U kombinovanom ruskom napadu dronom i raketama u Kijevu rano 17. juna poginulo je najmanje 14 ljudi, uključujući jednog američkog državljanina, a najmanje 44 osobe su ranjene, prema ukrajinskim zvaničnicima.
Zvaničnici su rekli da su ruske snage koristile dronove i rakete u napadu, koji je pogodio nekoliko okruga glavnog grada.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je devet ljudi ranjeno u gradskom okrugu Svjatošinski i još 11 u okrugu Solomjanski. Šest ljudi je hospitalizovano, a požari su izbili u dva druga kijevska okruga kao posljedica pada krhotina.
Šezdesetdvogodišnji Amerikanac je "umro u kući u okrugu Solomjanski nasuprot mjesta gdje su medicinari pružali pomoć povrijeđenima", rekao je Kličko na Telegramu.
Timur Tkačenko, šef gradske vojne uprave, potvrdio je da su izbili požari u raznim djelovima Kijeva.
Napadnuti su i drugi djelovi zemlje, uključujući jugoistočni grad Zaporižje, gdje je regionalni guverner prijavio najmanje četiri udara.
U međuvremenu, Rusija je izvijestila da je njena protivvazdušna odbrana odbila dva ukrajinska drona koji su se kretali prema Moskvi, rekao je gradonačelnik Sergej Sobjanjin.
Ruske jedinice protivvazdušne odbrane takođe su uništile 51 ukrajinski dron iznad pogranične regije Belgorod tokom perioda od tri i po sata, počevši od oko 20 sati po lokalnom vremenu 16. juna, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Napad koji su izvele ruske snage posljednji je u nizu masovnih napada dronovima i raketama na Kijev i druge gradove u zemlji. Dogodio se uoči zakazanog sastanka između američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na samitu Grupe sedam (G7) u Kanadi.
Ali kasno 16. juna činilo se da će sastanak biti otkazan. Bijela kuća je objavila da će se Tramp ranije vratiti u Vašington zbog napetosti na Bliskom istoku. Očekivalo se da će se i drugi sastanci Zelenskog jedan na jedan sa svjetskim liderima održati.
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak oštro je osudio nove ruske napade na Kijev, rekavši da Moskva "nastavlja svoj rat protiv civila".
Moskva je nastavila sa napadima na Ukrajinu uprkos naporima Sjedinjenih Američkih Država da posreduju u prekidu vatre. Malo je napretka postignuto u pregovorima osim razmjene zatvorenika.
Moskva je odbacila zahtjev Kijeva za bezuslovni prekid vatre, dok je Ukrajina odbacila ruske zahtjeve kao "ultimatume".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Smrtonosni noćni napad na stambena područja Kijeva, poginulo 14 ljudi

Posvećenost nepovratnom putu Ukrajine ka NATO-u ostaje, ali Kijevu nikada nije obećan ulazak u Alijansu kao dio mirovnih pregovora - izjavio je generalni sekretar tog vojnog saveza Mark Rute. 
 
On je danas u Briselu kazao da je Ukrajina pozvana na samit NATO-a koji će se, za nekoliko nedjelja, održati u Hagu. 
 
- Pozvao sam Ukrajinu na samit. Što je prije moguće, objavićemo program sa više detalja - rekao je Rute novinarima prije sastanka sa ministrima odbrane u Briselu. 
 
Kako javlja Rojters, na pitanje da li je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski lično bio pozvan, Rute je samo rekao da će program biti objavljen u dogledno vrijeme. 
 
Rute je, uoči sastanka u Briselu, rekao da će saveznici NATO-a poboljšati kapacitete odvraćanja i odbrane postavljanjem novih, ambicioznih ciljeva.
- Protivazdušna i protivraketna odbrana, oružje dugog dometa, logistika i velike kopnene manevarske formacije su među našim glavnim prioritetima - naveo je on.

1250x600

Rute: Kijevu nije obećan ulazak u NATO kao dio mirovnih pregovora

Mirovni proces za rješavanje rata u Ukrajini je pokrenut i dobra vijest je da je proradila diplomatija, ali su pozicije Moskve i Kijeva i dalje toliko udaljene da je trajni mir daleko, ocijenio je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Jakšić je, govoreći o početku mirovnih pregovora o ratu u Ukrajini, kazao da za sada postoji najava američkog predsjednika Donalda Trmpa da će rusko-ukrajinski mirovni pregovori „odmah“ početi, ali ne i naznaka nekog datuma, niti lokacije.
- Diplomatija jeste proradila, i to je dobra vijest, ali poslije nekoliko dana geopolitičkog pokera pozicije Moskve i Kijeva su i dalje toliko udaljene da je trajni mir daleko na horizontu - rekao je Jakšić agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, Tramp je nešto bliži ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, dok njegovi doskorašnji evropski saveznici traže oštriji kurs prema Rusiji.
Jakšić je kazao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokušava da balansira da ne izazove Trampovu eksploziju bijesa, ali ne želi da ide toliko daleko da prihvati njegov plan koji je blizak kapitulaciji Ukrajine.
- Tako balansira i Putin, pa kao izraz dobre volje prema Trampu nudi direktne pregovore, ali ne prihvata trenutni prekid vatre - rekao je Jakšić.
Kako je naveo, Rusija tvrdi da bi Ukrajinci primirje iskoristili da popune vojne arsenale i regrupišu trupe na frontu, ali prije će biti da Moskva planira da uskoro pojača dejstva i zauzme nove ukrajinske teritorije, čime bi ojačala svoju pregovaračku poziciju.
- Mirovni proces se pokrenuo i to je jedino što u ovom trenutku imamo - istakao je Jakšić.
Govoreći o pozicioniranju Rusije i Ukrajine u pregovorima, on je kazao da je Rusija u povoljnijoj poziciji, zbog situacije na frontu.
- Povratila je oblast Kurska i regrutovala novih 160 hiljada vojnika – što je još jedna potvrda da se Putinu ne žuri da prekine rat - dodao je Jakšić.
Kako je kazao, Putin pritom faktički ima Trampa na svojoj strani, jer on želi normalizaciju odnosa sa Moskvom kako bi krenuo u „impresivne“ poslovne aranžmane.
- Šefa Bijele kuće, pokazala je njegova nedavna turneja po Zalivu, mnogo više interesuje biznis nego geopolitika - istakao je Jakšić.
On je naglasio da je Ukrajina, poslije tri godine herojskog otpora, umnogome iscrpljena.
Prema riječima Jakšića, jedini istinski saveznik Ukrajine u ovom trenutku je evropska „Koalicija voljnih“, ali ona nema dovoljno ni vojnih, ni finansijskih potencijala da bi Putina primorala na 30-dnevni prekid vatre, a kamoli na pravičan mir.
On je dodao da Putin ne odustaje od svojih maksimalistički zahtjeva da se Ukrajina odrekne četiri oblasti na istoku države, da odatle povuče svoje snage, da se demilitarizuje, da garantuje da neće ući u NATO i da neće dopustiti prisustvo zapadnih vojnih snaga na svojoj teritoriji.
- Kremlj vjerovatno ne odustaje i od svog prvobitnog cilja „denacifikacije“ vlasti u Kijevu, uspostavljanja jednog proruskog režima - rekao je Jakšić.
On je naveo da su to Putinovi uslovi za mir koje je Trampu prenio tokom dvosatnog „iskrenog, informativnog i konstruktivnog“ telefonskog razgovora.
Tramp je, prema riječima Jakšića, ostavljajući veliki prostor nagađanjima, na sve to uzvratio da je razgovor bio „veoma dobar“.
Upitan da prokomentariše pozicioniranje Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u pregovorima o ratu u Ukrajini, Jakšić je kazao da su SAD u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Džoa Bajdena uspjele da okupe transatlantske saveznike i da organizuju zajednički front protiv ruske agresije.
- Amerika je Ukrajini pružala finansijsku i vojnu pomoć koja je bila dvostruko veća od ukupne podrške Evrope. Dolaskom Trampa, koji je odavno bio skeptičan oko iznosa pomoći, situacija sa ozbiljno promijenila - rekao je Jakšić.
Kako je naveo, SAD svakako imaju ključnu ulogu u pregovorima za prekid rata, ali bilateralni dogovor sa Putinom koji nudi šef Bijele kuće ne obećava stabilan i trajan mir koji je nemogić bez Ukrajinaca i Evropljana na čijoj se teritoriji vodi rat.
- Tramp zasad toleriše Putinovo odbijanje njegovog predloga o prekidu vatre, ali pokazuje znake frustracije i pitanje je koliko će to trajati - ukazao je Jakšić.
On je istakao da Republikanci sve glasnije identifikuju Putina kao najveću prepreku miru, a američki Kongres već ima spreman paket sankcija Rusiji.
- Igra se na vrijeme, ali ne i na iluzije koje je Tramp plasirao kada je obećavao da će rat završiti za 24 sata - dodao je Jakšić.
On je kazao da se do svakog mirovnog rješenja dolazi kompromisima, ali da djeluje da Moskva želi da diktira i da nije spremna na ustupke.
Jakšić je naveo primjer da Kremlj uopšte ne želi da razgovara o povratku Krima, luganske, donbaske, hersonske i oblasti Zaporožja Ukrajini, dok Kijev ponavlja da nema mira dok i posljednji ruski vojnik ne napusti svaki pedalj petine ukrajinske teritorije koju Rusi sada kontrolišu.
Kako je kazao, Zelenski nije u poziciji da diktira, a iz Vašingtona, pa i nekih evropskih centara, sve češće se čuje da Ukrajina mora da se pomiri sa gubitkom zemlje i da odustane od namjere da uđe u NATO.
Jakšić je istakao da bi se Moskva „širokogrudo“ saglasila sa članstvom Ukrajine u Evropskoj uniji.
- Put ka miru i dalje je zasut nagaznim minama - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Pozicije Moskve i Kijeva i dalje toliko udaljene da je trajni mir daleko

Predsjednik Francuske Emanuel Makron poručio je na početku posete Kijevu da Ukrajinci već više od tri godine pružaju otpor sa "zadivljujućom hrabrošću" za svoju zemlju, slobodu i Evropu, ističući da je bezbjednost čitavog evropskog kontinenta ugrožena tim ratom.
- Naša reakcija mora da bude kolektivna - poručio je Makron na mreži X, naglašavajući da Francuska djeluje zajedno sa Njemačkom, Poljskom i Velikom Britanijom.
On je izneo tri ključne poruke - mir, suverenitet i budućnost.
Makron je rekao da pravedan i trajan mir mora da počne potpunim i bezuslovnim prekidom vatre, što je, kako je naveo, prijedlog koji Francuska sprovodi zajedno sa Sjedinjenim Državama.
Prema njegovim riječima, Ukrajina je taj prijedlog prihvatila još 11. marta, dok Rusija "odugovlači, postavlja uslove i nastavlja invaziju".
- Ako Moskva u tome nastavi, povećaćemo pritisak - kao Evropljani i u bliskoj koordinaciji sa Sjedinjenim Državama. Pozdravljamo poziv predsednika (SAD Donalda) Trampa da se napravi ovaj korak - rekao je francuski predsjednik.
Govoreći o suverenitetu, Makron je rekao da mirovni sporazum koji se gradi mora da garantuje bezbjednost Ukrajine, i da se na tome radilo tokom sastanaka u Parizu, Londonu i Kijevu.
Na kraju je istakao i viziju budućnosti Ukrajine kao slobodne, jake, prosperitetne i evropske zemlje.
- Ukrajina se bori za svoj narod, ali i za evropski ideal u koji vjerujemo. Istorija nas posmatra - zaključio je Makron.
Zvaničnici Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Poljske u subotu ujutro su stigli u Ukrajinu u prvoj takvoj zajedničkoj posjeti kako bi razgovarali s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i obećali da će pojačati pritisak na Rusiju dok se ne postigne dogovor o prekidu vatre.
Putovanje francuskog predsednika Makrona, njemačkog kancelara Fridriha Merca, poljskog premijera Donalda Tuska i britanskog premijera Kira Starmera je prvi put da zvaničnici četiri evropske države zajednički posjećuju Ukrajinu.
Makron, Merc i Starmer su u suboru ujutro zajedno izašli iz voza koji je stigao iz Poljske i trebalo bi da se kasnije pridruže poljskom premijeru, koji je zasebno stigao u Kijev.

Makron: Naša reakcija na rat u Ukrajini mora da bude kolektivna

Ko zaista želi i podržava mir ne smije 9. maja da stoji uz Vladimira Putina na Crvenom trgu već je dužan da bude u Kijevu, poručili su danas iz Varšave sa redovnog neformalnog sastanka ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije.
- Sjutra idemo u Ukrajinu da predamo milijardu eura za ukrajinsku odbrambenu industriju. Svi oni koji zaista podržavaju mir 9. maja ne mogu da stoje rame uz rame sa Putinom koji je započeo rat u Ukrajini. Ako želimo da pomažemo miru dužni smo da sjutra budemo u Ukrajini, ne u Moskvi - kazala je poslije sastanka novinarima visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Na pitanje šta ima da poruči predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću koji je upravo obrnuto 9. maja rame uz rame sa Putinom na vojnoj paradi Kaja Kalas je rekla da barem srpska vojska ne učestvuje u toj vojnoj paradi u Moskvi.
- To bi bio još nivo više. Ali, naravno, na savjesti je onih koji stoje uz Putina koji vodi rat sada, ne neki u istoriji, najveći rat u Evropi od Drugog svjetskog rata. Kao što sam rekla, države članice ne uzimaju to olako. U daljim pregovorima zemlje članice imaće puno pitanja: ko su vaši prijatelji, sa kim to mi imamo posla - kazala je Kaja Kalas.
Domaćin sastanka, šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski naglasio je da se tokom neformalnog sastanka u kome su drugog dana učestvovale i zemlje kandidati za EU, pa i Srbija, razgovaralo i o potrebi da se Evropa suprotstavi Putinovoj propagandi.
- Tokom debate istakli smo potrebu da se suprotstavimo ruskom narativu, takođe i kada je u pitanju Drugi svjetski rat. Kada pratite zapadne medije steći ćete utisak da je najvažnija bitka bilo iskrcavanje u Normandiji dok su u stvari Nemci 80 odsto gubitaka pretrpjeli na istočnom frontu - kazao je Šikorski.
Poljski ministar, naglašavajući da je istočni front bio presudno bojište Drugog svjetskog rata, optužio je međutim ruskog predsjednika Vladimira Putina da potpuno apsurdno proglašava sada da je razlog za njegovu invaziju na Ukrajinu to da se bori protiv nacista.
- On pokušava da to poveže sa pobjedom nad nacistima u Drugom svjetskom ratu. Ukrajina je demokratska zemlja. Rusija danas ima više političkih zatvorenika nego što je imala u vrijeme kasnog Sovjetskog Saveza. Moralno mora da nam bude jasno ko je tu krivac, a ko žrtva, a Drugi svjetski rat ne bi smio da se koristi da to zamaskira - kazao je Šikorski.
Visoka predstavnica rekla je da uprkos diplomatskim naporima Rusija ne pokazuje nagovještaje da želi mir.
- Za to da Rusija poželi mir mora da se na nju izvrši još veći pritisak. Sankcije su jedno od oruđa koje tome služi - kazala je Kalas.
Šikorski i Kalasova složili su se na završnoj konferenciji za novinare poslije sastanka da konkretni mirovni pregovori ne mogu da se vode dok traje rat.
- Prvo mora da nastupi prekid vatre i poslije strane mogu da sjednu da pregovaraju. Rusija i Ukrajina su strane u ovom ratu i one moraju da dogovore kako će izgledati njegov kraj - rekla je Kalas.
Šikorski je dodao da naravno da svi u EU žele da uspije američka mirovna inicijativa.
- Ali ako ona ne uspije imamo druge kandidate za tu ulogu. Turska drži otvorene kanale za komunikaciju sa obije strane, a prije svega tu je Kina koja više no bilo ko drugi može da natjera Putina na pregovore - kazao je Šikorski.

Šefovi diplomatije EU: Ko podržava mir 9. maja mora da bude u Kijevu, ne u Moskvi

Ukrajina je danas saopštila da je preuzela tela 909 ukrajinskih vojnika poginulih u borbama posle identične razmjene obavljene krajem marta.
- Tijela 909 ukrajinskih branitelja palih u borbama vraćeni su u Ukrajinu - saopštio je preko Telegrama Generalštab ukrajinske vojske.
Dvije strane su 28. marta takođe razmijenile tijela vojnika, Kijev je preuzeo isti broj 909, dok je Moskva tada javila da su u Rusiju vraćena 43 poginula ruska vojnika.
Razmjena tijela vojnika i ratnih zarobljenika jedna je od rijetkih oblasti koordinacije između Moskve i Kijeva, piše Frans pres.
Moskva i Kijev uzdržavaju se da govore o sopstvenim vojnim gubicima.
Predsjednik SAD Donald Tramp u ponedjeljak je govorio o „milionima mrtvih“ u sukobu, i svalio odgovornost za rat na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Zelenski je sredinom februara za američku televiziju NBC rekao da je ubijeno više od 46.000 ukrajinskih vojnika i 380.000 je ranjeno.
Razni mediji pozivajući se na zapadne izvore daju različite bilanse koji se u velikoj mjeri razlikuju, od 50.000 do 100.000 poginulih u borbama.
Sa druge strane Rusija nije davala izjave o svojim gubicima od jeseni 2022. godine, kada je priznala da je poginulo najmanje 6.000 njenih vojnika.
Nezavisni portal Mediazona i ruski servis BBC kažu da su do sada identifikovali oko 100.000 poginulih ruskih vojnika.

Kijev saopštio da je preuzeo više od 900 tijela poginulih ukrajinskih vojnika

Rusija je noćas ispalila šest raketa i 145 borbenih dronova na Ukrajinu, objavila je ukrajinska vojska dan poslije objave sporazuma između Moskve i Vašingtona o ograničenom primirju.
Ukrajinska vazduhoplovna odbrana uspjela je da obori 72 drona, dok je 57 „nestalo“ bez načinjene štete, saopštila je vojska nagovještvajući da nijedna raketa nije bilo uništena.
Ukrajinska vicepremijerka Julija Sviridenko osudila je „opsežan napad“ koji je ciljao „civilnu infrastrukturu, stambene četvti i zdravstvene ustanove“, i terorisao gradove.
Ona je rekla da odgovor treba da bude odlučujući i da treba uvesti još snažnije sankcije Rusiji, pozvala na povećanje pomoći Ukrajini, još izrazitiju saradnju sa saveznicima i veće angažovanje po pitanju bezbjednosti.
Ukrajinsko tužilaštvo saopštilo je da je sinoć pogođena bolnica u oblasti Sumi, na sjeveroistoku, a u njoj je bilo gotovo 150 pacijenata u trenutku ruskog napada.
U drugom ruskom napadu u toj oblaasti na stambenu zgradu, jedan 29-ogodišnji muškarac je poginuo, a tri osobe su povrijeđene, rekao je taj izvor.
Još jedna bolinica je takođe oštećena u još jednom udaru, koji je izazvao požar.
Ukrajinska željeznica je javila da je njena energetska infrastruktura pogođena dronovima u centralnoj oblasti Dnjepopetrovsk.
Nedaleko od glavnog grada Kijeva, gdje su novinari agencije Frans pres čuli sisteme protivvaduhoplovne odbrane kako djeluju noćas naspram ruskih dronova, jedan francuski državljanin povrijeđen je u Buči, prema šefu regionalne vojne administracije Mikoli Kalašnjiku.
Ruske vlasti su prijavile da je u ukrajinskom napadu gađano skladište nafte u oblasti Krasnodar, na jugu zemlje, što je infrastrukturni objekat koji načelno treba da bude obuhvaćen primirjem najavljenim juče poslije razgovora predsjednika SAD i Rusije.
- Požar je izbio blizu sela Kavkaskaja poslije pada krhotina dronova koje je oborila protivvazduhoplovna odbrana - objavile su spasilačke službe.

Kijev: Rusija noćas ispalila šest raketa i 145 dronova na Ukrajinu

Rusija i Ukrajina lansirale su u srijedu na desetine dronova jedna na drugu u vazdušnom napadu u kojem je jedna osoba ubijena a najmanje četiri ranjene u Ukrajini, te su oštećena energetska postrojenja, rekli su zvaničnici.
Novinari AFP-a u Kijevu čuli su eksplozije nakon što je ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo da je Rusija ispalila 177 dronova različitih tipova prema zemlji.
Vlasti u Kijevskoj regiji saopštile su da je jedna osoba poginula, a dvije su ranjene na periferiji glavnog grada.
- Tijelo preminule žene pronađeno je tokom vatrogasnih operacija u dvospratnoj privatnoj kući u okrugu Buča - rekao je guverner Mikola Kalašnik.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su dvije osobe ranjene u drugom po veličini ukrajinskom gradu Harkivu i da je jedan dron pogodio devetospratnu stambenu zgradu.
Najveća ukrajinska privatna energetska kompanija DTEK saopštila je da je jedan od njenih objekata oštećen u Dnjipropetrovskoj oblasti, bez detaljnijeg objašnjenja.
Napadi dronovima sa obje strane postali su smrtonosna svakodnevica rata, koji je sada u četvrtoj godini, dok Sjedinjene Američke Države nastoje usmjeriti Ukrajinu i Rusiju prema okončanju sukoba.
Ministarstvo obrane Rusije saopštilo je da je tokom noći oborilo 128 ukrajinskih dronova nad ruskim regijama i anektiranim Krimom, u jednom od najvećih ukrajinskih napada od početka rata u februaru 2022.
Kijev je u posljednjim mjesecima pojačao vazdušne napade na energetske i vojne objekte na ruskoj teritoriji, kao odgovor na ruska bombardovanja ukrajinskih gradova i energetske infrastrukture.
Vazdušne odbrane su "presrele i uništile 128 ukrajinskih dronova", uključujući 30 iznad poluostrva Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Pored Krasnodarskog kraja, poznatog po crnomorskim odmaralištima, napadi dronovima takođe su ciljali ruske regije Brijansk i Kursk, koje graniče s Ukrajinom, prema saopštenju ministarstva.
Nema neposrednih izvještaja o većim oštećenjima od ruskih medija ili vlasti.
Međutim, Andrij Kovalenko, zvaničnik odgovoran za dezinformacije u ukrajinskom bezbjednosnom vijeću, rekao je da je došlo do napada na rusku luku Tuapse.
Kovalenko je rekao da je grad ključna ruska luka za teretni promet koja ima jednu od najvećih naftnih terminala u zemlji.

Rusija napala Ukrajinu sa 177 dronova, ubivši jednu osobu u Kijevu

Ukrajina mora biti "blisko uključena" u sve mirovne pregovore koji se tiču te zemlje i svaki sporazum mora biti "održiv", izjavio je generalni sekretar NATO Mark Rute.
- Kada govorimo o Ukrajini, ključno je da Ukrajina bude blisko uključena u sve što se tiče Ukrajine - rekao je Rute novinarima, dan nakon telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina.
Američki predsjednik je obavijestio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o razgovoru sa Putinom.
Sa svoje strane, Vladimir Putin je rekao Donaldu Trampu da želi da pronađe "dugoročno rješenje" za ukrajinski sukob kroz "mirovne pregovore", saopštio je Kremlj.

Rute: Kijev mora biti uključen u sve mirovne pregovore o Ukrajini

Nijedna odluka o Ukrajini ne može biti donesena bez Kijeva i bez učešća Evropljana, poručili su danas šefovi španske, njemačke i francuske diplomatije. 
 
Američki predsjednik Donald Tramp kazao je ranije danas da je razgovarao sa ruskim kolegom, Vladimirom Putinom, i da su se dogovorili da odmah započnu pregovore o okončanju rata u Ukrajini. 
 
- Neće biti pravednog i trajnog mira u Ukrajini bez učešća Evropljana -rekao je ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro danas u Parizu. 
 
Šefovi njemačke i španske diplomatije, Analena Berbok i Žoze Manuel Albares Bueno, rekli su da se nijedna odluka o Ukrajini ne može donijeti "bez Ukrajine", prenosi Hina. 
 
- Govorimo o suverenoj zemlji sa demokratski izabranom vladom. Štaviše, ništa što utiče na evropsku bezbjednost, a ruska agresija protiv Ukrajine direktno ugrožava evropsku bezbjednost, ne može se odlučiti bez Evrope - rekao je Albares Bueno. 
 
Berbok je ponovila da ne može biti odluke o Ukrajini bez Ukrajine i insistirala na potrebi da Evropa "ostane ujedinjena". 
 
Ministri su govorili uoči sastanka u Parizu o evropskoj odbrani i Ukrajini koji okuplja Francusku, Njemačku, Poljsku, Španiju, Italiju, Veliku Britaniju i Ukrajinu.

Ministri EU: Nema odluke o Ukrajini bez Kijeva i Evrope

Dolar je oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama drugu sedmicu zaredom, jer je najnoviji izvještaj o inflaciji u SAD-u podržao očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) u septembru sniziti kamate prvi put u ovoj godini.
To znači manji prinos na američku u odnosu na ostale globalne valute.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,44 odsto na 97,84 bodova, čime je skliznuo drugu sedmicu zaredom, prenosi Hrportfolio.
Pritom je kurs eura ojačao 0,5 odsto prema dolaru, na 1,1697 USD.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,37 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 147,18 jena (JYP).
Ključni izvještaj o inflaciji u SAD-u mjerenoj potrošačkim cijenama, pokazao je da je inflacija stabilna - iznosila je u julu na godišnjem niovu 2,7 odsto, 0,1 procentni poen niže nego su ekonomisti prognozirali.
U takvim uslovima, kao i zbog slabosti na američkom tržištu rada, porasla su očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope za četvrtinu procentnog poena i moguće u još dva navrata do kraja godine.
Prema CME FedWatchu, tržišta novca odražavaju čak 93-procentnu vjerovatnoću za smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu procentnog poena u septembru.
Smanjenje kamatne stope Fed-a u septembru, prvo ove godine, a možda i još jedno prije kraja godine, ostaje osnovna prognoza za većinu ekonomista koje je anketirao Reuters usred rastuće zabrinutosti oko zdravlja najveće svjetske ekonomije.
"Rizici od recesije ostaju niski, ali mislim da je mudro da Fed zauzme neutralniji stav i smanji kamatne stope na narednim sastancima", naveo je u svojoj bilješci glavni ekonomista LPL Financiala, Jeffrey Roach.
Međutim, prema nekim analitičarima, nije riječ samo kamatnim stopama.
U Morgan Stanley-u naime procjenjuju da je premija rizika dolara trenutno šest odsto u poređenju s rasponom od pet do devet odsto još od aprila.
Ta investiciona banka sada vidi dovoljno prostora za povratak premije rizika na te vrhunce, ili čak i njihovo premašivanje, što potencijalno slabi američku valutu. Investitori već pojačano štite svoja ulaganja u američku imovinu od kursnih rizika.
S druge strane, većina analitičara očekuje da će euro imati koristi od bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne želi mir" već "kapitulaciju" Ukrajine, u izjavi posle video poziva sa predstavnicima takozvane "koalicije voljnih" saveznika Kijeva.
- Da li mislim da predsjednik Putin želi mir? Ako hoćete moje intimno ubeđenje, ne. On hoće kapitulaciju Ukrajine, to je predložio - rekao je francuski šef države i dodao da on hoće "snažan, trajan mir, odnosno mir koji poštuje međunarodno pravo, suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja".
Makron je ocijenio nasuprot tome da američki predsjednik Donald Tramp traži mir između Rusije i Ukrajine.
Uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sjutra u Vašingtonu, kome će prisustvovati i Makron i nekoliko evropskih zvaničnika, Makron je rekao da je njihova želja da predstave ujedinjeni front Evropljana i Ukrajinaca, i da zatraže od Amerikanaca da kažu "do koje tačke" su spremni da doprinesu garancijama bezbjednosti koje će biti ponuđene Ukrajini u mirovnom sporazumu.
- Ne može biti teritorijalnih pregovora o Ukrajini bez Ukrajinaca - i, kako je dodao, isto tako &nbsp;-ne može biti razgovora o bezbjednosti Evropljana bez njih.
On je zatražio da Evropljani budu pozvani na buduće samite o Ukrajini.
Pitanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu je u centru izrade mogućeg mirovnog sporazuma, a cilj je da se time odvrati Rusija od novog napada na Ukrajinu.
Makron je obazrivo reagovao na mogućnost koju je predložio Donald Tramp da Ukrajina dobije zaštitu sličnu zemalja NATO, ali da ne postane članica Atlantskog saveza.
- Mislim da jedan teoretski paragraf nije dovoljan. Pitanje je suština - rekao je Makron.
- Kako kolektivno da osiguramo da se poštuje međunarodni poredak i da je bezbjednost svih nas zaštićena, zato što se radi o bezbjednosti Evropljana i Francuske - rekao je Maron iz svoje ljetnje rezidencije u tvrđavi Breganson, na jugoistoku Francuske, posle dvosatnog sastanka sa predstavnicima "koalicije voljnih".
Makron je rekao da Evropljani sjutra idu u Vašington ne samo da bi pratili ukrajinskog predsjednika, već da brane interese Evropljana.

Makron kaže da Putin ne želi mir za Ukrajinu već kapitulaciju

Politički projekat pod krstom, obavještajna mreža pod mantijama tiha okupacija koja traje, Crna Gora ćuti.
Udar u srce države
Srpska crkva u Crnoj Gori odavno nije samo vjerska institucija. Ona je dobro uvezana politička i obavještajna struktura, čvrsto integrisana u strategiju “srpskog sveta”, ideološkog projekta koji pod mantijom i liturgijom nosi plan demontaže crnogorske državnosti.
Njen uticaj je sistematski građen decenijama: od preuzimanja crnogorskih manastira i crkava, do infiltracije u obrazovanje, medije i politiku. I sve to uz prećutnu, a ponekad i otvorenu podršku domaćih političkih struktura koje, iz interesa ili straha, pokorno ćute.
Jonikije i Metodije – mitropoliti sa političkom agendom
Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije nije samo poglavar Srpske crkve u Crnoj Gori, on je politički akter sa jasnim zadatkom: cementirati srpski identitet i crkvenu vlast nad Crnom Gorom. Njegovi javni nastupi često su maskirani “brigom za narod”, dok u praksi proizvode duboke društvene podjele, demonizuju crnogorski jezik i istoriju, te otvoreno štite interese Beograda.
Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, nasljednik Amfilohijevog radikalnog modela, nastavlja istu strategiju: umrežavanje parohija sa tzv. pravoslavnim bratstvima koja se pretvaraju u poluvojne formacije, lojalne Srpskoj crkvi. Pod njegovim blagoslovom održavaju se okupljanja na kojima se otvoreno pjevaju četničke pjesme, promoviše velikosrpska ikonografija, negira crnogorski identitet, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;otkriva spomenik ratnom zločincu.
Struktura koja prelazi granice vjere.
Srpska crkva u Crnoj Gori ima sve elemente jedne paralelne vlasti:
- Poitički vrh &nbsp;i mitropoliti koji koordiniraju poruke sa Beogradom;
- Medijski aparat, portali, televizije i štampani mediji pod kontrolom Srpske crkve, koji šire propagandu;
- Logistika – mreža “vjernika” spremnih za ulične akcije, pritiske i provokacije;
-Fiansijski resursi – donacije iz Srbije i Rusije, mimo državne kontrole;
- Obavještajna veza – koordinacija sa srpskim i ruskim službama, uz aktivno prikupljanje podataka o političkim protivnicima.
Posljedice kapitulacije
Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je prva ozbiljna prijetnja monopolističkom položaju Srpske crkve u Crnoj Gori. Ali, umjesto dosljedne primjene, država je pod pritiskom litija i političkih ucjena, kapitulirala. Povlačenje zakona otvorilo je vrata još agresivnijem djelovanju Srpske crkve a institucije su pokazale svoju nemoć i potpunu podložnost crkveno- poitičkom pritisku.
Ovo više nije crkveno pitanje
Ovo nije spor oko ikona, liturgija ili vjeronauke. Ovo je pitanje političkog opstanka države. Dok god Srpska crkva ima militarističko &nbsp;prapolitičku komponentu, Crna Gora će biti taoc jedne ideologije. To je ideologija koja ne priznaje postojanje crnogorskog naroda, jezika ni kulture, i koja je spremna da to “riješi” svim sredstvima.
Dosta je bilo pokoravanja. Dosta je bilo straha pred mantijom koja komanduje kao general, a glumi pastira. Crna Gora nije ničija eparhija, niti oltar na kojem će se žrtvovati njen narod, jezik i sloboda.
Ko danas zatvara oči pred političkom i obavještajnom mašinerijom Srpske crkve, śutra će gledati kako nestaje država u kojoj živi. A kada posljednji put zazvone zvona sa otetih crnogoroskih manastira i crkava neće zvoniti na &nbsp;molitvu, već na uzbunu , da je Crna Gora pala.
Zato, ili ćemo sada prekinuti ovu okupaciju u mantiji, ili ćemo vječno živjeti kao narod bez imena, pod tuđim barjakom i tuđim jezikom.&nbsp;
Nema trećeg puta.
Da je vječna Crna Gora!!!

Mantija kao bajonet: Kako Srpska crkva i njeni mitropoliti razaraju Crnu Goru

Još jedan gaf na terenima Prve crnogorske lige - utakmica u Tivtu između Arsenala i Budućnosti prekinuta je zbog kvara na reflektorskom osvetljenju. Dešava se to i na mnogo većoj sceni, i na boljim stadionima, ali je problem što je ovo bila tek druga utakmica pod reflektorima u Tivtu u istoriji.
Naime, stadion u Tivtu dobio je reflektore, njih 160 komada, 4. avgusta.
Kompletnu investiciju od 800 hiljada eura finansirao je Fudbalski savez Crne Gore.
Prva utakmica pod reflektorima odigrana je upravo te večeri, a sastali su se Arsenal-Jedinstvo na startu domaćeg šampionata.
I već na drugoj utakmici došlo je do kvara.
Meč između Arsenala i Budućnosti nastaviće se sjutra od 18.30 od momenta prekida

Investicija od 800 hiljada eura: Reflektori u Tivtu "izdali" već na drugom meču

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: kijev