Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu saopštio je da je sporazum o okončanju rata u Ukrajini „zaista blizu“ i da sada zavisi od rješavanja dvaju glavnih neriješenih pitanja – budućnosti ukrajinskog regiona Donbas i nuklearne elektrane Zaporožje.
Rusija je pokrenula veliku invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, nakon osam godina borbi između separatista koje podržava Rusija i ukrajinskih trupa u Donbasu, koji čine Donjecka i Luganska oblast. Rat u Ukrajini predstavlja, nakon Drugog svjetskog rata, evropski sukob sa najviše žrtava, a izazvao je i najdublju konfrontaciju između Rusije i Zapada od perioda hladnog rata.
Specijalni američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog, koji bi sa te funkcije trebalo da odstupi u januaru, izjavio je na Rejganovom nacionalnom odbrambenom forumu da su napori uloženi u rješavanje sukoba ušli u „posljednjih 10 metara“, što je, kako je istakao, uvijek najteža dionica.
- Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog.
Dva glavna neriješena pitanja, naveo je Kelog, odnose se na teritoriju – prije svega na budućnost Donbasa – i na status ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, najveće u Evropi, koja je pod ruskom kontrolom.
- Ako riješimo ta dva pitanja, mislim da će se ostatak stvari prilično dobro riješiti. Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog u subotu u Predsjedničkoj biblioteci i muzeju Ronalda Rejgana u Dolini Simi u Kaliforniji.
Prema prvobitnim američkim prijedlozima, nuklearna elektrana Zaporožje, čiji su reaktori trenutno zatvoreni i u hladnom pogonu, bila bi ponovo pokrenuta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), a proizvedena električna energija ravnomjerno bi se dijelila između Rusije i Ukrajine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trampov čovjek za Ukrajinu: Jako smo blizu dogovoru, ostala su samo dva pitanja

Sjedinjene Američke Države neće slati trupe u Ukrajinu, izjavio je specijalni izaslanik američkog predsjednika Kit Kelog na forumu koji je organizovala Predsjednička fondacija Ronalda Regana u Kaliforniji.
- Nećemo slati trupe - odgovorio je Kelog na pitanje o naporima da se izvrši pritisak na Rusiju da okonča ukrajinski sukob.
Podsjećamo, američki predsjednik Donald Tramp želi da se rat okonča u što kraćem roku.

Kelog: SAD neće slati svoje trupe u Ukrajinu

Konferencija za novinare ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i izaslanika američkog predsejdnika Donalda Trampa za Ukrajinu Kita Keloga otkazana je danas na zahtjev američkih zvaničnika, objavio je portparol ukrajinskog predsjednika Sergej Nikiforov.
Nikiforov nije naveo nijedan drugi razlog osim da je otkazivanje na inicijativu SAD. Američka delegacija nije se oglasila.
Kelogov put u Kijev poklopio se sa oštrim izjavama koje su razmijenili &nbsp;Tramo I Zelenski, koje &nbsp;dovode u sumnju budućnost podrške SAD ratnim naporima Ukrajine.
Njih dvojica je trebalo da govore o Trampovim naporima da okonča skoro trogodišnji rat, prenosi Beta.

Na zahtjev SAD-a: Otkazana konferencija za novinare Zelenskog i američkog izaslanika Keloga

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da je razgovarao sa specijalnim izaslanikom SAD Kitom Kelogom o načinima za postizanje pravednog i trajnog mira u sukobu sa Rusijom.
Kelogova posjeta Kijevu dolazi u diplomatski teškom trenutku za Ukrajinu nakon što je američki predsednik Donald Tramp okončao političku izolaciju ruskog lidera Vladimira Putina učestvujući u bilateralnim razgovorima sa Moskvom.
- Potvrdio sam spremnost Ukrajine da postigne mir i našu viziju za neophodne korake - naveo je Sibiha na mreži X.
On je rekao Kelogu, koji je doputovao u ukrajinsku prijestonicu, da su bezbjednost Ukrajine i transatlantska "nedjeljive".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski planira sastanak sa Kelogom u četvrtak. Izaslanik se već sastao sa vrhovnim komandantom ukrajinske vojske, šefovima obavještajnih i specijalnih službi.

Ukrajinski šef diplomatije razgovarao sa američkim izaslanikom o "trajnom miru"

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je u razgovoru sa specijalnim američkim izaslanikom za Ukrajinu i Rusiju Kitom Kelogom da svako rješenje za konflikt mora poštovati nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, uz snažne bezbjednosne garancije.
Fon der Lajen je prenijela spremnost Evropske unije (EU) da radi sa Sjedinjenim Američkim Državama da bi se zaustavilo krvoproliće i obezbijedio pravedan i trajan mir koji Ukrajina i njen narod sa pravom zaslužuju.
Fon der Lajen je poručila da EU ima ključnu ulogu u obezbjeđivanju finansijske stabilnosti i odbrane Ukrajine, a ukupna obaveza je 135 milijardi eura, što je više od bilo kog drugog saveznika.
To uključuje i 52 milijarde dolara vojne pomoći, što odgovara doprinosu SAD, predočila je Fon der Lajen, navedeno je na sajtu Evropske komisije.
Fon der Lajen je iznijela planove Evrope za povećanje odbrambene proizvodnje i potrošnje, što bi značilo i jačanje evropske i ukrajinske vojne sposobnosti.

Fon der Lajen: Svako rješenje konflikta mora poštovati teritorijalni integritet Ukrajine

Evropa možda neće biti "za stolom" ako Sjedinjene Države budu posrednik u pregovorima o okončanju rata Rusije protiv Ukrajine, rekao je izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju.
Govoreći na panelu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji 15. februara, Kit Kelog je sugerisao da Vašington ima za cilj da ostvari značajan napredak u roku od nekoliko nedjelja, rekavši da radi "po Trampovom vremenu", piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
- Zamoliće vas da uradite ovaj posao danas, a sJutra će željeti da zna zašto to nije riješeno. Morate da nam date malo prostora i vremena, ali kada to kažem, ne govorim o šest mjeseci, govorim o danima i nedjeljama - rekao je Kelog.
Usred zabrinutosti u Kijevu i Evropskoj uniji da bi mogli da budu po strani nakon što je Tramp ove nedjelje razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i rekao da će Rusija i Sjedinjene Države odmah početi pregovore, Kelog je rekao da Ukrajina i Evropa neće biti izostavljene.
- Morate da povedete saveznike sa sobom. Hoće li oni igrati ulogu? Naravno da hoće. Ne možete to učiniti ako ćete bilo koga isključiti. Želimo da budemo sigurni da je to trajno i da je to održiv mir - dodao je Kelog.
Upitan da li može da uvjeri publiku da će "Ukrajinci biti za stolom, ali i Evropljani" Kelog je, međutim, odgovorio: "Oh, pa, upravo ste promijenili cijelu dinamiku".
- Odgovor na ovo posljednje pitanje... je ne - rekao je on, očigledno misleći na Evropu.&nbsp;
- Odgovor na raniji dio tog pitanja je da, naravno da će Ukrajinci biti tamo - dodao je Kelog.
Govoreći na Minhenskoj konferenciji ranije 15. februara, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je evropske zemlje da stvore zajedničku vojsku suočene sa mogućim povlačenjem SAD i kontinuiranom prijetnjom Rusije.
- Došlo je vrijeme, moraju se stvoriti oružane snage Evrope. Ako su Amerikanci odlučili da idu tim putem, smanjujući svoje prisustvo, to nije dobro, naravno, veoma je opasno - rekao je on, govoreći na engleskom.
Poziv Zelenskog je uslijedio na godišnjoj konferenciji na kojoj je ove godine dominiralo pitanje Ukrajine i stav nove američke administracije o okončanju rata, koji je odnio stotine hiljada života od ruske invazije koja je u punom obimu počela 24. februara 2022. godine.
Delegati u Minhenu izrazili su zabrinutost zbog izjava visokih američkih zvaničnika ove nedjelje, sugerišući da je Vašington spreman da učini velike ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Govoreći u Minhenu, američki zvaničnici su takođe ponovili pozive evropskim zemljama da troše više na odbranu i preuzmu veći dio bezbjednosnog tereta.
Zelenski je sugerisao da nova američka administracija ima novi pristup ne samo Ukrajini, već i Evropi u cjelini.&nbsp;
- Stari dani su prošli - rekao je on, rekavši da je Vašingtonu potrebna Evropa kao tržište, ali ne i kao saveznik.
Odgovor je, rekao je, kolektivna snaga.
- Amerika treba da vidi kuda ide Evropa, a ovaj pravac evropske politike ne bi trebalo da bude samo obećavajući. Trebalo bi da natjera Ameriku da bude uz jaku Evropu - istakao je Zelenski.
Govoreći pred Zelenskim, njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da mu je drago što su Sjedinjene Države ponovo potvrdile svoje obaveze prema Ukrajini, dodajući da ništa ne bi trebalo da bude dogovoreno bez učešća Kijeva.
Ne može biti, rekao je, nikakvog "diktiranog” rješenja i "nema razdvajanja” evropske i američke bezbjednosti.
Šolc je dodao da je Njemačka pružila četiri puta veću podršku od SAD za Ukrajinu, mjereno u procentima BDP-a.
Kancelar, koji se suočava sa saveznim izborima 23. februara, za koje istraživanja javnog mnjenja predviđaju da će izgubiti, takođe je odgovorio na jučerašnje komentare potpredsjednika SAD Džej Di Vensa, kritikujući standarde demokratije u Evropi, ali i nivoe migracije.
- Nećemo prihvatiti da ljudi koji gledaju na Njemačku spolja intervenišu u našu demokratiju, u naše izbore - rekao je Šolc.
Vensov govor zaprepastio je delegate na konferenciji, koji su od njega očekivali da iznese detalje o planovima Vašingtona za mir u Ukrajini. Vens je takođe iznenadio prisutne u Minheni kada se kasnije sastao sa Alis Vajdel, liderkom ekstremno desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD).

Kelog: Evropa možda neće biti "za stolom" tokom pregovora o Ukrajini

Ukrajinski ambasador u SAD-u Oksana Markarova održala je, kako je rekla, "temeljnu diskusiju" sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju Kitom Kelogom, koji je dobio zadatak da pronađe rješenje za rat u Ukrajini.
Sastanak 6. februara između Markarove i Keloga održan je nakon što je on odbacio izvještaj da će predstaviti mirovni plan za Ukrajinu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji sljedeće sedmice.
Markarova je rekla da je to njen prvi susret s Kelogom od njegovog imenovanja, iako su se njih dvoje sreli i ranije.
- Održali smo temeljnu diskusiju sa specijalnim izaslanikom i njegovim timom i mojim kolegama - napisala je Markarova na Fejsbuku.
Ukrajina pokušava uspostaviti bliske odnose s novom administracijom pod Trampom, koji je rekao da želi brzo okončati rat.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 5. februara u svom noćnom video obraćanju da je Ukrajina "značajno intenzivirala" svoje kontakte s Trampovom administracijom, dodajući da je imala i "prilično značajne kontakte s drugim partnerima".
Zelenski, koji će predvoditi ukrajinsku delegaciju na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, rekao je 6. februara da je siguran da još nema zvaničnog plana SAD-a, sugerišući da bi svaki formalni plan trebalo biti koordiniran s Kijevom.
Andrij Jermak, šef Kabineta Zelenskog, rekao je da će ukrajinska delegacija iznijeti ukajinski stav o okončanju rata i svoje stavove o tome kako se može postići "dugotrajan mir".
- Neophodno je da lideri i stručnjaci za politiku koji će biti u Minhenu shvate da je ovo zamah, da smo vrlo blizu stvarnog okončanja ovog rata pravednim i trajnim mirom, ali (potrebno je) biti zajedno [a ne dati] Rusiji priliku da podijeli svijet, da podijeli partnere - rekao je on za AP.
Zelenski je izrazio uvjerenje da Tramp može izvršiti pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat, koji je započeo invazijom Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. On je takođe rekao da Tramp zna pozicije Ukrajine, uključujući stvari oko kojih ne može biti ustupaka.
Kelog je prošle sedmice rekao da Tramp ima "čvrstu" strategiju za okončanje rata u roku od nekoliko mjeseci. Ali sam Tramp je malo rekao od svoje inauguracije o tome kako će nastojati da riješi rat u Ukrajini.
Kremlj je 5. februara najavio povećanje kontakata sa Sjedinjenim Državama u vezi sa nastojanjem da se traži rješenje rata.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Moskva spremna da pregovara sa Zelenskim uprkos odbijanju Putina da s njim razgovara jer mu je mandat istekao prošle godine.
Zelenski je odbacio tu ideju, rekavši da izbori ne mogu biti održani dok je vanredno stanje na snazi.
Kelog je 5. februara na konzervativnoj američkoj televiziji Njuzmaks rekao da će Ukrajina doći do tačke kada će morati da se održi i izbori.
- Znak zdrave demokratije je spremnost i sposobnost da se održe izbori, - čak i u vrijeme rata - rekao je on.
Ruska državna novinska agencija RIA Novosti 6. februara citirala je visokog ruskog parlamentarca Leonida Sluckog koji je rekao da su pripreme za sastanak Putina i Trampa u "poodmakloj fazi".
Slucki, šef komiteta Državne dume za međunarodne poslove, rekao je da bi sastanak mogao biti održan u februaru ili martu.
- Biće riječ o Ukrajini, Bliskom istoku i oupšteno pitanjima svjetske politike i međunarodnih odnosa u bliskoj budućnosti. Siguran sam da će ovaj sastanak biti prekretnica - rekao je Slucki.

Trampov izaslanik za Ukrajinu u "temeljnoj diskusiji" s ukrajinskom ambasadorkom

Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju Kit Kelog potvrdio je da će sljedeće sedmice učestvovati na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji i da će govoriti o Trampovom cilju da okonča rat u Ukrajini.
Kelog je rekao da se raduje što će govoriti na godišnjoj konferenciji i razgovarati o "Trampovom cilju da okonča krvavi i skupi rat u Ukrajini".
On je u objavi na mrexi Iks (X) u utorak dodao da takođe planira da se "sastane s američkim saveznicima koji su spremni da rade" s Vašingtonom.
Otkako je Kelog otkrio da će govoriti na konferenciji, koja bi trebalo da se održi od 14. do 16. februara, spekulisalo se da će predstaviti Trampov plan za okončanje rata. Blumberg je u srijedu citira neidentifikovane izvore koji su rekli da će Kelog predstaviti plan tokom konferencije, prenio je Ukrajinski servis RSE.
Izvori nisu dali dodatne informacije o planu, koliko će biti detaljan, niti u kom formatu će biti predstavljen.
Služba za medije Bijele kuće nije odgovorila na upit RSE-a za komentar.
Kelog je prošle sedmice rekao da Tramp ima "čvrstu" strategiju za okončanje rata u Ukrajini u roku od nekoliko mjeseci. Izjava je uslijedila u jeku razgovora iza kulisa i pregovora u pozadini kako bi se pronašao način da se okonča skoro trogodišnja ruska invazija.
On i drugi zvaničnici nagovijestili su plan za postizanje, kako navode Trampovi saveznici, "mirom kroz snagu". Plan uključuje potencijalno zamrzavanje sukoba i ostavljanje teritorija koje je okupirala Rusija u neriješenoj situacije. To uključuje i davanje bezbjednosnih garancija Ukrajini, ali nije precizirano kakve bi one bile.
Kremlj je u srijedu najavio povećanje kontakata sa SAD u vezi sa nastojanjem da se pronađe rješenje za rat. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Moskva spremna da pregovara s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uprkos odbijanju ruskog predsednika Vladimira Putina da sa njim razgovara jer mu je mandat istekao prošle godine.
Ukrajina nije mogla da organizuje izbore pošto je od početka rata u vanrednom stanju.
Prema Kelogovim riječima, SAD razmatraju mogućnost da izvrše pritisak ne samo na Moskvu, već i na Kijev da dođe za sto. On je upozorio da će obje strane morati da naprave ustupke ako se nadaju pregovorima o rješenju rata.
Zelenski je "već nagovijestio da će ublažiti svoju poziciju o teritoriji", rekao je Kelog 1. februara i dodao da će "Putin takođe morati da ublaži svoje stavove".
Tramp je insistirao da želi brzo da okonča rat i rekao da želi da se sretne s Putinom što je prije moguće.
Zelenski je takođe rekao da je njegov tim u kontaktu sa Trampovom administracijom na "opštem nivou", ali je rekao da vjeruje da će uskoro biti sastanaka licem u lice.
Zelenski je rekao u intervjuu britanskom novinaru Pirsu Morganu objavljenom u utorak na Jutjubu da bi pristao na direktne razgovore s Putinom, ali da SAD i Evropska unija moraju da učestvuju.
- Ako ljudi vjeruju da moramo da pređemo na diplomatski kolosjek, a vjerujem da smo spremni da pređemo na diplomatski kolosjek, moraju postojati SAD, Evropa, Ukrajina i Rusija - naveo je on.
Upitan u intervjuu kako bi se osjećao sjedeći naspram Putina za pregovaračkim stolom, Zelenski je rekao: "Ako je to jedina osnova u kojoj možemo da donesemo mir građanima Ukrajine i da ne izgubimo ljude, definitivno ćemo ići na tu osnovu".
- Neću biti ljubazan prema njemu, smatram ga neprijateljem. Iskreno govoreći, mislim da i on mene smatra neprijateljem - rekao je Zelenski.

SAD bi mogle da predstave Trampov mirovni plan za Ukrajinu sljedeće sedmice

Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je rekao da vjeruje da će Donald Tramp pronaći rješenje za mir u Ukrajini i dodao da je Moskva spremna za dijalog. Sam Tramp je pak prije dva dana objavio kome će povjeriti zadatak da što prije osigura mir u ratu koji traje gotovo tri godine.
Radi se o Kitu Kelogu, penzionisanom američkom general-potpukovniku. Prije dva dana su objavljeni obrisi njegovog plana za okončanje rata u Ukrajini, a juče su američki mediji objavili više detalja.
Kelog je ranije rekao da bi svaka američka politika za okončanje rata trebalo da uključi ​​zahtjeve za prekidom vatre i sporazumnim rješenjem, podsjeća Newsweek.
<h2>Ključan čovjek za okončanje rata</h2>
Kelog (80), koji je bio savjetnik za nacionalnu bezbjednost bivšeg potpredsjednika Majka Pensa tokom prethodne Trampove administracije, biće ključna figura za okončanje rata, za koji je Tramp u kampanji govorio da ga može brzo riješiti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTrumpDailyPosts%2Fstatus%2F1861832731174511051%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1861832731174511051%7Ctwgr%5Ebfbbb889b469de31604af5d2b3a8d28d583ca2d7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kelog je u maju objavio plan u koautorstvu s bivšim Trampovim saradnikom Fredom Flajcom, koji je pozivao na prestanak vojne pomoći Ukrajincima u slučaju da Kijev ne pristane na mirovne pregovore s Rusijom. U tom dokumentu se navodi da bi sukob trebalo da bude zamrznut duž trenutnih linija ratišta, što bi, ako se pogleda današnja situacija na fronti, ostavilo Rusiji kontrolu nad približno petinom ukrajinske teritorije.
U dokumentu je navedeno da bi trebalo da postoji "zvanična politika SAD-a za traženje primirja i sporazumno rješenje ukrajinskog sukoba".
<h2>Uslovili bi američku vojnu pomoć Ukrajini</h2>
U planu se predviđa da SAD nastavi da pruža oružje i pomoć Ukrajini kako bi osigurali da Rusi "ne napreduju na ratištu i ne napadnu ponovo nakon prekida vatre ili mirovnog sporazuma". Dalja američka vojna pomoć Kijevu bi "zahtijevala od Ukrajine da učestvuje u mirovnim pregovorima s Rusijom".
U dokumentu se navodi da bi SAD i njegovi partneri u NATO-u, s namjerom dovođenja Putina za pregovarački sto, trebalo da odgodi članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu u zamjenu za sigurnosna jamstva.
Prema tom planu, Kijev bi takođe trebalo da shvati da će trebati puno vremena da vrati sav svoju okupiranu teritoriju, ali i da bi djelimično ukidanje sankcija Rusiji moglo gurnuti Kremlj prema miru.
<h2>"Tramp je rekao da će završiti rat za 24 sata. U to vjerovatno nije ni sam vjerovao"</h2>
Nije jasno hoće li Tramp postupati po planu za okončanje rata čiji je Kelog koautor. Tu treba podsjetiti da je Tramp rekao da bi mogao završiti rat u Ukrajini i prije svoje inauguracije 20. januara.
- Donald Tramp je obećao da će završiti rat u Ukrajini u 24 sata, ali to je nemoguće. Vjerovatno čak ni on u to nije vjerovao - rekao je za Newsweek Čedomir Nestorović, profesor geopolitike na poslovnoj školi ESSEC u Singapuru.
- S druge strane, on želi da djeluje i zato će se zalagati za princip razmjene teritorija za mir iako niko ne zna koje teritorije ni kakav mir to podrazumijeva - rekao je Nestorović.
<h2>"I Putin želi da djeluje &nbsp;brzo"</h2>
Što se Putina tiče, Nestorović kaže da i on želi da djeluje brzo.&nbsp;
- Rok do 20. januara je privlačan i njemu i Trampu jer bi američki predsjednik mogao započeti mandat bez sukoba u Ukrajini - rekao je Nestorović.
Treba napomenuti da ruske snage trpe enormne gubitke usprkos napredovanju na ratištu, o čemu svjedoči i podatak koji je izračunao estonski analitičar Artur Rehi. On tvrdi da je prosječan životni vijek ruskog vojnika od potpisivanja ugovora tek mjesec dana. Još jedan faktor koji bi mogao uticati na Putina je dramatično slabljenje ruske valute rublja zbog učinka zapadnih sankcija.&nbsp;
Na početku Putinove invazije na Ukrajinu Kelog je omalovažavao rusku vojsku kao "nacionalnu gardu Vermonta s nuklearnim oružjem".&nbsp;
- Mislili smo da su ti tipovi stvarno visoki tri metra. Nisu, nego oko metar i po - slikovito je rekao u intervjuu za Fox News u martu 2022.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeyFCSGLUUss&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Tvrdio da je Džo Bajden postupnim naoružavanjem Ukrajine "zarobio Ameriku u beskrajnom ratu"
U dokumentu objavljenom u novembru 2023. za America First Policy Institute, Kelog je kritikovao postupno naoružavanje Ukrajine koje je sprovodila Bajdenova administracija, te neuspjeh u definisanju pobjede. Rekao je da su "zarobili Ameriku u beskrajnom ratu".
Kelog je dodao da Vašington mora da napusti ideju da je rat igra u kojoj su Putinov odlazak i potpuni poraz Rusije jedini prihvatljivi ishodi.
Tokom intervjua za Glas Amerike u julu Kelog je ponovio svoju optužbu da su Bajdenova administracija i Zapad bili previše oprezni u pomoći Ukrajini.&nbsp;
<h2>"Rusiji morate dati razlog za pregovore"</h2>
- Donekle krivim ovu administraciju i Zapad što nisu podržali Ukrajinu kada je trebalo. Rusiji morate dati razlog za pregovore - rekao je Kelog.
Nedavno je Kelog za Fox News rekao da bi Bajdenova odluka da Ukrajini odobri korišćenje dalekometnih američkih projektila tipa ATACMS na metama duboko u Rusiji mogla pomoći budućem predsjedniku Trampu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgeneralkellogg%2Fstatus%2F1860030803314639031%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1860030803314639031%7Ctwgr%5Ebfbbb889b469de31604af5d2b3a8d28d583ca2d7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- On je zapravo dao predsjedniku Trampu više opcija. On se sada može povući, može ići lijevo, može ići desno, može učiniti nešto - rekao je Kelog.

I Putinu i Trampu se žuri da završe rat u Ukrajini: Cure detalji plana

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp predložio je generala Kita Keloga za specijalnog izaslanika SAD za Ukrajinu.
- Sa velikim zadovoljstvom imenujem generala Kita Keloga za pomoćnika predsjednika i specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju. Kit je imao istaknutu vojnu i poslovnu karijeru, uključujući službu na veoma osjetljivim pozicijama od nacionalne bezbjednosti u mojoj prvoj administraciji. Bio je sa mnom od početka - naveo je Tramp na društvenoj mreži „Istina“.
Kelog je u junu, zajedno sa Trampovim savjetnikom Fredom Flajcem, iznio plan za rješavanje sukoba u Ukrajini i prema tom planu prekid vatre će se zasnivati na trenutnom stanju na frontu.
- Mi govorimo Ukrajincima: morate da sjednete za pregovarački sto, ako to ne uradite, američka podrška će presahnuti - naveli su tada.
Prema njihovim riječima, Tramp je pozitivno reagovao na plan, ali nije poznato da li je saglasan s njim u potpunosti.
Kelog je general-potpukovnik i veteran rata u Vijetnamu, a dugo je radio u Pentagonu na raznim dužnostima i bio je u zgradi i kada se dogodio teroristički napad 11. septembra 2001. godine.
Prije Keloga, u medijima su kao mogući kandidati za mjesto specijalnog izaslanika za Ukrajinu figurirali i bivši direktor obavještajnih službi Ričard Grenel i Trampov pravni savjetnik Boris Epštajn, rođen u Rusiji.

Tramp imenovao Kita Keloga za specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju

U emisiji Srećan dan govorimo o vazduhu koji udišemo, snazi muzike i važnosti sna za cjelokupno zdravlje.
Koliko je vazduh zaista čist i kakve posljedice ima po zdravlje.
Otkrivamo i koji gradovi u svijetu imaju najčistiji vazduh.U drugom dijelu emisije gošća je Petra Radulović, sopran, koja kroz interpretaciju pjesme „Ko li mi te brani“ govori o vanvremenskim porukama, emociji i snazi muzike da sačuva prave vrijednosti.
Bavimo se i temom &nbsp;kvalitet sna i položaj spavanja. Zašto način na koji spavamo utiče na kičmu, disanje, hormone i opšte zdravlje, i kako male promjene mogu donijeti veliki boljitak u svakodnevnom funkcionisanju.
Gledajte Srećan dan od devet do 11sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: Vazduh koji udišemo, snaga muzike i važnost sna

Na Dan oslobođenja Podgorice, &nbsp;u Budilniku na Televiziji E pitamo da li je Glavni grad spreman za izazove ka EU, te kako sačuvati autentični duh u vremenu ubrzanih promjena, šta od nekadašnjeg grada prepoznajemo danas, a šta smo dužni da sačuvamo za buduće generacije...
Osvrćemo se i na političku sliku - kakve poruke nosi Dan oslobođenja i kako izgleda Podgorica iz ugla onih koji je vode.
Govorićemo i o ljudima koji svakodnevno mijenjaju društvo nabolje. Udruženje roditelja djece sa poteškoćama u razvoju dobitnik je Nagrade „19. decembar“ - priznanja za istrajnost, humanost i borbu za dostojanstvo svakog djeteta.
Istražujemo i turistički potencijal - šta Glavni grad nudi posjetiocima, a šta je ono što ih najviše privlači i zbog čega se vraćaju. Na kraju, donosimo prazničnu atmosferu - počinje Podgorički pazar, mjesto susreta, zabave i radosti za cijelu porodicu.

Budilnik na TV E: Je li Glavni grad spreman za izazove ka EU, što od nekadašnjeg grada prepoznajemo danas...

Ovo što se trenutno dešava u Pljevljima je zločin protiv čovječnosti, najgori mogući ekološki zločin, kazao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević za Radio Slobodna Evropa, ilustrujući život u ovom gradu posljednjih dana.
Naime, u ovoj sjevernoj opštini od 13. decembra su izmjerena ekstremna prekoračenja štetnih čestica sumpor-dioksida (SO₂) u vazduhu.
Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, vrijednosti su dostizale i do 805 mikrograma po kubnom metru, što je višestruko iznad dozvoljene satne granice od 350 i dnevnog limita od 125.
Ekstremne vrijednosti zagađenja se poklapaju sa “puštanjem u rad” državne Termoelektrane ali i preko 4.000 ložišta domaćinstva za grijanje tokom zime, gdje većina za ogrijev koristi ugalj.
Čestice koje nastaju tokom loženja, klasifikovane su kao kancerogene.
Međutim, iz Elektroprivrede Crne Gore su saopštili da Termoelektrana nije uzrok zagađenja i najavili umanjenje tri računa za struju ovom gradu za 50 odsto.
Povodom te odluke, ljekar Ilhan Tursumović je 17. decembra na protestnom skupu u Pljevljima povodom zagađenja rekao da je samo u tom gradu “ljudski život jeftiniji od kilovata električne energije”.
Inače, Pljevlja su mali rudarski grad na sjeveru zemlje, sa oko 30 hiljada stanovnika.
Zbog pogoršanja kvaliteta vazduha, Institut za javno zdravlje Crne Gore izdao je preporuke i upozorenja.
Posebno su, kažu, ugrožene trudnice, mlađa djeca, stariji, kao i oboljeli od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.
Preporučili su izbjegavanje boravka i fizičkih aktivnosti na otvorenom, apelovali da se ne provjetravaju stambene prostorije.
U Opštoj bolnici Pljevlja trenutno je hospitalizovano devetoro djece, koja su, kako se navodi u saopštenju Ministarstva zdravlja, stabilno.
- Širom Crne Gore zabilježen je porast broja djece sa respiratornim tegobama, što povezuju sa sezonskim talasom virusnih infekcija, a ne isključivo sa zagađenjem vazduha - navedeno je u saopštenju.
<h2>Ko je krivac za zagađenje?</h2>
Termoelektrana Pljevlja puštena je u pogon 1. decembra, nakon višemjesečne ekološke rekonstrukcije čiji je cilj smanjenje emisija štetnih gasova. Trenutno je u probnom režimu.
Investicija je vrijedna oko 80 miliona eura.
Opozicija i dio civilnog sektora tvrde da je Termoelektrana uključena bez funkcionalnog sistema za odsumporavanje i bez potrebnih inspekcijskih saglasnosti, te da se nagli rast koncentracija sumpor-dioksida u Pljevljima poklapa sa njenim ponovnim radom.
Iz državne Elektroprivrede Crne Gore tvrde da termoelektrana nije uzrok zagađenja i da u fazi probnog rada ekološki podsistemi ne funkcionišu istovremeno, već se uključuju postepeno.
Kako navode, to je standardna tehnička praksa.
Ističu i da je zagađenje u Pljevljima dugogodišnji, sezonski problem, na koji utiču individualna ložišta i nepovoljni meteorološki uslovi.
Ministar ekologije Damjan Ćulafić saopštio je da je ekološka inspekcija tokom nadzora u Termoelektrani Pljevlja utvrdila da automatski sistem za mjerenje emisija ne funkcioniše, zbog čega je naloženo njegovo osposobljavanje i sprovođenje nezavisnih mjerenja.
<h2>“Ovo je zločin protiv čovječnosti”</h2>
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević ocjenjuje da je Termoelektrana Pljevlja najveći pojedinačni zagađivač u gradu, iako, kako kaže, nije jedini.
- Trebalo bi je odmah ugasiti. Ovo što se trenutno dešava u Pljevljima je zločin protiv čovječnosti i jedan od najtežih ekoloških zločina, jer nadležni znaju da uređaji za odsumporavanje ne funkcionišu i da sirovi dim ide direktno u atmosferu i ugrožava zdravlje građana - kaže Dragićević za RSE.
Navodi da Termoelektrana koristi stotine tona uglja po satu i zbog toga je najveći izvor sumpor-dioksida.
- Suštinski problem Pljevalja je dugogodišnja zavisnost od uglja – i za proizvodnju struje i za grijanje - istakao je Dragićević.
Upozorava da, osim Termoelektrane, značajan izvor zagađenja predstavljaju i hiljade individualnih ložišta, kao i gradska toplana, u kojima se tokom zime sagorijevaju velike količine uglja i sirovog drveta.
Ukazuje da se ovim problemom sistemski niko nije bavio decenijama.
Kao ključne mjere navodi zabranu prodaje uglja fizičkim licima, obustavu rada Termoelektrane dok se u potpunosti ne osposobe uređaji za odsumporavanje i sistem za transport šljake, kao i subvencionisanje električne energije kako bi se građani motivisali da pređu na održivije izvore grijanja.
<h2>Sumpor-dioksid okupio građane na protest</h2>
Rekordno prekoračenje koncentracije sumpor-dioksida okupio je na protestu nekoliko stotina građana 17. decembra.
Zatražili su da se Termoelektrana zatvori dok se ne završi njena potpuna ekološka rekonstrukcija, i poručeno da zdravlje Pljevljaka mora biti iznad interesa energetskih kompanija.
Kritikovali su i odluku Elektroprivrede da domaćinstvima u tom gradu odobri 50 odsto popusta na aktivnu električnu energiju, navodeći da se radi o umanjenju od 10-15 eura.
- Naše zdravlje ne može da se plati popustom od deset ili petnaest eura na račun za struju. Ne tražimo subvencije, nego vazduh koji ne truje našu djecu. Samo je u Pljevljima život jeftiniji od kilovata električne energije - kazao je doktor Ilhan Tursumović i dodao da svaki četvrti Pljevljak umire od posledica zagađenja vazduha.
Građanski aktivista Pavle Čolović kazao je da je odavno nepodnošljivo.
- Pljevlja nisu pepeljara. Građani nisu kolateralna šteta. Djeca nisu statistika. Nećemo ćutati, niti se povući. I nećemo da dišemo pepeo da bi se neko pravio da je sve u redu. Vazduh je pravo. Ćutanje je saučesništvo. Vrtić nam je udaljen tri minuta hoda od kuće, ali djecu do tamo vozim autom. Disati se ne može, pa makar malo da umanjim štetu. Ili makar mislim da ih čuvam - kaže Jovan iz Pljevalja za Radio Slobodna Evropa.
<h2>URA podnijela krivičnu prijavu</h2>
Građanski pokret URA podnio je krivičnu prijavu protiv rukovodstva Elektroprivrede Crne Gore i ministra energetike zbog sumnje da je Termoelektrana nezakonito puštena u probni rad i da je time ugroženo zdravlje građana.
Tvrde da elektrana od 1. decembra radi bez potrebnih saglasnosti i nezavršenih segmenata ekološke rekonstrukcije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je poručio je i da su nadležni morali pokazati veću odgovornost i prisustvo na terenu.
On je posebno ukazao na ulogu Termoelektrane Pljevlja, ističući da su njene emisije direktno povezane sa posljedicama po zdravlje građana.
- Neko u Podgorici mora da čuje šta se dešava u Pljevljima, da je prije neko veče više djece završilo u bolnici upravo zbog ekološke katastrofe koja se desila - rekao je Milatović, dodajući da je nedopustivo što u Pljevljima, usred krize, nije prisutan nijedan član Vlade.
<h2>Regionalni problem</h2>
U noći između 13. i 14. decembra, na državnoj mjernoj stanici zabilježene su satne vrijednosti od 557, 805 i 695 mikroggrama po metru kubnom.
Prema Direktivi Evropske unije o kvalitetu vazduha, satni limit od 350 µg/m³ ne smije biti prekoračen više od 24 puta godišnje.
U Pljevljima je taj prag, prema dostupnim podacima, premašen 23 puta u samo tri dana, od subote do ponedjeljka, 15. decembra.
Izvještaj Bankwatch Network “Uskladiti ili zatvoriti” 2025 pokazuje da termoelektrane na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana više od sedam godina nisu ispunile obaveze za smanjenje emisija štetnih gasova, uključujući sumpor-dioksid.
Prema podacima iz izvještaja, ukupne emisije SO₂ iz termoelektrana obuhvaćenih nacionalnim planovima za smanjenje emisija u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji bile su šest puta veće od zakonom dozvoljenih u 2024. godini.
Situacija u Pljevljima je ogledalo šireg regionalnog problema o kojem godinama piše Bankwatch.
U njima se često ponavlja informacija da mali broj termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu emituje više SO2 nego preko 200 takvih postrojenja u EU

Ljekar Tursumović: Samo u Pljevljima je život jeftiniji od kilovata struje

Vlada Crne Gore donijela je na današnjoj sjednici Odluku o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca iduće godine.
Na prijedlog Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga za 2026. godinu utvrđena je godišnja kvota u ukupnom broju od 28.988 dozvola.
- Iz navedenog broja, izdvaja se 5.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, koje Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, može dodatno rasporediti za pojedine namjene, u skladu sa potrebama tržišta rada na zahtjev Zavoda za zapošljavanje Crne Gore - naveli su u Vladi.
Za zapošljavanje stranaca se, kažu oni, utvrđuje 21.668 dozvola i za sezonsko zapošljavanje 2.320 dozvola.
- Dakle, iz ukupno utvrđenog broja raspoređeno je 23.988 dozvola - naglasili su u Vladi.
Najviše dozvola, prema njihovim riječima, je opredijeljeno za usluge smještaja i ishrane - 6.150 dozvola, građevinarstvo - 6.000 dozvola, ostale uslužne djelatnosti - 5.268 dozvola, trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala - 1.453 dozvola, stručne, naučne, inovacione i tehničke djelatnosti - 1.200 dozvola, informisanje i komunikacije - 878 dozvola i prerađivačka industrija - 527 dozvola.
- Zakonom o strancima propisano je da godišnji broj dozvola za privremeni boravak i rad stranaca-godišnju kvotu utvrđuje Vlada, u skladu sa migracionom politikom, stanjem i kretanjem na tržištu rada u Crnoj Gori, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, za narednu godinu. Godišnjom kvotom utvrđuju se djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati. U okviru godišnje kvote odvojeno se utvrđuje godišnja kvota za zapošljavanje i za sezonsko zapošljavanje stranaca - naveli su u Vladi.
Godišnja kvota se, kako su dodali, utvrđuje na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove rada, uz prethodno pribavljena mišljenja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, organa državne uprave nadležnih za pojedine djelatnosti za koje se utvrđuje godišnja kvota i Socijalnog savjeta.

Vlada utvrdila brojku za 2026. godinu: Strancima 28.988 dozvola za privremeni boravak i rad

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Tag: kit-kelog