Košarkaši Budućnost Volija nastavljaju sa briljantnim izdanjima u Eurokupu.
"Plavi" su večeras u "M:tel dvorani Morača" upisali petu uzastopnu pobjedu u tom takmičenju, i to uz dominantno izdanje protiv Ulma - 101:71 (26:21, 27:23, 26:7, 22:20).
Bila je to odlična partija izabranika Andreja Žakelja, koji su, uz odlično izdanje u napadu, neprestano uvećavali prednost. Tako je pitanje pobjednika bilo riješeno već u trećoj četvrtini, u čijoj su završnici Podgoričani bili na plus 30. Upravo je uz tu razliku i okončan večerašnji susret, koji je odigran pred oko 2.500 navijača.
Rašid Sulejmon priveo je meč kraju uz 19 poena, Oleksandr Kovilar dodao je 13, a Skajlar Mejs, Nikola Tanasković i Jogi Ferel po 11. Pritom, Ferel je upisao tri trojke, koliko i Flečer Megi. Kod gostiju je bolji od ostalih bio Jensen sa 15 poena.
Tokom prvog perioda igre rivali su se smjenjivali u vođstvu sve do finiša. A onda smo vidjeli seriju Budućnost Volija 6:0 - pogađali su Sulejman i Mejs, na semaforu je bilo 26:21, a tim je rezultatom i završena uvodna četvrtina.
Nastavili su Podgoričani sa efikasnim izdanjem i u nastavku, ali ni igrači Ulma nijesu imali loš šuterski učinak, tako da je pri odlasku na odmor bilo 53:44.
Tek što je počela treća četvrtina, Podgoričani su uz dvije vezane trojke Sulejmona i Ferela, a onda i pogocima Tanaskovića Sulejmona za dva, bili na plus 20 (66:46). Ulm je u tom periodu punih pet minuta bio bez postignutog poena.
Sve je u tim momentima bilo jasno, Budućnost Voli uskoro je bila na čak 30 razlike (79:49). O tome kako je izgledao odnos snaga u trećoj četvrtini, najbolje će reći sam rezultat iz tih 10 minuta - 26:7.
U završnici susreta, domaći su se donekle opustili, ali ni to nije bilo dovoljno njemačkom sastavu da meč privede kraju uz donekle podnošljiviji zaostatak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dominacija "plavih": Budućnost pobijedila Ulm sa 30 razlike

Košarkaši Budućnosti Volija pobijedili su večeras u Podgorici ljubljansku Iliriju 84:78, u sedmom kolu B grupe Admiralbet ABA lige.
Budućnost je upisala peti trijumf, ali je do njega došla teže od očekivanog.
Podgorički košarkaši dugo su se mučili, imali su zaostatak i od deset poena, a do pobjede došli su zahvaljujući igri u finišu treće i početkom posljednje četvrtine.
Serijom od 8:0 došla je do dvocifrene prednosti (76:62), koja je u 34. minutu iznosila i maksimalnih 15 poena.
Najefikasniji u pobjendičkom timu bio je Nikola Tanasković sa 20, Aksel Butej je ubacio 12, a poen manje Oleksandr Kovliar.
U ekipi iz Ljubljane, koja je upisala četvrti poraz, najbolji je bio Ognjen Jaramaz sa 19 koševa.
Budućnost će u osmom kolu, 23. novembra, biti gost Mege.
Prije toga u utorak očekuje je meč sa njemačkim Ulmom, u osmom &nbsp;kolu Evrokupa.

Budućnost teže od očekivanog do pobjede protiv Ilirije

Košarkaši Budućnosti Volija ugostiće sjutra u Podgorici ljubljansku Iliriju u sedmom kolu B grupe Admiralbet ABA lige.
Gost u M:tel dvorani Morača je debitant u regionalnom takmičenju, koji je u dosadašnjem dijelu sezone ostvario dva trijumfa i tri poraza.
Budućnost je u prošlom kolu, protiv Crvene zvezde, prekinula seriju od četiri pobjede, a između dva meča u ABA ligi zabilježila je važnu pobjedu protiv njemačkog Kemnica u Eurokupu.&nbsp;
Trener Andrej Žakelj kazao je da Ilirija igra dobru košarku i uspijeva da izvuče maksimum iz svake utakmice.
- Dobro se pripremaju i odlično su vođeni — to se vidjelo i protiv Spartaka. To je ekipa prema kojoj moramo da imamo puno poštovanja i za koju moramo da se kvalitetno pripremimo. Treba da skupimo energiju poslije putovanja i zahtjevne utakmice u Njemačkoj. Važno je da odgovorimo energetski koliko god možemo i da uradimo sve što je potrebno da pobjeda ostane kod kuće- kazao je Žakelj.
Ukrajinski košarkaš u dresu Budućnosti &nbsp;Aleksandar Kovliar smatra da je glavni cilj zaustaviti njihovog plejmejkera.&nbsp;
- Oni su dobra i brza ekipa. Moramo da se držimo našeg plana, da igramo agresivno protiv njih i da ostanemo fokusirani. Ako to uradimo, sve će biti kako treba. Biće teška utakmica ako im dozvolimo njihovu igru, zato je naš glavni cilj da zaustavimo njihovog plejmejkera, njihove najiskusnije igrače i da budemo maksimalno agresivni- kazao je Kovliar.&nbsp;
Subotnji duel u dvorani Morača počeće u 19 sati i 30 minuta.&nbsp;

Košarkaši Budućnosti sjutra dočekuju Iliriju

Košarkaši Budućnost Volija igraće večeras u Beogradu protiv Crvene zvezde utakmicu šestog kola B grupe Admiralbet ABA lige.
Podgorički sastav veliki derbi dočekuje nakon šest uzastopnih pobjeda u ABA ligi i Eurokupu.
U regionalnom takmičenju nakon startnog poraza od Spartaka zabilježio je četiri vezana trijumfa.
Crvena zvezda u ABA ligi ima polovičan učinak, ali je u Evroligi u seriji od sedam vezanih pobjeda.
Budućnost je prošle sezone u polufinalu eliminisala Crvenu zvezdu i dobila je tri međusobna duela, od kojh i jedan u gostima.
Utakmica u dvorani "Aleksandar Nikolić" počeće u 20 sati.

Budućnost Voli u Beogradu sa Crvenom zvezdom

Nakon dramatične predstave koja je trajala duže od dva sata, a koja je odigrana u izuzetnom ambijentu, oni su slavili rezultatom 82:79 (21:26, 26:19, 23:16, 12:18).
Silovito su gosti ušli u meč – u uvodna tri minuta pogodili su četiri trojke, uz osam poena Brauna, te je na semaforu bilo 6:14. Uzvratio je na to Sulejmon, zahvaljujući kojem su "plavi" uskoro prišli na 12:16. 
Nastavili su Podgoričani sa dobrim izdanjem te su, minut prije kraja, uz trojku Morgana, prišli na minus dva (21:23). Iako je Bešiktaš nakon 10 minuta vodio pet razlike (21:26), publika u "Morači" mogla je biti zadovoljna energijom i željom domaćih košarkaša.
"Plavi" su na startu druge četvrtine bili na pola koša zaostatka (25:26), ali su na to igrači iz Istanbula odgovorili serijom 0:8. I taman kada je djelovalo kako će gosti uspjeti da se odlijepe – vidjeli smo izuzetnu reakciju igrača Budućnost Volija. Prvo trojka Morgana, pa Ferela – za 35:38.
I onda – tačno tri minuta prije kraja poluvremena – Ferel je ubacio još jednu trojku i Budućnost Voli je izjednačila (38:38). Na ulasku u završni minut, 'plavi' su uspjeli i da preokrenu – Ferel je pogodio oba slobodna bacanja, a potom i Tanasković i bilo je 45:41. Žakeljevi izabranici sačuvali su vođstvo i prilikom odlaska na odmor (47:45).
Tek što je nastavak počeo, Sulejmon je domaćima donio sedam poena prednosti (52:45). Dva minuta kasnije, Ferel je pogodio za 56:47 i Dušan Alimpijević bio je prinuđen da traži tajm-aut. I onda je uslijedio pad u igri domaćih – prokockali su mnogo napada, imali su kikseva i u odbrani, tako da je Bešiktaš nakon pet minuta igre prišao na 56:53.
U završnici trećeg kvartala, „Morača“ je proključala – Morgan je zakucao za 66:59. Nedugo zatim, Mejs je efektno pogodio i Budućnost Voli je bila u sjajnoj seriji 8:0. Upravo uz devet razlike 'plavi' su i dočekali završnu četvrtinu (70:61).
Gosti su otvorili završnu četvrtinu uz šest uzastopnih poena, da bi taj niz prekinuo Butej (72:67). Ipak, tačno pet minuta prije kraja, Vitorio Braun je trojkom poravnao na 74:74.
Vidjeli smo zatim trojku Sulejmona (77:74), zatim su oba rivala prokockala više napada, a onda je Dotson - dva i po minuta prije kraja - smanjio na 77:76. 'Plavi' nijesu zatim iskoristili ni slobodno bacanje ni napad, a na drugoj strani jeste Vitorio Braun i Bešiktaš je ponovo imao prednost - 77:79.
Uzvratio je na to Butej (79:79), a onda je Butsijel blokirao šut Metjuza i večerašnji rivali su uz poravnanje ušli u posljednjih 60 sekundi. Odvažio se potom na šut Sulejmon i pogodio - 'plavi' su opet vodili, a do kraja je ostalo još 38 sekundi.
Uskoro opširnije.
Grupa „B“:
Rezultati: Budućnost Voli – Bešiktaš 82:79, Turk telekom – Panionios 95:67, Burg – Kemnic (u toku), Trento – Lietkabelis (u toku).
Sjutra: Ulm – London (19:00).

U "Morači" pao favorit za osvajanje Eurokupa: Budućnost savladala Bešiktaš

Košarkaši Budućnost Volija igraće večeras u Podgorici protiv Bešiktaša utakmicu šestog kola Eurokupa.
Ekipa iz Istanbula je, nakon startnog poraza od Lijetkabelisa u Panevežisu, vezala četiri trijumfa.
Budućnost je upisala tri pobjede i dva poraza.
Crnogorski i turski predstavnik bili su rivali u grupi i prošle sezone, a oba duela pripala su Bešiktašu - 94:76 u Istanbulu i 90:88 u Podgorici.
Utakmica u dvorani Morača počeće u 19 sati.

Budućnost Voli domaćin Bešiktašu

Iz Uprave policije je saopšteno da će snimati košarkašku utakmicu KK „Budućnost Voli“ iz Podgorice i KK „Bešiktaš“ iz Turske koja će se odigrati 4. novembra u 19 sati u SC "Morača" u Podgorici.
Snimanje će trajati od 18 do 22 sata.
- Uprava policije apeluje na sve građane i navijače da svojim ponašanjem doprinesu da predstojeća utakmica protekne u duhu fer-pleja i međusobnog poštovanja - poručili su u policiji-
Policija će, dodaju oni, u skladu sa zakonom, preduzeti sve mjere kako bi obezbijedila mirnu, bezbjednu i sportsku atmosferu na tribinama i oko sportskog objekta, i poziva građane da uz poštovanje zakona i sportske kulture, doprinesu da ovaj događaj protekne bez incidenata i u sportskom duhu.

Policija će snimati utakmicu KK Budućnost Voli sa Bešiktašom u SC Morača

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Panevežisu litvanski Litkabelis 98:91, u petom kolu B grupe Eurokupa.
To je treći trijumf podgoričkog tima ove sezone, u kojoj ima i dva poraza.
Litvanski predstavnik vezao je četvrti poraz, nakon startnog trijumfa protiv Bešiktaša.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Džuvan Morgan sa 17 poena, Jogi Ferel je ubacio 16, Aksel Butej 15, dok su Nikola Tanasković i Džeri Butsijel meč završili sa po 11.
U timu Nenada Čanka bolji od ostalih bili su Majkl Flauers sa 20 i Ogastin Rabit sa 17 koševa.
Budućnost Voli će u narednom kolu, 4. novembra, ugostiti Bešiktaš.

Budućnost slavila u Litvaniji

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u gostima ekipu Beča 83:78, u utakmici četvrtog kola B grupe Admiralbet ABA lige.
To je treći trijumf podgoričkog tima, dok novajlija u regionalnom takmičenju ima polovičan učinak nakon četiri odigrana meča.
Budućnost je opravdala ulogu favorita, od sredine prve četvrtine, kada je nakon serije od 10:0 stekla dvocifrenu prednost (18:7), kontrolisala je igru i rezultat i konstantno bila u vođstvu.
Domaćin je prijetio, u par navrata uspio je i da smanji zaostatak, ali ne i da iskoristi bespotrebno opuštanje Budućnosti u finišu.
Budućnost su do pobjede vodili Aksel Butej i Džeri Frank Butsijel sa po 13, dok su sa po 11 poena meč završili Rašid Sulajmon i Džejms Tompson.
U ekipi Beča po 18 poena ubacili su Sulejmon Bum i Gregor Glas.
&nbsp;Voli će u 19 sati i 30 minuta, u meču B grupe, biti gost debitanta u regionalnom takmičenju, ekipi Beča.
Oba tima u prva tri kola ostvarili su po dva trijumfa i poraz.
SC Derbi će dva i po sata ranije, u A grupi, ugostiti Igokeu.
Podgorički sastav je u prošlom kolu ostvario prvi trijumf, dok je Igokea bez poraza na startu regionalnog šampionata.

Pobjeda Budućnost Volija u Beču

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici grčki Panionios 91:63, u utakmici četvrtog kola B grupe Eurokupa.
To je drugi trijumf podgoričkog tima, nakon što je na startu takmičenja u gostima bio ubjedljiv protiv London Lajonsa.
Upisao je i dva vezana poraza - od Trenta u Podgorici i Turk Telekoma u Ankari.
Budućnost je odigrala dobar meč i potpuno nadigrala rivala, koji je u Podgorici nastavio seriju poraza.
Već u osmom minutu stekla je dvocifrenu prednost (21:10), na kraju prve četvrtine razlika je iznosila 15 (28:13), a u 16. minutu 22 poena (45:23).
Uoči posljednjih deset minuta domaćin je vodio 73:44, a u 35. rekordnih 34 razlike (85:51).
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Aksel Butej sa 16, Flečer Megi je ubacio 15, a Rašid Sulajmon 13 poena. 
U ekipi iz Atine najbolji je bio Met Luis sa 13 poena.
Budućnost Voli će u narednom kolu, 29. oktobra, igrati sa litvanskim Lietkabelisom.

Budućnost ubjedljiva protiv Panioniosa

Službenici Uprave policije su tokom prethodne sedmice, u okviru akcije “Stranac” realizovali 190 represivnih mjera prema stranim državljanima, a 73 će morati da napuste zemlju.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, otkazan je boravak za 16 stranih državljana, donijeto 26 rješenja o povratku lica, protjerana su i prinudno udaljena po tri strana državljanina.
I- niciran je prestanak privremenog boravka za 25 stranih državljana i izdato 117 prekršajnih naloga, odnosno podnijeto prijava.
Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 14.340 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 9.391 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.476 rješenja o povratku lica, prinudno udaljeno 193 lica, dok je 170 stranih državljana protjerano iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 1.756 lica, dok je za 1.354 lica iniciran prestanak privremenog boravka - navedeno je u saopštenju policije.

Realizovano 190 mjera prema strancima, 73 će morati da napusti zemlju

Optuženi Mario Milošević u Višem sudu kategorično je negirao da je 21. maja 2018. godine ubio Miodraga Kruščića. Dodao je i da mu je žao zbog toga što se dogodilo Kruščiću jer je sa njim uvijek bio u "dobrim odnosima" konstatujući da “prisustvuje tuđem suđenju”.
- Ne poznajem nikoga ko je želio loše Kruščiću, da sam imao bilo kakvu informaciju da će ovo da mu se dogodi, nikada to ne bih dozvolio - kazao je Milošević. &nbsp;
Smatra da je suluda tvrdnja Tužilaštva da je on ubio Kruščića i da je bio član neke kriminalne organizacije.&nbsp;
On se osvrnuo i na ranjavanje novinarke Olivere Lakić, ističući da ne bi dozvolio da joj se nešto dogodi.
- Zaštitio bih je, kao što sam puno puta zaštitio žene. Mislim da sve ovo ona zna, kao i što zna ko je stvarno krivac i da po ovoj optužnici neće dobiti pravdu - kazao je optuženi.
On je dodao da godinama nikog ne interesuje da se sazna istina.
- Dvije osobe su još ostale koje su učestvovale u fabrikovanju ove optužnice a da nijesu u zatvoru. Postavlja se pitanje tužiteljki - zašto štiti V.V., kojeg i sama gospođa Lakić označava kao krivca i za kojeg cijela Crna Gora zna da on to i jeste - naveo je Milošević. On je aludirao na bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića.
Milošević je problematizovao status svjedoka Bajrama Piste, koji je svjedok saradnik u još nekoliko predmeta.&nbsp;
- Treba vidjeti što je Enis Baković radio sa njim, što je dogovarao. Bilo bi zanimljivo da se vidi ko je Bajrama Pistu posjećivao od službenika policije u UIKS-u. Kada već neće tužiteljka, ja pozivam nadležne da to ispitaju - rekao je Milošević.
On je istakao da SDT svoje neosnovanje tvrdnje pokušava da potkrijepi sa navodnim porukama sa Skaj aplikacije. Te poruke, prema njegovim tvrdnjama, nemaju nikave veze, sve i da je istina što piše i da su validne pred sudom, Milošević kaže da ih on nije pisao.
Osim Miloševića odbranu je iznio i optuženi Aleksandar Ljumović koji je takođe negirao krivicu, istakavši da nema veze sa djelom za koje se tereti.
- U istrazi sam proveo šest mjeseci. Izašao sam iz pritvora i nastavio život van Crne Gore. Sve dok me nijesu uhapsili po potjernici za isto krivično djelo. Stavljeno mi je na teret djelo sa kojim nemam veze. Uhapšen sam pred ženom i djecom. Tražim da mi sud ukine pritvor - naveo je Ljumović.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Filip Knežević, Aleksandar Ljumović, Mario Milošević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Darko Lalović i Sanja Božović.
Oni se terete za više teških krivičnih djela- stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga.
Pored optužbe za napad na novinarku Oliveru Lakić 8. maja 2018. godine i ubistvo Miodraga Kruščića 21. maja 2018. godine, ova grupa se tereti i za krijumčarenje 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru 26. januara 2021. godine.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 26. novembra.

Milošević: Nijesam ubio Kruščića, sa njim sam bio u dobrim odnosima

Ekonomska i trgovinska saradnja imaju poseban potencijal, pa na njima treba držati fokus. Međusobno razumijevanje i dijalog predstavljaju osnov za zajedničke aktivnosti na dobrobit naših država i građana, poručeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića tsa ministrom vanjskih poslova Kraljevine Saudijske Arabije, princom Faisalom bin Farhanom Al Saudom u Rijadu. Ibrahimović je naglasio da Crna Gora i Kraljevina Saudijska Arabija dijele jasnu posvećenost jačanju međusobne povezanosti, snažnijoj privrednoj saradnji i umrežavanju poslovnih zajednica, što predstavlja osnovu za dalji razvoj sveukupnih odnosa.&nbsp; On je izrazio posebno zadovoljstvo zbog osnažene komunikacije na političkom i radnom nivou uz uvjerenje da će se započeta, obostrano korisna dinamika u narednom periodu dodatno produbiti. - U tom kontekstu, posjeta je označila važan iskorak u pravcu jačanja odnosa dvije države, koje će dodatno biti osnaženo otvaranjem Ambasade Crne Gore u Rijadu - saopšteno je iz MVP-a. Princ Faisal bin Farhan Al Saud je tokom sastanka istakao spremnost za dalje unapređenje ukupne saradnje dvije države.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124141148_db333690cacce2d18711f0d934d2547899c36be5ada34bb39502c1c2365151f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124141148_db333690cacce2d18711f0d934d2547899c36be5ada34bb39502c1c2365151f7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Ibrahimović sa Faisalom bin Farhanom Al Saud"> </figure>  Pohvalivši ambicioznu razvojnu viziju Crne Gore i perspektivu skorog članstva u Evropskoj uniji, iskazao je zainteresovanost za intenziviranje investicionih aktivnosti, prepoznajući Crnu Goru kao atraktivno i stabilno okruženje za razvoj novih projekata u oblastima od zajedničkog interesa.&nbsp; Naglasio je i važnost kontinuiranog dijaloga na svim nivoima, kao temelja za dalji napredak odnosa, uz uvjerenje da će novi formati saradnje doprinijeti i snažnijem povezivanju institucija. On je ukazao na otvorenost Saudijske Arabije za razmatranje dodatnih inicijativa usmjerenih na unapređenje saradnje dvije države.&nbsp; Razmijenjena su mišljenja o najvažnijim geopolitičkim kretanjima i istaknuta spremnost obje države da nastave da konstruktivno djeluju i doprinose izgradnji međunarodnog mira i bezbjednosti.

Ibrahimović sa princom Al Saudom: Fokus na ekonomskoj i trgovinskoj saradnji

Ambasadorka Crne Gore u Slovačkoj Stanica Anđić predala je akreditivna pisma predsjedniku Slovačke Petru Pelegriniju, čime je zvanično stupila na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Slovačkoj Republici - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
Anđić je, kako se navodi u saopštenju, zahvalila predsjedniku Slovačke na kontinuiranoj podršci koju njegova zemlja pruža Crnoj Gori, posebno u kontekstu evropske integracije.&nbsp;
- Naglasila je da će svoj mandat posvetiti daljem razvoju saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, te podvukla značaj održavanja dinamičnog političkog dijaloga i intenziviranja bilateralnih aktivnosti - kazali su u MVP.
Pelegrini je, kako dodaju, izrazio uvjerenje da će njen mandat doprinijeti daljem unapređenju odnosa između dvije države.
- Dodatno je naglasio kontinuiranu podršku Slovačke evropskom putu Crne Gore, te je pohvalio dosadašnji napredak - navodi se u saopštenju.
U razgovoru sa državnim sekretarom Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Marekom Eštokom, kako se dodaje, sagovornici su usaglasili da se uzvratne političke konsultacije na nivou ministarstava vanjskih poslova održe u Podgorici na proljeće 2026. godine, što će predstavljati važan doprinos daljem produbljivanju saradnje.

Anđić stupila na dužnost ambasadorke Crne Gore u Slovačkoj: Mandat ću posvetiti daljem razvoju saradnje

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Tag: kk-buducnost-voli