Više od 3,2 hiljade visokih stambenih zgrada u Kijevu ostalo je bez grijanja nakon noćnog napada.
Na terenu je anažovano 160 ekipa za popravke, uključujući i ekipe pristigle i iz drugih regiona, naveo je na Telegramu zamjenik premijera za obnovu Ukrajine i ministar za razvoj zajednica i teritorija Oleksij Kuleba, javlja Ukrinform.
- Situacija u energetskom sistemu zemlje ostaje teška nakon još jednog masovnog granatiranja. Kijev je najviše pogođen - navodi se u saopštenju.
U prijestonici se obavljaju hitni radovi na popravci i obnovi, a zbog ruskih udara, više od 3,2 hiljade višespratnih stambenih zgrada trenutno je bez grijanja.
Kuleba je rekao da više od 160 ekipa za popravke radi na terenu, uključujući 35 dodatnih ekipa iz Ukrželjeznice, 20 ekipa iz Kijevske oblasti i više od 25 ekipa iz Viničke, Rovenske, Volinske, Nikolajevske, Lavovske, Odeske i Zakarpatske oblasti, prenosi N1.
Kontinuirani ruski napadi sprječavaju stabilizaciju snabdijevanja Ukrajine električnom energijom, jer energetski sistem nema dovoljno vremena za oporavak, izvijestio ministar energetike Denis Šmigalj, navodi Ukrinform.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Više od 3.000 zgrada u Kijevu bez grijanja

Ukrajina je osudila veliki masovni ruski napad u noći između petka i subote kao pokušaj da se poremete mirovni pregovori u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Dok su se pregovarači iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Rusije i Ukrajine sastajali u subotu drugog dana razgovora u glavnom gradu UAE, Abu Dabiju, najmanje jedna osoba je poginula, dok su desetine povrijeđene u ukrajinskoj prijestonici, Kijevu, kao i Harkivu na prvoj liniji fronta.
Oba grada su pogođena u napadima raketama i dronovima u ranim jutarnjim satima, saopštile su ukrajinske vlasti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
“Cinično, ruski predsjednik Vladimir Putin je naredio brutalan, masovni raketni napad na Ukrajinu baš dok se delegacije sastaju u Abu Dabiju kako bi unaprijedile mirovni proces koji predvode Amerika”, napisao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha na mreži X.
On je kazao da je Putin rakete nijesu pogodile samo ukrajinski narod, već i pregovarački sto.
Ukrajinske vlasti saopštile su da su ruske snage ispalile više od 370 dronova i 21 raketu različitih tipova.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je više od šest hiljada stambenih zgrada ostalo bez grijanja poslije napada i da se vatrogasne ekipe muče da obuzdaju nekoliko požara.
On je dodao da je u kućama koje su ostale bez struje nedavno vraćeno centralno grijanje poslije velikih vazdušnih napada 9. i 20. januara.
Temperature u Kijevu su se 24. januara kretale oko minus deset stepeni Celzijusa, dok su hiljade domaćinstava bile bez grijanja.
“U Harkivu je u noćnom napadu dronom povrijeđeno 27 ljudi”, rekao je regionalni guverner Oleh Sinjegubov.
Gradonačelnik Igor Terehov rekao je da je napad trajao skoro dva i po sata, pri čemu je jedan od dronova pogodio izbjeglički dom, dok su u drugim udarima oštećeni bolnica i porodilišta.
Usljed ruskih udara bez struje je ostalo od 1,2 miliona objekata širom zemlje.
“Svaki takav ruski udar na našu energetsku infrastrukturu dokazuje da ne smije biti kašnjenja u snabdjevanju protivvazdušnom odbranom”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslije napada.
U prvom direktnom kontaktu između Rusije i Ukrajine u posljednjih nekoliko mjeseci, očekivalo se da će se pregovori u Abu Dabiju nastaviti u subotu. Nijedna strana dosad nije objavila nikakve konkretne rezultate.
Prije početka pregovora, pomoćnici u Kremlju rekli su da je Putin zadovoljan gotovo četvoročasovnim razgovorima održanim tokom noći s izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom, zetom američkog predsjednika Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom i američkim zvaničnicima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je dugogodišnji zahtjev Rusije da ukrajinske snage napuste dio Donbasa koji još drže. Donbas je širok pojas teritorije na istoku Ukrajine i Rusija kontroliše oko 90 odsto te oblasti.
“Dobro poznat stav Rusije je da (ukrajinske oružane snage) moraju da napuste teritoriju Donbasa, moraju biti povučene odatle. To je važan preduslov”, rekao je Peskov novinarima.
Zelenski, koji se dan ranije sastao s Trampom u Švajcarskoj, rekao je novinarima da će razgovori uključivati i pitanje teritorije u Donbasu.

Veliki ruski vazdušni napad na Kijev i Harkiv dok se u UAE vode mirovni pregovori

Velike djelove ukrajinske prijestonice Kijev u subotu su zahvatili prekidi u snabdijevanju strujom, vodom i grijanjem poslije još jedne noći ruskih napada dronovima.
Restrikcije struje je uslijedila poslije zahtjeva državnog elektrooperatera Ukrenerho da se smanji potrošnja i nadovezale su se na redovne višesatne nestanke struje uvedene tokom rata kako bi se sačuvale preostale zalihe električne energije. Kompanija je u saopštenju na društvenim mrežama navela da radi na obnavljanju usluga.
Očekuje se da će temperature pasti i na minus 15 stepeni Celzijusa tokom vikenda, a gradske vlasti su saopštile da su postavile oko 1.200 centara za grijanje.
Posljednji nestanci struje uslijedili su poslije višednevnih teških ruskih napada na Ukrajinu.
U masovnom napadu raketama i dronovima u petak na Kijev poginule su četiri osobe, a 26 je ranjeno. Oštećeno je i 20 stambenih zgrada, uključujući i jednu u kojoj se nalazi ambasada Katara, u jednom od najvećih napada na prijestonicu u posljednjih nekoliko mjeseci.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kasnije je potvrdio da je uslijed tog napada polovinu svih stambenih zgrada u Kijevu ostala bez grijanja i pozvao je sve građane da ako mogu odu iz grada zbog prekida u snabdijevanju strujom.
Komentarišući nedavne ruske napade, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je rekao da "Moskva pokušava da iskoristi hladno vrijeme kao sredstvo terora".
Savet bezbjednosti UN sastaće se 12. januara kako bi razgovarao o Ukrajini. Ukrajinski ambasador u UN Andrij Meljnik u pismu Savjetu bezbjednosti naveo je da je "Ruska Federacija dostigla zastrašujući novi nivo ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti svojim terorom nad civilima".
Rusija negira da je namjerno gađa civile u Ukrajini uprkos široko rasprostranjenim dokazima o suprotnom od pokretanja invazije u februaru 2022. godine.

Kijev bez struje i vode poslije novih ruskih napada tokom noći

Dan prije najavljenih mirovnih razgovora Ukrajine i SAD, najmanje jedna osoba je poginula i 32 je ranjeno u ruskom napadu raketama i dronovima na glavni grad Kijev - novi je bilans koji su saopštile vlasti.
Eksplozije su se čule satima u Kijevu. Napad je počeo u ranim jutarnjim satima i nastavio se i pošto je svanulo.
Poslije noćašnjih i jutrošnjih napada 50.000 domova ostalo je bez struje u oblasti Kijeva, saopštila je najveća ukrajinska energetska kompanija, prenosi BiBiSi (BBC).
Rusija je nanela ozbiljnu štetu energetskoj infrastrukturi, saopštila je DTEK Grupa u novom izvještaju na Telegramu, i dodala da njihove ekipe rade neprestano kako bi se struja vratila potrošačima.
Ukrajinska naftna kompanija Naftogaz saopštila je da je ruska vojska pogodila njene proizvodne kapacitete.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopštio je novi broj povređenih - 32, od kojih je 11 prebačeno na liječenje u bolnice.
Među ranjenima u Kijevu je i jedno 16-godišnje dijete, rekao je danas šef gradske vojne uprave Timur Tkačenko.
U široj oblasti Kijeva pogođene su industrijske i stambene zgrade, prenijela je ukrajinska hitna služba.
Napadi su izvedeni u momentu dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sprema za sastanak sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Razgovori o okončanju gotovo četvorogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine je zakazan za sjutra, u nedjelju.
Zelenski je rekao da planiraju da razgovaraju i o teritorijalnim pitanjima u oblastima Donjeck i Zaporožje na koje pretenduje Rusija, ali i o garancijama bezbjednosti Ukrajine poslije rata.
Rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je tokom noći izvelo "masovni udar koristeći precizno vođeno oružje dugog dometa sa kopna, iz vazduha i sa mora", navodno samo na objekte energetske infrastrukture koje koriste ukrajinske oružane snage, kao i na objekte ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.
Ministarstvo je saopštilo da je to bio odgovor na napade Ukrajine na civilne objekte u Rusiji. U saopštenju se navodi da su svi ciljevi pogođeni.
Poljska je danas, zbog ruskih napada, na nekoliko sati podigla borbene avione i zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu, saopštila je komanda Oružanih snaga Poljske na mreži Iks (X), dodavši da nije povrijeđen poljski vazdušni prostor.
Odvojeno su se sukobi ruskih i ukrajinskih snaga nastavili i danas tokom dana. Granatirana su granična mesta Rogzin, Ulanov i Hirki, javio je ukrajinski generalštab preko Telegrama. Generalštab ukrajinske vojske takođe je javio da je registrovan niz borbenih sukoba, uključujući nekoliko koji i dalje traju. Tvrdi se da su ukrajinske snage zaustavile ruske snage od napredovanja u nekim mjestima na liniji fronta.
Rusija je ranije saopštila da je oborila 111 ukrajinskih dronova danas popodne između 15.00 i 18.00 po moskovskom vremenu, od kojih 73 iznad oblasti Brijansk i osam iznad Moskve.

Rusija raketama i dronovima napala Kijev, uoči mirovnih razgovora SAD-Ukrajina

Skoro trećina ukrajinske prijestonice ostala je bez grijanja pod niskim temperaturama pošto su ruski dronovi oštetili gradske toplane, dok je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadima u noći petak na subotu.
Ukrajinski zvaničnici naredili su vanredna isključenja struje u velikim djelovima Kijeva, kao odgovor na napade.
Do višesatnog ruskog napada na stambene kuće i civilnu infrastrukturu došlo je dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pripremao za ključne razgovore s predsjednikom SAD Donaldom Trampom o mirovnom planu koji podržava Vašington.
- Mnogo toga se može odlučiti prije Nove godine - rekao je Zelenski u objavi na Telegramu u petak.
Bijela kuća, koja nije izdala zvanično saopštenje o sastanku, objavila je raspored koji najavljuje sastanak Zelenskog i Trampa na Floridi popodne u nedjelju.
- Mislim da oni to žele da urade sada, i mislim da Rusija to želi. Ali svaki put kada jedno želi da to uradi, drugo ne želi - rekao je Tramp za Njujork post u petak.
U posljednjoj izjavi novinarima, Zelenski je rekao da će razgovori obuhvatiti dva kritična pitanja u srži pregovora koji su počeli da se ubrzavaju prošlog mjeseca pošto je Bijela kuća objavila plan koji se smatra veoma povoljnim za Moskvu.
Jedno pitanje je sudbina istočnog regiona Donbasa, čiji je veći dio pod ruskom kontrolom i gdje Moskva zahtijeva da Kijev preda djelove koje Rusija ne drži, uključujući dva velika grada – Kramatorsk i Slavjansk – koji su ključni za ukrajinsku odbranu u tom području.
Zelenski je predložio kompromis koji zahtijeva uspostavljanje demilitarizovane zone iz koje bi i Ukrajina i Rusija povukle svoje snage. Međunarodne snage bi zatim nadgledale demilitarizovanu tampon zonu.
Ukrajinski lider je pokrenuo ideju o održavanju referenduma o planu, iako je takođe upozorio da bi 60-dnevni prekid vatre bio neophodan kako bi se osiguralo da ljudi mogu bezbjedno da glasaju.
Drugo kritično pitanje bila sudbina najveće ukrajinske nuklearne elektrane. Postrojenje u Zaporiškoj oblasti, koje je bilo najveći izvor električne energije u Ukrajini, nalazi se pod ruskom kontrolom još od početka invazije u februaru 2022. godine.
Zelenski je predložio da se elektrana stavi pod zajedničku kontrolu Ukrajine i SAD, pri čemu bi Vašington ostvarivao profit od prodaje električne energije elektrane – uključujući i potencijalno Moskvi.
Kremlj, koji vjeruje da ima prednost i na bojnom polju i u mirovnim pregovorima, pokazao je malo spremnosti na kompromis u pogledu svojih tvrdih zahtjeva, od kojih većina prethodi invaziji.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadu na ukrajinsku prijestonicu u subotu. Veliki djelovi gradskih četvrti na istočnim obalama reke Dnjepar ostali su bez struje i vode, naveo je u objavi za Telegram.
Najveća ukrajinska privatna elektroenergetska kompanija saopštila je da je skoro trećina Kijeva ostala bez struje.
Dan ranije, Rusija je lansirala teške klizne bombe na Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, ubivši najmanje dvije osobe i ranivši nekoliko drugih.
Najveći ukrajinski lučki grad, Odesa, takođe je pod napadima nekoliko dana zaredom.

Stotine hiljada ljudi bez grijanja u ledenom Kijevu poslije baraža ruskih dronova

Tokom noći izvedeni su masovni napadi dronovima na skladišta nafte i rafinerije u više ruskih regiona i na anektiranom Krimu, što je izazvalo požare, evakuacije i poremećaje u vazdušnom saobraćaju, saopštili su ruski zvaničnici. Ukrajina je kasnije preuzela odgovornost za napade na vojnu i energetsku infrastrukturu.
U Volgogradskoj oblasti pogođeno je skladište nafte u Uryupinsku, gdje je izbio požar i izvršena evakuacija stanovništva. Napadnuta je i rafinerija Novo-Jaroslavsk u Jaroslavlju, nakon čega je lokalni aerodrom privremeno zatvoren. U Krasnodarskom kraju dronovi su pogodili područje oko rafinerije Afipski, izazvavši požare i nestanak struje u obližnjim naseljima. Požar je zabilježen i u skladištu nafte na Krimu, blizu Simferopolja.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je oborilo 141 dron, dok je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio da su uništeni rafinerija Afipski, skladište u Uryupinsku i više vojnih ciljeva, uključujući radare, sisteme PVO i objekte elektronskog ratovanja u Donjeckoj, Zaporoškoj oblasti i na Krimu.
Napadi su dio pojačane ukrajinske kampanje protiv ruske energetske infrastrukture, koja traje od jula, s ciljem slabljenja kapaciteta Rusije za vođenje rata. Novi talas udara uslijedio je ubrzo nakon velikog kombinovanog napada 11. decembra, kada su dronovima i projektilima pogođena energetska postrojenja i vojni aerodromi širom Rusije, uključujući i naftnu platformu u Kaspijskom moru.

Kijev pojačao napade: Pogođena ključna energetska infrastruktura u Rusiji

Ukrajina će uvesti nova ograničenja za korištenje električne energije i dozvoliti dodatni uvoz energije, dok nastoji popraviti infrastrukturu oštećenu ruskim napadima, izjavila je kasno u utorak premijerka Julija Sviridenko.
Ruske snage su značajno povećale broj i intenzitet napada na infrastrukturu gasa i energije u Ukrajini tokom posljednjih mjeseci, gađajući i termoelektrane i sisteme za prijenos električne energije.
U posljednjim sedmicama građani u mnogim regijama Ukrajine suočavaju se s čestim i iznenadnim prekidima u snabdijevanju strujom.
U utorak je oko polovine stanovnika glavnog grada Kijeva istovremeno ostalo u mraku.
- Dodatna rasvjeta za zgrade, ulice, parkove, dekorativna svjetla i vanjske reklame u gradskim centrima nije prioritet tokom ovog teškog perioda za energetski sektor- rekla je Sviridenko na X-u, najavljujući nove mjere za poboljšanje situacije za civilne potrošače.
Lista objekata koji imaju pravo na neprekidno snabdijevanje električnom energijom treba dodatno da se skrati.
Izuzetak čine bolnice, škole, ključne zgrade i preduzeća odbrambene industrije.
Državna preduzeća će moći da započnu uvoz energije, dodala je Sviridenko.
- Ovo će smanjiti pritisak na elektroenergetsku mrežu Ukrajine i stabilizovati opterećenje tokom sati najveće potrošnje- dodala je ona.
<h2>Polovina Kijeva u mraku</h2>
U utorak je nacionalni operator elektroenergetske mreže uveo vanredne prekide u snabdijevanju električnom energijom u većini regija Ukrajine, poništavajući rasporede objavljene dan ranije i uvodeći gradove u mrak.
- Situacija u Kijevu ostaje jedna od najtežih, sada je do 50 posto potrošača u glavnom gradu bez struje- saopštilo je Ministarstvo energetike Ukrajine na Telegramu.
Ukrajina ima tri nuklearne elektrane koje proizvode više od 50 posto ukupne električne energije u zemlji, ali su te elektrane primorane da smanje proizvodnju zbog oštećenja dalekovoda.
Prekidi u snabdijevanju električnom energijom utiču i na grijanje i na dovod vode.
Stanovnici Kijeva i kijevske oblasti tokom protekle sedmice imali su struju samo 10 sati dnevno.

Kijev djelimično bez struje nakon ruskih napada: Ukrajina uvodi mjere štednje

Da bi pojačala štetu koju nanose njeni već veoma efikasni dronovi Šahed, ruska vojska ih sada oprema kompaktnim raketama vazduh-vazduh R-60, dizajniranim za napad na neprijateljske helikoptere ili vojne avione, prenio je francuski list Le Parisien i dodao da "Rusija želi da udari još jače svojim dronovima".
Prema riječima nekoliko vojnih analitičara, Moskva sada raspoređuje nadograđene dronove Šahed opremljene raketama R-60. Kao vizuelni dokaz, Sternenko, ukrajinska nevladina organizacija, podijelila je nedavno video snimke na društvenim mrežama koji prikazuje presretanje drona Šahed-136 naoružanog raketom R-60.
- Danas je, prvi put, na Šahedu otkrivena raketa vazduh-vazduh R-60- napisao je na Telegramu Sergej Beskrestnov, ukrajinski stručnjak za elektronsko ratovanje.
Primarna misija rakete R-60 je da napada helikoptere i taktičke avione kratkog dometa. Verovatno je da je Rusi integrišu u sistem Šahed kako bi neutralisali ukrajinske borbene avione, prenosi Parizien.
R-60, poznata na Zapadu kao AA-8 Afid (Aphid), raketa je kratkog dometa sa infracrvenim tragačem, a nije joj potreban radar za napadanje mete.
Procijenjena na 15.000 dolara po jedinici, to je raketa vazduh-vazduh koja se koristi za blisku borbu.
Sa brzinom od nešto više od 3.000 kilometara na sat, raketa može da nosi eksplozivni teret od oko četiri kilograma. Ostaje da se vidi da li je ovo bio test ruske vojske ili je riječ o raspoređivanju raketa na cijelu flotu dronova, dodao je francuski list.

Le Parizien: Moskva oprema raketama svoje dronove Šahed, nova prijetnja za Kijev

Rusija je tokom noći izvela napad na Kijev, a nešto prije sedam sati ujutro ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da prema gradu ponovo lete rakete. Tokom opsežnog noćnog napada poginulo je najmanje šest osoba, a desetine su povrijeđeni, saopštile su ukrajinske vlasti. - Kijev je ponovo pod vatrom. Ostanite u skloništima - napisao je na Telegramu gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. U metropoli su se tokom noći čule detonacije, a u stambenim zgradama od deset i 22 sprata izbili su požari. U jutarnjim satima prijavljene su dvije eksplozije na sjeveru glavnog grada. Vlada je pozvala stanovnike da ostanu u skloništima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125081148_e8f78a76dc43c19feb9a6f380539897a3bd8000db91326dc073c000ddb1bded2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251125081148_e8f78a76dc43c19feb9a6f380539897a3bd8000db91326dc073c000ddb1bded2" data-rendition-name="original" width="5000" height="3334" loading="lazy" alt="Ukrajina"> </figure>  - Nažalost, potvrđeno je da je jedna osoba poginula u napadu. Prema ažuriranim informacijama, sedam je povrijeđenih - naveo je na društvenim mrežama načelnik vojne uprave Kijeva Timur Tkačenko. U jutarnjim satima precizirao je da su u napadu poginule dvije osobe, uključujući i 86-godišnju ženu. Nekoliko desetina minuta kasnije, Tkačenko je saopštio da su još četiri osobe poginule u zapadnom dijelu Kijeva. Spasilačke ekipe i dalje djeluju na terenu, a informacije se stalno ažuriraju. Pod ruševinama bi se mogle nalaziti dodatne osobe. Tokom opsežnog ruskog napada, u kojem su korišćeni dronovi, krstareće rakete i projektili, cijela zemlja bila je meta udara. U Dnjipropetrovskom okrugu zapalila se stambena zgrada od devet spratova. Spasioci i dalje pretražuju objekat kako bi provjerili da li ima zarobljenih. U gradu Bila Cerkva, nedaleko od ukrajinske prijestolnice, tokom ruskog napada poginula je jedna osoba, a povrijeđena je četrnaestogodišnja djevojčica, saopštili su gradonačelnik Volodimir Vovkotrub i šef vojne uprave Kijevske oblasti Mikola Kalašnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125081148_77515874b68109d180e694ea0b9f988b037511f17265fed75cfe6c0353874d5c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251125081148_77515874b68109d180e694ea0b9f988b037511f17265fed75cfe6c0353874d5c" data-rendition-name="original" width="3558" height="2372" loading="lazy" alt="Ukrajina"> </figure>  Raketni i napadi dronovima prijavljeni su i u drugim regijama, uključujući Zaporošku i Harkovsku oblast. Ukrajina se od februara 2022. brani od opsežne ruske vojne agresije. Bitan dio rata su zračni napadi koje izvode obje strane. Rusija je posljednjih sedmica ponovo pojačala udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Moskva se od početka invazije svake zime trudi da paralizira ukrajinsku energetsku mrežu u pokušaju narušavanja morala stanovništva napadnute zemlje i ometanja njene vojne industrije, navela je ranije agencija AP. <h2>Ruske vlasti javljaju o napadima dronova</h2> Jedna osoba je poginula, a tri su povrijeđene u noćnom napadu ukrajinskih dronova na Taganrog, saopštila je gradonačelnica ovog ruskog grada na obali Azovskog mora Svetlana Kambulova. Šest osoba, od čega četiri u Novorosijsku, ranjeno je u napadima dronova u Krasnodarskom kraju na jugu evropskog dijela Rusije, rekao je gubernator Venjamin Kondratjev. Kijev posljednjih mjeseci sve češće usmjerava udare, osim na ruske vojne ciljeve, i na energetsku te industrijsku infrastrukturu. Cilj je, prema zvaničnim izjavama, smanjiti borbenu sposobnost Moskve i otežati joj finansiranje rata prihodima od prodaje nafte i gasa. Tokom noći ukrajinski dronovi ponovo su napali crnomorsku luku Novorosijsk, preko koje se odvija dio ruskog izvoza nafte. Lokalni zvaničnici najprije su prijavili jednog povrijeđenog i oštećenje nekoliko kuća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125081148_7397372784d07427cbf044a631ef0b9a999590240d8843ac4521cebdc763c563.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251125081148_7397372784d07427cbf044a631ef0b9a999590240d8843ac4521cebdc763c563" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Ukrajina"> </figure>  Gubernator Kondratjev je kasnije pojasnio da je u jednom od najdužih i najintenzivnijih ukrajinskih napada na Krasnodarski kraj povrijeđeno šest osoba, te da je najmanje 20 kuća oštećeno u pet naselja. Vatrogasci se bore s požarom na krovu jedne kuće u Tuapseu, a najteža situacija je u Novorosijsku i Gelendžiku, dodao je. Proteklog vikenda ukrajinski napad na Novorosijsk prekinuo je utovar nafte u tom pristaništu na dva dana. Izvoz iz luke iznosi 2,2 miliona barela dnevno, što je oko dva odsto globalne ponude, navela je tada agencija Rojters. Na ukupni ruski izvoz nafte Novorosijsk učestvuje sa oko petine. Prema Rojtersu, ovo je dosad bio najrazorniji ukrajinski udar na rusku infrastrukturu za izvoz nafte preko Crnog mora. Ukrajina je navela da je u napadu, između ostalog, koristila svoju krstareću raketu Neptun produženog dometa.

Noć horora u Ukrajini: Rusi raketama i dronovima zasuli Kijev, broj poginulih raste

U masovnim ruskim vazdušnim napadima na Kijev danas poginule su najmanje četiri osobe, a desetine su povrijeđene. &nbsp;&nbsp;
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da su ruske snage koristile 430 dronova i 18 raketa u napadu danas, što ga čini jednim od njihovih najvećih napada u posljednjih nekoliko mjeseci.
&nbsp;Zelenski je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, dodao da su pogođeni i ciljevi u Sumima, Odesi i Harkivu.
&nbsp;Prema riječima načelnika kijevske vojne uprave Timura Tkačenka, četiri osobe su ubijene, a najmanje 27 je povrijeđeno, od kojih su dvoje djeca, u masovnom talasu raketa i dronova koji su pogodili ukrajinsku prijestonicu i nekoliko drugih regija.
&nbsp;Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su vazdušni napadi ciljali stambene četvrti širom glavnog grada. Oštećeno je oko 30 stambenih zgrada, uz medicinske ustanove, javni prevoz, kancelarije, trgovine i vozila.
&nbsp;Zelenski je naveo da je Rusija još jednom pokrenula “gnusan napad na Ukrajinu, naš narod i obične stambene zgrade”.
&nbsp;Prema riječima Zelenskog, ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane presrele su 405 dronova i 14 raketa, uključujući dvije balističke rakete Kinžal lansirane iz vazduha.
&nbsp;- Direktni pogoci prijavljeni su na 13 lokacija u glavnom gradu, a fragmenti koji su pali prouzrokovali su dodatnu štetu na još 44 lokacije- naveo je Zelenski na Telegramu.
Među teško pogođenim su desetine nebodera, bolnica i azerbejdžanska ambasada, koju je pogodio fragment rakete Iskander, dodao je Zelenski, nazivajući napade “kukavičkim granatiranjem”.
&nbsp;Zelenski je obnovio hitne pozive za pojačanu zapadnu protivvazdušnu odbranu i presretače, naglašavajući da postojeći sistemi nijesu dovoljni da u potpunosti zaštite grad i njegove stanovnike.

U ruskim napadima na Kijev poginule četiri osobe

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović nakon pola godine sjetio se da ga je lider GP URA Dritan Abazović, sa pozicije poslanika, klevetao u Skupštini Crne Gore. Zato je, nakon što je protiv njega tužbu podnio Abazović, odgovorio na istu protivtužbom konstatujući da su mu povrijeđeni ugled, čast i dostojanstvo. Abazović je, podsjećamo, tužio Šćepanovića jer je, kako navodi, neistinama i uvredljivim tvrdnjama, iznijetim krajem jula prošle godine u parlamentu, povrijedio njegov ugled, čast i dostojanstvo. U protivtužbi Šćepanović tvrdi, kako pišu Vijesti, da je tužbeni zahtjev Abazovića u cjelosti neosnovan i kao takav mora biti odbijen. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 88.63%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvideo-kuriozitet-abazovic-tuzi-za-djela-koja-je-i-sam-cinio&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Ipak, glavno je pitanje zašto se tek sada, nakon pola godine, reaguje. Predmetni događaj dogodio se 28. jula prošle godine u parlamentu, kada je Abazović tokom izlaganja rekao Šćepanoviću: „Nemojte da mi prijetite, jer vas je tu na to mjesto doveo Rade Milošević..“. U toku tog izlaganja, iz klupa je dobacivao Šćepanović rekavši, što Abazović citira u tužbi a kako su i mediji prenijeli: „Rade Milošević je švercovao duvan i Vi sa njim... a i brzo ćete sa njim“. Ono što je zanimljivo jeste da Šćepanović u protivtužbi kaže, prenose Vijesti, da sporni navodi koji mu se stavljaju na teret „ne postoje u zvaničnom zapisu sjednice, niti se mogu potvrditi uvidom u video-materijal“. Šćepanović se očigledno brani time da se radi o dobacivanju, međutim, kako se može vidjeti na snimku, prisutni su, pored delegacije iz Ministarstva unutrašnjih poslova, poslanici više partija, pa osim video zapisa tu ima i svjedoka događaja. Svakako na video zapisu se čuje dobacivanje imena Rada Miloševića, "i vi ćete brzo" itd. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUocfFF8LfQQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Direktoru policije, kako je naveo u protivtužbi, ni novinski tekst objavljen na portalu “Pobjeda” ne može predstavljati relevantan dokaz, jer sadrži navodne izjave koje nije izgovorio i koje nijesu potvrđene nijednim zvaničnim izvorom“. Novi momenat, sada Šćepanović kaže da nešto nije rekao, ali pola godine nije našao za shodno da, ako je tako, za početak reaguje na tekst sa portala koji, prema njegovim riječima, sadrži navodne izjave, tako što će ih demantovati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260202140228_68b8ef855e112b3c2b6aabb031351f62f15d8a86c67178b528877e6259c16637.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260202140228_68b8ef855e112b3c2b6aabb031351f62f15d8a86c67178b528877e6259c16637" data-rendition-name="original" width="1447" height="1521" loading="lazy" alt="naslovi mediji"> </figure>  S obzirom da nije došlo do osporavanja da je isto izrekao, prosto se nameće pitanje zašto Šćepanović nije podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu i podijelio svoja saznanja. Takođe, ostaje nejasno zašto SDT nije reagovalo kada su se ove informacije pojavile u javnosti i samo pozvalo Šćepanovića da da izjavu na pomenute navode, kako je to bivalo u nekim drugim slučajevima. Na kraju dolazimo do toga da javnost ostaje zbunjena šta je sa navodima o teškim optužbama, dok SDT ćuti, a funkcioneri pokušavaju da se naplate kroz tužbe.

VIDEO – Šćepanoviću nakon pola godine smeta klevetanje, ali ne podnosi krivičnu prijavu protiv Abazovića zbog optužbi za šverc

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) zakazao je polaganje ispita za obavljanje poslova lobiranja za 5. mart, u 13 časova u prostorijama Agencije, Ulica Kralja Nikole 27/V, Podgorica.
Prijava za polaganje ispita podnosi se Agenciji do 23. februara. Osim prijave, potrebno je dostaviti dokaz o visokom obrazovanju, šesti nivo kvalifikacije obrazovanja.
Troškovi za polaganje ispita u iznosu od 120,60 eura uplaćuju se na žiro račun: Budžet Crne Gore – Agencija za sprečavanje korupcije broj 832-52012-40, svrha uplate: Naknada za polaganje ispita za obavljanje poslova lobiranja.&nbsp;
Dokaz o uplati troškova, shodno članu 8 Pravilnika, kandidati su dužni da predaju sekretaru Komisije prije početka polaganja ispita.
Način polaganja ispita predviđen je Pravilnikom o programu i načinu polaganja ispita za obavljanje poslova lobiranja.&nbsp;
Ispit se polaže pred Komisijom, po Programu za polaganje koji sadrži sljedeće predmete: Ustavni sistem Crne Gore; Državna uprava i organizacija državne uprave; Lokalna samouprava; Lobiranje i djelatnost lobiranja; Sprečavanje sukoba interesa u vršenju javne funkcije i Krivična djela protiv službene dužnosti, platnog prometa i privrednog poslovanja i državnih organa.
Spisak kandidata koji ispunjavaju uslove biće objavljen na internet stranici Agencije za sprečavanje korupcije, <a href="http://www.antikorupcija.me/">www.antikorupcija.me</a>.&nbsp;
Za sve dodatne informacije, zainteresovani kandidati mogu se obratiti Odsjeku za integritet putem telefona: 020/44-77-22 i na email: lobiranje@antikorupcija.me.

Ispit za obavljanje poslova lobiranja 5. marta, prijave do 23. februara

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da planirano povećanje plata u pravosuđu od 30 odsto, o kojem će se raspravljati na sjednici Skupštine Crne Gore, mora biti praćeno stvarnim rezultatima i odgovornošću u radu sudstva i tužilaštva.
Milatović je na mreži X naveo da je njegova dužnost da ukaže na ono što građani već osjećaju, posebno u trenutku kada, kako je istakao, djelovi pravosudnog sistema ne isporučuju pravdu.
- Nije pošteno da se privremenim rješenjima povećavaju plate svima, kao da sistem funkcioniše bez greške - poručio je predsjednik.
On je naglasio da se ne mogu nagrađivati pojedinci odgovorni za kašnjenje pravde, podsjećajući na slučajeve u kojima predmeti, poput Telekoma, zastarijevaju, a pravda često izostaje.
Milatović je pozvao Vladu Crne Gore i Skupštinu da pitanje plata i nagrađivanja u pravosuđu riješe sistemski, uz jasne i mjerljive kriterijume učinka, odgovornosti i rezultata.
- Povjerenje i poštovanje se zaslužuju djelima. Kada ta djela budu vidljiva, podrška za bolji položaj onih koji nose teret pravde biće jača nego ikada - poručio je Milatović, uz &nbsp;poruku: „Prvo pravda, pa povećanje plata.“

Milatović: Prvo pravda, pa povećanje plata u pravosuđu

Predstava „Ja sam ona koja nisam“, po tekstu Mate Matišić, u režiji Vito Taufer, biće izvedena sjutra, u utorak 3. februara, u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorsko narodno pozorište.
Uloge tumače:
I čin: Anđela Marunović, Nikola Vasiljević, Gorana Dragašević, Srđan Grahovac, Žaklina Oštir, Jelena Nenezić, Dejan Đonović, Lazar Dragojević, Mina Mićović, Andrea Drašković, Radmila Škuletić i Kristina Mrkić, uz Predraga Pavićevića i Marka Kažića.
II čin: Ana Vučković, Zoran Vujović, Lazar Dragojević i Davor Dragojević.
III čin: Varja Đukić, Izudin Bajrović, Lazar Đurđević, Ana Vučković, Anđela Marunović i Srđan Grahovac.
Predstava se sastoji od tri jednočinke koje se, svaka na svoj način, bave ženskim pitanjem. U prvoj se publika susrijeće s mladom ženom na početku života, opterećenom porodičnim nasljeđem, u drugoj s junakinjom u zrelom dobu, dok treća donosi priču žene u 65. godini, u trenutku rekapitulacije sopstvenog života. Svaka od njih nosi svoju priču, problem i način borbe u dominantno muškom okruženju.
Autorski tim čine dramaturg Stefan Bošković, scenograf Lazar Bodroža i kostimografkinja Lina Leković. Muziku potpisuje sam autor teksta, koreografkinja je Julija Milačić-Petrović Njegoš, dok je izvršna producentkinja Nela Otašević.
Ulaznice s popustom od 50 odsto u okviru februarske akcije „Dvoje kao jedno – zaljubite se u pozorište“ dostupne su putem veb-sajta .

Tag: kijev