Skupština je u proteklom periodu sprovela ključne reforme, ali da nijesmo previše zadovoljni radom pravosuđa jer se nastavlja funkcionisanje po pravilima koja kroz mnoge pojedince i njihov rad podsjećaju na bivšu praksu i pravila - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić &nbsp;danas u parlamentu Kipra tokom 18. Konferencije predsjednika parlamenata malih evropskih zemalja.
Ovaj događaj je organizovan na temu malih država u vremenu globalne nestabilnosti, a Mandić je poručio da vodimo snažnu i odvažnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Vršimo zakonski nadzor i pokušavamo da se takav model funkcionisanja u pravosuđu promijeni i da se snažnije i odgovornije posvete borbi protiv kriminalnih klanova - naglasio je Mandić.
Zaključio je da je ova borba, zajedno sa brojnim inicijativama koje se tiču životnog standarda građana Crne Gore, ključna da naša zemlja postane članica EU, kao zemlja slobodnih, sigurnih, bogatih i nadasve srećnih ljudi.
Na pres konferenciji održanoj po završetku samita, predsjednica parlamenta Republike Kipar Anita Demetriou i potpredsjednik parlamenta Malte David Agius iskazali su snažnu podršku njihovih zemalja Crnoj Gori na njenom putu da postane prva naredna članica EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mandić iz Nikozije: Nijesmo previše zadovoljni radom pravosuđa

Nadam se, i zato sam danas tu, da ćete tokom našeg drugog predsjedavanja Savjetu u prvoj polovini 2026. godine zatvoriti i ostala poglavlja i time trasirati put ka tome da postanete 28. država članica Evropske unije (EU) - poručio je predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis u razgovoru sa predsjednikom Jakovom Milatovićem.
Naglasio je da je prvo poglavlje naših pristupnih pregovora otvoreno je i zatvoreno tokom prvog predsjedavanja Kipra Savjetu EU u 2012. godini, te da njegova njegova posjeta Crnoj Gori naglašava važnost koju ta zemlja pridaje evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore.
Dva predsjednika imala su tete-a- tete razgovor nakon čega je održan i sastanak delegacija.
- Veoma cijenimo poziciju Kipra kada je evropska budućnost Crne Gore u pitanju. Vidim vašu posjetu kao nastavak moje prošlogodišnje posjete Nikoziji i vjerujem da je ovo dobra prilika za nas dvojicu da razgovaramo o jačanju bilateralnih odnosa, ali i na koji način nas Kipar može još snažnije podržati na našem evropskom putu, posebno uoči vašeg predsjedavanja Savjetu Evropske unije naredne godine - poručio je Milatović.
On je istakao da Crna Gora ima jasan cilj, da do 2028. godine postane 28. država članica EU, koji je ambiciozan ali i dalje realan.
Teme razgovora dva zvaničnika bile su i jačanje bilateralnih odnosa, posebno u oblastima ekonomije, trgovine i turizma.
- Posjeta predsjednika Kipra realizovana uoči predsjedavanja te zemlje Savjetu Evropske unije u prvoj polovini 2026. godine potvrda je odličnih, prijateljskih odnosa sa Crnom Gorom. Ona predstavlja i nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU - naglasili su u kabinetu Milatovića.

1250x600

1084x550

Milatović - Hristodulidis: Kipar snažno podržava evropski put Crne Gore

Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis boraviće danas u radnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da Hristodulidis dolazi u Crnu Goru uoči predsjedavanja Kipra Savjetu Evropske unije (EU) u prvoj polovini naredne godine.
Navodi se da je posjeta Hristodulidisa potvrda odličnih, prijateljskih odnosa sa Crnom Gorom.
- Posjeta kiparskog predsjednika predstavlja i nastavak snažne diplomatske aktivnosti Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine - kaže se u saopštenju.

Hristodulidis danas u Crnoj Gori

Kipar će do kraja ove godine riješiti sva tehnička pitanja neophodna za pridruživanje šengenskoj zoni - izjavio je danas kiparski predsjednik Nikos Hristodulides.
Kipar i Irska, koje nemaju kopnene granice sa drugim državama Evropske unije, jedine su članice Unije van šengenskog prostora, nakon što su Rumunija i Bugarska 1. januara postale punopravne članice.
-- Razgovorili smo o svim političkim problemima u vezi sa linijom prekida vatre i sada finalizujemo tehničke detalje potrebne za pristupanje Šengenu - rekao je Hristodulides u Nikoziji, prenosi Politiko.
On je istakao prednosti koje bi članstvo u Šengenu donijelo Kipru, posebno u turizmu i investicijama, i naveo da tim u Ministarstvu spoljnih poslova nadgleda proces pristupanja.
Kipar je jedinstven slučaj, jer je ostrvo 1974. podijeljeno između Republike Kipar na jugu i sjevera koji je okupirala Turska. Ako Kipar uđe u Šengen bez rješavanja tog pitanja, zelena linija, trenutno tampon zona, postala bi tvrda spoljna granica EU.
To bi zahtijevalo provjeru pasoša na prelazima, čime bi se potencijalno povećale tenzije. Zvaničnici EU upozorili su da bi punopravno članstvo u Šengenu zahtijevalo izmjene Uredbe o zelenoj liniji, koja reguliše kretanje preko podijeljenog ostrva.
Hristodulides je naveo i da je Kipar u završnoj fazi pregovora o ukidanju viza za ulazak u SAD i očekuje se da će američka delegacija uskoro posjetiti Nikoziju kako bi se razgovaralo o detaljima.

Predsjednik Kipra: Finalizujemo tehničke detalje potrebne za pristupanje Šengenu

Zemljotres jačine 4,3 stepena po Rihterovoj skali pogodio je večeras Kipar, javio je Evropski mediteranski seizmološki zavod (EMSC). 
 
Potres se dogodio na dubini od 11 kilometara. 
 
Epicentar zemljotresa bio je na 31 kilometar zapadno od grada Pafos, odnosno 88 kilometara zapadno od Limasola, prenosi Tanjug.

Na Kipru zemljotres 4,3 stepena po Rihteru

Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da je jučerašnja sjednica Skupštine Crne Gore potvrdila ono na šta je ta partija godinama ukazivala — da je Tužilaštvo, zbog selektivnog postupanja i uloge u političkim procesima, izgubilo legitimitet za dalji rad.
U saopštenju DPS-a podsjeća se da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković izabran prije nešto manje od dvije godine glasovima 61 poslanika, dok je za Izvještaj o radu Tužilaštva za 2024. godinu juče glasalo samo 25 poslanika. „To jasno pokazuje da se podrška VDT-u za nepunih dvije godine više nego prepolovila i da on više nema ni legitimitet ni autoritet da obavlja tu funkciju“, navodi DPS.
Kao dodatni indikator pada povjerenja u tužilaštvo, u saopštenju se pozivaju i podaci iz najnovijeg istraživanja prema kojima je povjerenje građana opalo sa 43% na 35%.
- Sve to ukazuje da je Tužilaštvo dodatno kompromitovano kada je, kako smatramo, pokušalo da sebi pribavi uticaj na političke procese kroz progon političkih protivnika aktuelne vlasti - navodi DPS u saopštenju, uz ocjenu da se radi o sistemskom problemu koji urušava pravni poredak.
DPS dalje poručuje da neće pristati na, kako kažu, „napade na obraz i dostojanstvo“ svojih članova i poziva na formiranje nezavisnog i neselektivnog tužilaštva koje neće biti „instrument u rukama političkih nalogodavaca, već servis vladavine prava i borbe protiv korupcije“.

DPS: Neusvajanjem izvještaja Tužilaštvo je u potpunosti delegitimisano

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG), u saradnji s Univerzitetom Crne Gore, organizuje trodnevnu konferenciju posvećenu omladinskom partnerstvu, aktivizmu i studentskoj saradnji, koja će biti održana od 7. do 9. novembra u hotelu „Palas“ u Petrovcu.
Konferencija će okupiti studente svih fakulteta Univerziteta Crne Gore koji žele da razmijene ideje, steknu nova znanja i doprinesu jačanju studentskog angažmana, saradnje i liderstva.
Tokom programa, učesnici će imati priliku da učestvuju na radionicama, panel-diskusijama i interaktivnim predavanjima, na kojima će biti obrađene teme savremenog omladinskog aktivizma, studentskog liderstva i razvoja partnerskih odnosa među studentima i institucijama.
Cilj konferencije je podsticanje aktivnog učešća mladih u društvenim procesima, osnaživanje studentskih inicijativa i stvaranje novih partnerstava koja mogu doprinijeti unapređenju studentskog položaja u Crnoj Gori.
Učešće je besplatno, a broj mjesta ograničen. Konferencija je otvorena za sve studente Univerziteta Crne Gore, bez obzira na studijski program i godinu studija.
Prijave su otvorene od 24. do 31. oktobra do 20 časova, putem online formulara:
https://forms.gle/Wsqa4ywBvNHr1caL9
SPUCG poziva sve zainteresovane studentkinje i studente da se prijave i budu dio zajednice koja aktivno oblikuje budućnost studentskog aktivizma i doprinosi razvoju akademske zajednice u Crnoj Gori.

Studentski parlament UCG organizuje trodnevnu konferenciju o omladinskom partnerstvu, aktivizmu i saradnji

Univerzitet Crne Gore danas je raspisao konkurs u okviru inicijative Stipendije najboljima, posao kod najboljih, koja je pokrenuta sa jasnim ciljem – vrednovanje znanja, rada i posvećenosti studenata kroz finansijsku podršku i mogućnost profesionalnog razvoja.
Za studijsku 2025/2026. godinu, Univerzitet Crne Gore, u saradnji sa partnerima, obezbijedio je više od 100 stipendija, čime inicijativa postaje jedan od najznačajnijih programa za prepoznavanje i podršku talentovanih studenata u Crnoj Gori.
Najbolji studenti dobijaju stipendiju od 300 eura mjesečno, tokom deset mjeseci, uz mogućnost stručnog usavršavanja, prakse i zapošljavanja u ključnim sektorima važnim za razvoj društva i ekonomije.
Na ovaj način, inicijativa Stipendije najboljima, posao kod najboljih &nbsp;predstavlja jasan poziv najtalentovanijima studentima da ostanu, napreduju i grade svoju budućnost u Crnoj Gori.
Partneri koji su podržali inicijativu: Monteput, Željeznička infrastruktura Crne Gore, Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, Elektroprivreda Crne Gore, Rudnik uglja Pljevlja, CEDIS, EPCG Solar gradnja, CGES, Azoteq Montenegro, Crnogorski Telekom, Željeznički prevoz Crne Gore, Prva banka, Glosarij, Montefarm, Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, Codra, Ministarstvo javnih radova, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Centralna banka Crne Gore, Klinički centar Crne Gore, ONE Crna Gora, Intell Informed (Scanify), Mtel, Čikom i Montenegro Stars.
Pravo prijavljivanja na konkurs imaju studenti druge i treće godine osnovnih studija, kao i studenti master programa, koji ispunjavaju propisane kriterijume.
Dodjela stipendija vrši se na osnovu četiri kriterijuma: indeksa uspjeha, nagrada sa takmičenja iz oblasti preduzetništva i inovacija, međunarodnog iskustva, koje obuhvata učešće u programima razmjene poput Erasmus+, CEEPUS, DAAD i sličnih kao i naučnoistraživačkog rada, koji uključuje učešće u projektima i objavljene radove u relevantnim časopisima i zbornicima konferencija.
Prijava se podnosi elektronski putem platforme https://stipendije.ucg.ac.me
Rok za podnošenje prijava traje od 28. oktobra do 3. novembra 2025. godine.

Raspisan konkurs: Više od 100 stipendija za najbolje studente UCG

Ministarstvo javne uprave saopštilo je da je 27. oktobra 2025. godine, tokom redovnog praćenja mrežnog saobraćaja, u Operativnom centru za sajber incidente (GSOC) registrovan neuobičajeno veliki broj malicioznih zahtjeva usmjerenih prema domenu gov.me.
Službenici GSOC-a su, kako se navodi, pravovremeno preduzeli mjere zaštite i spriječili potencijalnu kompromitaciju sistema, zbog čega bezbjednost informacionih servisa nije bila ugrožena.
Na osnovu analize, incident je klasifikovan kao DDoS napad koji je, u periodu od 16:40 do 17:49 časova, izazvao povremenu nedostupnost Portala Vlade Crne Gore.
Povodom pitanja javnosti i medija, Ministarstvo ističe da se ovaj sajber napad ne može dovesti u vezu sa aktuelnim događajima vezanim za incidente u kojima su učestvovali turski državljani. Prema dostupnim podacima, napadi su potekli sa globalnih IP adresa iz više zemalja, što odgovara tipičnom obrascu DDoS napada.
Iz MJU podsjećaju da su ovakvi napadi relativno česti i da GSOC kontinuirano sprovodi mjere mitigacije te uspješno odgovara na slične incidente, koji su se ranije dešavali manjeg intenziteta.
„Ministarstvo javne uprave nastavlja praćenje situacije i primjenu mjera zaštite radi očuvanja stabilnosti i dostupnosti digitalnih servisa Vlade Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju.

MJU: Sajber napad privremeno onemogućio Portal Vlade - sistem zaštićen, bezbjednost servisa nije ugrožena

,,Politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, trebalo bi da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke.“ Ova rečenica je dio reakcije Delegacija Evropske unije na upit novinara Vijesti, dan nakon erupcije apsolutizma četničkog vojvode Andrije Mandića i njegovih stranačkih kolega u Skupštini. Složna ekipa bivših frontovaca žestoko je kritikovala vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i tražila njegovu brzinsku smjenu. &nbsp; TUŽILAČKO (NE)ČINJENJE I... Ali, ne zbog toga što Marković čini, već zato što ne čini ono što su mu rekli da mora. A to je - da po svaku cijenu goni, tuži i zatvori Mila Đukanovića, njegovog brata Aca i užu porodicu, ali i da goni i sve ostale koje targetira nova vlast. &nbsp; U petak su čelnici nekadašnjeg Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i poslanici Jole Vučurović i Dejan Đurović javno su dokazali ono što se znalo: vrhovni državni tužilac Milorad Marković i specijalni državni tužilac Vladimir Novović izabrani su, ne zbog svog prethodnog rada - jer &nbsp;njih dvojica nijesu bili tužioci – već zbog onoga što je bilo predviđeno da urade! &nbsp; Tačnije: da hapse one u koje vlast upre prstom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181040_7520df2c45a5e036fad4928838c7a1bebdd41d021eadb555bc11b33b219aef20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251027181040_7520df2c45a5e036fad4928838c7a1bebdd41d021eadb555bc11b33b219aef20" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KONTROLOR POLITIČARA i TUŽILACA: Andrija Mandić u Skupštini Crne Gore "> <figcaption>KONTROLOR POLITIČARA i TUŽILACA: Andrija Mandić u Skupštini Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nije to novost. Od avgusta 2020. godine Dritan Abazović i ostala ekipa na vlasti više se bavila pretragama i optužbama protiv stare vlasti, nego evropskim putem Crne Gore; više su istraživali kako da zaposle svoje ljude u državnom sistemu, nego što su razmišljali o reformama sistema. &nbsp; Nije, dakle, avgustovska vlast krila svoje pravo lice, pa jedino što čudi u reakciji Evropljana je – da li su stvarno iznenađeni ponašanjem vrhovne ekipe ekipe ,,oslobodilaca“? &nbsp; ...EVROPSKO ĆUTANJE Ili je, možda, reakcija delegacije EU u Podgorici bila suštinski nezvanično, ali javno, priznanje vlastite greške - da su podržavali vlast čiji najvažniji činioci, poput partija Mandića i Kneževića, ne baštine evropske vrijednosti? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181040_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251027181040_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="NA METI: Milorad Marković u crnogorskom parlamentu"> <figcaption>NA METI: Milorad Marković u crnogorskom parlamentu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista, Evropa je uglavnom ćutke posmatrala kada su čelnici nove vlasti ovđe počeli da grade režim koji kontroliše sve i koji najviše podsjeća na onaj režim njihovog političkog mentora - Aleksandra Vučića u Beogradu. &nbsp; Ne, nije bilo reakcije naših, kako volimo da kažemo, zapadnih prijatelja čak ni na onu staru izjavu poslanika nove valsti. Milan Knežević svojevremeno je kazao da je decembra 2023. i januara 2024. godine, baš u zgradi Vlade, sadašnja vlast dogovarala skupštinsku većinu o izboru tužioca - upravo sa sadašnjim &nbsp;vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem. &nbsp; To je bilo jezivo je priznanje zloupotrebe politike, neke vrsta političke zavjere, ali i dokaz o neprimjerenom pritisku vlasti i politike na crnogorsko pravosuđe. &nbsp; Ne, nije bilo reakcije, naši zapadni partneri su sve to oćutali. &nbsp; POGLED U VLASTITO DVORIŠTE &nbsp; No, za rasplet ovog crnogorskog političko-tužilačkog čvora ne treba gledati u pravcu Brisela, već u vlastito dvorište. I pokušati naći odgovor na jedno važno pitanje - &nbsp;zbog čega je Vladimir Novović, u petak u parlamentu, okrenuo leđa Miloradu Markoviću? &nbsp;&nbsp; Da, upravo tako: dio parlamentarne većine na politički krst je razapinjao vrhovnog državnog tužioca zbog izostanka postupanja u slučajevima - koji su &nbsp;isključiva nadležnost – glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića?! &nbsp; Kojeg su inače i Mandić i Knežević i ostali na sva usta hvalili, dok su Markovića satanizovali. &nbsp; I nije to bilo tek neznanje poslanika, već pokazatelj da cijene Novovićev selektivan pristup, koji se progonom pojedinaca iz opozicije i atakom na kritičke medije, pretvorio u pravi uslužni servis vlasti. Za razliku od Markovića, koji se drznuo da se žali na oslobađajuću presudu u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine. &nbsp; Pokazalo se i da je Novović, na svoj način, izrazio zahvalnost poslanicima Mandićeve i Kneževićeve partije: nije se ni pojavio na raspravi u parlamentu, već je poslao svog zamjenika Turkovića koji, valjda po dogovoru, nije glasa puštio tokom zasijedanja Skupštine Crne Gore. &nbsp; Mučno je bilo to ćutanje glavnog specijalnog tužioca Novovića, ali i vrlo znakovito: sam je glavni specijalni tužilac pokazao i dokazao da je podložan i pokoran ljudima iz vrha vlasti. I pokazuje da je Novović spreman da prekrši etički kodeks koji govori da tužilac u svom postupanju, citiram, ,,ne smije biti instrument bilo koje društvene ili političke grupe“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181056_d707f3ea3caefd5ec94650d9869609313dad6b65de87b82de56603529477727b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251027181056_d707f3ea3caefd5ec94650d9869609313dad6b65de87b82de56603529477727b" data-rendition-name="original" width="1110" height="618" loading="lazy" alt="HAPŠENJE NAJAVILI POLITIČARI: Veselin Kovačević ispred zgrade SPO"> <figcaption>HAPŠENJE NAJAVILI POLITIČARI: Veselin Kovačević ispred zgrade SPO(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  MUČNE PORUKE SPECIJALNOG TUŽIOCA I, kada se sve to zna, onda ne čudi što je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović odlučio da primi nove, dodatne pohvale iz vlasti i djeluje upravo po nalogu jedne političke grupe. &nbsp; Danas je - baš kako je Dritan Abazović mnogo puta ranije, ali i prije koji dan, najavljivao - priveo biznismene Veska Kovačevića i Ranka Ubovića, osumnjičene za navodno pranje novca. &nbsp; Ako postoje dokazi, hapšenje je logično. Ali, teško je prihvatiti da je pravno logično kada SDT javno saopšti da tužioci – koji su dali nalog za hapšenje - ,,vode hitnu istragu za dokazima”, kako piše u saopštenju SDT-a. &nbsp; Dakle: za navodnu kriminalnu radnju koja se desila možda i deceniju ranije, prvo se hapsi onda se traga za dokazima? &nbsp; HAPŠENJA PO NALOGU POLITIKE Ispada da je Novović naredio hapšenje, a da će SDT tek dokazivati djelo zbog kojeg su biznismeni već uhapšeni. Logika zasnovana na maksimi ,,prvo hapsi, poslije dokazuj” - pravno je neodrživa, politički zloslutna i društveno perverzna. &nbsp; Ali, očito da je Vladmir Novović svjesno računao da će na svoj konto zgrnuti &nbsp;nove pohvale. Ne samo od Dritana Abazovića, već i od Borisa Bogdanovića koji je odmah slavodobitno poručio da će sada, citiram, ,,džabe da cvile i Ubovićeve partije, njegovi mediji, njegovi politički telali i poltroni”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181048_9590562f0743bf657ad4f8c9645e0aa604b31f3a1e611b92613dfd064b3d3533.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251027181048_9590562f0743bf657ad4f8c9645e0aa604b31f3a1e611b92613dfd064b3d3533" data-rendition-name="original" width="831" height="1109" loading="lazy" alt="MALI BERIJA IZ DEMOKRATA: Objava Borisa Bogdanovića"> <figcaption>MALI BERIJA IZ DEMOKRATA: Objava Borisa Bogdanovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Priča o cviljenju političih protivnika posljednji se put - &nbsp;još u doba staljinističih čistki - čula iz usta zloglasnog tužioca Lavrentija Berija. Sada, vijek kasnije, o političkom cviljenju svojih političkih neprijatelja govori šef poslaničkog kluba Demokrata, crnogorski mali Berija. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Djeluje monstruozno, ali to je ta nova Crna Gora na koju su se izgleda neki već navikli. Što se tiče novinara Televizije E i Portala ETV, nećemo se navikavati na politički progon, ma od koga dolazio. &nbsp; I moraće, oni koji bi željeli da vide naš kraj, moraće još da se potrude, i političari i tužioci, da nas primoraju da zašutimo kad imamo argumente da govorimo. &nbsp; Prosto: neće moći ove noći, ali i svake druge noći. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Strategija: ,,Prvo hapsi, onda dokazuj”

Biznismen Ranko Ubović priveden je, po nalogu SDT-a, u Specijalno policijsko odjeljenje.
Nije poznat razlog zbog čega je priveden Ubović jer se Specijalno državno tužilaštvo nije oglašavao ovim povodom.
Prema informacija našeg medija priveden je i biznismen Veselin Kovačević.

Privedeni Ranko Ubović i Veselin Kovačević

Biznismen Veselin Kovačević izveden je u 12.50 sati iz Specijalnog policijskog odjeljenja, a biznismen Ranko Ubović izveden je u 13.30 sati.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva je saopšteno da je Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo Ubovića i Kovačevića zbog postojanja osnova sumnje da su učinili više krivičnih djela pranje novca.
Ovo tužilaštvo, kako se navodi u saopštenju, nastavlja da, po nalogu specijalnih tužilaca i u skladu sa odlukama nadležnog suda, u Podgorici, izvršava hitne dokazne radnje sa ciljem prikupljanja dokaza i tragova o krivičnim djelima.
- Osumnjičeni će biti sprovodeni u radi saslušanja u Specijalno državno tužilaštvu u zakonskom roku, a nakon njihovog saslušanja i završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju, javnost će biti obaviještena o pokrenutom postupku - kazali su u SDT-u.

Kovačević i Ubović izvedeni iz Specijalnog policijskog odjeljenja

Zoran Piperović, advokat biznismena Ranka Ubovića saopštio je da njegov branjenik nije ni upitan da se izjasni o navodima iz krivične prijave.
- Uhapšen je zbog nečega zbog čega je već bio hapšen Vlado Ivanović. Dakle, sada, prema tvrdnjama, nije Vlado uzeo novac od Zvicera za pet stanova, već Ranko Ubović. Rekao sam – pošto ni za Ivanovića niste naveli osnov, možete li pomoći da objasnite na osnovu čega tvrdite da je Ubović uzeo pare? Na to nije bilo odgovora - kazao je Piperović.
Dodao je da se u prijavi pominje „još jedno pranje novca“, odnosno pet stanova o kojima se, kako je naveo, već govorilo.
- To su oni famozni stanovi koje smo raspravili, u Perli u Budvi – jedan je navodno Ubović uzeo za sebe, jedan Vesko Kovačević, jedan Zoran Lazović, jedan Zoran Tomčić i jedan Aleksandar Mijajlović. On je rekao da su to stanovi "Bemaksa“, koje firma daje prijateljima, a oni, kada nisu tu, vrate ključ na recepciji. Zbog toga je, vjerovali ili ne, uhapšen. I nije uopšte upitan da se izjasni na navode iz krivične prijave - rekao je Piperović.
Advokat je dodao da su pitanja tokom saslušanja bila nevezana za krivičnu prijavu.
- Pitali su ga zašto mu je nadimak Tigar, zašto je dao mladom sinu da vodi firmu, odakle mu novac da je kupi od Kovačevića. Na to je odgovorio – "pitajte njih". Na pitanje da li je bio na večeri na Grahovcu sa Radojem Zvicerom, rekao je da nije. Pitali su ga i da li je bio u Staroj kući na večeri sa Zvicerom – odgovorio je da se ne sjeća - naveo je Piperović.
On je ocijenio da nema osnova za zadržavanje Ubovića.
- Ako je ovo sve što država zna o Ranku Uboviću, ja sam mu rekao – ti si najsretniji Crnogorac - kazao je Piperović.
Na kraju je dodao i da su se danas mnogi radovali.&nbsp;
- Ne treba se radovati ničijem zlu. Ono što sam vam rekao, to je istina – nije uopšte upitan zbog onoga što je u prijavi – zaključio je Piperović.&nbsp;
V.Lj.

Tag: kipar