Bivši predsjednik Kipra Jorgos Vasiliju preminuo je u 94. godini, saopštila je njegova supruga, Andrula Vasiliju.
Vasiliju je hospitalizovan 6. januara u Opštoj bolnici u Nikoziji zbog respiratorne infekcije, piše list Katimerini.
Kako navodi taj medij, Vasiliju će ostati upamćen da je, kao kiparski predsjednik, aktivno promovisao rješenje kiparskog problema i pristupanje Kipra Evropskoj uniji.
Rođen je 20. maja 1931. u Famagusti, koji se sada nalazi u turskom dijelu Kipra.
Studirao je ekonomiju u Ženevi, Beču i Budimpešti, gdje je doktorirao, a specijalizaciju iz marketinga i istraživanja tržišta završio je u Londonu, penosi Tanjug.
Prije ulaska u politiku, radio je kao ekonomista i istraživač tržišta u Ujedinjenom Kraljevstvu, a 1962. godine osnovao je Istraživački centar za Bliski istok (MERC), koji je postao najveća konsultantska organizacija u regionu.
Vasiliju je izabran za predsjednika Kipra 21. februara 1988. i tu funkciju je obavljao do 1993. godine.
Tokom njegove administracije osnovan je Univerzitet na Kipru, uveden je PDV i zakon o urbanističkom planiranju, dodeljene su licence novim medijskim stanicama, a stranim investitorima omogućeno je ulaganje u zemlju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Preminuo bivši predsjednik Kipra Jorgos Vasiliju

U trenutku kada bi vlada Kipra trebalo da se fokusira na predsjedavanje Savjetom Evropske unije, primorana je da se na domaćem terenu bori s kontroverzom zbog video-snimka koji kruži internetom, a u kojem se iznose optužbe za korupciju na najvišem nivou.
Središte afere je misteriozni video objavljen na mreži X, u kojem se kroz montažu pojavljuju visoki funkcioneri snimljeni kako, naizgled, objašnjavaju načine zaobilaženja ograničenja troškova izborne kampanje putem gotovinskih donacija, kao i razgovore o šemi koja bi poslovnim ljudima omogućila pristup predsjedniku i prvoj dami. U jednom dijelu pominje se i pomoć Rusima u izbjegavanju sankcija Evropske unije.
Vlada negira optužbe iznesene u snimku i opisuje ga kao „hibridnu aktivnost“ usmjerenu na narušavanje „ugleda vlade i države“.
Iako vlasti ne tvrde da je video lažan, insistiraju da su izjave izvučene iz konteksta i obmanjujuće montirane. Snimci djeluju kao da su napravljeni skrivenim kamerama tokom privatnih sastanaka.
Nezadovoljna takvim objašnjenjem, opozicija sada traži konkretne mjere.
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis oštro je reagovao na sugestije o nezakonitom finansiranju kampanje u izjavi za lokalne medije juče.
„Javno pozivam svakoga ko ima dokaze o direktnoj ili indirektnoj finansijskoj koristi tokom izborne kampanje ili tokom mog mandata kao predsjednika Republike da ih odmah dostavi nadležnim državnim organima“, rekao je on. „Neću dati pravo nikome, apsolutno nikome, da me optužuje za korupciju“.
Govoreći o navodima o uplatama kompanija, rekao je da preduzeća „moraju da daju i društveni doprinos u okviru društvene odgovornosti kompanija (CSR) za državu, ponavljam, za državu, i da se ti doprinosi odnose na zdravstvo, socijalnu zaštitu, odbranu i mnoge druge oblasti“.
Sporni video objavljen je u četvrtak popodne na društvenoj mreži X, na nalogu pod imenom „Emili Tompson“, koja je opisana kao „nezavisna istraživačica, analitičarka i predavačica, fokusirana uglavnom na unutrašnju i spoljnju politiku Sjedinjenih Američkih Država“.
Nije bilo moguće odmah pronaći javno dostupne i provjerljive informacije koje bi potvrdile pravi identitet osobe iza tog naloga.
U videu se pojavljuju snimci bivšeg ministra energetike Džordža Lakotripisa i šefa kabineta predsjednika Haralambosa Haralambusa.
Na snimcima je Lakotripis predstavljen kao osoba za kontakt za one koji žele pristup Hristodulidisu. Djeluje kao da sagovornika provodi kroz proceduru uplata koje premašuju zakonski limit od milion eura za kampanju.
U pisanoj izjavi Lakotripis je naveo da je iz videa „očigledno“ da su mu pripisane izjave montirane kako bi se iskrivio kontekst razgovora, s ciljem nanošenja štete Kipru i njemu lično. Dodao je da je podnio prijavu policiji. Policija je, nakon njegove prijave, pokrenula istragu o snimku, rekao je portparol policije Viron Vironos za Kiparsku novinsku agenciju.
U nastavku videa pojavljuje se Haralambus, Hristodulidisov šurak, koji objašnjava kako se dolazi do pristupa predsjedničkoj palati. „Mi smo ovdje glavni, nas dvojica, kontakt u palati, odmah pored predsjednika“, kaže on, dodajući da zainteresovani mogu predsjedniku prići s prijedlogom i novcem koji bi se usmjerio na društvene donacije.
Haralambus se povodom ovoga nije zvanično oglasio.
U videu se tvrdi da se društvene donacije koje kompanije uplaćuju kroz fond kojim rukovodi prva dama zloupotrebljavaju kako bi se obezbijedio povlašćen tretman od strane predsjedništva.
Zabrinutost u vezi s tim fondom nije nova. Kiparski parlament je prošle godine usvojio zakon kojim se tražilo objavljivanje imena donatora tog fonda. Predsjednik je, međutim, stavio veto na tu odluku i pokrenuo sudski postupak, tvrdeći da bi javno objavljivanje liste donatora predstavljalo kršenje zaštite ličnih podataka. Sud je presudio u korist predsjednika i imena nijesu objavljena.
Stefanos Stefanou, lider glavne opozicione partije AKEL, rekao je da video otvara „ozbiljna politička, etička i institucionalna pitanja“ koja kompromituju predsjednika i njegov najuži krug, i politički i lično.
Pozvao je predsjednika da smijeni Haralambusa, ukine fond za socijalnu podršku i, nakon objavljivanja imena donatora, prenese njegove nadležnosti na drugu instituciju.
AKEL je juče takođe podnio prijedlog zakona za ukidanje fonda u naredna tri mjeseca i zatražio ostavku prve dame sa čela fonda. Stranka je zatražila i da se navodi iz videa razmotre u parlamentarnom odboru za institucije.
Druga opoziciona partija, Demokratski savez, saopštila je: „Ono što je otkriveno u ovom videu je šokantno i izuzetno ozbiljno… Društvo u nevjerici posmatra i zahtijeva jasne i uvjerljive odgovore od vlade. Odgovore koji još nijesu dati“.
Na Kipru se parlamentarni izbori održavaju u maju, dok su sljedeći predsjednički izbori zakazani za 2028. godinu.

500x500

1250x600

1084x550

Optužbe za korupciju na najvišem nivou potresaju Kipar na početku predsjedavanja EU

Kipar danas preuzima šestomjesečno predsjedavanje EU tokom koga će težiti autonomnoj uniji otvorenoj prema svijetu, dok će na planu proširenja promovisati kredibilnu agendu sa ciljem postizanja konkretnih, opipljivih rezultata.
Prioriteti kiparskog predsjedavanje biće autonomija kroz bezbjednost, odbrambenu spremnost i pripravnost, autonomija kroz konkurentnost, autonomnost i otvorenost prema svijetu, autonomna unija vrijednosti koja nikoga ne ostavlja po strani i dugoročni budžet autonomne unije.
U skladu sa prioritetima, moto kiparskog predsjedavanja "Autonomna unija. Otvorena prema svijetu" odražava, kako se navodi na sajtu kiparskog predsjedavanja Evropskom unijom, vizionarski pristup koji kombinuje unutrašnju snagu i nezavisnost sa otvorenošću, saradnjom i globalnim angažovanjem.
U sklopu trećeg prioriteta - Autonomna i prema svijetu otvorena Unija, ističe se da je proširenje EU u centru tog poduhvata.
- Od Ukrajine do Moldavije, od Zapadnog Balkana do Turske, proširenje je najmoćnije geopolitičko oruđe EU. U suštini se radi o proširenju njenog vitalnog prostora bezbjednosti, stabilnosti i mogućnosti - navodi se.
Predstavljajući u decembru prioritete, logo i moto predsjedavanja EU kiparski predsjednik Nikos Hristodulidis rekao da se Evropa i ranije suočavala sa složenim krizama, čak i egzistencijalnom, i da je morala da odgovori razvijajući se. Dodao je da je su nova obilježja intenzitet, pluralizam i kompleksnost izazova.
- Autonomija je sljedeći korak u evoluciji projekta evropske integracije. Potrebna nam je Evropa bez podjela - istakao je kiparski predsjednik.
U vezi proširenja Hristodulidis je rekao da je proširena Unija jača i bezbjednija Unija i da je proširenje geostrateška neophodnost i investicija u evropsku budućnost.
- Zajedno moramo nastaviti da radimo na ponovnom ujedinjenju Evrope. Kiparsko predsjedavanje će marljivo raditi na unapređenju proširenja - istakao je u poruci pred preuzimanje predsjedavanja kiparski predsjednik.
Za vrijeme svog drugog predsjedavanja EU Kipar će, kako je najavljeno, djelovati kao odgovoran i pošten posrednik i blisko sarađivati sa Evropskim parlamentom i Evropskom komisijom kako bi se izazovi pretvorili u prilike i obezbijedilo da ambicije budu praćene akcijama i opipljivim rezultatima.
Svečano otvaranje kiparskog predsjedavanja EU planirano je za 7. januar u Nikoziji.
Kiparskim predsjedavanjem završiče se osamnaestomjesečni program trija predsjedavanja Poljske, Danske i Kipra.
Na kraju juna 2026. Kipar će rotirajuće predsjedavanje Savjetu predati Irskoj.

Počinje predsjedavanje EU Kipra, prioritet autonomija i otvorenost Unije

Futsal reprezentacija Crne Gore savladala je danas u Igalu, u prvoj od dvije prijateljske utakmice, selekciju Kipra 3:2.
Crnogorska selekcija povela je golom Davida Puletića u 13. minutu.
Na 2:0, tri minuta kasnije, povisio je Janko Bulatović.
Prednost na 2:1 smanjio je Vram Nalpantijan u 19, a pitanje pobjendika riješio je Luka Vuletić u 30. minutu.
Konačan rezultat postavio je Aleksis Cicos u 40. minutu.
"Zanimljiva utakmica u kojoj smo bili bolji rival za nijansu. Kipar se predstavio kao dobra ekipa, brza i borbena, a mi smo u većem dijelu meča izgledali kako želimo. Dobro smo kretali i lopta nas je slušala. Sve u svemu, zaslužena pobjeda Crne Gore", rekao je selektor Sveto Ljesar.
Novi duel na programu je sjutra u 17 sati i 30 minuta.

Futsal reprezentacija pobijedila Kipar

Ženska omladinska fudbalska &nbsp;reprezentacija Crne Gore ostvarila je pobjedu na startu turnira preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine.
Crnogorske fudbalerke savladale su danas u Staroj Pazovi, u prvom kolu grupe B1, selekciju Kipra 3:1.
Vođstvo selekciji Crne Gore donijela je Maša Tomašević u 15. minutu.
Ona je bila strijelac i drugog pogotka u 52. iz jedanaesterca, a sve dileme riješila je, 13 minuta kasnije, Darija Čižek.
Konačan rezultat postavila je Estela 
Eleftheriu u 79. minutu.
Crna Gora će kvalifikacije nastaviti u subotu duelom sa Jermenijom (11), dok je za utorak zakazan meč sa Srbijom (12.00).
Plasman u elitnu rundu, odnosno Ligu A, izboriće prvoplasirane selekcije iz šest grupa, kao i najbolja drugoplasirana.

Omladinska selekcija bolja od Kipra

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da Turska vjeruje da je najrealnije rješenje za politički zastoj oko Kipra postojanje dvije države na tom etnički podijeljenom ostrvu.
Erdogan je na zajedničkoj konferenciji za medije sa novoizabranim predsjednikom kiparskih Turaka, Tufanom Erhurmanom podržao politiku dvije države, kako bi se okončala skoro 50 godina stara podjela ostrva.
- Kiparska grčka strana rješenje za Kipar vidi kao svođenje kiparskih Turaka na status manjine u partnerskoj državi, koja sada ne postoji - rekao je Erdogan, prenosi Tanjug.
Erhurman, koji je u svojoj prvoj inostranoj posjeti po tradiciji posjetio Tursku, koja jedina priznaje otcijepljenu tursku Republiku Severni Kipar, rekao je da obje strane na ostrvu moraju “naučiti lekciju” iz prošlih metoda, koje nisu dale rezultate ili su se završile neuspješno.
- Kiparski Turci su jedan od dva osnivačka partnera ostrva i ovaj status za moj narod nije ni otvoren za debatu, pregovore niti cenkanje. Niko ne bi trebalo da očekuje od nas da idemo putem koji je više puta pokušan u prošlosti i nije vodio nikuda - rekao je Erhurman.
Kipar je podijeljen na grčki i turski dio od 1974. godine a mirovni pregovori između kiparskih Grka i kiparskih Turaka su u zastoju od 2017. godine.
Republika Kipar, u kojoj živi grčko stanovništvo, članica je Evropske unije.

Erdogan: Najrealnije rješenje za Kipar je postojanje dvije države

Dva snažna zemljotresa zatresla su Kipar u sredu, saopštio je Euro-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Prvi zemljotres magnitude 5,2 po Rihteru zabeležen je u 11.31 po lokalnom vremenu.
Epicentar tog potresa bio je u moru, blizu jugozapadne obale ostrva, na dubini od oko 10 kilometara, oko 54 kilometra zapadno od Limasola i 5 kilometara sjeveroistočno od Pafosa.
Nekoliko sati kasnije, u 16.23 po lokalnom vremenu, zatresao je zemljotres magnitude 5,3. Epicentar drugog potresa takođe je bio u moru, na dubini od 14 kilometara, otprilike 50 kilometara zapadno od Limasola i 10 kilometara severoistočno od Pafosa.
Nakon tog udara, usledio je niz podrhtavanja tla.
Mnogi stanovnici i turisti prijavili su da su osetili zemljotres, a neki su priložili i fotografije štete koju je podrhtavanje tla izazvalo.
- Tresla mi se cijela kuća, a sa zida su pale fotografije. Jezivo - napisao je jedan stanovnik udaljen 37 kilometara od epicentra.
Oba potresa snažno su zatresla zapadne djelove ostrva, a mnogi stanovnici i turisti prijavili su da su osjetili podrhtavanje tla. Potres se osjetio i u djelovima Libana.
Civilna zaštita je saopštila da su u selu u blizini epicentra oštećene pojedine kuće, ali nema povrijeđenih.
Privremeno je došlo do prekida telekomunikacionih veza, a sa obližnjih brda na auto-put prema Pafosu i na druge saobraćajnice odronile su se stene.
Grčka državna televizija je objavila da su javne zgrade nakratko evakuisane zbog zemljotresa.

Dva snažna zemljotresa pogodila Kipar

Skupština je u proteklom periodu sprovela ključne reforme, ali da nijesmo previše zadovoljni radom pravosuđa jer se nastavlja funkcionisanje po pravilima koja kroz mnoge pojedince i njihov rad podsjećaju na bivšu praksu i pravila - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić &nbsp;danas u parlamentu Kipra tokom 18. Konferencije predsjednika parlamenata malih evropskih zemalja.
Ovaj događaj je organizovan na temu malih država u vremenu globalne nestabilnosti, a Mandić je poručio da vodimo snažnu i odvažnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Vršimo zakonski nadzor i pokušavamo da se takav model funkcionisanja u pravosuđu promijeni i da se snažnije i odgovornije posvete borbi protiv kriminalnih klanova - naglasio je Mandić.
Zaključio je da je ova borba, zajedno sa brojnim inicijativama koje se tiču životnog standarda građana Crne Gore, ključna da naša zemlja postane članica EU, kao zemlja slobodnih, sigurnih, bogatih i nadasve srećnih ljudi.
Na pres konferenciji održanoj po završetku samita, predsjednica parlamenta Republike Kipar Anita Demetriou i potpredsjednik parlamenta Malte David Agius iskazali su snažnu podršku njihovih zemalja Crnoj Gori na njenom putu da postane prva naredna članica EU.

Mandić iz Nikozije: Nijesmo previše zadovoljni radom pravosuđa

Nadam se, i zato sam danas tu, da ćete tokom našeg drugog predsjedavanja Savjetu u prvoj polovini 2026. godine zatvoriti i ostala poglavlja i time trasirati put ka tome da postanete 28. država članica Evropske unije (EU) - poručio je predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis u razgovoru sa predsjednikom Jakovom Milatovićem.
Naglasio je da je prvo poglavlje naših pristupnih pregovora otvoreno je i zatvoreno tokom prvog predsjedavanja Kipra Savjetu EU u 2012. godini, te da njegova njegova posjeta Crnoj Gori naglašava važnost koju ta zemlja pridaje evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore.
Dva predsjednika imala su tete-a- tete razgovor nakon čega je održan i sastanak delegacija.
- Veoma cijenimo poziciju Kipra kada je evropska budućnost Crne Gore u pitanju. Vidim vašu posjetu kao nastavak moje prošlogodišnje posjete Nikoziji i vjerujem da je ovo dobra prilika za nas dvojicu da razgovaramo o jačanju bilateralnih odnosa, ali i na koji način nas Kipar može još snažnije podržati na našem evropskom putu, posebno uoči vašeg predsjedavanja Savjetu Evropske unije naredne godine - poručio je Milatović.
On je istakao da Crna Gora ima jasan cilj, da do 2028. godine postane 28. država članica EU, koji je ambiciozan ali i dalje realan.
Teme razgovora dva zvaničnika bile su i jačanje bilateralnih odnosa, posebno u oblastima ekonomije, trgovine i turizma.
- Posjeta predsjednika Kipra realizovana uoči predsjedavanja te zemlje Savjetu Evropske unije u prvoj polovini 2026. godine potvrda je odličnih, prijateljskih odnosa sa Crnom Gorom. Ona predstavlja i nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU - naglasili su u kabinetu Milatovića.

Milatović - Hristodulidis: Kipar snažno podržava evropski put Crne Gore

Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis boraviće danas u radnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da Hristodulidis dolazi u Crnu Goru uoči predsjedavanja Kipra Savjetu Evropske unije (EU) u prvoj polovini naredne godine.
Navodi se da je posjeta Hristodulidisa potvrda odličnih, prijateljskih odnosa sa Crnom Gorom.
- Posjeta kiparskog predsjednika predstavlja i nastavak snažne diplomatske aktivnosti Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine - kaže se u saopštenju.

Hristodulidis danas u Crnoj Gori

Program pod nazivom „U čast knjige” održan je danas u Narodnoj biblioteci i čitaonici ”Njegoš”, povodom obilježavanja 158 godina postojanja.
Bibliotekarka Saša Božović podsjetila je na ulogu i značaj biblioteke u kulturnom i obrazovnom životu grada.
- Mi, koji smo danas dio ove ustanove, ulažemo napore da, osim popunjavanja, stručne obrade i rada sa najmlađima, inoviramo rad i organizujemo brojna kulturno-obrazovna i zabavna dešavanja kako bi što više zainteresovali korisnike – kazala je Božović.
Ona je istakla da biblioteka ”Njegoš”, nakon vijek i po postojanja zaslužuje novi objekat.
- Biblioteci ”Njegoš” je potreban objekat dostojan savremenim potrebama korisnika svih životnih doba. Zato danas, apelujem na sve autoritete i kulturne poslenike da svojim angažovanjem doprinesu rješavanju ovog problema – naglasila je Božović.
Program je modeirao književnik i publicista Božidar Proročić, koji je kroz razgovor sa učesnicima, otvorio pitanja o čitanju, jeziku i ulozi biblioteke danas.
Povodom 158 godina rada biblioteke, direktorica Ana Radonjić uručila je pojedincima i institucijama zahvalnice za izuzetnu saradnju i značajan doprinos promociji knjige, kulture i obrazovanju. Zahvalnice su uručene osnovnim školama ”Njegoš” i ”Lovćenski partizanski odred”, RTV Cetinje, kao i najposvećenijoj čitateljki i korisnici biblioteke Mariji Dragićević.

Biblioteka „Njegoš“ obilježila 158 godina postojanja uz apel za novi objekat

Ministar kulture u Vladi Srbije, Nikola Selaković, optužen za zloupotrebu položaja i falsifikovanje dokumenata, negirao je krivicu na početku suđenja pred Specijalnim sudom u Beogradu.
Nakon što je tužilac u uvodnom izlaganju predstavio ključne tačke optužnice, Selaković je izjavio da je „jezički i gramatički razumio optužni predlog“, ali da mu „sadržinski nije jasno šta je pogriješio“. 
 - Nije mi jasno kojim sam radnjama učinio krivično djelo- rekao je Selaković.
On je dodao i da ne želi da se pozove na imunitet, koji mu kao ministru omogućava Ustav Srbije, javila je reporterka Radija Slobodna Evropa. Predsjedavajući sudija je potom rekao da će sud svakako uputiti dopis Vladi Srbije, koja takođe može da zatraži imunitet za svog ministra.
Selaković se, zajedno sa još troje predstavnika državnih institucija, tereti da je falsifikovanjem dokumenata omogućio da kompleks Generalštaba, porušen tokom NATO bombardovanja 1999. godine, izgubi status zaštićenog kulturnog dobra. I drugi obuhvaćeni optužnicom izjavili su da nisu krivi.
Po završetku ročišta, Selakovićev advokat Vladimir Đukanović ocijenio je da je optužni predlog „politički motivisan“. 
 - Ako je zloupotreba službenog položaja, jasno je da mora biti kod nekoga ili nečija korist, ili da je negdje načinjena neka šteta. U optužnom predlogu nema ni štete, ni dokaza da je neko pribavio korist. Jedina šteta je napravljena Republici Srbiji, jer je unosan posao, koji je mogao da bude za ovu državu i da unaprijedi odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, tako uništen- dodao je Đukanović.
Đukanović, koji je i Selakovićev partijski kolega iz Srpske napredne stranke, rekao je da je „ubeđen“ da će u „ovom besmislenom postupku izaći kao pobjednici“. Naredno ročište zakazano je za 15. april.
Ukidanje statusa zaštićenog kulturnog dobra bio je prvi korak vlasti da se na tom mjestu u centru Beograda omogući gradnja luksuznog stambeno-poslovnog kompleksa. Planirala ga je privatna kompanija „Affinity Partners“ u vlasništvu Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa. Međutim, 15. decembra, na dan podizanja optužnog predloga protiv ministra kulture, Kušnerova firma je saopštila da se povlači iz projekta, navodeći da je odluka donesena „iz poštovanja prema građanima Srbije i Beograda“.
<h3>Selakovića dočekali antivladini demonstranti</h3>
Pred zgradom suda Selakovića su dočekali građani i studenti u blokadi, zvižducima i skandiranjem „Mafiju na robiju“ i „Ministre, lopove“. Oni su na kratko blokirali ulicu i razvili transparent „Svi smo mi svjedoci“. 
 Studenti su predali sudu pismo o značaju Generalštaba i najavili da će pratiti svako ročište ispred suda. 
 - Mi ne dolazimo da presuđujemo niti da vršimo pritisak na sud, već da svjedočimo i pokažemo da ovaj proces ima publiku- rekao je student Dimitrije Radojević.
S druge strane, vlast, predvođena predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, pružala je podršku planiranom projektu, uz tvrdnju da zgrade ne mogu biti obnovljene i da ih treba srušiti. Predsjednica Skupštine Srbije, Ana Brnabić, izjavila je uoči suđenja da je slučaj „besmislen i besraman“ i da predstavlja „rušenje države“. 
 „Sačuvali ste ruševinu koju je porušio NATO, a NATO ne okrivljujete“, rekla je Brnabić na televiziji Pink 4. februara.
<h3>Optužbe i zahtjev Tužilaštva</h3>
Selaković je i tokom saslušanja u Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK) negirao krivicu. Tvrdio je da „nije tačno“ da je bilo kome naložio falsifikovanje dokumenata koja su poslužila Vladi Srbije da skine zaštitu zgradama Generalštaba u novembru 2024.
Tužilaštvo traži da se Selakoviću izrekne kazna zatvora od tri godine. Ukazuju na „svesno kršenje“ zakonskih procedura, u kojem su učestvovali predstavnici više institucija, među kojima su Ministarstvo kulture, Republički i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture.
Ministar Selaković je od početka postupka javno iznosio optužbe i uvrede na račun Tužilaštva za organizovani kriminal, bez navođenja dokaza, tvrdeći da tužioci rade „po nalogu neimenovanih centara moći“, čiji je cilj rušenje vlasti u Srbiji i predsjednika Aleksandra Vučića.
Tužilaštvo, s druge strane, upozorava da ovakve izjave ugrožavaju rad i bezbjednost tužilaca.
<h3>Uloga Selakovića i drugih optuženih</h3>
U optužnom predlogu TOK-a navodi se da je Selaković „prekoračio granice svojih službenih ovlašćenja“ i „naneo štetu kulturnom naslijeđu Republike Srbije“. Dodaje se da je „svojim potpisom overavao službene isprave sa neistinitim sadržajem“.
Pored Selakovića, optužnicom su obuhvaćeni:
<ul>
 <li>&nbsp;Slavica Jelača, vršilac dužnosti sekretara u Ministarstvu kulture,</li>
 <li>&nbsp;Goran Vasić, vršilac dužnosti direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture,</li>
 <li>&nbsp;Aleksandar Ivanović, direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda.</li>
</ul>
Tužilaštvo navodi da je Selaković 10. jula 2024. pozvao Vasića i Ivanovića i, u prisustvu Slavice Jelače, naložio da Ministarstvu kulture podnesu akt – Predlog odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra za zgrade Generalštaba.
Goran Vasić je, po nalogu Selakovića, „sačinio akt sa neistinitom sadržinom“, samostalno, bez znanja i učešća konzervatora i drugih stručnih lica Zavoda, koji su jedini ovlašćeni da izrade i pravno uobliče predlog o prestanku svojstva kulturnog dobra. Prema ranijim navodima Tužilaštva, Vasić je priznao falsifikovanje dokumenata.

Ministar kulture Srbije negirao krivicu tokom suđenja u slučaju 'Generalštab

U večerašnjoj Informativnoj emisiji "24 sata" pogledajte:

Tema dana: Političko pregrupisavanje nakon izlaska DNP-a iz vlasti

- Šta penzioneri misle o najavljenom povećanju od 0,38 odsto?
- Budućnost koalicije ZBCG
- Volontiranje sveštenika SPC u Državnom arhivu bez reakcije resornog Ministarstva
- Novi sukobi i žrtve u Pojasu Gaze
Gost "24 sata" je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
Informativnu emisiju večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Saša Mujović

Tom Homan, visoki zvaničnik američke granične službe, danas je saopštio da savezna vlada, s trenutnim učinkom, povlači 700 agenata Imigracione i carinske službe (ICE) s područja Minesote. Odluka dolazi nekoliko dana nakon što je patolog okruga Hennepin službeno klasifikovao smrt Aleksa Pretija kao ubistvo.
Homan je pojasnio da su agenti Carinske i granične zaštite (CBP) i Imigracione i carinske službe (ICE) u Minesoti sada objedinjeni pod jedinstvenim komandnim lancem.
&nbsp;- U svakoj velikoj operaciji u kojoj sam ikad učestvovao postojao je jedinstven komandni lanac i to je smjer kojim idemo naprijed- izjavio je.
Prema izvještaju patologa okruga Hennepin, objavljenom prije nekoliko dana, smrt 37-godišnjeg Aleksa Pretija zvanično je okarakterisana kao ubistvo. Kao uzrok smrti navedene su višestruke prostrelne rane. Prema nalazu, Pretija, koji je po zanimanju bio medicinski tehničar, ustrijelili su agenti ICE-a, a preminuo je u bolnici Hennepin Healthcare tokom hitnog prijema.

Tag: kipar