njegova nedavna turneja po Zalivu, mnogo više interesuje biznis nego geopolitika - istakao je Jakšić.
On je naglasio da je Ukrajina, poslije tri godine herojskog otpora, umnogome iscrpljena.
Prema riječima Jakšića, jedini istinski saveznik Ukrajine u ovom trenutku je evropska „Koalicija voljnih“, ali ona nema dovoljno ni vojnih, ni finansijskih potencijala da bi Putina primorala na 30-dnevni prekid vatre, a kamoli na pravičan mir.
On je dodao da Putin ne odustaje od svojih maksimalistički zahtjeva da se Ukrajina odrekne četiri oblasti na istoku države, da odatle povuče svoje snage, da se demilitarizuje, da garantuje da neće ući u NATO i da neće dopustiti prisustvo zapadnih vojnih snaga na svojoj teritoriji.
- Kremlj vjerovatno ne odustaje i od svog prvobitnog cilja „denacifikacije“ vlasti u Kijevu, uspostavljanja jednog proruskog režima - rekao je Jakšić.
On je naveo da su to Putinovi uslovi za mir koje je Trampu prenio tokom dvosatnog „iskrenog, informativnog i konstruktivnog“ telefonskog razgovora.
Tramp je, prema riječima Jakšića, ostavljajući veliki prostor nagađanjima, na sve to uzvratio da je razgovor bio „veoma dobar“.
Upitan da prokomentariše pozicioniranje Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u pregovorima o ratu u Ukrajini, Jakšić je kazao da su SAD u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Džoa Bajdena uspjele da okupe transatlantske saveznike i da organizuju zajednički front protiv ruske agresije.
- Amerika je Ukrajini pružala finansijsku i vojnu pomoć koja je bila dvostruko veća od ukupne podrške Evrope. Dolaskom Trampa, koji je odavno bio skeptičan oko iznosa pomoći, situacija sa ozbiljno promijenila - rekao je Jakšić.
Kako je naveo, SAD svakako imaju ključnu ulogu u pregovorima za prekid rata, ali bilateralni dogovor sa Putinom koji nudi šef Bijele kuće ne obećava stabilan i trajan mir koji je nemogić bez Ukrajinaca i Evropljana na čijoj se teritoriji vodi rat.
- Tramp zasad toleriše Putinovo odbijanje njegovog predloga o prekidu vatre, ali pokazuje znake frustracije i pitanje je koliko će to trajati - ukazao je Jakšić.
On je istakao da Republikanci sve glasnije identifikuju Putina kao najveću prepreku miru, a američki Kongres već ima spreman paket sankcija Rusiji.
- Igra se na vrijeme, ali ne i na iluzije koje je Tramp plasirao kada je obećavao da će rat završiti za 24 sata - dodao je Jakšić.
On je kazao da se do svakog mirovnog rješenja dolazi kompromisima, ali da djeluje da Moskva želi da diktira i da nije spremna na ustupke.
Jakšić je naveo primjer da Kremlj uopšte ne želi da razgovara o povratku Krima, luganske, donbaske, hersonske i oblasti Zaporožja Ukrajini, dok Kijev ponavlja da nema mira dok i posljednji ruski vojnik ne napusti svaki pedalj petine ukrajinske teritorije koju Rusi sada kontrolišu.
Kako je kazao, Zelenski nije u poziciji da diktira, a iz Vašingtona, pa i nekih evropskih centara, sve češće se čuje da Ukrajina mora da se pomiri sa gubitkom zemlje i da odustane od namjere da uđe u NATO.
Jakšić je istakao da bi se Moskva „širokogrudo“ saglasila sa članstvom Ukrajine u Evropskoj uniji.
- Put ka miru i dalje je zasut nagaznim minama - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Pozicije Moskve i Kijeva i dalje toliko udaljene da je trajni mir daleko

Predsjednik Francuske Emanuel Makron poručio je na početku posete Kijevu da Ukrajinci već više od tri godine pružaju otpor sa "zadivljujućom hrabrošću" za svoju zemlju, slobodu i Evropu, ističući da je bezbjednost čitavog evropskog kontinenta ugrožena tim ratom.
- Naša reakcija mora da bude kolektivna - poručio je Makron na mreži X, naglašavajući da Francuska djeluje zajedno sa Njemačkom, Poljskom i Velikom Britanijom.
On je izneo tri ključne poruke - mir, suverenitet i budućnost.
Makron je rekao da pravedan i trajan mir mora da počne potpunim i bezuslovnim prekidom vatre, što je, kako je naveo, prijedlog koji Francuska sprovodi zajedno sa Sjedinjenim Državama.
Prema njegovim riječima, Ukrajina je taj prijedlog prihvatila još 11. marta, dok Rusija "odugovlači, postavlja uslove i nastavlja invaziju".
- Ako Moskva u tome nastavi, povećaćemo pritisak - kao Evropljani i u bliskoj koordinaciji sa Sjedinjenim Državama. Pozdravljamo poziv predsednika (SAD Donalda) Trampa da se napravi ovaj korak - rekao je francuski predsjednik.
Govoreći o suverenitetu, Makron je rekao da mirovni sporazum koji se gradi mora da garantuje bezbjednost Ukrajine, i da se na tome radilo tokom sastanaka u Parizu, Londonu i Kijevu.
Na kraju je istakao i viziju budućnosti Ukrajine kao slobodne, jake, prosperitetne i evropske zemlje.
- Ukrajina se bori za svoj narod, ali i za evropski ideal u koji vjerujemo. Istorija nas posmatra - zaključio je Makron.
Zvaničnici Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Poljske u subotu ujutro su stigli u Ukrajinu u prvoj takvoj zajedničkoj posjeti kako bi razgovarali s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i obećali da će pojačati pritisak na Rusiju dok se ne postigne dogovor o prekidu vatre.
Putovanje francuskog predsednika Makrona, njemačkog kancelara Fridriha Merca, poljskog premijera Donalda Tuska i britanskog premijera Kira Starmera je prvi put da zvaničnici četiri evropske države zajednički posjećuju Ukrajinu.
Makron, Merc i Starmer su u suboru ujutro zajedno izašli iz voza koji je stigao iz Poljske i trebalo bi da se kasnije pridruže poljskom premijeru, koji je zasebno stigao u Kijev.

Makron: Naša reakcija na rat u Ukrajini mora da bude kolektivna

Ko zaista želi i podržava mir ne smije 9. maja da stoji uz Vladimira Putina na Crvenom trgu već je dužan da bude u Kijevu, poručili su danas iz Varšave sa redovnog neformalnog sastanka ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije.
- Sjutra idemo u Ukrajinu da predamo milijardu eura za ukrajinsku odbrambenu industriju. Svi oni koji zaista podržavaju mir 9. maja ne mogu da stoje rame uz rame sa Putinom koji je započeo rat u Ukrajini. Ako želimo da pomažemo miru dužni smo da sjutra budemo u Ukrajini, ne u Moskvi - kazala je poslije sastanka novinarima visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Na pitanje šta ima da poruči predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću koji je upravo obrnuto 9. maja rame uz rame sa Putinom na vojnoj paradi Kaja Kalas je rekla da barem srpska vojska ne učestvuje u toj vojnoj paradi u Moskvi.
- To bi bio još nivo više. Ali, naravno, na savjesti je onih koji stoje uz Putina koji vodi rat sada, ne neki u istoriji, najveći rat u Evropi od Drugog svjetskog rata. Kao što sam rekla, države članice ne uzimaju to olako. U daljim pregovorima zemlje članice imaće puno pitanja: ko su vaši prijatelji, sa kim to mi imamo posla - kazala je Kaja Kalas.
Domaćin sastanka, šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski naglasio je da se tokom neformalnog sastanka u kome su drugog dana učestvovale i zemlje kandidati za EU, pa i Srbija, razgovaralo i o potrebi da se Evropa suprotstavi Putinovoj propagandi.
- Tokom debate istakli smo potrebu da se suprotstavimo ruskom narativu, takođe i kada je u pitanju Drugi svjetski rat. Kada pratite zapadne medije steći ćete utisak da je najvažnija bitka bilo iskrcavanje u Normandiji dok su u stvari Nemci 80 odsto gubitaka pretrpjeli na istočnom frontu - kazao je Šikorski.
Poljski ministar, naglašavajući da je istočni front bio presudno bojište Drugog svjetskog rata, optužio je međutim ruskog predsjednika Vladimira Putina da potpuno apsurdno proglašava sada da je razlog za njegovu invaziju na Ukrajinu to da se bori protiv nacista.
- On pokušava da to poveže sa pobjedom nad nacistima u Drugom svjetskom ratu. Ukrajina je demokratska zemlja. Rusija danas ima više političkih zatvorenika nego što je imala u vrijeme kasnog Sovjetskog Saveza. Moralno mora da nam bude jasno ko je tu krivac, a ko žrtva, a Drugi svjetski rat ne bi smio da se koristi da to zamaskira - kazao je Šikorski.
Visoka predstavnica rekla je da uprkos diplomatskim naporima Rusija ne pokazuje nagovještaje da želi mir.
- Za to da Rusija poželi mir mora da se na nju izvrši još veći pritisak. Sankcije su jedno od oruđa koje tome služi - kazala je Kalas.
Šikorski i Kalasova složili su se na završnoj konferenciji za novinare poslije sastanka da konkretni mirovni pregovori ne mogu da se vode dok traje rat.
- Prvo mora da nastupi prekid vatre i poslije strane mogu da sjednu da pregovaraju. Rusija i Ukrajina su strane u ovom ratu i one moraju da dogovore kako će izgledati njegov kraj - rekla je Kalas.
Šikorski je dodao da naravno da svi u EU žele da uspije američka mirovna inicijativa.
- Ali ako ona ne uspije imamo druge kandidate za tu ulogu. Turska drži otvorene kanale za komunikaciju sa obije strane, a prije svega tu je Kina koja više no bilo ko drugi može da natjera Putina na pregovore - kazao je Šikorski.

Šefovi diplomatije EU: Ko podržava mir 9. maja mora da bude u Kijevu, ne u Moskvi

Ukrajina je danas saopštila da je preuzela tela 909 ukrajinskih vojnika poginulih u borbama posle identične razmjene obavljene krajem marta.
- Tijela 909 ukrajinskih branitelja palih u borbama vraćeni su u Ukrajinu - saopštio je preko Telegrama Generalštab ukrajinske vojske.
Dvije strane su 28. marta takođe razmijenile tijela vojnika, Kijev je preuzeo isti broj 909, dok je Moskva tada javila da su u Rusiju vraćena 43 poginula ruska vojnika.
Razmjena tijela vojnika i ratnih zarobljenika jedna je od rijetkih oblasti koordinacije između Moskve i Kijeva, piše Frans pres.
Moskva i Kijev uzdržavaju se da govore o sopstvenim vojnim gubicima.
Predsjednik SAD Donald Tramp u ponedjeljak je govorio o „milionima mrtvih“ u sukobu, i svalio odgovornost za rat na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Zelenski je sredinom februara za američku televiziju NBC rekao da je ubijeno više od 46.000 ukrajinskih vojnika i 380.000 je ranjeno.
Razni mediji pozivajući se na zapadne izvore daju različite bilanse koji se u velikoj mjeri razlikuju, od 50.000 do 100.000 poginulih u borbama.
Sa druge strane Rusija nije davala izjave o svojim gubicima od jeseni 2022. godine, kada je priznala da je poginulo najmanje 6.000 njenih vojnika.
Nezavisni portal Mediazona i ruski servis BBC kažu da su do sada identifikovali oko 100.000 poginulih ruskih vojnika.

Kijev saopštio da je preuzeo više od 900 tijela poginulih ukrajinskih vojnika

Rusija je noćas ispalila šest raketa i 145 borbenih dronova na Ukrajinu, objavila je ukrajinska vojska dan poslije objave sporazuma između Moskve i Vašingtona o ograničenom primirju.
Ukrajinska vazduhoplovna odbrana uspjela je da obori 72 drona, dok je 57 „nestalo“ bez načinjene štete, saopštila je vojska nagovještvajući da nijedna raketa nije bilo uništena.
Ukrajinska vicepremijerka Julija Sviridenko osudila je „opsežan napad“ koji je ciljao „civilnu infrastrukturu, stambene četvti i zdravstvene ustanove“, i terorisao gradove.
Ona je rekla da odgovor treba da bude odlučujući i da treba uvesti još snažnije sankcije Rusiji, pozvala na povećanje pomoći Ukrajini, još izrazitiju saradnju sa saveznicima i veće angažovanje po pitanju bezbjednosti.
Ukrajinsko tužilaštvo saopštilo je da je sinoć pogođena bolnica u oblasti Sumi, na sjeveroistoku, a u njoj je bilo gotovo 150 pacijenata u trenutku ruskog napada.
U drugom ruskom napadu u toj oblaasti na stambenu zgradu, jedan 29-ogodišnji muškarac je poginuo, a tri osobe su povrijeđene, rekao je taj izvor.
Još jedna bolinica je takođe oštećena u još jednom udaru, koji je izazvao požar.
Ukrajinska željeznica je javila da je njena energetska infrastruktura pogođena dronovima u centralnoj oblasti Dnjepopetrovsk.
Nedaleko od glavnog grada Kijeva, gdje su novinari agencije Frans pres čuli sisteme protivvaduhoplovne odbrane kako djeluju noćas naspram ruskih dronova, jedan francuski državljanin povrijeđen je u Buči, prema šefu regionalne vojne administracije Mikoli Kalašnjiku.
Ruske vlasti su prijavile da je u ukrajinskom napadu gađano skladište nafte u oblasti Krasnodar, na jugu zemlje, što je infrastrukturni objekat koji načelno treba da bude obuhvaćen primirjem najavljenim juče poslije razgovora predsjednika SAD i Rusije.
- Požar je izbio blizu sela Kavkaskaja poslije pada krhotina dronova koje je oborila protivvazduhoplovna odbrana - objavile su spasilačke službe.

Kijev: Rusija noćas ispalila šest raketa i 145 dronova na Ukrajinu

Odbornici u Skupštini Glavnog grada Podgorice sjutra će nastaviti sa radom, a pred njima će se naći samo jedna tačka dnevnog reda – prijedlog odluke o davanju na korišćenje i upravljanje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice.
Riječ je o kućicama koje se tradicionalno postavljaju na Trgu nezavisnosti u susret novogodišnjem bazaru i prazničnim manifestacijama.
Sjednica Skupštine Glavnog grada zakazana je za 10 časova.

Podgorički odbornici sjutra o davanju kućica na korišćenje Agenciji za izgradnju i razvoj

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo je da je arhitektonski studio iz Argentine osvojio prvu nagradu u iznosu od 23.000 eura na konkursu za idejno arhitektonsko rješenje za objekat Druge gimnazije u Podgorici.
Na međunarodni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje objekta Druge gimnazije u Podgorici pristiglo je ukupno 48 radova u predviđenom roku.
- Žiri je pažljivo analizirao predložene urbanističke i arhitektonske koncepte, funkcionalna rješenja, inovativnost u arhitektonskom izrazu, uređenje prostora i druge aspekte relevantne za konkursni zadatak. U obzir su uzeti i održivost, kao i estetski doprinos svakog rada. Nakon detaljne evaluacije, žiri je zaključio da sedam radova posjeduje kvalitete koji ih kandiduju za dodjelu nagrada i otkupa. Žiri je jednoglasno odlučio da dodijeli prvu, drugu i treću nagradu, kao i četiri jednako vrijedna otkupa, čija ukupna vrijednost odgovara fondu predviđenom konkursnom odlukom. Žiri izražava zadovoljstvo i zahvalnost svim učesnicima na izuzetnom odzivu - navodi se u saopštenju.
Prvu nagradu osvojio je rad autora Santiago Martin Espeche iz Argentine, druga nagrada u iznosu od 14.000 eura pripala je argetinskim arhitektima Luca Pantano, Octavio López, Giuliano Scigliano, Sofia Martinelli, Martin Diaz Dojorti, Enrique Alberto Martinelli, dok je treća nagrada u iznosu 8.000 eura pripala autorima iz Turske Regaip Adem, Berkay Turku.
Kako se navodi cilj konkursa je bio da se dobije funkcionalno, progresivno i prepoznatljivo idejno arhitektonsko rješenje koje će poslužiti kao osnova za izradu tehničke dokumentacije potrebne za realizaciju projekta.

Odabrano idejno rješenje za Drugu gimnaziju u Podgorici: Prva nagrada timu iz Argentine

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu sastao se danas u Izraelu sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Sastanak je uslijedio dan nakon što je zbog izraelskih napada na Pojas Gaze pod znakom pitanja bilo krhko primirje koje je na snazi od 10. oktobra.
- Premijer Netanjahu sastao se ranije danas sa specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom predsjednika (SAD Donalda) Trampa, kako bi razgovarali o dešavanjima u regionu - rekla je portparolka njegovog kabineta Šoš Bedrosijan.
Netanjahu bi takođe trebalo da se sastane sa potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom, koji bi trebalo da posjeti Izrael na nekoliko dana sa svojom suprugom Ušom Vens.

Netanjahu se sastao sa Vitkofom i Kušnerom

&nbsp;Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,52 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Tunel Sozina opslužio 3,52 miliona vozila

Śećate li se prošle pośete Srbiji Ursule fon der Lajen, predśednice Evropske komisije, kada je započela razgovor sa predśednikom Srbije sa „dragi Aleksandre“? „Možeš lagati neke ljude sve vrijeme, možeš lagati sve ljude neko vrijeme, ali ne možeš lagati sve ljude sve vrijeme“, rekao bi Abraham Linkoln. Poruke Srbiji su diplomatske, ali za iskusog političara vrlo jasne. Otprilike, dosta je priče, hoćemo djela. Kako je Crna Gora spojeni sud sa Srbijom, vrlo je vidljivo da izvršna vlast u Crnoj Gori, tužilaštvo i institucije sile mnogo više vide Srbiju kao model uređenja države nego što je to, da se našalimo, jedna Norveška, Finska ili Švedska. Da im je stvarni cilj ulazak u EU ugledali bi se na te tri zemlje, umjesto što imitiraju zemlju u kojoj se ljudi optužuju za državni udar zbog privatnih razgovora, nezakonito prisluškivanih, u kojoj se otimaju studentima telefoni i njihovi sadržaji puštaju preko TV Informera i drugih tabloidnih televizija i tabloida, u kojoj se tuže policajci koji su otkrili najveću farmu marihuane na Balkanu, zato što su optužili državu i službe bezbjednosti da stoje iza proizvodnje marihuane, itd. <h2>PINK SLUČAJ</h2> Više puta sam naglašavao da je meni mnogo važnije da se Crna Gora uljudi kroz pregovore o pristupanju EU od samog članstva. Śećam se demokratskih struktura u Hrvatskoj koje stalno naglašavaju da je najbolji period Hrvatske, u demokratskom smislu, bio u vrijeme pristupnih pregovora. Strah me da je Crna Gora najsličnija primjeru Rumunije i Bugarske i na koji način su primljene u EU, iz čisto geopolitičkih razloga. A upravo liči na to da je EU voljna da prijemom Crne Gore u EU zažmuri na sijaset kršenja Ustava, zakona i demokratskih procedura, kako bi pokazala i motivisala druge zemlje da je EU otvorena za dalje integracije. Nedavno je na RTCG gostovao profesor sa Pravnog fakulteta državnog Univerziteta, ne śećam se imena. Ono što je upečatljivo jeste da profesor prava populistički izjavljuje u emisiji da je emitovanje privatnih poruka iz telefona Aleksandra Mijajlovića na portalu RTCG opravdano, jer, kako kaže, „narod treba da zna“. Vjerujem da ni u Zimbabveu nije moguće da tužilaštvo iz istrage daje medijima takozvane dokaze, odnosno privatne prepiske, koje samo kod Aleksandra Vučića mogu biti udar na ustavni poredak, na pravosuđe i bezbjednosni sektor, kako „neće da prejudicira“ voditelj jedne političke, pardon, propagandne emisije na TV Vijesti. Nije čudo što su pravnici u vlasti bruka za svoju profesiju, kad profesor prava izgovara nešto što ni u jednoj demokratskoj zemlji nije dozvoljeno. I ne samo to, recimo u Americi bi automatski optužnica bila suspendovana zbog uticaja na javno mnjenje. Tužilac može samo javnost da obavijesti o postojanju krivičnog djela, mada sam siguran da u ovom Pink slučaju nema ni pomena o tome, i da ga kvalifikuje, navodeći samo esencijalno podatke iz istrage. Slanje vrlo određenim medijima „dokaza“ iz istražnog postupka je pravljenje Pink farme od države Crne Gore. Tim prije što iza svega ne postoji mogućnost da se sklepa bilo kakava optužnica, već je cilj da se politički diskredituju protivnici vlasti, kritički mediji i pojedinci kritični protiv vlasti. Neka mi bilo koji pravni profesionalac objasni kakve veze ima prepiska Ivana Vukovića iz DPS-a i Mijajlovića o Željku Ivanoviću iz Vijesti sa bilo kojom optužnicom ili bilo kojim drugim djelom, osim da ima cilj da diskredituje samog Ivana Vukovića?! Svaki sudija profesionalac bi spriječio iznošenje ovakvih nesuvislosti u procesu, na sudu, đe je jedino mjesto đe se dokazi mogu iznosti. I u sudu i, nakon toga, u javnosti preko medija. Samo taj primjer bjelodano pokazuje da je SDT produžena ruka izvršne vlasti u obračunu sa političkim neistomišljenicima. Da ne zaboravim, Ustav garantuje zaštitu privatnosti svakom građaninu Crne Gore, iznošenje ovakvih stvari je direktno kršenje Ustava. Žalosno je ako građani Crne Gore to ne shvataju, jer, koliko śutra, i sami mogu postati žrtve ako se nekome zamjere. Varaju se ako misle da tužioci nijesu „sposobni“ da kreativno tumače privatne komunikacije. <h2>AFERA ZA POKRIVANJE GLAVIH TEMA</h2> Umjesto da u Crnoj Gori glavna tema bude izjava Anta Nobila, advokata optuženog Milivoja Katnića, da je postupajući specijalni tužilac u procesu, Miloš Šoškić, krivotvorio dokaze iz sky prepiski, da je brisao dio komunikacija koje obesmišljavaju njegove optužbe, što je krivično djelo, javnost se zabavlja stupidarijama iz privatnih prepiski Mijajlovića i pokretanjem lažne, lažljive, bezobrazne inicijative dva člana PES-a o brisanju riječe „nasilna“ iz Zakona iz 2011. godine, u kojem se aneksija Crne Gore iz 1918-te, više nego opravdano, naziva nasilnom. I to od PES-a koji tobože donosi Barometar 26, koji predviđa da se neće pokretati teme koje nadalje dijele građane. A oni pokreću temu koja ne da dijeli, nego koja je bolna za Crnu Goru, bolna za sve žrtve neviđenog nasilja nad crnogorskim narodom i potomke žrtava. Briga me što misli Nikola Petrović, on je stotinama puta pokazao da je bliži onim iskompleksiranim stanovnicima Crne Gore kojima je Beograd san snova, nego što je vezan za istinsku Crnu Goru. Bliži su mu oni koji su naredili da se njegov prađed ubije, ukoliko se vrati u Crnu Goru, nego oni koji bi život dali za svoju otadžbinu. O ponašanju Nikole Petrovića se mnogo toga neafirmativnog može napisati, od okoline koja ga okružuje u Italiji, na kakvim skupovima učestvuje, kojom „himnom“ počinju ti skupovi, koju zastavu kače iza sebe, ko su vrlo čudni likovi koji ga savjetuju i iz koje su kuhinje. Gordan Stojović, jedan od inicijatora promjene zakona, moj nekadašnji prijatelj iz vremena dok je bio u Matici crnogorskoj i ambasador u Argentini, đe je dao ogroman doprinos u promociji CPC sa episkopom Gorazdom, vrlo dobro je nekad znao pravu istinu o NASILNOJ aneksiji Crne Gore. Samo čekam prijedlog iz iste kuhinje da svi počnemo da slavimo Pavla Đurišića i četnike, kako se ne bi dijelili. Aferim. Mnogo je onih koji su promjenom vlasti obrnuli i svoju pamet. Pada mi na pamet pjesma Sv. Petra Cetinjskog „Pogibija vezira Mahmut-paše na selo Kruse (1796)“, kada je kroz usta Mahmut paše napisao: „Dokle imam u ćesi novaca, a u Crnu Goru trgovaca, kojizi su lakomi na blago, učiniću što je meni drago, oni će mi prodat Crnogorce!“ <h2>BRUTALNI ZLOČINI</h2> Za one kojima nije jasno da je aneksija bila ne nasilna, nego da ima odlike stravičnog, teškog masovnog zločina, neka pogledaju sajt Britanskog parlamenta i raspravu iz 1920. godine o stanju u Crnoj Gori, samo neka ukucaju „Lord Sidenem“. Izvještaj lorda de Salisa, izaslanika Britanskog parlamenta o stanju u Crnoj Gori, potvrđuje sve navode „Krvavog albuma Karađorđevića“. A onda neka pogledaju pisanje beogradskog Vremena, Pravde i Politike od 10. februara 1924. godine, đe donose raspravu iz skupštine KSHS i govor Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista. Odnosno dio koji ima podnaslov „Crnogorce ubijaju što nisu verni Kralju“, a koji, između ostalog, glasi: „...Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju i t.d. ... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata i t.d.“. Niko iz skupštinske sale nije reagovao, niti opovrgao riječi Ivanovića, vjerovatno zato što nije bilo članova PES-a! Jedina reakcija je bila potpreśednika skupštine Lj. Bakića o tome kako nema „crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Beogradski novinar Pantelija Jovović, dopisnik nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore, piše u knjizi „Crnogorki političari“ iz 1924. (Vreme a.d): „Slom Crne Gore 1915. i način njenog ujedinjenja sa Srbijom 1918. g. dva su kobna datuma u njenoj istoriji. Prvi datum može se nekako i pravdati ali ovaj drugi jeste najgrozniji spomen srama i stida zvaničnoga Beograda. Golgota, koju je preživljavala Srbija za vreme evakuacije kroz albanske gudure, ni približno nije ravna onoj Golgoti, koju je Crna Gora preživela za vreme Ujedinjenja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8" data-rendition-name="original" width="550" height="640" loading="lazy" alt="Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore"><figcaption>Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore</figcaption></figure>  No sve do 1921. g. o tim nečuvenim zločinima režima nije se ništa znalo. Crna Gora sve do tada bila je za našu javnost terra incognita. Do 1921. g. već je bilo popaljeno pet hiljada crnogorskih domova i niko, van Crne Gore, u ujedinjenoj Kraljevini o tome nije ništa znao.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139" data-rendition-name="original" width="400" height="586" loading="lazy" alt="Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića"><figcaption>Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića</figcaption></figure>  Tek prvi put tada beogradski 'Balkan' nalazi se pobuđen da me pošalje kao svoga naročitog izaslanika u Crnu Goru. Prvi sam, dakle, ja bio kome je pala u deo ta teška dužnost, da otkrije sve zločine počinjene posle Ujedinjenja u Crnoj Gori. I ja sam ih otkrio stavljajući na kocku svoj život. Demaskiranjem zločinaca, ja sam učinio da budem s bombama i revolverima napadnut i slučaj je hteo da ostanem u životu iako sam bio teško povređen. Moje izveštaje o prilikama u Crnoj Gori, preštampavali su ne samo svi naši domaći listovi, već i jedan dobar deo štampe u Italiji, Engleskoj, Francuskoj i t.d. Ja sam Evropi jasno predočio da je nesrećna Crna Gora, u čast i slavu Ujedinjenja, razapeta na krstu“... Ne mogu a da ne objavima dio teksta Chicago Tribune-a od 4. septembra 1919. pod naslovom „Zvanični izvještači donijeli užasne izvještaje u Pariz“, u kojem se kaže: „Pariz, 3. septembar, Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi spriječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama: 'Pod srpskom okupacijom Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijeg pokolja u Evropi, izjavio je zvaničnik koji se vratio. Ukoliko se Engleska i Amerika ne umješaju, ni jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih ubijaju na veliko'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d" data-rendition-name="original" width="1318" height="1920" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919."><figcaption>Izvode iz govora Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista, u Skupštini KSHS u februaru 1924. godin objavili srpski mediji</figcaption></figure>  Vi, branitelji Džudit Rajnke od nas dokazanih zastupnika evroatlantskih integracija, valjda ćete vjerovati izvještajima onih koje nazivate zapadni prijatelji? Mada nije loše ni da čujete što je pisao list „Radni narod“, koji je izlazio u Podgorici 1927. i 1928. „Kad narod u Crnoj Gori hoće nekoga da prokune teško reče mu: 'Kosti ti u Zenici okapale'“. A evo zašto: „Kad je došla okupacija Crne Gore tamo su poslane hiljade vojnika, staraca, đece da robuju. To roblje moreno je tamo paśom smrću: golo, boso, gladno, premlaćivano, zlostavljano na sve načine i davano na prisilne radove po teškim zimskim vremenima praznog stomaka i golijeh lakata i koljena... Prema sigurnim vijestima zna se da su ti ljudi već skoro svi oboljeli od sićije i od reumatizma, tako da danas više liče na aveti nego na ljude. Uprava zatvora sprovodi prema njima naročiti sistem, da ni jedan neće ostati u životu. Njima se čak ne dozvoljavaju ni privatne novčane pomoći, da mogu kupiti sto im treba“...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e" data-rendition-name="original" width="4508" height="5551" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 191"><figcaption>Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919.</figcaption></figure>  Na kraju ne mogu da odolim a da ne napišem, svako ko naśeda na idiotsku propagandu Demokrata da je svako ko, više nego opravdano, kritikuje vlast, posebno njih, saradnik kriminalnih klanova, neka se svako jutro pogleda u ogledalo i sam sebi kaže „ja sam idiot“ tri puta! Nema idiotskije konstrukcije od te kojom poluobrazovane i nesposobne Demokrate pokušavaju da spriječe da vidimo svi ono što nam oči izbi.

Farma

Doskorašnji službenik „Parking servisa Podgorica“ Perica Đukanović, kojem je vršilac dužnosti direktora ovog gradskog preduzeća Nikola Lazović uručio otkaz 1. oktobra, podnio je krivičnu prijavu protiv Lazovića i v.d. pomoćnice izvršnog direktora Danijele Mijović Boljević zbog krivičnog djela povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tačka 5 i tačke 6 Zakona o radu. U prijavi je istakao da je činjenični opis odluke o otkazu skandalozan, te da sumnja „da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da“ ga „disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zapošljenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima Sindikata 'Naš glas'“. <h2>&nbsp;ATAK NA USTAVNA PRAVA</h2> Đukanović je bio zapošljen na poziciji - operater sistema u Odjeljenju za opšta i posebna parkirališta. - Od imenovanja gospodina Lazovića na mjesto v.d. izvršnog direktora, u našem preduzeću počela su dešavanja, uvjeren sam, duboko štetna po prava i interese same firme, ali i interese i prava radnika, uključujući mene i moju suprugu, koja je takođe zapošljena u istom privrednom društvu čiji je osnivač Glavni grad Podgorica – napisao je on u krivičnoj prijavi. Ističe da se više puta obraćao nadležnim institucijama strijepeći za svoj i posao supruge, time i za materijalnu sigurnost svoje četvoročlane porodice.&nbsp; Podsjeća da se obraćao Agenciji za sprječavanje korupcije, Odboru direkora firme, Inspekciji rada, ombudsmanu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka, gradonačelniku Podgorice. Đukanović je potpredsjednik sindikalne organizacije „Naš glas“, formirane prije nekoliko mjeseci, na čijem je čelu njegova supruga, a dopise je, kako je napisao u prijavi, „institucijama upućivao u najboljoj namjeri prema doo 'Parking servisu' ... te jedino i isključivo vođen iskrenom brigom za prava zapošljenih i brigom za budućnost firme“. Ukazao je i na Ustav Crne Gore koji u članu 57 propisuje i grantuje pravo obraćanja: „Svako ima pravo da se, pojedinačno ili zajedno sa drugim, obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor“. Ustavom je precizirano da „niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraćanju, osim ako je time učinio krivično djelo“. - Ono što je uslijedilo nijesam očekivao, a sumnjam da je riječ o duboko nezakonitom postupanju i zloupotrebi pravila postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i zloupotrebi ovlašćenja kojima se ostvaruje krivično djelo povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tač. 5 i tač.6 Zakona o radu, a možda neka druga krivična djela – naglasio je Đukanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Parking servis"> </figure>  <h2>DISCIPLINSKI POSTUPAK</h2> Podsjetio je u krivičnoj prijavi da je protiv njega sproveden disciplinski postupak, zbog navodne teže povrede radne obaveze - prekoračenje ovlašćenja, te da je „ekspresno“ donešena odluka kojom mu je izrečena mjera - prestanak radnog odnosa, koju su potpisali Lazović i Mijović Boljević. - Smatram da je očigledno riječ o nezakonitoj i pravno ništavoj odluci, da u mojim postupcima nema obilježja teže povrede radne obaveze čije mi se izvršenje stavlja na teret, a vjerujem da ovo neće promaći stručnoj ocjeni tužilaštva. U navedenoj odluci, kao navodna teža povreda radne obaveze navodi se da sam ... u više navrata istupao prema različitim institucijama i organima komentarišući rad menadžmenta i uprave i to prema gradonačelniku Glavnog grada, predsjednici Skupštine Glavnog grada, Odboru direktora Društva, pritom, na taj način iznoseći tvrdnje bez valjanog dokaza, a koje kao takve narušavaju ugled društva, autoritet rukovodstva... itd. Smatram da je činjenični opis navedene odluke skandalozan, a sumnjam da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da me disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zaposlenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima sindikata „Naš glas“, o čemu sam odmah obavijestio i javnost – istakao je u krivičnoj prijavi Đukanović. Podsjetio je na član 173 tačku 5 i tačku 6 Zakona o radu koji precizira da se „opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu člana 172 ovog zakona, ne smatra... djelovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih u skladu sa zakonom; obraćanje zaposlenog sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom i ugovorom o radu“. <h2>&nbsp;INSTITUCIJE ĆUTE</h2> Đukanović do danas nije dobio odgovor na dopise koje je upućivao institucijama. - Postupak koji sam pokrenuo nije samo moj lični slučaj, već test za institucije - da li će država zaštititi zakon koji je sama donijela ili pojedince koji ga gaze pod izgovorom „autoritet uprave“. Otkaz koji mi je uručen je čin odmazde. Moj „prekršaj“ nije bio nerad, kašnjenje ili povreda radne obaveze, već to što sam se usudio da govorim, da ukazujem na nepravilnosti i da tražim poštovanje zakona – kazao je Đukanović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b" data-rendition-name="original" width="1024" height="685" loading="lazy" alt="Saša Mujović"> <figcaption>ĆUTI NA DOPISE ĐUKANOVIĆA: Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašava da dopisi institucijama koje je slao nijesu bili anonimni. - ...nijesam lagao, samo sam tražio da se poštuje zakon i dostojanstvo čovjeka. Ali, u Parking servisu Podgorica, to se danas kažnjava – zaključio je on. Agenciji za sprječavanje korupcije obratio se zahtjevom za savjet i zaštitu uzbunjivača (zviždača) 12. maja, a 28. maja je dopunio zahtjev, ali mu do danas nijesu odgovorili. Dopisom se, 10. juna, obratio predsjedniku Odbora direktora „Parking servisa“ Radoslavu Tomoviću, gradonačelníku Saši Mujoviću, te predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović koje je upozorio da je situacija u preduzeću zabrinjavajuće loša. - Profesionalni odnosi, sistem odlučivanja, kadrovske promjene i način upravljanja preduzećem upućuju na ozbiljan izostanak organizacije, strateškog planiranja i upravljačkih kompetencija. Atmosfera u kolektivu nikada nije bila teža, a radnici se osjećaju demotivisano, nesigurno i profesionalno ugroženo – napisao je, pored ostalog, u tom dopisu u kojem je ukazao i na činjenicu da je Lazović izabrana za v.d. direktora iako moguće nije ispunjavao uslove, odnosno da „nema prethodno rukovodeće iskustvo“, što je, prema Đukanovićevim riječima, i sam rekao. Ako Lazović nije priložio dokaz o ispunjavanju ovog uslova, prema ocjeni Đukanovića, „postavlja se dodatna sumnja u zakonitost sprovedenog postupka“. Tražio je i podatke o angažovanju eksternih advokatskih kancelarija – osnov njihovog angažovanja, ukupan iznos sredstava isplaćenih za usluge. Upozorio je i na selektivne prerasporede zapošljenih i pitao da li se takve odluke donose uz znanje i saglasnost Odbora, te na netransparentnu izmjenu pravilnika o sistematizaciji. Đukanoviću nije stigao odgovor ni iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda na pritužbu koju im je dostavio 17. maja, a u kojoj, je tražio zaštitu „svojih radnih i osnovnih prava, zbog sumnje u nezakonito postupanje“ u slučaju njegovog prerasporeda na drugo radno mjesto. Gradonačelniku Mujoviću obratio se i 25. avgusta ukazujući da je u firmi sve izraženiji progon dugogodišnjih radnika, netransparentno zapošljavanje osoba bez iskustva i da je na djelu sistematsko urušavanja osnovnih principa dostojanstvenog rada.&nbsp; - U firmi vlada atmosfera pritiska, straha, psihičkog maltretiranja i potpunog nepovjerenja. Na radnike se viče, omalovažava ih se, nazivaju se pogrdnim imenima. Premještaji se koriste kao kaznena mjera, a video-nadzor kao sredstvo kontrole i zastrašivanja. Sve se to prikazuje se kao „unaprjeđenje poslovanja“, a u suštini uništava ljudsko dostojanstvo i radna etika – napisao je on, pored ostalog, Mujoviću, koji mu nije odgovorio ni na ovaj dopis. Portal ETV uputio je pitanja direktoru „Parking servisa“ Nikoli Lazoviću još 8. oktobra, ali nije odgovorio. Iz ovog gradskog preduzeća su u reagovanju na tekst objavljen na Portalu CdM saopštili 8. oktobra da otkaz Đukanoviću nije povezan sa njegovim sindikalnim angažmanom, već sa disciplinskim postupkom pokrenutim „zbog teže povrede radne obaveze, a to su prekoračenja ovlašćenja i neovlašćeni dopisi institucijama“, te da su tvrdnje o odmazdi neosnovane i netačne. Čelnici drugih sindikalnih organizacija u „Parking servisu“ - Dalibor Radonjić, Nenad Prelević i Milan Aligrudić stali su uz menadžment poručujući u tom reagovanju kako prvi put imaju „korektnu, profesionalnu i konstruktivnu saradnju“ sa upravom. Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.

Đukanović: Otkaz za primjer drugima

Stanje u Srpskoj pravoslavnoj crkvi - naročito u manastirima – korumpirano je, duhovno prazno i moralno razoreno. Umjesto mjesta duhovne obnove, mnogi manastiri postali su utočišta za razne oblike manipulacije, licemjerja i devijantnog ponašanja. Ono što se spolja prikazuje kao „duhovnost“, često je samo maska iza koje se krije borba za moć, novac, seksualnu dominaciju i psihološku kontrolu – saopštio je generalni sekretar organizacije Savez kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, nekadašnji svještenik Crkve Srbije, na sastancima u Turskoj, u Instanbulu, gdje boravi na poziv, kako je istakao u saopštenju, više osoba iz Turske, uključujući i bliske saradnike Vaseljenske patrijaršije. On je i u avgustu bio u Turskoj, kada je, podsjeća u saopštenju, „kao svjedok najtežih krivičnih djela unutar Srpske pravoslavne crkve, međunarodni aktivista i generalni sekretar organizacije Savez kršćana Hrvatske, imao priliku da“ održi niz sastanaka „sa uglednim ličnostima iz javnog života i medija u Turskoj“. <h2>OBMANJIVANJE VJERNIKA</h2> - Tokom te posjete Istanbulu, uručio sam zvanično pismo vaseljenskom patrijarhu, kojim sam ukazao na ozbiljne probleme i nepravilnosti unutar SPC, ali i izrazio potrebu za širim dijalogom o pitanjima pravde, istine i odgovornosti unutar crkvenih struktura – ističe u saopštenju i dodaje da je primio novi poziv za nastavak razgovora sa predstavnicima iz Turske, uključujući i bliske saradnike Vaseljenske patrijaršije. Poručio je da nastavljaju da grade „mostove razumijevanja, uz puno poštovanje prema duhovnim autoritetima i uz nadu da će istina i pravda prevladati, u interesu svih vjernika i građana“. - Opšti zaključak je nedvosmislen, SPC, kakvu danas poznajemo, često se percipira kao vjekovni stub identiteta i duhovnosti srpskog naroda. Međutim, oblik u kojem je institucionalno djelovala tokom 20. vijeka, posebno u periodu nakon Drugog svjetskog rata, nosi sa sobom slojevitu i manje poznatu istoriju. SPC u pojedinim fazama svoje novije istorije bila je dio šireg sistema kontrole društva. Riječ je o političko-bezbjednosnoj tvorevini iz perioda kada su uniforma i mantija često služile istom gospodaru. Danas svjedočimo raspadanju crkvene strukture Beogradske patrijaršije na svim nivoima: i moralnom i vjerskom. Ali to nije nusprodukt sadašnjosti, već posljedica sjemena koje je komunistička UDBA posijala u zenitu svoje vladavine na jugoslovenskim teritorijama. I mnogi koji su danas revnosni vjernici, molitvenici, parohijani ili jednostavno adepti ove organizacije, nijesu svjesni, jer im niko ništa o tome nije rekao niti objasnio, da crkva ne postoji, da suštinski od osnivanja do danas ona nikad nije bila vjerska zajednica – saopštio je Jovanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251019081052_478d8ed3842e1fb3c14cc64d55ff36d3d0f7070498f9db0c5545ce39f574e6b2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251019081052_478d8ed3842e1fb3c14cc64d55ff36d3d0f7070498f9db0c5545ce39f574e6b2" data-rendition-name="original" width="1159" height="597" loading="lazy" alt="Vaseljenska patrijaršija"> <figcaption>Vaseljenska patrijaršija (Foto: Crkva Srbije)</figcaption> </figure>  Uloga svještenika, prema njegovim riječima, danas je - obmana, da vas natjeraju da uzimate vjerske istine zdravo za gotovo suprotno hrišćanskim načelima. - Suština je obmana vjernika, stvaranje kvazi božanskog autoriteta, primjer Svetog Save, da se ne desi da otkrijete Božansko u sebi samima. U ime Svetog Save počinjeni su najveći zločini na prostoru bivše Jugoslavije. To je srž problema. SPC i slične institucije projektuju Boga izvan čovjeka, koriste Njegovo ime da bi kontrolisali, zastrašivali, manipulisali. Prava vjera je u čovjeku, u savjesti, u hrabrosti da se govori istina - pa makar protiv cijelog svijeta – poručuje Jovanović iz Instanbula.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251019081052_a9783b11ad79bea1501a291248071ac01aead2131f71949e523a1a0cd65fe0e5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251019081052_a9783b11ad79bea1501a291248071ac01aead2131f71949e523a1a0cd65fe0e5" data-rendition-name="original" width="688" height="456" loading="lazy" alt="Beogradska patrijaršija"> <figcaption>Beogradska patrijaršija(Photo: Nebojša Mandić)</figcaption> </figure>  <h2>PRIKRIVANJE PEDOFILIJE</h2> Prikrivanje pedofilije i seksualnog zlostavljanja je, ocjenjuje on, standard, a ne izuzetak. - Mnogi episkopi su znali, i ne samo da su ćutali, nego su aktivno štitili zlostavljače, kao i svještenici koji u većini slučajeva stoje na strani zlostavljača što ćutanjem, što direktnim aktivnostima. I da budem jasan: homoseksualnost kao privatna stvar nije tema. Tema je zloupotreba moći, manipulacija, prinuda i zločin nad nezaštićenim osobama - a to je ono što se dešavalo i još uvijek se dešava u SPC. Iza ćutanja državnih institucija stoji nešto mnogo dublje od puke nesposobnosti ili birokratske ravnodušnosti. U središtu tog sistema nalazi se mračna mreža saradnje, interesa koji vode do istih krugova. Do istih ljudi - crkva, vrh države i službe. Postoje jake indicije da su neka ubistva izvršena radi zataškavanja istine o zlostavljanjima, krađama, seksualnim aferama. SPC je u tom smislu postala više zatvorena kriminalna organizacija nego hrišćanska zajednica – kategoričan je Jovanović. Ističe da je u izlaganju detaljno uputio u mehanizme putem kojih SPC, koristeći svoj uticaj na izvršnu vlast, aktivno koristi državne resurse u svrhu prikrivanja istine i manipulacije javnošću. - Objasnio sam da se ta veza očituje kroz višestruke oblike institucionalne saradnje, političkog pokroviteljstva i sistematskog preusmjeravanja javnih sredstava u svrhe koje služe ideološkoj agendi, a ne javnom interesu. Istakao sam da SPC, kroz bliske odnose sa pojedincima i grupama unutar izvršne vlasti, uspijeva da utiče na odluke koje se odnose na finansiranje, medijsko izvještavanje i obrazovne sadržaje. Detaljno sam objasnio kako se preko ministarstava i javnih institucija obezbjeđuju logistička, pravna i finansijska sredstva koja se koriste za zataškavanje događaja, istorijskih činjenica ili savremenih pojava koje bi mogle narušiti autoritet Crkve ili njene saveznike u vlasti – saopštio je on. Posebnu pažnju, kako dodaje, posvetio je načinima na koje se javni servisi i državne medijske platforme koriste za oblikovanje narativa koji odgovara interesima SPC, dok se kritički glasovi marginalizuju, cenzurišu ili diskredituju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251019081056_aafa58787ad14714bf3f7ca84eeeec4a5fe24d98aec5d9cb50765b6386416148.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251019081056_aafa58787ad14714bf3f7ca84eeeec4a5fe24d98aec5d9cb50765b6386416148" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Jovanović u svojoj knjizi opisao zločine vladika Crkve Srbije"> <figcaption>Jovanović u svojoj knjizi opisao zločine vladika Crkve Srbije</figcaption> </figure>  - Ukazao sam na selektivnu primjenu zakona i zloupotrebu institucija (kao što su policija, pravosuđe) kada je to potrebno da se zaštiti imidž Crkve ili da se uguši nezavisna istraga i javna rasprava. Naglasio sam da ovakva simbioza između Crkve i države ne samo da potkopava sekularni karakter društva, već direktno šteti demokratskim principima, slobodi izražavanja i pravu građana na istinu – saopštio je Jovanović. <h2>POLITIČKI ANGAŽMAN CRKVE SRBIJE</h2> Govorio je i o ulozi SPC „u političkim i ratnim zbivanjima tokom 90-tih. godina“. - Tokom raspada Jugoslavije, dio visokog svještenstva SPC otvoreno je podržavao ideju „Velike Srbije“, a pojedini episkopi i svještenici učestvovali su u kreiranju narativa koji je pravdao ili relativizovao zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom. Liturgijsko prisustvo sveštenika na ratištima, blagosiljanje paravojnih formacija i otvorena saradnja sa političkim strukturama koje su predvodile ratne politike ostaju tamna mrlja u savremenoj istoriji crkve – naglasio je Jovanović. I danas, kako je napisao u saopštenju, SPC ostaje važan politički faktor, naročito u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori, gdje je često u funkciji očuvanja srpskog nacionalnog identiteta na način koji podriva sekularnost i građanski karakter tih država. - U savremenom geopolitičkom kontekstu, SPC se sve češće identifikuje kao važan instrument tzv. „meke moći“ Ruske Federacije na Balkanu. Kroz snažne veze sa Ruskom pravoslavnom crkvom i ideološku bliskost sa politikama Moskve, SPC promoviše narativ „pravoslavnog bratstva“ i antizapadnih vrijednosti. U kriznim tačkama regiona, kao što su Kosovo, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, ruski narativ o „odbrani pravoslavlja“ nerijetko se prenosi upravo preko crkvenih struktura – piše u Jovanovićevom saopštenju. Domaćinima je ukazao i na činjenicu da „ovakvo djelovanje predstavlja izazov za političku stabilnost i evropski put zemalja regiona, jer SPC, svjesno ili ne, djeluje kao kanal za širenje proruskih stavova, koji su često u suprotnosti sa demokratskim i proevropskim procesima u državama Zapadnog Balkana“. - Jedno od ključnih pitanja za stabilnost i duhovni preporod regiona jeste obnova i osnaživanje autokefalnih i autentičnih vjerskih organizacija – poput Hrvatske pravoslavne crkve, Crnogorske pravoslavne crkve i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini koje nepravedno trpe zbog monopola Srpske pravoslavne crkve. SPC, koja realno okuplja jedva tri odsto pravoslavnih vjernika u regionu, odavno je izgubila i duhovni i moralni autoritet, čak i unutar same Srbije. Neophodno je da Vaseljenski patrijarh bude detaljno obaviješten o ovim pitanjima, kako bi se stalo na put instrumentalizaciji vjere u političke i imperijalne svrhe – saopštio je Jovanović na sastanku. <h2>PREZENTOVAO AUDIO SNIMAK</h2> Ponovio je poziv Vaseljenskoj patrijaršiji da se bez odlaganja aktivno uključi u rješavanje problema seksualnog zlostavljanja koje se, kako je rekao, u kontinuitetu dešava unutar pravoslavnih vjerskih organizacija koje nominalno djeluju pod njenom jurisdikcijom. - Prezentovao sam audio snimak svjedočenja visokog crkvenog velikodostojnika o tome koja su djeca najčešće birana i o drugim zvjerstvima unutar SPC koje sam dokumentovao. Važna tema je i istraga od strane tužilaštva i Interpola o ubistvu djeteta u manastiru SPC gdje je bio psihički i fizički zlostavljan – piše u saopštenju Jovanovića. On je 2021, uz podršku NVO Montenegro International, koja se odazvala na njegove apele da se neko uključi i podrži njegovu višegodišnju borbu da silovatelji u Crkvi Srbije budu procesuirani i kažnjeni, objavio knjigu „Ispovest kako smo ubili Boga“, koja je stravično svjedočanstvo o seksualnim nepočinstvima visokih crkvenih velikodostojnika Crkve Srbije čije su žrtve, uglavnom djeca i tinejdžeri. Jovanović je i sam bio žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije, a pokušao je da ga zlostavlja nekadašnji episkop Zvorničko-tuzlanske eparhije (BiH) Vasilije Kačavenda. Specijalno tužilaštvo Crne Gore formiralo je predmet na osnovu materijala koji im je predao Jovanović, a koji, prema njegovim riječima, dokazuju da je i aktuelni mitropolit crnogorsko-primorski Crkve Srbije Joanikije Mićović učestvovao u prikrivanju pedofilije, ali i njegov prethodnik, pokojni Amfilohije Radović. U kojoj je fazi istraga u ovom slučaju javnosti nije poznato. Jovanović tvrdi da je pedofilije bilo i u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe.&nbsp;

Jovanović: SPC smetnja za političku stabilnost i evropski put zemalja regiona

Bojim se da Crna Gora, iako je predvodnik u evropskim integracijama u regionu, nije postigla ono što je mogla - poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula ukazujući da se o našoj državi nekad govorilo kao i jedinom predvodniku, a da se sada raspravlja o zajedničkom ulasku u Evropsku uniju sa Albanijom.
Picula je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, podvukao da je Crna Gora zbog unutrašnje političke situacije propustila jednu veliku priliku.
- Što je šteta - naglasio je on.
Čini mu se, kako je rekao, da očekivanja rastu - kako u Podgorici, tako i u Briselu.
- Postoji obostrana želja da političko proširenje ne izgubi na zamahu. Taj proces se ne odvija u laboratorijskim uslovima, nego na tvrdom terenu domaće politike, a i pod geopolitičkim pritiscima - ukazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.
On je istakao da je dobro što u Crnoj Gori postoji svijest o važnosti pristupnog procesa, a hoće li se deklarisana ambicija pod sloganom 28. članica do kraja 2028. godine ostvariti zavisi, kaže on, od primjene standarda u vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i kvaliteta bilateralnih odnosa sa susjedima.
- Očekujem da vlast ubrza reforme, a jedan od primjer problema je i neptrebno odugovlačenje izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda - naglasio je Picula.
<h2>Poenta ruskog uticaja je da se uspori ulazak u EU</h2>
Na pitanje postoji li opasnost da se region u EU posmatra kao cjelina - a ne individualno, Picula je rekao da krizno stanje u Srbiji svakako može uticati na prilike u Crnoj Gori - iz niza razloga koji formiraju odnose u cijelom regionu.
- Što se tiče procesa ulaska u EU i tempa integracija: tu bi trebalo da se poštuje princip da se svaka država kandidat ocjenjuje zasebo i vrednuje po njenim rezultatima. Čini se da od šest država dvije imaju pomake, dvije stagniraju ili nazaduju, a da su dvije daleko od ozbiljnog približavanja Evropskoj uniji - rekao je Picula.
Veliki je, konstatuje on, uticaj Rusije i Srbije.
- Toliki da predsjednik Jakov Milatović moli za pomoć protiv ruskih dezinformacija. Cilj takvih akcija je defintivno da, ako već ne mogu onemogućiti, bar da uspore ulazak Crne Gore u EU - naveo je on.
Uticaj Rusije na Zapadni Balkan, kako je rekao, nije stvar prošlosti - jer njihova opsesija nije umrla članstvom tih država u NATO.
- Proruske i provučićevske snage su, nažalost, i danas lokalni tribuni koji guraju antizapadne narative. Neke od njih su dio vladajuće većine i te stranke su definitivno potencijalna kočnica napredovanja ka EU - jasan je Picula.
<h2>Politika gledanja kroz prste Srbiji dugoročni promašaj</h2>
Na pitanje ima li EU popustljiv stav prema Srbiji, Picula je poručio da smatra da politika dugogodišnjeg gledanja kroz prste režimu u Srbiji postoji najviše zbog bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
- Danas je to teško, ali potrebno korigovati. Sad znamo da je ta politika bila dugoročni promašaj - naveo je Picula.
U nedavnoj posjeti predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Srbiji vidi nešto suzdržaniju u pohvalama.
- Trebala se držati činjenica jer je prilikom obraćanja novinarima govorila o procesima koji su bitni za demokratizaciju Srbije - a oni nažalost još nijesu ni na početku - dodao je Picula.

Tag: kijev