U drugom ovosezonskom evroligaškom vječitom derbiju Crvena zvezda je kao gost pobijedila Partizan u Beogradskoj Areni 73:71.
Na početku meča je viđeno mnogo grešaka. U toj konfuznoj igri u prvoj dionici malo bolje su se snašli crveno-bijeli koji su poslije deset minuta imali tri poena prednosti (21:18).
U nastavku viđena je nešto bolja igra, a drugu četvrtinu je obilježila četvrta lična greška Tajrika Džonsa, kojeg je Željko Obradović u 15. minutu poslao na klupu da bi bio sačuvan za neke kasnije momente.
Na poluvrijeme se otišlo vođstvom izabranika Janisa Sferopulosa 42:37. Nijedan igrač nije bio dvocifren poslije 20 minuta, a nejefikasiniji je bio Džoel Bolomboj sa devet poena.
Imala je Zvezda u jednom trenutku u trećoj deonici i plus šest (45:39), ali Karlik Džons je tada proigrao i u 26. minutu je vratio prednost domaćima (51:49).
Pred ulazak u posljednju dionicu Crvena zvezda je vodila sa 55:53.
Bolje su otvorili četvrtu četvrtinu gosti i na šest minuta prije kraja su opet otišli na plus šest (66:60).
Vratili su se crno-bijeli na 66:65 oteli su loptu, ali su je odmah i izgubili i Kalinić je zakucao za prekid serije domaćih.
Na 69 sekundi prije kraja Karlik Džons je sa linije bacanja bio polovičan i poravnao je rezultat na 71:71. Zatim je izašla lopta iz koša poslije šuta za tri Nemanje Nedovića, ali ni domaći nisu pogodili i zatim je napravljen faul nad Nedovićem na sekund prije kraja.
Dok je čekao Nemanje da izvede tri bacanja, sa tribina su počele da ulijeću svakakve stvari. Pogodio je prva dva, promašio je treće i Zvezda je slavila 73:71.
Sada Zvezda ima dvije pobjede više od Partizana, ali crno-bijelima za utjehu ostaje da su bolji u međusobnom skoru jer su ubjedljivije slavili u prvom duelu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zvezda srušila Partizan u Areni

Košarkaši Podgorice poraženi su večeras pred svojim navijačima od Širokog 67:53, u utakmici četvrtog kola ABA Druge lige.
Podgorički tim upisao je drugi poraz i ima polovičan u dosadašnjem dijelu regionalnog takmičenja.
Široki je u Podgorici prekinuo seriju od tri poraza.
Najefikasniji u pobjendničkom timu bio je Darko Planinić sa 24, dok je Jan Rebec ubacio 16 poena.
U podgoričkom sastavu najbolji je bio Džošua Skot sa 15, dok je Pavle Đurišić meč završio sa 12 poena.

Pobjeda Širokog u Podgorici

Sud u Sankt Peterburgu osudio je antiratnu aktivistkinju Darju Kozirevu (19) na skoro tri godine zatvora nakon što je ocijenio da je diskreditovala rusku vojsku lijepljenjem pjesme na spomenik posvećen ukrajinskom pjesniku.
Ona se suočila i sa optužbama koje proizilaze iz intervjua koji je dala za North.Realities Radija Slobodna Evropa (RSE), gdje je, između ostalog, govorila o svojim političkim stavovima. 
 
Tužioci su tražili šest godina zatvora za Kozirevu, koja je pritvorena 24. februara 2024. godine, na drugu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu. 
 
Ona je uhapšena nakon što je na statuu Tarasa Ševčenka, pjesnika i mislioca veoma poštovanog u Ukrajini, a koja se nalazi u Sankt Peterburgu, zalijepila odlomak njegove pjesme.

Antiratna aktivistkinja u Rusiji osuđena na tri godine zatvora jer je zalijepila odlomak pjesme na spomenik ukrajinskog poete

Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici biće otvoren u julu na groblju Per Lašez u Parizu.
Spomenik će biti otvoren u sklopu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Tu informaciju danas su objavili bosansko-hercegovački mediji.
Ova inicijativa za izgradnju podnijeta je 2022. godine.
U Parizu od 2016. godine postoji i ulica koja nosi naziv Srebrenica.

Pariz u julu dobija spomenik žrtvama genocida u Srebrenici

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović saopštio je da mu je premijer Milojko Spajić još 2020. godine pominjao Veliku plažu.
- Tokom 2020. sam imao razgovor sa Spajićem kad mi je prvi put pomenuo Veliku plažu. Nijesam tada mogao da vjerujem da će ovo ići u tom pravcu. I onda je uslijedilo sve što se dogodilo kasnije, ovaj desant u novije vrijeme, pa pojavljivanje one skice koju sam ja dao javnosti, pa se onda čulo da ta skica nije novitet, da postoji već dvije godine, negdje u Beogradu na vodi - rekao je on gostujući na Televiziji Crne Gore uz poruku da je svakom dobronamjernom čovjeku jasno da su sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) na štetu Crne Gore i budućnosti njenih građana.
Abazović kaže da ima pravo da sumnja da se duže spremala akcija iza koje stoji Milojko Spajić.
- Cilj akcije je bio jednostavan - on je otišao sa tom skicom u Ulcinj u momentu kad sporazum nije bio potpisan. Kad se digla galama, on je potrčao da ga potpiše - dodao je lider Građanskog pokreta URA.
Pita se, kako je rekao, zbog čega Vlada odjednom govori kako predmet sporazuma nijesu investicije koje najavljuje Mohamed Alabar.
- Kako govore da on nema veze sa Velikom plažom, a u kabinetu premijera je dočekao predsjednika Opštine Ulcinj? Sada govore da još nije poznata lokacija – pa mi ovim sporazumima omogućavamo bilo kojem investitoru da stavi prst na bilo koji biser Crne Gore, da odluči kako to treba da izgleda, a da Vlada samo to aminuje - rekao je Abazović.
Neko, kaže, želi da se sakrije iza sporazuma kojima se žele suspendovati zakon, Ustav i Evropska konvenciju o ljudskim pravima.
- Mislim da sinoć svi zajedno, i opozicija i civilni sektor, nijesmo dobili nijedan odgovor ni od Milojka Spajića ni od Majde Adžović - rekao je Abazović.

Abazović: Spajić mi je još 2020. pominjao Veliku plažu, mislim da je ovu akciju duže pripremao

Ukrajina je danas uvela sankcije za tri kineske kompanije tvrdeći da su umiješane u proizvodnju naprednih raketa Iskander.&nbsp;
Dan ranije je predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da je Kina isporučivala oružje Rusiji.
Kinesko ministarstvo inostranih poslova je ranije danas odbacilo optužbe Zelenskog kao neosnovane poručujući da su nastojali da projektuju imidž neutralnosti.
Administracija Zelenskog objavila je danas ažuriranu listu sankcionisanih subjekata. Lista, koja takođe uključuje ruske kompanije, pod nazivom Beijing Aviation And Aerospace Ksianghui Technologi Co. Ltd, Rui Jin Machineri Co. Ltd, i Zhongfu Sheniing Carbon Fiber Ksining Co. Ltd, sve opisane kao registrovane u Kini.
Zelenski je rekao da su kineske kompanije pogođene sankcijama umiješane u proizvodnju ruskih raketa Iskander.
Ukrajina je danas saopštila da su projektili Iskander pogodili Harkiv, grad na sjeveru Ukrajine, pri čemu je jedna osoba poginula, a više od 100 ljudi je povrijeđeno.
- Danas smo proširili naše ukrajinske sankcije protiv još skoro stotinu subjekata, fizičkih i pravnih lica, od kojih je većina uključena u proizvodnju takvih projektila, Iskandera, poput onih koje su pogodile naš Harkiv &nbsp;rekao je Zelenski u saopštenju na platformi X.
Istakao je da su mnogi od ovih entiteta ruski, ali nažalost, neki su i iz Kine.
Sankcije zabranjuju kompanijama da posluju u Ukrajini i zamrzavaju njihovu imovinu tamo.
Ukrajina je 2021. izvezla u Kinu robe u vrijednosti od osam milijardi dolara, uglavnom sirovina i poljoprivrednih proizvoda, dok je iz Kine uvezla nešto manje od 11 milijardi dolara, uglavnom u industrijskim proizvodima, navodi ukrajinska vlada.
Zelenski je u četvrtak, 17. aprila rekao novinarima u Kijevu da njegova Vlada ima dokaze da kineske firme isporučuju ono što je on opisao kao artiljeriju i barut u Rusiju, i da kineski entiteti proizvode oružje na ruskom tlu.

Ukrajina uvela sankcije kineskim firmama zbog pomaganja Rusiji u izradi projektila

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.