Sjevernokorejski lider Kim Džong Un istakao je u novogodišnjoj čestitiki ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kako su njegova država i Rusija „dijelile krv, život i smrt“ ratujući u Ukrajini.
U toj poruci koju je objavila danas državna novinska agencija KCNA, Kim je rekao da je 2025. bila „značajna godina“ za njihov bilateralni savez koji je „učvršćen deljenjem krvi, života i smrti u istom rovu“, prenosi britanski ljevičarski list Gardijan na svom portalu.
Sjeverna Koreja je u aprilu potvrdila da je poslala svoje vojnike da podrže ruske u ratu protiv Ukrajine i da su i oni ginuli u borbama, a ovog mjeseca je objavila da ih je u avgustu poslala da uklanjaju mine u Kurskoj oblasti u Rusiji, na granici Ukrajine, koju su ukrajinske trupe zaposjele avgusta 2024. i držale do prvih mjeseci 2025.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sjevernokorejski lider čestitao Putinu Novu godinu, podsjetio da su 2025. zajedno ratovali u Ukrajini

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un naredio je zvaničnicima da povećaju proizvodnju projektila i izgrade više fabrika kako bi zadovoljili rastuće potrebe njegove vojske za tim projektilima.
Pjongjang je posljednjih godina značajno povećao testiranje raketa s ciljem, kako kažu analitičari, poboljšanja sposobnosti preciznih udara, izazivanja Sjedinjenih Američkih Država, kao i Južne Koreje, te testiranja oružja prije izvoza ključnom savezniku Rusiji.
Tokom posjete fabrikama municije u pratnji visokih zvaničnika, državna Korejska centralna novinska agencija (KCNA) saopštila je da je Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu koja je pred njima.
Sjevernokorejski lider je rekao da je potrebno "dodatno proširiti ukupne proizvodne kapacitete" kako bi se održao korak s potražnjom oružanih snaga Pjongjanga i naredio izgradnju novih fabrika municije, izvještava KCNA.
- Sektor proizvodnje projektila i granata je od najveće važnosti za jačanje ratnog odvraćanja - rekao je Kim Džong Un.
Sjeverna Koreja i Rusija su se zbližile otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu prije skoro četiri godine, a Pjongjang je poslao trupe da se bore za Rusiju, zajedno s artiljerijskim granatama, raketama i raketnim sistemima dugog dometa.
Zauzvrat, Rusija šalje Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju te zalihe hrane i energije, kažu analitičari.
Vašington je takođe ukazao na dokaze da Rusija pojačava podršku Sjevernoj Koreji, uključujući pružanje pomoći u naprednoj svemirskoj i satelitskoj tehnologiji, u zamjenu za njenu pomoć u borbi protiv Ukrajine.
Posjeta sjevernokorejskog lidera objavljena je dan nakon što su državni mediji objavili da je obišao fabriku nuklearnih podmornica i obećao da će se suprotstaviti "prijetnji" da Južna Koreja proizvodi vlastite takve brodove uz podršku Vašingtona.
- Sjevernokorejski lider je takođe saznao o istraživanju "novog podvodnog tajnog oružja - saopštila je KCNA.

Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu i proizvode više raketa

Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je 27. oktobra u Kremlju najvišeg sjevernokorejskog diplomatu, dok su ruske snage nastavile svoj prodor u istočnoj Ukrajini, prodirući u ključni grad usred žestokih borbi.
Sjevernokorejski mediji su izvijestili da je ministarka vanjskih poslova Čo Son Hui razgovarala o "mnogim budućim projektima za stalno jačanje i razvoj" bilateralnih odnosa. Putinu je prenijela poruku lidera Kim Džong Una o "bratskom odnosu", bez mnogo detalja.
Sjeverna Koreja postala je ključni pomagač skoro četverogodišnje ruske invazije na Ukrajinu, šaljući artiljeriju, rakete i trupe svom većem susjedu. Pjongjang je zauzvrat dobio rusku vojnu tehnologiju i ekonomsku pomoć.
Posjeta sjevernokorejske ministarke dolazi u trenutku kada se Rusija bori da održi nivo regrutacije usred rastućih gubitaka i nižih finansijskih podsticaja. Rusija je prošle sedmice saopštila da će nastojati da koristi rezerviste za odbranu civilne infrastrukture nakon porasta ukrajinskih napada dronova dugog dometa.
Takav potez bi potencijalno omogućio Moskvi da oslobodi više trupa za borbu na frontu, gdje trpi značajne gubitke dok nastoji da zauzme dobro branjenu ukrajinsku teritoriju. Navodno Rusija takođe nastoji regrutirati više stranih boraca kako bi popunila prazninu.
Sjeverna Koreja je do sada bila najveći dobavljač stranih trupa Rusiji, poslavši prošle godine, prema izvještajima, 11.000 vojnika kako bi pomogli Moskvi da potisne ukrajinske snage iz ruske Kurske regije. Sjevernokorejski mediji nisu rekli da li je Čo razgovarala o slanju dodatnih vojnika u Rusiju.
Uprkos ogromnim gubicima na frontu, ruske oružane snage nastavljaju napredovati u istočnoj Ukrajini. Oko 200 ruskih vojnika ušlo je u ključni logistički grad Pokrovsk u Donjeckoj regiji.
U svom noćnom obraćanju 27. oktobra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je Rusija koncentrirala svoje najveće napadne snage izvan Pokrovska. Rekao je da trenutno postoji "značajna napadačka aktivnost" oko Pokrovska, uključujući i unutar grada, ali nije dao procjenu situacije.
Rusija pokušava zauzeti grad više od godinu.
Zelenski je rekao da je održao sastanak s proizvođačima dronova i raketa dugog dometa, rekavši da je spreman potpisati trogodišnje ugovore s kompanijama koje proizvode najefikasnije oružje. Ukrajinski lider je naveo da je finansiranje oružja osigurano.
Ukrajina smatra oružje dugog dometa ključnim alatom za okončanje najdužeg rata u Evropi u posljednjih nekoliko decenija i koristila je domaće dronove i rakete za izvođenje dubokih udara na ruske rafinerije nafte, ključni izvor državnih prihoda. Međutim, tražila je snažnije zapadne rakete, uključujući Tomahavke američke proizvodnje, kako bi uništila ta postrojenja.
Izvoz ruske nafte čini oko trećine ukupnih prihoda saveznog budžeta i stoga je ključan za finansiranje rata Kremlja. Udari na rafinerije dolaze usred pada cijena nafte i najtežih zapadnih sankcija protiv Rusije u posljednjih nekoliko mjeseci, što pogoršava ekonomske probleme zemlje.
Prošle sedmice, Sjedinjene Američke Države sankcionisale su dva najveća ruska proizvođača nafte i signalizirale da bi treće strane koje kupuju njihovu proizvodnju - poput Kine i Indije - mogle biti kažnjene. Američke sankcije uslijedile su nakon sličnog koraka Velike Britanije, a uslijedile su sankcije EU ruskoj naftnoj industriji.
- Globalne sankcije i naša preciznost praktično se sinhronizuju kako bi se ovaj rat okončao pod uslovima koji su fer za Ukrajinu - rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju 27. oktobra.
Prethodno je istog dana kazao da Ukrajina i Evropska unija namjeravaju pripremiti plan prekida vatre u roku od sedam do deset dana.
Na sastanku Koalicije voljnih, grupe od više od 20 zemalja koje podržavaju Ukrajinu u Londonu prošle sedmice, britanski premijer Kir Starmer i lideri EU izložili su četiri koraka za koje se nadaju da će prisiliti Putina za pregovarački sto: finansijska podrška Ukrajini zamrznutim ruskim rezervama, nametanje strožih sankcija, isporuka više oružja dugog dometa i pružanje veće protivvazdušne odbrane.
Otkako je drugi put preuzeo dužnost u januaru, američki predsjednik Donald Tramp pokušava da navede Putina da pristane na prekid vatre, ali ga je lider Kremlja svaki put odbijao, kladeći se - kažu stručnjaci - da će se zapadna koalicija s vremenom raspasti.
Nakon posljednjeg poziva s Putinom ranije ovog mjeseca, Tramp je prvobitno rekao da će se sastati s ruskim liderom u narednim sedmicama u Budimpešti, ali je kasnije odustao od toga, rekavši da nije vidio napredak u mirovnom procesu.
Tramp je potom uveo potencijalno snažne sankcije za naftu, što je prvi put da je uveo kazne Rusiji od povratka u Bijelu kuću.
Rusija je prošle sedmice poslala specijalnog izaslanika za investicije i ekonomsku saradnju Kirila Dmitrijeva, tečnog govornika engleskog jezika koji je studirao u Sjedinjenim Državama, u Vašington na razgovore. Nije jasno kakav je bio ishod tih razgovora.
U videu koji je objavio na Telegramu 26. oktobra, Dmitrijev je rekao da je Moskva "posvećena konstruktivnom dijalogu i jasnom saopštavanju stava Rusije".
Usred toga što se Zapad, čini se, ujedinjuje s Kremljem, Rusija je ove sedmice objavila da je uspješno testirala novu interkontinentalnu krstareću raketu sposobnu za nuklearno oružje, što je izazvalo kritike Vašingtona.
Kremlj se tokom rata više puta okrenuo zveckanju nuklearnim oružjem kako bi potkopao odlučnost Zapada i stvorio podjele unutar koalicije. Tramp je ponekad upozoravao da se ne šalje snažna vojna pomoć Ukrajini, rekavši da bi to moglo izazvati nuklearni rat. Međutim, ovaj put je uzvratio Putinu.
- Morate okončati rat. Rat koji je trebao trajati jednu sedmicu sada je u svojoj skoroj četvrtoj godini. To je ono što biste trebali učiniti, umjesto testiranja raketa - rekao je Trump putujući iz Kuala Lumpura u Tokio.&nbsp;

Putin se ponovo fokusira na Pjongjang, Zelenski na oružje dugog dometa

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da bi želio da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom tokom tekuće posjete Aziji.
- Želio bih, otvoren sam za to - rekao je američki predsjednik novinarima u avionu na putu za Maleziju, dodajući da je „imao odličan odnos“ sa Kimom, prenosi BiBiSi (BBC).
Tramp je ušao u istoriju tokom svog prvog mandata, postavši prvi aktuelni američki predsjednik koji je kročio u Sjevernu Koreju 2019. godine.
Njih dvojica su se sastali tri puta tokom Trampovog prethodnog mandata, ali nisu uspjeli da se dogovore o programu denuklearizacije. Sjeverna Koreja je od tada sprovela više testova interkontinentalnih raketa.
Na pitanje da li bi priznao Sjevernu Koreju kao nuklearnu državu, Tramp je rekao: „Mislim da su oni neka vrsta nuklearne sile. Imaju mnogo nuklearnog oružja, samo ću to reći“.
Kim je rekao da je otvoren za novi sastanak sa Trampom, pod uslovom da SAD prestanu da iznose svoj „apsurdni zahtjev“ da Sjeverna Koreja odustane od svog nuklearnog oružja.
- I dalje imam dobro sjećanje na predsjednika Trampa - rekao je Kim u govoru prošlog mjeseca, prema državnim medijima.
Trampova prva stanica na azijskoj turneji biće Malezija, gdje će prisustvovati samitu Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN), a potom će u Busanu, u Južnoj Koreji, biti na samitu APEK-a, gdje će sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.

Tramp želi sastanak sa Kim Džong Unom

Sjeverna Koreja danas je ispalila najmanje jednu balističku raketu, saopštila je južnokorejska vojska.
Taj "neidentifikovani" projektil ispaljen je u pravcu istoka prema genaralštabu južnokorejske vojske, navedeno je u saopštenju.
Ovo je, koliko je poznato, prvi put da Pjongjang ispaljuje balističku raketu od juna, kada je inaugurisan južnokorejski predsjednik Li Džae-mjung, koji je rekao da nastoji da poboljša odnose svoje zemlje sa Sjevernom Korejom.
Raketa je ispaljena uoči samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (Apek), koji treba da se održi u južnokorejskom gradu Gjeongdžuu 31. oktobra i 1. novembra, a tom skupu treba da prisustvuje i predsjednik SAD Donald Tramp.
Američki predsjednik je rekao ranije da se nada da će se sastati sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, možde i ove godine, poslije više razgovora sa njim tokom svog prvog mandata.
Sjevernokorejski lider je rekao da je spreman ponovo da stupi u kontakt sa SAD ako Vašington odustanu od ideje da njegovoj zemlji uskrate pravo na nuklearno oružje.
Ranije ovog mjeseca Sjeverna Koreja predstavila je svoju, kako je rečeno "najmoćniju" interkontinentalnu balsističku raketu, tokom vojne parade u Pjongjangu održane povodom 80. godišnjice vladajuće partije, a kojoj su prisustvovali visoki zvaničnici Rusije i Kine.

Južnokorejska vojska: Sjeverna Koreja ispalila balističku raketu

Lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un najavio je da će zemlja na predstojećem ključnom kongresu vladajuće stranke predstaviti novu strategiju koja podrazumijeva paralelno jačanje nuklearnih kapaciteta i konvencionalne vojne moći, objavili su državni mediji KCNA.
Tokom obilaska vojnih istraživačkih centara u četvrtak i petak, Kim je istakao da će „deveti kongres Radničke partije Koreje usvojiti politiku istovremenog razvoja nuklearnog i konvencionalnog naoružanja u sklopu unapređenja nacionalne odbrane“, prenosi KCNA.
U petak je, osim toga, nadgledao i vojnu vježbu gađanja, a zatim posjetio gradilište nove bolnice.
Ove aktivnosti uslijedile su nakon njegove nedavne posjete Pekingu, najznačajnijeg međunarodnog događaja u kojem je učestvovao u posljednje vrijeme. Tamo se sastao sa svjetskim liderima, među kojima su kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin, što je dodatno ojačalo njegovu međunarodnu vidljivost.
Istovremeno, komentator KCNA-e oštro je osudio predstojeću zajedničku vojnu vježbu SAD-a i Južne Koreje, nazvavši je „probom nuklearnog rata“ i ocijenivši da upravo takvi potezi potvrđuju potrebu za daljim jačanjem sjevernokorejske nuklearne strategije.

Kim Džong Un najavio novu politiku jačanja nuklearnih i konvencionalnih snaga

Severnokorejski lider Kim Džong Un je danas obećao „divan život“ porodicama „mučenika“, koji su, kao pripadnici vojske Sjeverne Koreje, poginuli u Rusiji, boreći se protiv Ukrajine.
Kim je u petak razgovarao sa članovima porodica poginulih vojnika, navodi Rojters.
- Heroizam vojnika je bio moguć zbog snage i hrabrosti kakvu su im pružile njihove porodice- rekao je Kim.
Tvrdi se da je Sjeverna Koreja uputila u Rusiju 15.000 vojnika, od kojih je oko 600 poginulo, navodi Rojters.

Kim Džong Un obećao "divan život“ porodicama "mučenika“ koji su poginuli u Rusiji

Predsjednik Sjeverne Koreje Kim Džong Un pozvao je vojsku te zemlje da se pripremi za "pravi rat", prenijela je danas tamošnja državna agencija KCNA.
Kim se vojnicima obratio nakon što su izveli vježbu artiljerijskog gađanja, koju je gledao sa nekoliko vojnih zvaničnika, ali na nepoznatoj lokaciji.
On je vojnike pozvao da pripreme za "pravi rat", kao i da budu u stanju da "unište neprijatelja u svakoj bici", prenijela je KCNA.
Nekoliko jedinica sjevernokorejske vojske borilo se u ratu u Ukrajini na strani Rusije, u pograničnom regionu Kursk.
Sjeverna Koreja za taj rat snabdijeva Rusiju granatama i raketama.

Kim Džong Un pozvao vojsku Sjeverne Koreje da se pripremi za pravi rat

Visoki ruski bezbjednosni zvaničnik i blizak saveznik predsjednika Vladimira Putina, Sergej Šojgu, razgovarao je danas s liderom Sjeverne Koreje Kim Džong Unom, što je njihov drugi susret za samo dvije sedmice.
Šojgu, koji obavlja funkciju sekretara Savjeta bezbjednosti Rusije, a ranije je bio ministar odbrane, već je posjetio Pjongjang 21. marta i 4. juna. Ovi susreti naglašavaju sve jače veze između Moskve i Pjongjanga, u trenutku kada rastu tenzije sa zapadnim zemljama.
Prema pisanju državnog lista Rosijska gazeta, Šojgu i Kim su danas vodili opširne bezbjednosne konsultacije. Objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako Kim, odjeven u tradicionalno Mao odijelo, srdačno grli Šojgua po dolasku, nakon čega ga uvodi u salu za zvanične sastanke.
- Dvije sedmice su prošle, a mi se opet srijećemo. Predsjednikovo naređenje mora da se ispuni - odgovorio je Šojgu, aludirajući na specijalnu direktivu koju je, kako je naveo, dobio lično od Putina. Saglasio se s Kimovom ocjenom da učestali susreti svjedoče o sve čvršćim odnosima između dvije zemlje.
Prošle nedjelje, Kim je Putina nazvao „najdražim saborcem“, a savez između Rusije i Sjeverne Koreje opisao kao „pravo drugarstvo među saborcima u oružju“, posebno ističući ulogu koju je, navodno, sjevernokorejska vojska imala u protjerivanju ukrajinskih snaga iz zapadnog dijela Kurska prošle godine.
Šojgu je u Pjongjangu dočekan uz sve najviše državne počasti – crveni tepih, počasnu stražu i zvaničan prijem koji je predvodio maršal Pak Džong Čon, drugi čovjek po rangu u vojnom vrhu Sjeverne Koreje.
Savjet bezbjednosti Rusije potvrdio je da je Šojgu doputovao u Sjevernu Koreju po „posebnim instrukcijama ruskog predsjednika Vladimira Putina“. Kako je saopšteno, posjeta i prateći dogovori zasnivaju se na Sporazumu o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu koji su Kim i Putin potpisali u junu prošle godine. Taj sporazum sadrži i klauzulu o uzajamnoj odbrani, na koju se Moskva pozvala prilikom govora o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa u Kursku.
Rosijska gazeta navodi i da su tokom ranijih razgovora ovog mjeseca vođene diskusije o obilježavanju doprinosa sjevernokorejskih trupa u sukobu.
Prema procjenama britanske vojne obavještajne službe, sjevernokorejske snage pretrpjele su više od 6.000 žrtava tokom operacija u Kursku. Pjongjang, međutim, te gubitke zvanično nije priznao.
Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja optužuju Sjevernu Koreju da Rusiji isporučuje balističke rakete, protivtenkovsko naoružanje i milione komada municije za rat u Ukrajini – optužbe koje i Moskva i Pjongjang negiraju. Ipak, prema istraživanju agencije Rojters iz aprila 2025. godine, velike količine sjevernokorejskih granata stigle su na front morskim i željezničkim putem.
Rusija je ovog mjeseca najavila da planira da obnovi direktnu putničku željezničku liniju između Moskve i Pjongjanga – prvi put od 2020. godine. Sa više od 10.000 kilometara dužine, to bi bio najduži direktni vozni pravac na svijetu.

Šojgu se sastao s Kim Džong Unom drugi put ovog mjeseca

Sjeverna Koreja je 7. januara objavila da je testirala novu hipersoničnu raketu srednjeg dometa koja bi mogla da pogodi udaljene ciljeve u Pacifiku.
Sjevernokorejski državni mediji to su objavili dan nakon što je vojska Južne Koreje saopštila da je otkrila da je Sjeverna Koreja lansirala raketu koja je letjela 1.100 kilometara prije nego što je sletjela u vode između Korejskog poluostrva i Japana, prenosi AP.
Sjeverna Koreja je prošle godine isprobala više sistema naoružanja koji mogu da gađaju njene susjede i SAD, uključujući interkontinentalne balističke rakete na čvrsto gorivo.
Postoji zabrinutost da bi njeni vojni kapaciteti mogli dalje da budu unapređijeni uz pomoć tehnologije iz Rusije, sa kojom bliže sarađuje otkako je poslala vojnike na front u Ukrajini sa ruske strane.
Sjeverna Koreja od 2021. godine testira različita hipersonična oružja sposobna da lete pet puta većom brzinom od zvuka. Brzina i manevrisanje takvog oružja imaju za cilj da "zaobiđu" regionalne sisteme protivraketne odbrane.
Posljednje lansiranje nadgledao je sjevernokorejski lider Kim Džong Un, a mediji su prenijeli da je oružje prešlo 1.500 kilometara i dostiglo brzinu 12 puta bržu od zvuka.

Sjeverna Koreja testirala hipersoničnu raketu sa dometom daleko u Pacifiku

Internacionalna policijska organizacija Crne Gore danas je u Baru organizovala okrugli sto pod nazivom „Zajedno protiv nasilja“, u okviru projekta „Osnažene žene - temelj sigurne zajednice“, koji se realizuje u partnerstvu sa Opštinom Bar. Događaj je okupio predstavnike institucija, nevladinog sektora i stručne javnosti s ciljem jačanja saradnje i unapređenja mehanizama zaštite žrtava nasilja, posebno rodno zasnovanog.
Ovaj skup je otvorio predsjednik IPO Crne Gore Nedeljko Đurović, izvršni direktor Momčilo Šćekić i generalni sekretar Boris Janković, naglašavajući da borba protiv nasilja zahtijeva koordinisano djelovanje svih društvenih aktera. Poručeno je da su povezivanje institucija i nevladinih organizacija, kao i brza i efikasna reakcija sistema, ključni za stvarnu zaštitu žrtava.
U radu okruglog stola učestvovali su predstavnici brojnih organizacija i ustanova, među kojima su Ivana Šćekić iz IPO Crne Gore i direktorica modne agencije „Top 3 Models“, psihološkinja Anđela Jukić iz skloništa „Lea“ Bar, socijalna radnica Milena Petrović, odbornica i prosvjetna radnica Vesna Drašković, predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Veselin Joketić, koordinatorka IPO za južnu regiju Marjana Slavković, kao i predstavnice više nevladinih organizacija i centara za socijalni rad.
Tokom diskusije istaknuto je da je i dalje prisutan zabrinjavajući broj slučajeva nasilja, te da mnoge žene osjećaju strah i nepovjerenje kada je riječ o prijavljivanju. Učesnici su upozorili da su predrasude i stigmatizacija žrtava i dalje snažno prisutne, kao i otpor prema traženju stručne psihološke pomoći. Zbog toga je naglašena potreba dugoročne edukacije i promjene društvene svijesti.
Poseban akcenat stavljen je na potrebu većeg uključivanja muškaraca u razgovore i aktivnosti na ovu temu, kao i na razbijanje transgeneracijskih stereotipa. Ukazano je i na određene nedostatke u zakonskim rješenjima i rokovima postupanja, uz predloge za jačanje nadležnosti socijalnih službi i veće uključivanje psihologa u procese podrške porodici.
Kao jedna od konkretnih inicijativa predloženo je formiranje savjetovališta za porodice, uz poruku da porodica mora biti temelj zdravog razvoja i sistema vrijednosti.
Predstavnici IPO Montenegro podsjetili su da se projekat „Osnažene žene - temelj sigurne zajednice“ od juna realizuje kroz niz radionica i javnih događaja, sa ciljem osnaživanja žena i unapređenja međusektorske saradnje. Opština Bar je istaknuta kao primjer dobre prakse u podršci civilnom sektoru i partnerstvu sa nevladinim organizacijama.
Zaključak skupa je da će nadležnim ministarstvima biti upućeni konkretni predlozi za unapređenje sistema zaštite i podrške žrtvama, kako bi se smanjili institucionalni propusti i spriječila dodatna traumatizacija tokom postupaka.
- Nećemo stati na riječima - naša obaveza je da reagujemo, povezujemo i mijenjamo sistem tamo gdje ne funkcioniše, jer žrtva mora biti zaštićena, a nasilje jasno i odlučno sankcionisano - poručio je izvršni direktor IPO Montenegro Momčilo Šćekić.
Samo zajedničkim djelovanjem institucija, nevladinog sektora i građana moguće je, kako je zaključeno na skupu, izgraditi sigurniju i odgovorniju zajednicu za sve.

IPO Crne Gore i Opština Bar pokrenuli inicijativu za zaštitu žena i jačanje sistema podrške

Vaterpolisti Jadran M:Tela poraženi su u Trebinju &nbsp;večeras od ekipe Novog Beograda 15:12 (4:2, 5:1, 4:2, 2:7). i zaustavljeni na putu ka četvrtfinalu Lige Šampiona. Takmičenje će nastaviti u Eurokupu.
Imali su Novljani sve u svojim rukama i šansu da pobjedom izbore plasman u četvrtfinale Lige šampiona.
Poveli su na startu meča golom Danila Stupara 1:0 i to je bilo sve što su uradili u ovom meču.
Vicešampion Evrope i Srbije je preuzeo kontrolu dešavanja u bazenu.
Prednost je konstantno rasla, pa je na kraju treće četvrtine bilo 13:5.
U posljednjih osam minuta, Novljani su uspjeli da ublaže poraz.
Novi Beograd ide u četvrtfinale LIge šampiona, a Jadran M:Tel se seli u Evrokup.
Vasilije Martinović (četiri) i Nikola Lukić (tri) su bili najbolji kod gostiju.
Strahinja Gojković je za Novljane dao četiri, a Danil Merkulov tri pogotka.

Novljani zaustavljeni: Novi Beograd savladao Jadran M:Tel

Jovica Rečević i naredne četiri godine biće na čelu Džudo saveza, odlučeno je na izbornoj Skupštini te asocijacije.
Rečević je bio jedini kandidat, a dobio je jednoglasnu podršku delegata Skupštine.
Na mjestu predsjendika je od početka aprila 2022. godine.
- Ozbiljan rad saveza se ogleda i u činjenici da su prisutni bili delegati svih džudo klubova iz Crne Gore, njih 43 koliko ukupno broji Skupština i svi su za predsjednika jednoglasno podržali Rečevića &nbsp;koji je i do sada pokrivao tu poziciju - saopšteno je iz Džudo saveza.
Jednoglasnu podršku dobio je i Upravni odbor, u liji sastav su, na predlog Rečevića, ušli Marinko Jovović (potpredsjednik saveza i član UO), Željko Dragojević, Luka Jokić i Jovana Peković.
Delegati su usvojili Izvještaj o radu za 2025. godinu, kao i finansijske izvještaje za prethodnu godinu.
Usvojene su izmjene i dopune Takmičarskog pravilnika u skladu sa normativima Evropske i Svjetske džudo federacije, kao i plan rada i predlog budžeta za 2026. godinu.

Rečeviću novi mandat na čelu Džudo saveza

Usred sve većih tenzija zbog mogućeg američkog vojnog udara na Iran, satelitski snimci pokazuju da su ulazi u nuklearna postrojenja Irana, poput kompleksa u Isfahanu, navodno zatrpani tonama zemlje. Satelitski snimak od 10. februara prikazuje ono što izgleda kao gomila zemlje koja ispunjava ulaze u tunelski kompleks u Centru za nuklearna istraživanja Isfahan, centralno područje Irana. Snimak iste lokacije iz 2024. godine prikazuje ulaze u tunele onako kako bi obično trebali izgledati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81" data-rendition-name="original" width="676" height="443" loading="lazy" alt="iran"></figure>  Posmatrači navode da je Iran donio odluku da zatrpa ulaze zemljom kao jednostavan način da oteža mogući upad specijalnih snaga u nuklearni kompleks. Nedavni satelitski snimci pokazuju i značajno gomilanje vojne opreme na bazama savezničkih snaga SAD‐a na Bliskom istoku, dok se vode pregovori o zaustavljanju iranskog nuklearnog programa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567" data-rendition-name="original" width="670" height="648" loading="lazy" alt="Iran"></figure>  Satelitski snimci pokazuju povećanje broja aviona u vazduhoplovnoj bazi Al-Udeid u Kataru 17. januara (lijevo) i 1. februara. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je 11. februara na obilježavanju 47. godišnjice Islamske revolucije rekao da Iran "ne teži posjedovanju nuklearnog oružja" i da je spreman na provjeru svojih tvrdnji. Teheran je odbio da dozvoli inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju tokom mjeseci pojačanih tenzija sa Sjedinjenim Državama oko iranskog nuklearnog programa.

Tag: kim-dzong-un