Predsjednik SAD Donald Tramp podnio je tužbu vrijednu pet milijardi dolara protiv BiBiSija (BBC) zbog montaže njegovog govora od 6. januara 2021. u dokumentarcu Panorama.
Prema sudskim dokumentima podnijetim na Floridi, Tramp je optužio ovu medijsku kuću za klevetu i kršenje zakona o trgovinskoj praksi, prenosi BiBiSi.
BiBiSi se prošlog mjeseca izvinio Trampu, ali je odbio njegove zahtjeve za finansijsku nadoknadu i osporio da postoji bilo kakav „osnov za tužbu zbog klevete“.
Trampov pravni tim optužio je BiBiSi da ga je oklevetao tako što je „namjerno, zlonamjerno i obmanjujuće manipulisao njegovim govorom“.
BiBiSi piše da se njihovo rukovodstvo još nije oglasilo povodom ove tužbe.
Tramp je prošlog mjeseca rekao da planira da tuži BiBiSi zbog dokumentarca, koji je emitovan u Ujedinjenom Kraljevstvu uoči predsjedničkih izbora u SAD 2024. godine.
- Mislim da moram to da uradim - rekao je Tramp novinarima govoreći o svojim planovima.&nbsp;
Dodao je da su ga prevarili.
- Promijenili su riječi koje su izlazile iz mojih usta - naveo je Tramp.
U svom govoru 6. januara 2021. godine, prije nereda u zgradi američkog Kapitola, Tramp je okupljenima rekao: „Ići ćemo do Kapitola i bodrićemo naše hrabre senatore i kongresmene i kongresmenke.“
Više od 50 minuta kasnije u istom govoru, rekao je: „I borimo se. Borimo se kao đavoli.“
U programu Panorama, prikazan je snimak na kojem se čuje kako govori: „Ići ćemo do Kapitola… i biću tamo sa vama. I borimo se. Borimo se kao đavoli.“
BiBiSi je priznao da je montaža stvorila „pogrešan utisak“ da je Tramp „uputio direktan poziv na nasilnu akciju“, ali je naveo da ne postoji osnov za tužbu zbog klevete.
U novembru je procurio interni memorandum BiBiSija u kojem se kritikuje način na koji je govor montiran, što je dovelo do ostavki generalnog direktora Tima Dejvija i direktorke informativnog programa, Debore Ternes.
Prije nego što je Tramp podnio tužbu, advokati BiBiSija su predsjednikovim pravnicima uputili opširan odgovor na njegove tvrdnje.
Naveli su da u montaži nije bilo zlonamjernosti i da Tramp nije pretrpio štetu zbog programa, pošto je ubrzo nakon emitovanja ponovo izabran.
Takođe su istakli da BiBiSi nije imao prava da distribuira, niti je distribuirao program Panorama na svojim kanalima u SAD. Iako je dokumentarac bio dostupan na platformi BiBiSi "iPlayer", bio je ograničen na gledaoce u Ujedinjenom Kraljevstvu.
U tužbi, Tramp se poziva na sporazume koje je BiBiSi imao sa drugim distributerima za prikazivanje sadržaja, posebno na jedan sa trećom medijskom kompanijom koja je navodno imala licencna prava za dokumentarac van Ujedinjenog Kraljevstva. BiBiSi se još nije oglasio povodom ovih tvrdnji, niti kompanija za koju se navodi da je imala ugovor o distribuciji.
U tužbi se takođe navodi da su ljudi na Floridi možda pristupili programu koristeći VPN ili putem striming servisa BritBox.
- Promocija dokumentarca Panorama, zajedno sa značajnim porastom upotrebe VPN-a na Floridi od njegovog debija, ukazuje na veliku vjerovatnoću da su građani Floride pristupili dokumentarcu prije nego što ga je BiBiSi uklonio - navodi se u tužbi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp podnio tužbu za klevetu od pet milijardi dolara protiv BBC zbog montaže govora

Francuski predsjednik Emanuel Makron i njegova supruga Brižit podnijeli su tužbu za klevetu protiv američke influenserke Kendas Ovens, koja tvrdi da je supruga francuskog lidera rođena kao muškarac.
Tužba od 218 stranica podnijeta je sudu u američkoj državi Delaveru, javlja AFP.
U njoj, Makronovi tvrde da Ovens širi „zablude, klevete i laži“.
Ovens, koja ima milione pratilaca na društvenim mrežama, više puta je tvrdila da je Brižit Makron ranije imala operaciju promjene pola.
Ovens stalno ponavlja te tvrdnje u njenom popularnom podkastu i na društvenim mrežama, a u martu 2024. godine je izjavila da bi se kladila na „cijeli svoj profesionalni ugled“ zarad uvjerenja da je Brižit Makron „zapravo muškarac“.
Objavila je i seriju video snimaka, nazvavši ih „Postati Brižit“ (ili „Stvaranje Brižit“).
Teorija zavjere koja godinama kruži društvenim mrežama je da je prva dama Francuske rođena pod imenom Žan-Mišel Tronje (što je zapravo ime njenog brata).
U njenom podkastu objavljenom 23. jula Ovens je ostala iza svojih tvrdnji, a o tužbi je rekla: „To je jednostavno glupo.“
Francuski predsjednik i njegova supruga su preko advokata rekli da su više puta tražili od Ovens da povuče tvrdnje o prvoj dami Francuske, ali su „na kraju došli do zaključka da je sudski proces jedini način da se situacija riješi“.
- Klevetnička kampanja gospođe Ovens je očigledno bila osmišljena da uznemirava i nanese bol nama i našim porodicama i da privuče pažnju i ozloglašenost. Dali smo joj mnogo prilika da odustane od ovih tvrdnji, ali je ona to odbila - navodi se u saopštenju.
U tužbi se navodi da je Ovens „zanemarivala sve vjerodostojne dokaze koji opovrgavaju njenu tvrdnju, nastalu na talasu poznatih teoretičara zavjere i dokazanih klevetnika“.
Ovens je optužena i da je lažno tvrdila da su francuski predsjednik i njegova supruga krvni srodnici i da je Emanuel Makron postavljen na funkciju tajnom zavjerom američke Centralne informativne agencije (CIA).
- Ako je ikada postojao jasan slučaj klevete, onda je to ovaj - rekao je advokat Tom Kler, koji zastupa par.
Prema američkom zakonu, Makronovi će morati da dokažu „stvarnu zlobu“, što znači da je tužena znala da su informacije lažne, ali ih je ipak objavila ili emitovala.
U septembru je francuski sud proglasio dvije žene krivim za klevetu zbog širenja lažnih tvrdnji o Brižit Makron, međutim, ta odluka je poništena po žalbi ranije ovog mjeseca, prema pisanju lokalnih medija.
Ovens je radila za konzervativne organizacije, među kojima su studentska grupa Turning Point i medijska kuća Daily Wire, prije nego što je pokrenula podkast 2024. godine.
U podkastima je širila razne tvrdnje, recimo da iza vakcina protiv kovida-19, holokausta i slijetanja ljudi na Mjesec - stoje zavjere.
Ovens je udata za Džordža Farmera, britansko-američkog preduzetnika i sina barona Majkla Farmera, člana Doma lordova i bivšeg blagajnika Konzervativne stranke, koji se distancirao od nekih stavova svoje snaje.

Makronovi tuže američku influenserku koja tvrdi da je "Brižit muškarac"

Bivši direktor Uprave carine Rade Milošević oklevetao je bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Draga Spičanovića i zbog toga će morati da plati 500 eura, odluke je Višeg suda - potvrđeno je Portalu ETV.&nbsp;
Viši sud potvrdio je odluku Osnovnog suda kojom je &nbsp;utvrđeno da je Milošević 2022. godine gostujući u emisiji "Načisto" povrijedio čast i ugled Spičanoviću povezujući ga sa švercom cigareta.
Kako Portal ETV saznaje Milošević se pred sudom branio da je te informacije " čuo od zaposlenih".
On je takođe naveo da ime Spičanovića nije vidio ni u jednom aktu da se dovodi u vezu sa švercom cigareta već je to samo čuo.
Žalbu na presudu Osnovnog suda izjavio je branilac Miloševića.

Marija Žižić

Milošević će zbog klevete morati da plati Spičanoviću 500 eura

Nekadašnji prvi čovjek Uprave prihoda i carina Rade Milošević oklevetao je bivšu v.d. direktorice te institucije Milenu Petričević i povrijedio njen ugled, čast, prava ličnosti i profesionalni integritet, proizilazi iz presude sutkinje Osnovnog suda Katarine Janković.
-Osnovni sud je donio presudu po tužbi tužilje Petričević a zbog naknade nematerijalne štete. Djelimično je usvojen tužbeni zahtjev tužilje Petričević od 2.000 eura dok je iznos od 28.000 eura odbijen. Presuda nije pravosnažna – navodi se u odgovorima Osnovnog suda dostavljenim Portalu ETV.&nbsp;
Petričević je, na ime nematerijalne štete, a zbog klevete, od Miloševića tužbom tražila 30.000 eura, jer je u izjavi na portalu Libertas press od 13. juna 2022. godine kazao da je „krila da su u Slobodnoj zoni Luke Bar uskladištene cigarete američke kompanije „Lenora International“ koje su dan ranije zaplijenjene u akciji Uprave policije i UPC“...
U izjavi za Portal ETV, Petričević je kazala da je Osnovni sud potvrdio da je Milošević narušio i povrijedio njena prava ličnosti - čast, ugled, lični i profesionalni integritet. Milošević je iznio tvrdnje koje su podložne dokazivanju i sud je, kako je rekla, utvrdio da su neistinite.
<h2>KLEVETE</h2>
- Poslije dvije i po godine, prvostepenom presudom suda konstatovano je i utvrđeno u dokaznom postupku da je tuženi svojom krivicom, iznošenjem neistinitih i netačnih navoda, izvršio nedozvoljenu pravnu radnju - kazala je Petričević. Ona je navela da je sud konstatovao da joj je narušio profesionalni ugled i lični integritet.&nbsp;
Sud je, kako je kazala, usvojio činjenice na kojima je njena tužba zasnovana, čime joj je pričinjena lična i profesionalna satisfakcija, ali ne i kompenzacija za posljedice proživljenog duševnog šoka u kojem se našla nakon spoznaje o klevetama i izrečenim inkriminacijama od Miloševića.
Petričević je u izjavi za Portal ETV naglasila i da je u dokaznom postupku utvrđeno i potvrđeno prvostepenom presudom da u njenom mandatu nijesu bili istekli rokovi za oduzimanje cigareta, kako je to s pozicije direktora Uprave javno, uz medijsku pažnju i željeni publicitet, svjesno tvrdio Milošević, a s ciljem njene profesionalne diskreditacije i eliminacije iz državne službe, po sistemu „Nema čovjeka – nema problema“.&nbsp;
- Naprotiv! Uvidom Osnovnog suda u Podgorici, u presude Upravnog suda, koje su pred tim sudom pokrenuli punomoćnici držalaca i vlasnika cigareta skladištenih u Slobodnoj carinskoj zoni u Baru, nedvosmisleno se utvrđuje da su rokovi za sprovođenje postupka carinski dozvoljenog postupanja sa robom ili njenom upotrebom koje je odobrila carinarica nadležna za sprovođenje nadzora, primjenu propisa i kontrolu nad robom - Carinarnica Bar, istekli u mandatu tuženog – naglasila je Petričević.&nbsp;
Ona je ukazala i da je pred Osnovnim sudom obavljen uvid u presudu donijetu u upravnom sporu između tužioca Lenora International Delawer SAD protiv tuženog Ministarstva finansija, a koju zastupa advokat Zoran Piperović i još dva pravna zastupnika. Uvidom u presudu utvrđeno je, kako je objasnila, da je rok za otpremanje robe u inostranstvo istekao u mandatu tuženog i to 5. maja 2022.godine.&nbsp;
- Sud je to utvrdio iz iskaza tužilje, kojem iskazu je sud u cjelosti poklonio punu vjeru, cijeneći ga kao istinit i objektivan, tim prije što je isti u saglasnosti i sa ostalim i što je iskaz tužilje u saglasnosti sa presudom Upravnog suda U br. 7882/22 od 5. oktobra 2023. godine iz koje je utvrđeno da su rokovi za skladištenje cigareta za pravno lice Lenora International istekli 5. maja 2022. godine, dakle taj rok je istekao u mandatu tuženog – navela je Petričević obrazloženje iz presude.&nbsp;
Ona je podsjetila i da je na radnom ručku sa specijalnim izaslanikom Velike Britanije, upriličenom u Podgorici u januaru 2022. godine, kao Starješina Uprave prihoda i carina, informisala prisutne o aktivnostima koje su u njenom mandatu sprovođene i koje su rezultirale tačnom i pravovremenom evidencijom cigareta i hronologijom vlasništva, kao i dinamikom prispjeća, ustupanja i odlaska robe, vođenom na osnovu podataka sadržanih u sažetoj carinskoj deklaraciji ili lučkim,transportnim i komercijalnim dokumentima.&nbsp;
<h2>OBRAZLOŽENJE</h2>
- Kao rezultat predanog rada, u martu 2022.godine u carinskom informacionom sistemu bilo je evidentirano 182.929 paketa cigareta, 214 šteka i 25 paklica, 526 paketa rezanog duvana, 986 paketa aroma za nargilu, 14 paketa cigarilosa i 5 komada cigarilosa. Ovo ističem posebno iz razloga što su sve zalihe popisanih cigareta koje su bile skladištene u SZLB ostavljene na dalju brigu tuženom.&nbsp;
Na sreću, život nije Internet i ne poznaje opciju „delete“ - poništi pa se izgovorena riječ i učinjeno djelo ne mogu sakriti, a propuštena prilika se ne može vratiti – kazala je Petričević.
Ona je dodala da je sutkinja Janković konstatovala da je tuženi bio svjestan činjenice da su aktivnosti povodom sprečavanja šverca cigareta, a koje su sprovođene u tom periodu, bile pod budnim okom javnosti, zbog čega je u dokaznom postupku svojim interpretacijama želio da svoju krivicu za opake, inkriminišuće i neistinite navode prenese na portal i novinarku Libertasa.&nbsp;
- Vodeći računa o značaju povrijeđenih ličnih dobara, koja su nemjerljiva u novcu, a imajući u vidu cilj naknade nematerijalne štete i karakter same satisfakcije dosuđenog novčanog iznosa, sud je presudom dosudio iznos od dvije hiljade eura kao pravičnu naknadu, imajući u vidu da satisfakcija nije naknada za tužilju i istovremeno nije kazna za tuženog, već jedino „činidba zadovoljenja za povrijeđenog“. Prilikom odlučivanja, sud je posebno cijenio činjenicu, da je tužilja iste noći kada je saznala za sporni tekst, u svom reagovanju objavljenom na portalu Libertas press, javno pozvala tuženog da svoje navode potkrijepi dokazima i da o svojim saznanjima obavijesti sve nadležne organe – citirala je Petričević navode iz prvostepene presude.&nbsp;
Ona je podsjetila da je u reagovanju na Miloševićevu izjavi koja je objavljena na portalu Libertas javno ga pozvala da dokumentuje svoje trvrdnje „da upozna crnogorsku javnost, nadležnog ministra i Vladu Crne Gore i sve nadležne institucije, uključujući i Specijalno i Vrhovno državno tužilaštvo sa detaljima zapljene skrivenih cigareta vrijednih 3,5 miliona eura, i da priloži prateću dokumentaciju o prispjeću „skrivene robe“, teretnici dospijeća kontejnera, naziv brodara, brojeve kontejnera i plombi, agenta, špeditera i carinske službenike koji su carinski nadzor nad robom izvršili i odobrili uslove za iskrcaj i lokaciju skladištenja „skrivene robe“.&nbsp;
-Tuženog sam pozvala da kaže javno koje sam cigarete sakrila, kada, na koji način, gdje sam ih ja bunkerisala, u kojoj količini, individualno ili organizovano, ko ih je utovarao, pretovarao i čuvao, koju sam mehanizaciju koristila... i saopšti ko je, na koji način i kada razotkrio tu skrivenu robu? Iako sam strpljivo čekala zakazanu pres konferenciju i odgovore tuženog na pitanja koja sam mu tada javno postavila ili makar izvinjenje, i javnost i ja ostali smo uskraćeni za odgovore, a njegova izjava je stvorila iluziju da su netačni navodi istiniti, zbog čega sam kasnije podnijela tužbu pred Osnovnim sudom – naglasila je Petričević.
Međutim, ova prvostepena presuda, nedvosmisleno potvrđuje, kako je kazala, njen integritet, lični i profesionalni, kojeg je tužbom ustala da brani.&nbsp;
- Kada govorim o sopstvenom integritetu govorim o privrženosti unificiranim životnim i moralnim vrijednostima utemeljenim u generacijskom identitetu moje porodice. Presuda je dokaz za moje ispravne odluke, koje su potvrda vrijednosti koje baštinim, dok je za tuženog kao donosioca dijametralno suprotnih odluka, ona teži dio, jer se sa takvim odlukama treba suočiti i živjeti – zaključila je Petričević.

Petričević: Sud potvrdio da je Rade Milošević o meni iznio neistine

Nakon što je nedavno sarajevski Općinski sud proglasio Balkansku istraživačku regionalnu mrežu (BIRN) i direktora Denisa Džidića krivim zbog klevete Nebojše Mrvaljevića, stigla je identična presuda i u predmetu vođenom po tužbi Draška Martinovića.
Martinovića je BIRN, uz još osam crnogorskih novinara i aktivista, proglasio ekstremnim desničarem. Pred sarajevskim sudom u toku je još šest sudskih procesa po istom pravnom osnovu.
U prvostepenoj presudi Općinskog suda u Sarajevu je naređeno tuženima da Martinoviću isplate solidarni iznos od 1.500 KM (766 eura) sa zakonskom zateznom kamatom počev od 14. februara 2023. godine kao dana podnošenja tužbe pa do konačne isplate.
Tuženi su dužni i da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku ove presude, a sve u roku od 30 dana od dana donošenja presude.
Nakon iskaza Martinovića pred sudom, dostavljanja dokaza, te iskaza Džidića, sud je donio odluku da je počinjena kleveta.
Džidić je kazao pred sudom i da je autor podataka za Crnu Goru bila Jelena Jovanović.
Ona je u tom projektu kao krajnje desničare i vjerske fanatike označila dvije novinarke – Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević - i građanske aktiviste i borce za ljudska prava Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Vušurovića, Nebojšu Mrvaljevića, Draška Martinovića, Tanju Knežević-Perišić, Maju Miličković i Tijanu Lopičić.
Sud je istakao da su prve informacije o projektu „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“ objavljene na konferenciji u Sarajevu, a kasnije i na internet stranici BIRN-a, te da je ime Draška Martinovića dovedeno u kontekst pripadnika ekstremističke grupe, te da je to činjenica koja se morala provjeriti. Sud je takođe konstatovao da je ime Martinovića, kao i još osam osoba iz javnog života Crne Gore postavljeno na mapi na način da su oni označeni „kao stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori“.
<h2>Istina ispliva uvijek</h2>
Sarajevski sud utvrdio je da tuženi tokom postupka nijesu dokazali istinitost navoda da je tužitelj ekstremista koji predstavlja prijetnju za mir i stabilnost u Crnoj Gori, kako se to navelo u podacima iz interaktivne mape podataka.
- Polazeći od činjenice da je tužitelj, između ostalih navedenih osoba i udruženja, predstavljen i označen kao krajnji desničarski ekstremista, da označavanje krajnji predstavlja najopasniji, da je u revidiranoj mapi koja se upravo zasnivala na krijeteriju najopasniji ekstremizam brisani podaci za Crnu Goru, upravo pokazuju da su tuženi iznijeli neistinite činjenice. Pored toga, tuženi nijesu dokazali da nijesu znali da je istraživanje neistinito odnosno da su sa nepažnjom zanemarili neistinitost izražavanja - navodi se u presudi suda.
Decidno se navodi i da, „s obzirom na kontekst i formu iznošenja informacija, sud je stava da tuženi nijesu ostupali dobronamjerno, niti da je prenošenje ovih informacija bilo razumno“.
- Javnost ima interes da bude obaviještena o temama od javnog značaja, kao što je predmetna, ali taj interes može zadovoljiti samo pod pretpostavkom da su informacije koje se iznose tačne ili bar zasnovane na određenim činjenicama, te da se iznose sa dobrom namjerom informisanja javnosti, što je po mišljenju suda u konkretnom slučaju izostalo. Stoga, cijeneći sve okolnosti slučaja, utvrđeno je da navodi koji se tiču tužitelja i njegovog označavanja kao ekstremiste predstavljaju klevetu - piše u presudi.
<h2>Targetiranje nevinih</h2>
Slučaj u kome je BIRN targetirao devet crnogorskih državljana kao desničarske ekstremiste je počeo 16. novembra 2022. godine u Sarajevu na konferenciji „Krajnje desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“. Tada je na internet stranici BIRN-a objavljena interaktivna baza podataka „Mapiranja ekstremističkih grupa u regionu“.
- Prvi put imamo mapu koja prikuplja relevantne informacije o krajnje desničarskim i ekstremističkim grupama u cijelom regionu. Njihovo djelovanje narušava procese izgradnje stabilnog i zdravog društva za koje se borimo svakodnevno, stoga nam je važno da ova mapa bude izvor informacija koje će prepoznati sve prijetnje koje ovakve organizacije i grupe mogu proizvesti - rekao je tada Džidić.
Dodao je i da je precizno mapiranje ovakvih organizacija izuzetno bitno i u kontekstu borbe protiv terorizma.
<h2>Od stroge metodologije do labavih smjernica</h2>
Među ekstremiste i religiozne fundamentaliste koji su stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori imenom i prezimenom navedeno je devet ljudi, među kojima su i dvije novinarke.
Dva mjeseca nakon objavljivanje mape, nakon velikog pritiska javnosti, crnogorske i međunarodne, mapa je uklonjena. Nakon deset mjeseci, revizije eksternih eksperata, objavljen je novi tekst u kome o Crnoj Gori nema ništa, niti se pominju ranije targetirane osobe. I u odnosu na ostale ekstremne desničare, lista je radikalno smanjena, pa se broj sveo na svega 17, od prvobitnih 71.
U ispravljenom novom projektu, koji nije interaktivna mapa, BIRN se, umjesto ranijih navoda o strogoj metodologiji, sada pravdao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama“.
U „Naučenim lekcijama“, segmentu koji je objavljen uz novo istraživanje, naveli su da su se oslonili na ekspertizu lokalnih novinara.

BIRN i Džidić osuđeni i zbog klevetanja Draška Martinovića

Građanski aktivista i izvršni direktor NVO „Forum Luča“ Nebojša Mrvaljević juče je u Osnovnom sudu, na suđenju protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN -a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalkanInsight Dušice Tomović, kazao da je svoje angažovanje u toj NVO posvetio ljudskim pravima i poštovanju građanskog društva, te i da u njegovim tekstovima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava.&nbsp;
On je Jovanović i Tomović tužio zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva sramna izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“ objavljenih 16. i 30. novembra 2022. godine, u kojima su Mrvaljević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski esktremisti.
<h2>PROBLEMI ZBOG MAPE&nbsp;</h2>
Mrvaljević je kazao da ga je zbunilo, a poslije i uplašilo, to što je stavljen u kontekst djelovanja ultra desničara i nacionalista.
- Bilo mi je nepojmljivo da moj rad može da bude prepoznat na takav način. Radio sam dvadeset godina u policiji i bio svjestan da pojavljivanje na spisku jedne od ovakvih organizacija, kao što je BIRN, može imati za posljedicu probleme lično za mene - u situacijama prelazaka državne granice, te angažovanja na projektima koji se tiču EU. BIRN je do tog momenta bila jedna od kredibilnih organizacija, što je moglo da ima za posljedicu da prilikom svakog mog pojavljivanja na državnoj granici može doći do aktiviranja određenog upozorenja u bazama podataka – kazao je Mrvaljević.
On je nagalsio da je NVO „Luča“ usmjerena prema građanima, bez obzira na naciju, vjeru i društveni status. Nakon objavljivanja skandalozne mape javno mnjenje je, kako kazao, počelo da izbjegava komunikaciju i saradnju sa tom NVO, a sve je to bila posljedica objavljivanja spiska na sajtu BIRN-a.
- U ime Udruženja sam imao pripremne sastanke u procesu dobijanja podrške za projekte, pred Delegacijom EU u Podgorici. Ti procesi su duži i obavljaju se provjere odgovornih lica u udruženjima. Dobio sam nezvaničnu informaciju da moje aplikacije za tri projekta neće biti ni razmatrane, dok se ova situacija sa BIRN-om ne razriješi. Takođe, 2023. godine sam konkurisao za poziciju oficira za sigurnost misije OHDR za posmatranje izbora u Crnoj Gori – ispričao je Mrvaljević.&nbsp;
Nakon intervjua i predaje dokumenata u drugom razgovoru sa njima, kako je naveo, saopšteno mu je da zbog pojave njegovog imena na određenim sajtovima, među kojima se podrazumijevao BIRN, ne mogu da prihvate njegovu aplikaciju, iako je ušao u uži izbor među dvoje kandidata.
Mrvaljević je saopštio da je imao problema i u Nikšiću, gradu u kojem živi, jer se u principu poznaju skoro svi i više puta je na ulici ili na nekim okupljanjima imao neprijatnosti da mu neko priđe, prekine razgovor i kaže: „Ti si ekstremista i nemaš što da komentarišeš“.&nbsp;
Mrvaljević je ispričao i da ga je iz dobre namjere njegov brat od ujaka, član NVO Tvrdoš, upozorio da pripazi na sebe jer su neke njegove kolege i prijatelji komentarisali da postoji način da bude ućutkan.
On je ispričao i da je objavljivanje njegovog imena na sajtu BIRN -a uticalo i na porodicu, te i da njegov sin u Nikšiću nije mogao da nađe posao, iako je imao dest intervjua.&nbsp;
Mrvaljević je na pitanje advokatice tuženih Jovanović i Tomović kazao da je na skupovima na kojima je javno govorio uvijek potencirao održavanje javnog reda i mira, podržavao građanske stavove i vrijednosti i pozivao se na Ustav i zakonitost, te poštovanje različitosti na kojima se zasniva građansko društvo. On je saopštio i da je njegov građanski aktivizam počeo kada je otišao u penziju.&nbsp;
Na pitanje drugog advokata, Aleksandra Đurišića, koji brani tužene, Mrvaljević je odgovorio da je on nikada nije zastupao političke stavove, te i da smatra da jedan građanski skup ne treba to da dozvoli. Naglasio je da od 1991. godine nije bio član nijedne partije.
Na pitanje sudije Sima Rašovića Mrvaljević je rekao da nikada nije osuđen za bilo koje krivično djelo zbog izgovorene riječi. Takođe, Mrvaljević je na pitanje suda naveo da je kasnije povlačenje te mape sa sajta BIRN-a jasno pokazalo da autorke nijesu imale racionalan metodološki pristup prilikom njene izrade za Crnu Goru. Prema njegovim riječima, prepoznato je da čitav rad vezan za Crnu Goru nije održiv, te da je to razlog povlačenja sa sajta.&nbsp;
Zastupnica Mrvaljevića, advokatica Marijana Laković ukazala je da je mapa sa sajta povučena nakon deset mjeseci.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 18. decembra.
<h2>POKRENUTI POSTUPCI</h2>
Osim Mrvaljevevićeve tužbe, pred Osnovnim sudom u Podgorici se vode još četiri postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.&nbsp;
Njih su tužile ugledne novinarke Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, zatim građanski aktivisti Draško Martinović i Maja Miličković. Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije.
Takođe, Krsmanović, Pavićević, Mrvaljević, Martinović, Miličković, Tatjana Perišić Knežević, Aleksandar Saša Zeković i Predrag Vušurović su, sredinom februara prošle godine, preko svog zastupnika, sarajevskog advokata Senada Pećanina podnijeli Sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRNA i Denisa Džidića - izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, koja ih je targetitrala kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste.
Tuženi BIRN i Džidić su propagandni pamflet autorke Jovanović, koji je naišao na jednodušnu osudu građanskih aktivista i profesionalnih novinara u Crnoj Gori i regionu, ali i zapadnih diplomatskih misija, predstavili javnosti na konferenciji koju su organizovali u Sarajevu u novembru 2022. godine pod naslovom: „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“.
Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud.
Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti.
No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru &nbsp;2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a Mariji Ristić koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fugovor-i-izvjestaji-kljucni-dokazi-sud-od-birn-a-trazi-da-dostavi-dokumentaciju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.8924%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbirn-nije-predlozio-ni-jedan-dokaz-ni-svjedoka-da-bi-negirao-klevetu-prema-crnogorskim-aktivistina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrvaljević: U mojim nastupima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava

Ministar energetike i nosilac liste PES-Demokrate na lokalnim izborima u Podgorici Saša Mujović tužio je portparola Demokratske partije socijalista Miloša Nikolića i DPS zbog klevete, prenosi Portal RTCG.
Kako se navodi u tužbi, Nikolić je sa drugim članovima partije, pokrenuo zlonamjerno osmišljenu kampanju protiv časti i ugleda Mujovića tvrdnjama da je Mujović “dvadeset godina pripadao njima, bio njihov (DPS) glasač, simpatizer i član, da je lažov i preletač”.
U tu svrhu su, navodi se u tužbi, forsirali, pa dijelom i krivotvorili, fotografiju koja je nastala 30. septembar 2022. u objektu hotela Verdi-Voco u Podgorici.
Naime, tog dana kada je nastala sporna fotografija Mujović se odazvao pozivu koleginice iz srednje elektrotehničke škole i sa Elektrotehničkog fakulteta, Dragice Sekulić, koja ga je zamolila da dođe na kraći konsultativni sastanak u vezi razvojnih projekata i navela mu par poznatih lica.
Mujović navodi i da je tuženi ušao u zonu krivotvorenja datuma, pokušavajući da predstavi da se sastanak održao 16.10.2022, u susret lokalnim izborima u Podgorici.
- Te laži su tuženom (Nikoliću i DPS-u) bile nužne da bi tužioca (Mujovića) predstavili kao “preletača”, čovjeka zloglasnog DPS-a - navodi se u tužbi.
Mujović u tužbi poručuje i da su sve iznijete činjenice lažne, te da su DPS i Nikolić iznosili i prenosili neistinite činjenice i tvrdnje, izvrgavajući ga ruglu i javnom preziru.
Konstatuje da nikada nije bio član, simpatizer ili glasač DPS-a te da je teret dokazivanja sa tužioca prešao na tužene, pa će sudu morati da pokažu člansku kartu Mujovića, izjavu u statusu simpatizera i snimke njegovog glasanja DPS-a.
Mujović u tužbi navodi i da je portparol DPS-a Miloš Nikolić u trenutku plasiranja navedenih teza morao znati da on nikada nije bio član te partije.
- Tako je on besprizornim lažima prevario javnost, doveo je i držao sve to vrijeme u stanje zablude, a još uvjerio druge političke subjekte da su te činjenice istinite, jer su zluradi podstaknuti lažima tuženih, te laži uz obilje izdašnih uvreda transponovali na adresu tužioca putem društvenih mreža, portala i medija - piše u Mujovićevoj tužbi.

Mujović tužio Nikolića i DPS za klevetu

Crna Gora i dalje ima sistem koji, iako formalno omogućava roditeljsko odsustvo, u praksi podrazumijeva da je majka gotovo isključivi njegovatelj djeteta - kazali su iz Juventasa i pozdravili inicijativu da oba roditelja imaju obavezna najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva.&nbsp;
Iz Juventasa su, povodom aktuelnih najava izmjena zakonskog okvira u oblasti roditeljskog odsustva i javne debate koja se tim povodom vodi, istakli da je važno da se razgovor usmjeri ka suštinskim pitanjima ravnopravnosti, sistemske podrške porodicama i najboljeg interesa djeteta.
- Crna Gora i dalje ima sistem koji, iako formalno omogućava roditeljsko odsustvo, u praksi podrazumijeva da je majka gotovo isključivi njegovatelj djeteta - naveli su iz Juventasa u saopštenju.
Oni su kazali da uključivanje očeva u ranu brigu nije dovoljno podstaknuto, pa roditeljsko odsustvo uglavnom koriste žene, često uz ozbiljne profesionalne i ekonomske posljedice.
Iz Juventasa su istakli da se porodice sa malom djecom istovremeno suočavaju sa nedostatkom sistemske podrške.&nbsp;
- Značaj ranog razvoja i dalje se potcjenjuje, dok roditelji balansiraju između ekonomske nesigurnosti, nedostatka servisa podrške i nedovoljnog razumijevanja potreba primarnog njegovatelja - kazali su iz Juventasa.
Prema njihovim riječima, mentalno zdravlje majki, podrška dojenju i programi podrške mladim roditeljima ostaju nedovoljno razvijeni.
Iz Juventasa su naglasili da institucionalna briga o djeci predstavlja poseban izazov.
- Jaslice su prebukirane i uglavnom primaju djecu tek nakon navršenih 12 mjeseci života, dok produženi boravci u školama nemaju kapacitete za svu djecu. Teret usklađivanja rada i roditeljstva zato ponovo najviše snose majke - kaže se u saopštenju.
Navodi se da evropska praksa jasno pokazuje da obavezno roditeljsko odsustvo za oba roditelja predstavlja savremeni standard koji jača ravnopravnost, stabilnost porodice i razvoj djece.
Ističe se da države sa razvijenim sistemima socijalne politike omogućavaju odsustvo jednom roditelju u trajanju do maksimalnih 12 mjeseci.&nbsp;
- Direktiva EU 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života propisuje najmanje četiri mjeseca odsustva po roditelju, od čega su dva mjeseca neprenosiva. To predstavlja evropski minimum - dodaje se u saopštenju.
Iz Juventasa su rekli da univerzalna zdravstvena zaštita, dostupno obrazovanje, kvalitetni vrtići, sigurna socijalna i penziona zaštita i najmanje 12 mjeseci roditeljskog odsustva nijesu privilegija, već temelj stabilnog društva.
- Pozdravljamo inicijativu da oba roditelja imaju obavezna najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva, uz jasno očekivanje da se postojeće trajanje odsustva ne skraćuje, već da država pravednije rasporedi resurse i unaprijedi dostupnost i kvalitet servisa za djecu i porodice - kazali su iz Juventasa.

Juventas: Pozdravljamo inicijativu da oba roditelja imaju najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva

Ovo nije izolovan incident, već dio šireg problema neefikasnih institucionalnih epiloga u predmetima napada na novinare/ke. Dugotrajni postupci i učestala odlaganja doprinose osjećaju nekažnjivosti i dodatno opterećuju ionako zahtjevan ambijent u kojem mediji rade - ocijenili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) izražavajući zabrinutost zbog ponovnog, već petog, odgađanja suđenja u slučaju napada na fotoreportera „Vijesti“, Borisa Pejovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2777%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsudenje-za-napad-na-fotoreportera-pejovica-odlozeno-na-neodredeno-vrijeme-raicevic-trazi-izuzece-sudije-dosljaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predmet se, kako su kazali, odnosi na događaje u Gornjem Zaostru (Berane) iz avgusta 2025. godine, kada je, prema optužnici, prijetnjama i pritiscima pokušano da se spriječi njegovo izvještavanje, uključujući i zahtjeve da obriše fotografije. Ovakvi incidenti, podvlače u CGO, predstavljaju direktan udar na slobodu medija i pravo javnosti da bude informisana.
- Posebno brine što slična odugovlačenje i obesmišljavanje procesa obilježava i druge predmete, uključujući slučaj istraživačke novinarke Olivere Lakić, koji traje godinama - naglasili su u CGO.
CGO ukazuje da napadi na medijske radnike i radnice zahtijevaju učinkovit institucionalni odgovor i pravdu u razumnom roku.
- Samo tako se može graditi povjerenje u institucije i obezbijediti bezbjedan prostor za slobodno i profesionalno novinarstvo - zaključili su u CGO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2026335066763215118&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U CGO zabrinuti zbog petog odgađanja suđenja: Ovo je dio šireg problema neefikasnih institucionalnih epiloga u predmetima napada na novinare

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Četiri godine ruske agresije na Ukrajinu
- Što je obilježilo skupštinsku raspravu?
- Što predviđa prijedlog Zakona o Vladi? 
 
- Novi talas protesta mještana Botuna 
 
- Posljedice neusvajanja budžeta u Bijelom Polju 
 
Gost Informativne emisije 24 sata je ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko. 
 
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gost ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko

Teško da može proći zamjena teza bilo gdje, a kod građanki i građana Bijelog Polja nikako - poručio je poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović u odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Abazu Dizdareviću koji je rekao da ne želi da bude predsjednik Opštine jer je Bošnjak, te ocijenio da se u politiku BS uvlači narativ njihovih koalicionih partnera.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdizdarevic-smailovicu-necu-da-budem-predsjednik-opstine-jer-sam-bosnjak-narativ-vasih-koalicionih-partnera-se-duboko-uvlaci-u-vasu-politiku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovdje, kaže Smailović, nije riječ o foteljama, nego o diskriminaciji na koju svako ima pravo da pristane u svoje ime.
- Ali nema u ime naroda i nema u ime građanske Crne Gore. Svi u Bijelom Polju znamo zašto je upravo ime Abaza Dizdarevića bilo prvo na listi za lokalne izbore i isto tako znamo zašto Abaz Dizdarević, ugledni i časni Bjelopoljac, nije postao predsjednik Opštine - naveo je Smailović.
U oba slučaja to je, kaže on, zbog nacionalne pripadnosti.
- U prvom da se dobiju bošnjački glasovi, a u drugom da Bošnjak ne bude predsjednik Opštine. U tome leži suštinska opasnost za građansko društvo, jer to nije ni vrijednost savremenog doba ni vrijednost građanskog društva. Ako smo oko toga saglasni, sve se ostalo samo kazuje - poručio je Smailović.

Tag: kleveta