Ruske snage su napale Kijev balističkim raketama. Upozorenje na vazdušni napad izdato je u glavnom gradu i još nekoliko oblasti.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da eksplozije odjekuju glavnim gradom.
- Kijev je napadnut balističkim raketama. Protivvazdušne snage reagiraju. Molimo vas da ostanete u skloništima - navodi se u upozorenju upućenom stanovnicima.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo prijavilo je brzo kretanje vazdušnih snaga iznad Černihivske oblasti koje se kreću prema Kijevskoj oblasti, a kasnije prema glavnom gradu.
Tokom jučerašnjih ruskih napada, Kijev je nekoliko sati bio bez struje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kijev zasut ruskim raketama, stanovnici pozvani da ne izlaze iz skloništa

Više od 1.100 stambenih zgrada u Kijevu biće bez grijanja najmanje dva mjeseca usred zime, jer je termoelektrana koja ih je snabdijevala pretrpjela "kritičnu" štetu u nedavnom ruskom napadu.
To je danas izjavio gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
- Objekat je pretrpio kritičnu štetu i biće potrebno najmanje dva mjeseca da se obnove njegovi sistemi i oprema. Grad je postavio dodatne grijne punktove u školama u naseljima gdje zgrade ostaju bez grijanja - napisao je Kličko na društvenim mrežama.
Trenutno postoji pet dodatnih punktova, povezanih sa mobilnim grijnim jedinicama, gdje je moguće ostati danju i noću, dodao je gradonačelnik Kijeva dok su u Abu Dabiju održani dvodnevni pregovori između ukrajinskih, ruskih i američkih predstavnika o postizanju mira.

U Kijevu će više od hiljadu zgrada biti bez grijanja najmanje dva mjeseca

Više od 3,2 hiljade visokih stambenih zgrada u Kijevu ostalo je bez grijanja nakon noćnog napada.
Na terenu je anažovano 160 ekipa za popravke, uključujući i ekipe pristigle i iz drugih regiona, naveo je na Telegramu zamjenik premijera za obnovu Ukrajine i ministar za razvoj zajednica i teritorija Oleksij Kuleba, javlja Ukrinform.
- Situacija u energetskom sistemu zemlje ostaje teška nakon još jednog masovnog granatiranja. Kijev je najviše pogođen - navodi se u saopštenju.
U prijestonici se obavljaju hitni radovi na popravci i obnovi, a zbog ruskih udara, više od 3,2 hiljade višespratnih stambenih zgrada trenutno je bez grijanja.
Kuleba je rekao da više od 160 ekipa za popravke radi na terenu, uključujući 35 dodatnih ekipa iz Ukrželjeznice, 20 ekipa iz Kijevske oblasti i više od 25 ekipa iz Viničke, Rovenske, Volinske, Nikolajevske, Lavovske, Odeske i Zakarpatske oblasti, prenosi N1.
Kontinuirani ruski napadi sprječavaju stabilizaciju snabdijevanja Ukrajine električnom energijom, jer energetski sistem nema dovoljno vremena za oporavak, izvijestio ministar energetike Denis Šmigalj, navodi Ukrinform.

1250x600

1084x550

Više od 3.000 zgrada u Kijevu bez grijanja

Ukrajina je osudila veliki masovni ruski napad u noći između petka i subote kao pokušaj da se poremete mirovni pregovori u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Dok su se pregovarači iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Rusije i Ukrajine sastajali u subotu drugog dana razgovora u glavnom gradu UAE, Abu Dabiju, najmanje jedna osoba je poginula, dok su desetine povrijeđene u ukrajinskoj prijestonici, Kijevu, kao i Harkivu na prvoj liniji fronta.
Oba grada su pogođena u napadima raketama i dronovima u ranim jutarnjim satima, saopštile su ukrajinske vlasti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
“Cinično, ruski predsjednik Vladimir Putin je naredio brutalan, masovni raketni napad na Ukrajinu baš dok se delegacije sastaju u Abu Dabiju kako bi unaprijedile mirovni proces koji predvode Amerika”, napisao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha na mreži X.
On je kazao da je Putin rakete nijesu pogodile samo ukrajinski narod, već i pregovarački sto.
Ukrajinske vlasti saopštile su da su ruske snage ispalile više od 370 dronova i 21 raketu različitih tipova.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je više od šest hiljada stambenih zgrada ostalo bez grijanja poslije napada i da se vatrogasne ekipe muče da obuzdaju nekoliko požara.
On je dodao da je u kućama koje su ostale bez struje nedavno vraćeno centralno grijanje poslije velikih vazdušnih napada 9. i 20. januara.
Temperature u Kijevu su se 24. januara kretale oko minus deset stepeni Celzijusa, dok su hiljade domaćinstava bile bez grijanja.
“U Harkivu je u noćnom napadu dronom povrijeđeno 27 ljudi”, rekao je regionalni guverner Oleh Sinjegubov.
Gradonačelnik Igor Terehov rekao je da je napad trajao skoro dva i po sata, pri čemu je jedan od dronova pogodio izbjeglički dom, dok su u drugim udarima oštećeni bolnica i porodilišta.
Usljed ruskih udara bez struje je ostalo od 1,2 miliona objekata širom zemlje.
“Svaki takav ruski udar na našu energetsku infrastrukturu dokazuje da ne smije biti kašnjenja u snabdjevanju protivvazdušnom odbranom”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslije napada.
U prvom direktnom kontaktu između Rusije i Ukrajine u posljednjih nekoliko mjeseci, očekivalo se da će se pregovori u Abu Dabiju nastaviti u subotu. Nijedna strana dosad nije objavila nikakve konkretne rezultate.
Prije početka pregovora, pomoćnici u Kremlju rekli su da je Putin zadovoljan gotovo četvoročasovnim razgovorima održanim tokom noći s izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom, zetom američkog predsjednika Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom i američkim zvaničnicima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je dugogodišnji zahtjev Rusije da ukrajinske snage napuste dio Donbasa koji još drže. Donbas je širok pojas teritorije na istoku Ukrajine i Rusija kontroliše oko 90 odsto te oblasti.
“Dobro poznat stav Rusije je da (ukrajinske oružane snage) moraju da napuste teritoriju Donbasa, moraju biti povučene odatle. To je važan preduslov”, rekao je Peskov novinarima.
Zelenski, koji se dan ranije sastao s Trampom u Švajcarskoj, rekao je novinarima da će razgovori uključivati i pitanje teritorije u Donbasu.

Veliki ruski vazdušni napad na Kijev i Harkiv dok se u UAE vode mirovni pregovori

Velike djelove ukrajinske prijestonice Kijev u subotu su zahvatili prekidi u snabdijevanju strujom, vodom i grijanjem poslije još jedne noći ruskih napada dronovima.
Restrikcije struje je uslijedila poslije zahtjeva državnog elektrooperatera Ukrenerho da se smanji potrošnja i nadovezale su se na redovne višesatne nestanke struje uvedene tokom rata kako bi se sačuvale preostale zalihe električne energije. Kompanija je u saopštenju na društvenim mrežama navela da radi na obnavljanju usluga.
Očekuje se da će temperature pasti i na minus 15 stepeni Celzijusa tokom vikenda, a gradske vlasti su saopštile da su postavile oko 1.200 centara za grijanje.
Posljednji nestanci struje uslijedili su poslije višednevnih teških ruskih napada na Ukrajinu.
U masovnom napadu raketama i dronovima u petak na Kijev poginule su četiri osobe, a 26 je ranjeno. Oštećeno je i 20 stambenih zgrada, uključujući i jednu u kojoj se nalazi ambasada Katara, u jednom od najvećih napada na prijestonicu u posljednjih nekoliko mjeseci.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kasnije je potvrdio da je uslijed tog napada polovinu svih stambenih zgrada u Kijevu ostala bez grijanja i pozvao je sve građane da ako mogu odu iz grada zbog prekida u snabdijevanju strujom.
Komentarišući nedavne ruske napade, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je rekao da "Moskva pokušava da iskoristi hladno vrijeme kao sredstvo terora".
Savet bezbjednosti UN sastaće se 12. januara kako bi razgovarao o Ukrajini. Ukrajinski ambasador u UN Andrij Meljnik u pismu Savjetu bezbjednosti naveo je da je "Ruska Federacija dostigla zastrašujući novi nivo ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti svojim terorom nad civilima".
Rusija negira da je namjerno gađa civile u Ukrajini uprkos široko rasprostranjenim dokazima o suprotnom od pokretanja invazije u februaru 2022. godine.

Kijev bez struje i vode poslije novih ruskih napada tokom noći

Dan prije najavljenih mirovnih razgovora Ukrajine i SAD, najmanje jedna osoba je poginula i 32 je ranjeno u ruskom napadu raketama i dronovima na glavni grad Kijev - novi je bilans koji su saopštile vlasti.
Eksplozije su se čule satima u Kijevu. Napad je počeo u ranim jutarnjim satima i nastavio se i pošto je svanulo.
Poslije noćašnjih i jutrošnjih napada 50.000 domova ostalo je bez struje u oblasti Kijeva, saopštila je najveća ukrajinska energetska kompanija, prenosi BiBiSi (BBC).
Rusija je nanela ozbiljnu štetu energetskoj infrastrukturi, saopštila je DTEK Grupa u novom izvještaju na Telegramu, i dodala da njihove ekipe rade neprestano kako bi se struja vratila potrošačima.
Ukrajinska naftna kompanija Naftogaz saopštila je da je ruska vojska pogodila njene proizvodne kapacitete.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopštio je novi broj povređenih - 32, od kojih je 11 prebačeno na liječenje u bolnice.
Među ranjenima u Kijevu je i jedno 16-godišnje dijete, rekao je danas šef gradske vojne uprave Timur Tkačenko.
U široj oblasti Kijeva pogođene su industrijske i stambene zgrade, prenijela je ukrajinska hitna služba.
Napadi su izvedeni u momentu dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sprema za sastanak sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Razgovori o okončanju gotovo četvorogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine je zakazan za sjutra, u nedjelju.
Zelenski je rekao da planiraju da razgovaraju i o teritorijalnim pitanjima u oblastima Donjeck i Zaporožje na koje pretenduje Rusija, ali i o garancijama bezbjednosti Ukrajine poslije rata.
Rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je tokom noći izvelo "masovni udar koristeći precizno vođeno oružje dugog dometa sa kopna, iz vazduha i sa mora", navodno samo na objekte energetske infrastrukture koje koriste ukrajinske oružane snage, kao i na objekte ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.
Ministarstvo je saopštilo da je to bio odgovor na napade Ukrajine na civilne objekte u Rusiji. U saopštenju se navodi da su svi ciljevi pogođeni.
Poljska je danas, zbog ruskih napada, na nekoliko sati podigla borbene avione i zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu, saopštila je komanda Oružanih snaga Poljske na mreži Iks (X), dodavši da nije povrijeđen poljski vazdušni prostor.
Odvojeno su se sukobi ruskih i ukrajinskih snaga nastavili i danas tokom dana. Granatirana su granična mesta Rogzin, Ulanov i Hirki, javio je ukrajinski generalštab preko Telegrama. Generalštab ukrajinske vojske takođe je javio da je registrovan niz borbenih sukoba, uključujući nekoliko koji i dalje traju. Tvrdi se da su ukrajinske snage zaustavile ruske snage od napredovanja u nekim mjestima na liniji fronta.
Rusija je ranije saopštila da je oborila 111 ukrajinskih dronova danas popodne između 15.00 i 18.00 po moskovskom vremenu, od kojih 73 iznad oblasti Brijansk i osam iznad Moskve.

Rusija raketama i dronovima napala Kijev, uoči mirovnih razgovora SAD-Ukrajina

Skoro trećina ukrajinske prijestonice ostala je bez grijanja pod niskim temperaturama pošto su ruski dronovi oštetili gradske toplane, dok je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadima u noći petak na subotu.
Ukrajinski zvaničnici naredili su vanredna isključenja struje u velikim djelovima Kijeva, kao odgovor na napade.
Do višesatnog ruskog napada na stambene kuće i civilnu infrastrukturu došlo je dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pripremao za ključne razgovore s predsjednikom SAD Donaldom Trampom o mirovnom planu koji podržava Vašington.
- Mnogo toga se može odlučiti prije Nove godine - rekao je Zelenski u objavi na Telegramu u petak.
Bijela kuća, koja nije izdala zvanično saopštenje o sastanku, objavila je raspored koji najavljuje sastanak Zelenskog i Trampa na Floridi popodne u nedjelju.
- Mislim da oni to žele da urade sada, i mislim da Rusija to želi. Ali svaki put kada jedno želi da to uradi, drugo ne želi - rekao je Tramp za Njujork post u petak.
U posljednjoj izjavi novinarima, Zelenski je rekao da će razgovori obuhvatiti dva kritična pitanja u srži pregovora koji su počeli da se ubrzavaju prošlog mjeseca pošto je Bijela kuća objavila plan koji se smatra veoma povoljnim za Moskvu.
Jedno pitanje je sudbina istočnog regiona Donbasa, čiji je veći dio pod ruskom kontrolom i gdje Moskva zahtijeva da Kijev preda djelove koje Rusija ne drži, uključujući dva velika grada – Kramatorsk i Slavjansk – koji su ključni za ukrajinsku odbranu u tom području.
Zelenski je predložio kompromis koji zahtijeva uspostavljanje demilitarizovane zone iz koje bi i Ukrajina i Rusija povukle svoje snage. Međunarodne snage bi zatim nadgledale demilitarizovanu tampon zonu.
Ukrajinski lider je pokrenuo ideju o održavanju referenduma o planu, iako je takođe upozorio da bi 60-dnevni prekid vatre bio neophodan kako bi se osiguralo da ljudi mogu bezbjedno da glasaju.
Drugo kritično pitanje bila sudbina najveće ukrajinske nuklearne elektrane. Postrojenje u Zaporiškoj oblasti, koje je bilo najveći izvor električne energije u Ukrajini, nalazi se pod ruskom kontrolom još od početka invazije u februaru 2022. godine.
Zelenski je predložio da se elektrana stavi pod zajedničku kontrolu Ukrajine i SAD, pri čemu bi Vašington ostvarivao profit od prodaje električne energije elektrane – uključujući i potencijalno Moskvi.
Kremlj, koji vjeruje da ima prednost i na bojnom polju i u mirovnim pregovorima, pokazao je malo spremnosti na kompromis u pogledu svojih tvrdih zahtjeva, od kojih većina prethodi invaziji.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadu na ukrajinsku prijestonicu u subotu. Veliki djelovi gradskih četvrti na istočnim obalama reke Dnjepar ostali su bez struje i vode, naveo je u objavi za Telegram.
Najveća ukrajinska privatna elektroenergetska kompanija saopštila je da je skoro trećina Kijeva ostala bez struje.
Dan ranije, Rusija je lansirala teške klizne bombe na Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, ubivši najmanje dvije osobe i ranivši nekoliko drugih.
Najveći ukrajinski lučki grad, Odesa, takođe je pod napadima nekoliko dana zaredom.

Stotine hiljada ljudi bez grijanja u ledenom Kijevu poslije baraža ruskih dronova

Tokom noći izvedeni su masovni napadi dronovima na skladišta nafte i rafinerije u više ruskih regiona i na anektiranom Krimu, što je izazvalo požare, evakuacije i poremećaje u vazdušnom saobraćaju, saopštili su ruski zvaničnici. Ukrajina je kasnije preuzela odgovornost za napade na vojnu i energetsku infrastrukturu.
U Volgogradskoj oblasti pogođeno je skladište nafte u Uryupinsku, gdje je izbio požar i izvršena evakuacija stanovništva. Napadnuta je i rafinerija Novo-Jaroslavsk u Jaroslavlju, nakon čega je lokalni aerodrom privremeno zatvoren. U Krasnodarskom kraju dronovi su pogodili područje oko rafinerije Afipski, izazvavši požare i nestanak struje u obližnjim naseljima. Požar je zabilježen i u skladištu nafte na Krimu, blizu Simferopolja.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je oborilo 141 dron, dok je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio da su uništeni rafinerija Afipski, skladište u Uryupinsku i više vojnih ciljeva, uključujući radare, sisteme PVO i objekte elektronskog ratovanja u Donjeckoj, Zaporoškoj oblasti i na Krimu.
Napadi su dio pojačane ukrajinske kampanje protiv ruske energetske infrastrukture, koja traje od jula, s ciljem slabljenja kapaciteta Rusije za vođenje rata. Novi talas udara uslijedio je ubrzo nakon velikog kombinovanog napada 11. decembra, kada su dronovima i projektilima pogođena energetska postrojenja i vojni aerodromi širom Rusije, uključujući i naftnu platformu u Kaspijskom moru.

Kijev pojačao napade: Pogođena ključna energetska infrastruktura u Rusiji

Ukrajina će uvesti nova ograničenja za korištenje električne energije i dozvoliti dodatni uvoz energije, dok nastoji popraviti infrastrukturu oštećenu ruskim napadima, izjavila je kasno u utorak premijerka Julija Sviridenko.
Ruske snage su značajno povećale broj i intenzitet napada na infrastrukturu gasa i energije u Ukrajini tokom posljednjih mjeseci, gađajući i termoelektrane i sisteme za prijenos električne energije.
U posljednjim sedmicama građani u mnogim regijama Ukrajine suočavaju se s čestim i iznenadnim prekidima u snabdijevanju strujom.
U utorak je oko polovine stanovnika glavnog grada Kijeva istovremeno ostalo u mraku.
- Dodatna rasvjeta za zgrade, ulice, parkove, dekorativna svjetla i vanjske reklame u gradskim centrima nije prioritet tokom ovog teškog perioda za energetski sektor- rekla je Sviridenko na X-u, najavljujući nove mjere za poboljšanje situacije za civilne potrošače.
Lista objekata koji imaju pravo na neprekidno snabdijevanje električnom energijom treba dodatno da se skrati.
Izuzetak čine bolnice, škole, ključne zgrade i preduzeća odbrambene industrije.
Državna preduzeća će moći da započnu uvoz energije, dodala je Sviridenko.
- Ovo će smanjiti pritisak na elektroenergetsku mrežu Ukrajine i stabilizovati opterećenje tokom sati najveće potrošnje- dodala je ona.
<h2>Polovina Kijeva u mraku</h2>
U utorak je nacionalni operator elektroenergetske mreže uveo vanredne prekide u snabdijevanju električnom energijom u većini regija Ukrajine, poništavajući rasporede objavljene dan ranije i uvodeći gradove u mrak.
- Situacija u Kijevu ostaje jedna od najtežih, sada je do 50 posto potrošača u glavnom gradu bez struje- saopštilo je Ministarstvo energetike Ukrajine na Telegramu.
Ukrajina ima tri nuklearne elektrane koje proizvode više od 50 posto ukupne električne energije u zemlji, ali su te elektrane primorane da smanje proizvodnju zbog oštećenja dalekovoda.
Prekidi u snabdijevanju električnom energijom utiču i na grijanje i na dovod vode.
Stanovnici Kijeva i kijevske oblasti tokom protekle sedmice imali su struju samo 10 sati dnevno.

Kijev djelimično bez struje nakon ruskih napada: Ukrajina uvodi mjere štednje

Da bi pojačala štetu koju nanose njeni već veoma efikasni dronovi Šahed, ruska vojska ih sada oprema kompaktnim raketama vazduh-vazduh R-60, dizajniranim za napad na neprijateljske helikoptere ili vojne avione, prenio je francuski list Le Parisien i dodao da "Rusija želi da udari još jače svojim dronovima".
Prema riječima nekoliko vojnih analitičara, Moskva sada raspoređuje nadograđene dronove Šahed opremljene raketama R-60. Kao vizuelni dokaz, Sternenko, ukrajinska nevladina organizacija, podijelila je nedavno video snimke na društvenim mrežama koji prikazuje presretanje drona Šahed-136 naoružanog raketom R-60.
- Danas je, prvi put, na Šahedu otkrivena raketa vazduh-vazduh R-60- napisao je na Telegramu Sergej Beskrestnov, ukrajinski stručnjak za elektronsko ratovanje.
Primarna misija rakete R-60 je da napada helikoptere i taktičke avione kratkog dometa. Verovatno je da je Rusi integrišu u sistem Šahed kako bi neutralisali ukrajinske borbene avione, prenosi Parizien.
R-60, poznata na Zapadu kao AA-8 Afid (Aphid), raketa je kratkog dometa sa infracrvenim tragačem, a nije joj potreban radar za napadanje mete.
Procijenjena na 15.000 dolara po jedinici, to je raketa vazduh-vazduh koja se koristi za blisku borbu.
Sa brzinom od nešto više od 3.000 kilometara na sat, raketa može da nosi eksplozivni teret od oko četiri kilograma. Ostaje da se vidi da li je ovo bio test ruske vojske ili je riječ o raspoređivanju raketa na cijelu flotu dronova, dodao je francuski list.

Le Parizien: Moskva oprema raketama svoje dronove Šahed, nova prijetnja za Kijev

Kanadski premijer Mark Karni pokrenuo je inicijativu za formiranje jedne od najvećih ekonomskih alijansi na svijetu, okupljajući Evropsku uniju i veliku indo-pacifičku trgovinsku grupu u pokušaju da ublaži posledice najavljenih carina Donalda Trampa.
Dva velika trgovinska bloka, Evropska unija i 12-člana indo-pacifička grupa CPTPP (Sveobuhvatni i progresivni sporazum o transpacifičkom partnerstvu) započinju razgovore o mogućem produbljivanju saradnje, sa ciljem stvaranja saveza koji bi obuhvatio oko 1,5 milijardi ljudi. Više izvora upoznatih sa pregovorima potvrdilo je za <a href="https://www.politico.eu/article/eu-and-indo-pacific-blocs-eye-major-new-trade-pact/" target="_blank">„Politiko"</a> da su konsultacije već u toku.
Inicijativa dolazi nakon što je Karni prošlog mjeseca pozvao tzv. „srednje sile" da se udruže i odupru pritiscima u trgovinskim ratovima, svega nekoliko dana pošto je Tramp zaprijetio povećanjem carina evropskim saveznicima Danske ukoliko Kopenhagen ne ustupi Grenland.
- Kanada predvodi napore da izgradi most između Transpacifičkog partnerstva i Evropske unije, čime bi nastao novi trgovinski blok od 1,5 milijardi ljudi - rekao je Karni obraćajući se svjetskim liderima i poslovnoj eliti u Davosu.
<h2>Povezivanje lanaca snabdijevanja</h2>
EU i CPTPP planiraju da tokom ove godine započnu formalne pregovore o sporazumu koji bi dodatno povezao lance snabdijevanja članica poput Kanade, Singapura, Meksika, Japana, Vijetnama, Malezije i Australije sa evropskim tržištem.
Potencijalni dogovor obuhvatio bi skoro 40 zemalja sa različitih strana svijeta, a fokus bi bio na takozvanim „pravilima o porijeklu robe". Ta pravila određuju ekonomsku pripadnost proizvoda i ključna su za primjenu povlašćenih carinskih stopa.
Ako bi sporazum bio postignut, proizvođači iz obje grupe mogli bi lakše da trguju robom i komponentama, uz niže carine i pojednostavljene procedure – model poznat kao „kumulacija porijekla".
Karni je početkom mjeseca poslao svog ličnog izaslanika pri EU, Džona Haniforda, u Singapur kako bi ispitao stavove azijsko-pacifičkih partnera o potencijalnom sporazumu.
- Pregovori napreduju. Imali smo veoma konstruktivne razgovore sa partnerima širom svijeta - rekao je jedan kanadski zvaničnik.
<h2>Odgovor na fragmentaciju slobodne trgovine</h2>
Još u novembru, EU i CPTPP su se saglasili da udruže ekonomske snage kako bi se suprotstavili rastućoj fragmentaciji globalne trgovine, posebno nakon Trampovih takozvanih „Dana oslobođenja" i talasa novih carina.
„Vidimo veliku vrijednost u povećanju trgovine između EU i CPTPP zemalja, što bi dodatno ojačalo otpornost lanaca snabdijevanja", izjavio je jedan japanski trgovinski zvaničnik. Ipak, dodao je da se konkretni rezultati ne očekuju u kratkom roku.
Unutar Evropske unije postoje podijeljena mišljenja. Dok su pojedini zvaničnici veoma zainteresovani za sporazum o kumulaciji porijekla, drugi navode da to trenutno nije prioritet, te da su u fokusu konkretniji i brže ostvarivi ciljevi – poput diversifikacije trgovine i jačanja postojećih lanaca snabdijevanja.
<h2>Snažna podrška privrede</h2>
Za razliku od opreznih političkih tonova, poslovna zajednica u Evropi sve glasnije podržava inicijativu. Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK), kao i Britanske privredne komore, otvoreno zagovaraju postizanje sporazuma.
- Svi relevantni akteri razmatraju ovu mogućnost. Ako pravila budu što usklađenija i jednostavnija, to bi moglo donijeti značajne prednosti njemačkim kompanijama - rekao je Klemens Kober, direktor za trgovinsku politiku u DIHK-u.
On podsjeća da EU već ima sporazume o slobodnoj trgovini sa većinom članica CPTPP-a, uključujući Novi Zeland, Japan, Veliku Britaniju i Kanadu.
- Mogućnost kumulacije porijekla između različitih sporazuma izuzetno je korisna. Ako se pokažu konkretne koristi, to bi moglo podstaći i druge zemlje da se pridruže - ocijenio je Kober.
- Što više partnera – to bolje - zaključio je.

Kanadski premijer stvara veliki savez protiv Trampa

Izrael je danas saopštio da će palestinskoj grupi Hamas dati ultimatum od 60 dana za razoružavanje.
- Hamas će morati predati sve svoje oružje, uključujući puške“, rekao je izraelski sekretar kabineta Josi Fuhs tokom konferencije u Jerusalimu - prenosi Anadolija.
Fuhs je kazao da je period od 60 dana zatražila američka administracija.
- Mi to veoma poštujemo - rekao je on.
Ne potvrđujući kada će tačno ultimatum početi, Fuhs je kazao da bi mogao da počne sa sastankom Mirovnog odbora američkog predsjednika Donalda Trampa 19. februara.
- Procijenićemo to. Ako uspije, odlično. Ako ne, onda će IDF (vojska) morati završiti misiju - naveo je Fuhs.
Nije bilo direktnih komentara Hamasa ili Vašingtona o izraelskoj tvrdnji.
Sporazum o prekidu vatre, koji podržavaju Sjedinjene Američke Države, na snazi ​​je u Gazi od 10. oktobra, čime je zaustavljen dvogodišnji rat u kojem je od oktobra 2023. godine poginulo više od 72 hiljade ljudi, a preko 171 hiljada je povrijeđena.
Druga faza sporazuma o prekidu vatre počela je sredinom januara i uključuje odredbe koje se odnose na razoružavanje Hamasa i drugih palestinskih frakcija u Gazi.
Hamas je odbacio pozive na predaju oružja, predlažući umjesto toga da se ono skladišti ili zamrzne.

Izrael dao Hamasu 60-dnevni ultimatum za razoružavanje

Crnogorski naučnici Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore sjutra kreću nazad za Crnu Goru, nakon gotovo dva i po mjeseca boravka na Antarktiku. Tamo su učestvovali u međunarodnoj istraživačkoj ekspediciji ispitivanja mikroplastike u morskom ekosistemu. Poručuju da su klimatske promjene vidljive i da je 5 do 12 za očuvanje naše planete.
Izolovani od svijeta, već gotovo dva i po mjeseca naši naučnici, Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović, žive na naučno-istraživačkom brodu i svakodnevno obavljaju uzorkovanja mora.
- Proteklih dana smo uzorkovali morske organizme sa dna, kao i uzorke za analizu mikroplastike, tako da će ti uzorci po povratku broda u našu zemlju biti dalje analizirani. Inače, ovo je jedinstvena prilika da sa ovakvog udaljenog prostora dobijemo uzorke i uključimo se u zajednicu naučnika koji se bave izučavanjem ovog najmanje poznatog kontinenta - kazala je naučnica Vesna Mačić sa Instituta za biologiju mora .
Na južnoj hemisferi trenutno je ljeto, ali vremenski uslovi su zahtjevni i izazovni za rad. Temperatura bude oko nule. Međutim, kada je vjetar, subjektivni osjećaj je da je minus 15 stepeni. No, sve je to zanemarljivo pored ljepote Antarktika.
- Za mene kao naučnika, biti na antarktičkom kontinentu, družiti se sa naučnicima iz raznih zemalja i istraživati ovaj još uvijek netaknuti kontinent iskonske ljepote i prirode, zaista predstavlja veliki izazov, a i krunu moje naučne karijere. Biti u društvu pingvina, foka i kitova zaista je iskustvo za pamćenje - kazao je naučnik Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora.
Naučnica Mačić je kazala da je poseban doživljaj raditi na ovako udaljenom području zajedno sa ostalim naučnicima i posadom bugarskog broda Sveti Kiril i Metodije.
- Jednostavno, ta međunarodna saradnja se ovdje itekako osjeća – ljudi su povezani jedni sa drugima i nekako bi to trebalo da bude poruka za čitav svijet - rekla je ona.
Iako važi za jedan od najnetaknutijih predjela na planeti, Antarktik ipak nije pošteđen otpada ljudskog porijekla, u šta su se uvjerili naši naučnici. Zato poručuju da je 5 do 12 da sačuvamo planetu.
- Ovih gotovo dva i po mjeseca ovdje zaista su dali drugačiju sliku svijeta u kojem živimo, i čini mi se da poruka koju ćemo poslati odavde kao naučnici treba da bude jasna i glasna: Sačuvajmo Antarktik kao mjesto koje zaista mnogo znači našoj planeti - kazao je Joksimović.
Naučnica Mačić kaže da je Antarktik prije svega najvažniji za očuvanje klime kakva jeste na našoj planeti, ali naravno, važno je i da ga očuvamo još uvijek netaknutog, za razliku od ostalog dijela naše planete.
Antarktik, kao nenaseljeni kontinent, isključivo je namijenjen naučnim istraživanjima, i tokom ljetnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica.
Tako su Mačićeva i Joksimović upisani u listu naučnika koji su kročili na antarktički kontinent, dali svoj doprinos da ovaj dio planete bude sačuvan za buduće generacije i da se zastava Crne Gore zavijori na Bijelom kontinentu.

Crnogorski naučnici završavaju istraživanje na Antarktiku: 5 do 12 za očuvanje planete

Pristalice Srpske napredne stranke (SNS) napale su večeras u Novom Sadu i povrijedile najmanje tri osobe, među kojima je i novinar.
Napad se dogodio ispred Srpskog narodnog pozorišta (SNP), gdje se večeras održava svečana akademija povodom 200 godina od osnivanja Matice srpske.
Kako javlja Beta, jednom mladiću je povrijeđena glava, djevojci je povrijeđena ruka, a novinar Žarko Bogosavljević je dobio udarac u lice i izbili su mu telefon iz ruke.
Hitna pomoć je na licu mjesta i ukazuje pomoć povijređenima.
Pristalice SNS-a okupljene ispred SNP-a prethodno su vrijeđale građane Novog Sada i uzvikivali im "ustaše!", a građani su im uzvraćali sa "ruke su vam krvave".
Ispred SNP-a od popodne su primjetne veće grupe ljudi a novinarima je potvrđeno da su zaposleni u javnim i komunalnim preduzećima dobili naredbu da "uveličaju skup" ispred SNP-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBlokadaPFNS%2Fstatus%2F2023476964565336522%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2023476964565336522%7Ctwgr%5E5d70f7b54e8c0143a6c2ce865405ada62736cdad%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: kijev