Košarkaši Mornara slavili su u derbiju 8. kola Prve A lige u Bijelom Polju protiv Jedinstva 100:89 i upisali peti trijumf u sezoni. Bjelopoljci su doživjeli drugi poraz zaredom, nakon Danilovgrada u prošlom kolu, a imaju 7 pobjeda uz utakmicu više.
S velikom pažnjom iščekivao se duel u dvorani "Nikoljac", s obzirom na poziciju Jedinstva, ali i nekoliko neplaniranih poraza Mornara u dosadašnjem toku sezone. Derbi kola je opravdao očekivanja, a Mornar je imao pravu reakciju i kontrolisao utakmicu tokom većeg dijela. Bjelopoljci, koji su doselektirali ekipu nakon odlaska jednog od ključnih igrača, plejmejkera Kolinsa, otvorili su meč bolje i imali tokom prve četvrtine devet poena prednosti (20:11), ali je onda Mornar upalio motore i već do kraja prve dionice preokrenuo (32:30), a na poluvremenu imao vođstvo 63:56, uz jaku napadačku igru na obje strane.
U nastavku su gosti samo uvećali prednost (tokom treće četvrtine na maksimalnih 17 razlike) i iskontrolisali utakmicu do kraja, na krilima raspoloženih Mejsona i Vranješa. Vidjelo se da je jednom od naših timova koji ove sezone nastupa u Drugoj ABA ligi duel u Bijelom Polju bio izuzetno važan, kako ne bi izgubili priključak sa vodećim timovima, a predvodio ih je Alston Mejson sa 33 poena, dok je Nemanja Vranješ postigao 26, od čega 6 trojki iz 12 pokušaja. U ekipi Jedinstva nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević imao je moćan dabl-dabl učinak sa 28 poena i 16 skokova, uz to i 5 asistencija, a Nemanja Knežević postigao je 20 poena.
Poput Jedinstva i Lovćen je vezao drugi poraz, nakon što je sezonu otvorio sa 6 pobjeda zaredom. Cetinjani su u ovom kolu izgubili u gostima od Dečića 88:76. Meč je usmjeren na stranu Tuzana u drugoj četvrtini, koju su dobili čak 31:10. Do kraja je Lovćen uspio da se približi na 4 poena zaostatka, ali je Dečić odbio taj nalet u posljednjoj četvrtini i mirno priveo utakmicu kraju za treću pobjedu u sezoni. U pobjedničkoj ekipi Marko Koljević postigao je 22 poena, Aleksandar Bulatović 18, a kod Cetinjana Miloš Latković je bio najefikasniji sa 31 poenom i po 5 skokova i asistencija.
Treću pobjedu u sezoni ostvario je i Ibar, na gostovanju Danilovgradu 88:75, što je domaćina ostavilo na samo jednom trijumfu na začelju tabele. Mlada ekipa Danilovgrada dosta je oscilirala, jer je nakon dvocifrene prednosti u prvoj četvrtini, već u drugoj dozvolila preokret i na poluvremenu gubila 41:39. Igrao se egal meč do sredine treće četvrtine kada su se gosti odlijepili i kontrolisali prednost do kraja. Iskusni Nenad Vuković za Ibar je ubacio 19 poena, a veteran Aleksa Popović bio je najefikasniji kod domaćih sa 14 poena i 7 skokova.
Vukovi Zeta u posljednjoj utakmici dana savladali su kao domaćini ekipu Ulcinja 99:87, za drugi trijumf u sezoni. već u prvoj četvrtini domaćin se odvojio, dobivši taj dio igre 30:16. U nastavku je prednost rasla i na 24 poena razlike, pa je meč do kraja lišen bilo kakve neizvjesnosti. Amerikanac Andru Kukshauzen je za Vukove zeta postigao 23 poena, a Luka Kovačević 21 poen. U ekipi Ulcinja Filip Bošković 22 poena, Aleksander Dejd 21 poen.
Osma runda biće zatvorena u ponedjeljak, kada se u Tivtu sastaju Teodo i Podgorica od 18 časova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mornar stotkom do pobjede u Bijelom Polju

Nakon tri kola Prve A muške lige, četiri tima imaju maksimalan učinak – Jedinstvo, Primorje, Mornar i Lovćen, a večeras bi mogla da im se pridruži i Sutjeska, koja igra derbi sa Podgoricom.
Jedinstvo je u subotu bilo ubjedljivo protiv Teoda, slavivši 79:56 u svojoj dvorani. Bjelopoljci su utakmicu otvorili serijom 13:0 i nisu se zaustavljali do kraja, jer su do maksimalne prednosti od 28 poena razlike stigli u završnici meča (79:51). Ponovo je najefikasniji u redovima Jedinstva bio Nemanja Knežević sa 17 poena, a dabl-dabl učinak ostvarili su Marko Kljajević i Lazar Vukčević, obojica sa po 14 poena i 11 skokova. Kod Tivćana, kojima je to bio drugi poraz, najefikasniji je bio Aleksandar Kartalović sa 23 poena i 13 skokova.
Košarkaši Mornara su do treće pobjede došli protiv Vukova Zete (91:79) i to tako što su vodili tokom cijelog meča, mahom dvocifrenom razlikom. Do najveće prednosti stigli su u posljednjoj četvrtini, kada je bilo 88:68 za domaćine. Barani su lijepo rasporedili minute na terenu i poene, a najviše je postigao Petar Krivokapić (16), dok je kapiten Nemanja Vranješ pored 13 poena upisao i 6 asistencija. Kod gostiju po 21 poen postigli su Marko Raičević i Majkl Brendon.
Uzbudljivo je bilo na Cetinju, gdje je Lovćen tijesnom pobjedom nad Ibrom, trojkom Dušana Bevenje na 6 sekundi do kraja (73:71), sačuvao maksimalan učinak, a Rožajcima nanio treći poraz u sezoni. Ibar je od sredine prve četvrtine kontrolisao rezultat, ali sa ne više od 7 razlike, koliko je bilo i na poluvremenu (36:43). U nastavku su se gosti odvojili i na 16 poena prednosti u trećoj četvrtini (36:52), kada je krenuo povratak Lovćena. Do kraja tog perioda Cetinjani su već smanjili na 5 poena zaostatka, a u posljednjem držali priključak do same završnice, da bi u posljednjem minutu poveli prvi put od sredine prve četvrtine, poenima Latkovića za 70:69. Nakon koša Armina Kalića na drugoj strani, tačku na meč trojkom je stavio Bevenja, za treći trijumf Lovćena u sezoni. Milutin Đukanović i Kingsli Perkins su bili najefikasniji za Cetinjane sa po 18 poena, a Bevenja je postigao 10. Kod Ibra Matija Kalan je postigao 23 poena.
Kotor je nakon trijumfa nad Podgoricom u gostima u prethodnom kolu, u subotu pred svojim navijačima imao lakši posao protiv Ulcinja (82:67). Utakmica je ipak donijela dosta oscilacija, jer je nakon ujednačene prve četvrtine domaći tim blistao u drugoj (30:17), pa je na poluvremenu imao 12 poena viška – 46:34. Treću četvrtinu bolje su odigrali gosti i uspjeli da smanje na svega 3 poena razlike, ali se Kotor konsolidovao i u posljednjem periodu ponovo otišao na dvocifrenu prednost &nbsp;i na kraju ubjedljivo pobijedio. Ponovo je Aron Džonson-Keš imao dabl-dabl učinak za domaće, sa 24 poena i 10 skokova, a Novak Obradović postigao je 16 poena uz 15 skokova. Kod Ulcinja najbolji je bio Ej Džej Braun, sa 27 poena i 10 skokova.
Primorje je u nedjelju nastavilo niz sa trećom pobjedom u sezoni, protiv Danilovgrada u Igalu i to ubjedljivo – 103:76. Novljani su meč usmjerili već u prvoj četvrtini, koju su dobili čak 33:9, pa do kraja nije bilo rezultatskog povratka za goste. Petorica Novljana su završili sa dvocifrenim učinkom, od kojih je Lazar Đurović postigao 23 poena. U Danilovgradu najefikasniji je bio Pavle Mugoša sa 20 poena.
U utakmici koja je u petak otvorila treće kolo, mladi tim SC Derbija poslije velike borbe savladao je ekipu Dečića 89:86. Timovi su se smjenjivali u vođstvu tokom meča, da bi se u posljednji minut ušlo s neriješenim rezultatom (83:83). Nikezić je tada pogodio trojku za Studente, a u narednom napadu Komnenović dva slobodna bacanja za 5 razlike. Trojkom je smanjio Bogojević, da bi nakon jednog pogođenog bacanja Todorovića, isti igrač šutirao za produžetak, ali je bio neprecizan. Danilo Nikezić postigao je 21 poen i imao 9 skokova za SC Derbi, a kod Dečića Bogdan cebalović je imao 26 poena i 14 skokova, dok je Aleksandar Bogojević uz 14 poena imao čak 12 asistencija.
Treće kolo će, utakmicom u Nikšiću večeras od 18 časova, da zatvore Sutjeska i Podgorica.

1250x600

1084x550

Jedinstvo, Primorje, Mornar i Lovćen maksimalni, večeras derbi u Nikšiću

Košarkaši Podgorice Bemax savladali su večeras u Baru ekipu Mornara 64:49 u prijateljskim meču.
Tim Miodraga Kadije od starta je vodio u duelu dva crnogorska ABA2 ligaša.
Serijom 13:3 u drugom dijelu prve četvrtine Podgorica je stigla do vođstva 19:8 na isteku 10.minuta.&nbsp;
Igrala je Podgorica sjajnu odbranu, a nakon poena iz tranzicije pravila razliku.&nbsp;
Na poluvremenu je Podgorica imala prednost 29:23, a serijom 15:0 koja je započeta krajem druge dionice, a nastavljena na staru treće, Podgorica je stigla do +19 (42:33).&nbsp;
Istina, najveća prednost bila je sredinom treće četvrtine (48:24). Već tada je bilo jasno da u ovom duelu Podgorica djeluje mnogo bolje i da će upisati pobjedu. Mornar je tokom posljednjeg kvartala koliko – toliko uspio da smanji prednost, ali je Podgorica svakako zasluženo trijumfovala.
Nakon prva tri meča (Baškimi, Sutjeska i Kotor), te tri provjere na Zlatiboru (Al Ahli, Sloboda i Zlatibor), Podgorica je dokazala da je u usponu forme.
Četiri igrača Podgorice bila su dvocifrena – Danilo Lacmanović uz 13 poena dodao je 7 skokova i 4 asistencije, Siniša Šorak 13 i 4 skoka, Denil Krnić 11, a imao je i 6 skokova, Stefan Adžić 10, a u strijelce su se upisali još Dušan Mahorčić 5 (uz 6 skokova), Jan Bulajić 4, Aleksa Bulajić 4, uz 5 skokova i 3 asistencije, Danilo Ivanović 3, ali je imao 8 asistencija i 5 skokova, Lazar Radetić 1, uz 5 skokova.
Na startu nove sezone u ABA 2 ligi Podgorica Bemax će 7.oktobra ugostiti Borac iz Banjaluke.

Podgorica Bemax savladala Mornar u Baru

Preminuo je legendarni trener košarkaša Mornara Petar Pero Blažević, saopšteno je iz ovog kluba.
Kako su naveli, školske 1972/73. godine došao je iz tadašnjeg Titograda u Bar, u OŠ “Meksiko”, za nastavnika fizičkog. Učenici su bili ushićeni što im fizičko predaje poznata ličnost, bivši košarkaš i aktuelni trener Budućnosti, koji ih je namah osvojio svojim pedagoškim umijećem, sve uz blage riječi i podgorički šarm.
Ne treba naglašavati da je košarka ubrzo postala sport broj 1 ne samo u OŠ “Meksiko”.
Navode, da dolaskom Blaževića u Bar počinje uspon barske košarke, od formiranja KK Mornar, godinu kasnije, do njegove titule prvaka države 2018. godine i učesnika plej-ofa ABA lige.
Od Pera Blaževića su učili mnogi kasniji istaknuti košarkaši, ali i treneri, među kojima su i braća Pavićević, Mihailo i Đorđije.
Mlađi od njih dvojice, Đorđije, s pijetetom govori o svom treneru i potom prijatelju:
- Pero je bio dragocjena, svestrana ličnost, odana sportu, naročito košarci. Njegovi treninzi imali su neki nedokučivi podgorički šmek, kojim nas je, bez suvišnih riječi, motivisao na ozbiljan rad. A kad je bilo vrijeme za šalu, tu je, kao neobično duhovit čovjek, bio bez premca. Mnoge anegdote iz tog perioda se i danas prepričavaju, posebno one kad je šaljivo i dobronamjerno opisivao svoje igrače. Bio je pravi psiholog, znao nas je u dušu. Imali smo sigurnost s njim na klupi, znali smo da će uvijek povući pravi potez u pravom trenutku - zaključio je Đorđije Pavićević, izražavajući iskreno saučešće porodici Blažević u svoje i u ime svog brata Mihaila.

Preminuo legendarni trener košarkaša Mornara Petar Pero Blažević

Košarkaši Mornar Barskog zlata igraće sjutra u Zadru sa istoimenim hrvatskim timom utakmicu 28. kola Admiralbet ABA lige.
Mornar je na posljednjem mjestu na tabeli, sa samo dvije pobjede u dosadašnjem dijelu regionalnog takmičenja.
Ranije je izgubio sve šanase za opstanak, do kojeg bi mogao da dođe samo ukoliko liga bude proširena na 20 klubova, kao što je i odlučeno na Skupštini.
Zadar je upisao 12 trijumfa i bori se za plasman u plej-of.
Prvi međusobni duel u Baru dobio je 81:55.
Duel u Dvorani Krešimir Ćosić počeće u 18 sati.

Mornar sjutra u Zadru

Košarkaši Mornar Barskog zlata poraženi su danas u Beogradu od Partizana 89:84, u utakmici 24. kola Admiralbet ABA lige. 
 
Mornar je pružio snažan otpor favorizovanom rivalu i bio na pragu velikog iznenađenja, ali nije uspio da ga ostvari. 
 
Minut i 51 sekundu prije kraja utakmice Džamari Smit je pogodio trojku i izjednačio na 81:81. 
 
Domaćin je u nastavku vezao pet poena, poveo 86:81 i riješio pitanje pobjednika. 
 
Partizan je do 21. trijumfa vodio Balša Koprivica sa 22 poena. 
 
U ekipi Mornara, koja je odigrana najbolju utakmicu sezone, najbolji je Srđa Bulatović sa 17, Džamari Smit je ubacio 14, a po poen manje Noa Tomason i Donald Pember. 
 
Budućnost je juče u Subotici pobijedila Spartak 86:82, dok će SC Derbi u ponedjeljak u Podgorici ugostiti Split (20.00).

Poraz Mornara u Beogradu

Košarkaši Mornar Barsko zlata igraće danas u Zagrebu sa Cibonom utakmicu 22. kola Admiralbet ABA lige.
Biće to barskom timu utakmica sezone i posljednja šansa da uhvati priključak u borbi za opstanak.
Cibona u dosadašnjem dijelu regionalnog takmičenja ima tri trijumfa, dok je Mornar jedinu pobjedu ove sezone ostvario upravo protiv Cibone u Baru, 4. novembra prošle godine (92:85).
Mornar je u seriji od 14 poraza i na začelju je tabele ABA lige.
Duel u Košarkaškom centru "Dražen Petrović" počeće u 19 sati.

Mornar Barsko zlato u Zagrebu sa Cibonom

Košarkaši Mornar Barskog zlata poraženi su večeras u Baru od Spartaka iz Subotice 76:66, u utakmici 21. kola Admiralbet ABA lige, prenosi agencija Mina. 
 
To je 14. uzastopni, ukupno 20. poraz, barskog tima u regionalnom takmičenju ove sezone. 
 
Loša posljednja četvrtina koštala je barski tim prekida serije loših rezultata. 
 
Mornar je sredinom druge četvrtine imao i plus 13 (36:23), ali je dozvolio rivalu da serijom opd 16:0 napravi preokret i povede 39:36. 
 
U 30. minutu vodio je 56:49, dok je u 32. bilo 59:54. 
 
Uslijediila je serija od osam vezanih poena gostiju za vođstvo (62:59), koje su do kraja uspjeli da uvećaju. 
 
Spartak je do pobjede vodio Luka Cerovina sa 28 koševa. 
 
U barskom sastavu najbolji je bio Lovre Runjić sa 14, dok su po 12 poena dodali Lovro Buljević i Donald Pember.

ABA liga: Mornar poražen od Spartaka

Košarkaši Mornar Barskog zlata poraženi su danas u Ljubljani od Cedevita Olimpije 114:72, u utakmici 18. kola Admiralbet ABA lige.
Domaćin je sve dileme riješio već u prvu četvrtini koju je dobio 38:18.
Domaći sastav do 11. pobjede vodio je Gregor Glas sa 20, dok je Brajton Lemar ubacio 14 poena.
U ekipi iz Bara bolji od ostalih bio je Čiko Karter sa 17 koševa.

Ubjedljiv poraz Mornara u Ljubljani

Košarkaši Mornar Barskog zlata poraženi su večeras pred svojim navijačima od Zadra 81:55, u utakmici 13. kola Admiralbet ABA lige. 
 
Barski tim upisao je 12. poraz i zauzima posljednje mjesto na tabeli regionalnog takmičenja. 
 
Zadar je potpuno nadigrao rivala i tokom cijelog bio u vođstvu, koje je tri i po minuta do kraja iznosilo i 27 poena (76:49). 
 
Tim Danijela Jusupa do pobjede u Baru vodili su Tajler Vol sa 17 i crnogorski reprezentativac Vladimir Mihailović sa 15, dok je poen manje ubacio Krševan Klarica. 
 
U domaćem sastavu bolji od ostalih bio je Brendon Dženkins sa 13 poena.

Ubjedljiv poraz Mornara

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Rabrenović: Partijsko zapošljavanje kao ekonomska bomba – balon javnog sektora prijeti da eksplodira

Joanikije Mićović, mitropolit Crkve Srbije, okarakterisao je značaj Mojkovačke bitke kao „veliku i slavnu epopeju našeg roda, koja je ponos ne samo grada Mojkovca i Crne Gore, nego i vaskolikog srpstva“. Toj zloupotrebi Mojkovačke bitke i njenom lažnom predstavljanju pridružio se Andrija Mandić, četnički vojvoda od Krnje Jele, riječima: „Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu posljednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju. Upravo zato je Mojkovačka bitka upisana zlatnim slovima u istoriju – kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost“. Prije će biti kao zavjet da Crnogorci više nikada ne žrtvuju svoje živote za tuđe interese, za interese onih koji im rade o glavi. Mojkovačka bitka jeste herojska pobjeda crnogorske vojske protiv tri i po puta moćnije austrougarske vojske, mnogo bolje opremljene i sa mnogo moćnijom artiljerijom, ali je pozadina Mojkovačke bitke sve samo ne obmana oko nekakvog „vaskolikog srpstva“ i „kosovskog zavjeta“. Radi se o vrlo perfidnom pokušaju da se crnogorska vojska desetkuje, kako bi se ostvarili politički ciljevi Srbije i Crna Gora primorala na kapitulaciju. Ili, kako je to u dnevniku zapisao austrougarski general Stjepan Sarkotić, zapovjednik austro-ugarskih snaga na jugoistočnom frontu, nasljednik Oskara Poćoreka, da su predsjednik srpske vlade Nikola Pašić, visoki oficiri Božo Janković i Petar Pešić „planski radili na kapitulaciji Crne Gore“. „Pešić je izdao bratsku i savezničku zemlju, bratsku i savezničku vojsku koja ga je prihvatila sa povjerenjem“, zapisao je general Sarkotić. Inače, pod njegovom komandom je u Lovćenskoj operaciji poražena i okupirana Kraljevina Crna Gora, tako da ne treba sumnjati u njegovu iskrenost. PLAN ZA „OČAJAN POLOŽAJ“ Za one koji ne znaju, srpski general Božo Janković i pukovnik Petar Pešić, koji ga je zamjenio, bili su na položaju načelnika Generalštaba crnogorske komande, po planu „zajedničke odbrane“ srpskog vojvode Radomira Putnika, uslovljenog od strane Rusije prijetnjom da Crna Gora neće dobiti pomoć u oružju ako ne pristane na taj plan. Po tom planu 2/3 crnogorske vojske je stacionirano u području Pljevalja, a ostatak ka hercegovačkoj granici i u odbranu Lovćena, prema Kotoru. Kada je, na početku rata, crnogorska vlada tražila pomoć francuske i engleske flote za oslobođenje Crnogorskog primorja, srpski državnici i diplomate su intervenisali kod saveznika da se obustavi ta pomoć. Premijer Srbije Pašić je insistirao: ako se „osvoji Kotor onda bi trebalo da ga okupira francuska vojska, a ne crnogorska“. Srpska Vrhovna komanda traži da crnogorske trupe budu prebačene na front prema Sarajevu. Viši francuski pomorski oficir Tomazi je kasnije rekao da bi balkansko ratište izgledalo sasvim drukčije, kao i djelovanje savezničke flote u Sredozemnom moru, da je Kotorski zaliv bio pod kontrolom Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5" data-rendition-name="original" width="504" height="280" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Proglas Božo Janković(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Srpska vlada je zbog zauzimanja Skadra od strane crnogorske vojske 27. juna 1915. godine, protivno njenoj volji, kako bi što više otežala položaj crnogorske vlade u zemlji i kod saveznika, naredila generalu Jankoviću da podnese ostavku na položaj načelnika Crnogorske vrhovne komande. General Janković podnosi ostavku na dužnost načelnika štaba Vrhovne komande 26. juna 1914. godine, a na njegovo mjesto dolazi pukovnik Petar Pešić. Izvještavajući srpsku Vrhovnu komandu o reakciji diplomatskog kora na Cetinju povodom toga što je Crna Gora zauzela Skadar, pukovnik Pešić predlaže: „...Prema ovome, najbolji je trenutak (sada) da Srbija prekine veze sa Crnom Gorom! ... Međutim, ako naši interesi zahtevaju da se Crna Gora dovede u očajan položaj, bolje je koristiti drugu priliku a ne Skadar. Naprimer kad se kralj počne mešati u vojsci. Str.Pov O.Br. 16541 19.7.1915. Načelnik štaba, pukovnik Pešić“. Crna Gora jeste dovedena u „očajan položaj“ daljim djelovanjem Petra Pešića. Mojkovačka bitka je samo jedan u nizu poteza kojima je Pešić htio dovesti Crnu Goru do sloma. Deceniju nakon kapitulacije Crne Gore u svojim tekstovima u „Ratniku“, vojnom časopisu, u broju za novembar 1924, januar - februar 1925. godine („Crna Gora u Svetskom Ratu“), pukovnik Pešić je pravdao svoju naredbu da se „položaji na Tari imaju braniti najodsudnije i do poslednjeg čoveka“ time da je žrtvovao 4.000 crnogorskih života da od zarobljavanja spasi 80.000 vojnika koji su se povlačili kroz Albaniju. Međutim, to je oridinarna laž. UNIŠTAVANJE CRNOGORSKE VOJSKE Prema podacima srpske vojske već 4. januara 1916. godine, operacija povlačenja srpske vojske je završena i oko 80.000 srpskih vojnika se nalazi na prostoru Skadra, Drača i Tirane. Mojkovačka bitka se odigrala 6. i 7. januara 1916. godine, dakle kada se srpska vojska potpuno evakuisala! Petar Plamenac vidi u tome jasan cilj i piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. 10. decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“ ... Zato je bilo važno uništiti crnogorsku vojsku, što je i bila njegova misija, jer je teško povjerovati da je on to radio na svoju ruku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Raspuštanje Crnogorske vojske(Photo: SJ)</figcaption></figure>  To je najbolje objasnio sam pukovnik Pešić, u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925, tada sa činom generala, obraćajući se svojim kritičarima, srpskim generalima, koji su ga optuživali da je svojim činjenjem uništio crnogorsku vojsku: „ .. jesu li ma kad razmišljali o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Intervju generala Janka Vukotića „Jutarnjem listu“(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Skadar, 1916. godina - izvod iz telegrama Nikole Pašića regentu Aleksandru Karađorđeviću o stanju i vojno-političkoj situaciji: „Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“! Mojkovička bitka uopšte nije pominjana nakon Prvog svjetskog rata. Istoričar i rektor Beogradskog univerziteta dr Vladimir Ćorović je o učešću Crne Gore u Prvom svjetskom ratu napisao: „Crna Gora se za vreme ovoga sloma Srbije držala veoma bedno. Njena vojska se uopšte, za čitavo vreme ovoga rata, nije istakla nijednom sjajnom pobedom … Jedna ružna ljaga u njenoj novijoj istoriji biće žensko upuštanje Lovćena, koji je mada sa onako vladajućim položajem, zauzet od Austrijanaca, sa manje žrtava nego ma koje mačvansko selo“… Mojkovačka bitka je bila na neki način prokazana i prećutana u državi za koju je žrtvovana crnogorska vojska – Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, sve do 1940. godine kada je obilježena u organizaciji Sokolskog saveza. Bivši crnogorski ministar spoljnih poslova, dr Pero Šoć piše u listu Vreme, od 1. septembra 1940. godine: „Tek tada Crna Gora je tad ubrala nove lovorike. Bitka na Mojkovcu sastavni je dio lanca slave koji se vjekovima kovao u Crnoj Gori. Ona je blistavi primjer najvećeg herojstva i samopožrtvovanja. Tom bitkom ispisane su zlatne i nenadmašive stranice u istoriji ratovanja, nacije i svijeta“… PEŠIĆ PREVARIO VUKOTIĆA General Janko Vukotić dao je intervju „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila: „Od 22. augusta 1914. pa sve do 17. januara 1916. godine bio sam isključivo komandant sandžačke crnogorske vojske. Načelnici štaba vrhovne komande ... bili su: srpski general Boža Janković od 22. augusta 1914, pa do zauzeća Skadra 1915. godine, a tad ga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik srpski generalštabni pukovnik Petar Pešić, koji je ostao načelnikom štaba sve do 17. januara 1916. ... Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti ... Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbrambene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I zaista, naređenja su izdata „čitavoj vojsci“, kako kaže Vukotić. Postoje brojni primjerci u arhivama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Obraćanje Petra Pešića u beogradskoj Pravdi(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Ako ne vjerujete meni da je Mojkovačka bitka samo dio sramne uloge pukovnika Petra Pešića kao načelnika Generalštaba crnogorske vojske, hoćete li vjerovati generalu Janku Vukotiću da ga je Petar Pešić izigrao, prevarivši ga da će obezbjediti povlačenje crnogorske vojske držanjem dolinom Bojane? Nemate što slaviti, gospodo! Pogotovu ne mahati srpstvom i kosovskim bojem, jer se radi o klasičnoj namjeri da se uništi Crna Gora kao država, zacrtano Niškom deklaracijom 1914. i Krfskom deklaracijom avgusta 1917. godine, što je konačno i ostvareno krajem 1918. nelegalnom i revolucionarnom Podgoričkom skupštinom, dijelom beogradskih slugu u Crnoj Gori, pod rukovodećom palicom beogradskih agenata i neviđenim nasiljem i mržnjom prema Crnogorcima. A sluga nikad nije falilo u Crnoj Gori potonjih dva stoljeća. I što je najgore, ponose se time.

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Tag: kk-mornar