Papa Lav kritikovao je sinoć svjetske vlade zbog toga što do sada nijesu usporile globalno zagrijavanje i pozvao na snažniji odgovor na ovu prijetnju, dok su zemlje na UN klimatskom samitu COP30 u brazilskom amazonskom gradu Belem ušle u drugu sedmicu pregovora sa ciljem da riješe najosjetljivija pitanja prije roka.
Poruka Pape odražava sve veću zabrinutost zbog opadajuće međunarodne ambicije i rastućih emisija gasova staklene bašte, punih deset godina nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine, istorijskog dogovora na kojem su se zemlje prvi put složile da ograniče globalno zagrijavanje na daleko ispod dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.
Naučnici upozoravaju da je Zemlja sada predodređena da prekorači tu granicu, otvarajući vrata razorni posljedicama.
- Stvaranje vapi kroz poplave, suše, oluje i neprekidnu vrućinu - &nbsp;rekao je Papa Lav u video poruci prikazanoj na događaju koji je održan paralelno sa samitom.
- Pariški sporazum je doveo do stvarnog napretka i ostaje naš najjači alat za zaštitu ljudi i planete. Ali moramo biti iskreni: ne, sporazum nije taj koji ne uspijeva, nego mi u našem odgovoru. Ono što ne uspijeva je politička volja nekih.
Delegati u vrućem gradu pored rijeke nastoje da postignu dogovor do srijede o nekoliko teških tema, uključujući klimatsko finansiranje i ciljeve za smanjenje emisija, dok će ostatak dnevnog reda biti riješen do posljednjeg predviđenog dana u petak, rekao je juče predsjednik COP30 Andre Korea do Lago.
- Veoma je teško, kao što svi znate, jer ima mnogo dokumenata i još uvijek je mnogo tekstova otvoreno… ali svi uključeni smatraju da vrijedi pokušati - rekao je on.
Trajanje većine klimatskih samita se produži preko vremena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Papa Lav poziva na odlučniju akciju dok UN klimatski samit ulazi u posljednju sedmicu

Ministri životne sredine Evropske unije (EU) postigli su dogovor kojim se ublažava predloženi cilj za smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte do 2040. godine i usvojili novi klimatski plan do 2035. godine.
Nakon maratonskih pregovora tokom cijelog jučerašnjeg dana i jutros, ministri su jednoglasno odobrili dugo očekivani klimatski plan Unije, čime je EU izbjegla međunarodnu sramotu da se pojavi praznih ruku na samitu COP30 ovog mjeseca.
Plan, koji je obavezan prema Pariskom sporazumu, postavlja novi cilj da se emisije u EU smanje između 66,25 i 72,5 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine do 2035. Taj plan nije pravno obavezujući, ali određuje pravac klimatske politike EU u narednih pet godina. Raspon ciljeva sličan je neformalnoj izjavi koju je EU predstavila na klimatskom samitu u Njujorku u septembru.
Ministri su takođe usvojili pravno obavezujući cilj za smanjenje emisija u EU za 85 odsto do 2040. godine. Dogovor predviđa da se dodatnih 5 odsto smanjenja postigne kroz kupovinu međunarodnih karbonskih kredita, odnosno “outsourcing” smanjenja emisija u inostranstvu.
Osim toga, vladama će biti dozvoljeno da koriste karbonske kredite za dodatnih pet procentnih poena svojih nacionalnih ciljeva smanjenja emisija.
Ministri su podržali i široku klauzulu o reviziji, koja omogućava EU da u budućnosti prilagodi cilj za 2040. godinu ukoliko se pokaže da klimatska politika negativno utiče na ekonomiju Unije. Dogovor takođe predviđa jednogodišnje odlaganje primjene novog evropskog tržišta ugljenika za grijanje i emisije iz automobila, koje bi trebalo da počne 2027. godine.
Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska nijesu podržale dogovor o cilju za 2040. godinu, dok su Bugarska i Belgija bile uzdržane. Ostale zemlje EU27 podržale su sporazum.
Poslanici Evropskog parlamenta sada treba da usaglase sopstvenu poziciju o klimatskom cilju za 2040. i da pregovaraju sa Savjetom EU prije nego što cilj postane zakon.

EU postigla klimatski kompromis uoči odlaska na COP30: Novi ciljevi do 2035. i 2040.

Naši prioriteti su jasni – integrisati procjene rizika od klimatskih promjena u planiranje zdravstvene zaštite, ojačati sisteme ranog upozoravanja i reakcije i osigurati da otpornost na klimatske promjene postane ključni element univerzalnog zdravstvenog pokrića, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun koji predvodi Delegaciju Crne Gore na jubilarnom, 75. zasijedanju Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu, koji se održava od 28. do 30. oktobra u Kopenhagenu, Danska. Šimun je poručio da Crna Gora ostaje posvećena bliskoj saradnji sa SZO i partnerskim zemljama, jer klimatske promjene ne poznaju granice, pa ni naš odgovor ne smije  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029131036_73bf9a324fe666ad7f4285fc87b6ba9ded64ead0146628412d86295dd9a640fb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251029131036_73bf9a324fe666ad7f4285fc87b6ba9ded64ead0146628412d86295dd9a640fb" data-rendition-name="original" width="590" height="443" loading="lazy" alt="Pan-European Commission on Climate and Health"></figure>  Trodnevno zasijedanje otvoreno je obraćanjem najviših zvaničnika SZO, uključujući generalnog direktora, dr Tedrosa Adanoma Gebrejesusa, koji je istakao ključne globalne izazove u oblasti zdravstva i aktivnosti SZO na njihovom prevazilaženju. Regionalni direktor SZO za Evropu, dr Hans Kluge, u svom izlaganju naglasio je značaj zajedničkih napora zemalja članica u sprovođenju Evropskog programa rada 2020–2025 i Agende za održivi razvoj do 2030. godine. On je posebno istakao doprinos Crne Gore i ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna u realizaciji zdravstvene agende SZO u evropskoj regiji, naročito u oblasti sprovođenja Plana djelovanja za jačanje implementacije Okvirne konvencije o kontroli duvana u periodu 2015–2025. U okviru tehničkog brifinga na visokom nivou posvećenog temi klime i zdravlja, ministar Šimun je aktivno učestvovao u diskusiji šefova delegacija, iznijevši stavove Crne Gore o zaštiti zdravlja od posledica klimatskih promjena i mogućnostima jačanja otpornosti zdravstvenih sistema. Šimun je istakao da je Crna Gora, kao mediteranska i planinska zemlja, sve više izložena učestalim i intenzivnim toplotnim talasima, poplavama i ekstremnim padavinama, povećanom prisustvu vektora zaraznih bolesti, kao i rastućem opterećenju mentalnog zdravlja, posebno kod mladih. U svom obraćanju je naglasio da Crna Gora intenzivno radi na jačanju pristupa „Jedno zdravlje – One Health“, kroz bolju koordinaciju sektora ljudskog zdravlja, veterinarstva, zaštite životne sredine i bezbjednosti hrane, s ciljem povećanja klimatske otpornosti zdravstvenih ustanova i unapređenja energetske efikasnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029131036_37209c4665718dfd8c79b013b11f8e0d5d55faefaaffa11a0026d63b2cc8e979.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251029131036_37209c4665718dfd8c79b013b11f8e0d5d55faefaaffa11a0026d63b2cc8e979" data-rendition-name="original" width="4284" height="5712" loading="lazy" alt="Pan-European Commission on Climate and Health"></figure>  Na marginama zasijedanja, ministar i članovi delegacije održali su više bilateralnih sastanaka sa predstavnicima drugih zemalja, među kojima su Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Malta, Sjeverna Makedonija i San Marino. Delegaciju Crne Gore na 75. sjednici Regionalnog komiteta SZO za Evropu, pored ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna, čine dr Ognjen Delić, generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu, regulisane profesije i nadzor nad funkcionisanjem strukovnih regulatornih tijela i mr Svetlana Stojanović, nacionalni koordinator za SZO.

Šimun: Adekvatnim odgovorom na klimatske promjene zajedno gradimo otpornije zdravstvene sisteme

Crna Gora je posljednjih decenija suočena s izraženim klimatskim promjenama i sve ekstremnijim vremenskim pojavama, upozorio je ekspert za klimu i klimatske promjene mr Luka Mitrović u emisiji "E uživo" na Televiziji E.
Mitrović je rekao da je za Crnu Goru specifično da su prisutne ekstremne klimatske promjene i vremenske situacije.&nbsp;
- Od 2003. godine, kada se 100 dana u kontinuitetu temperatura u Podgorici nije spustila ispod 30 stepeni - takozvanih 100 tropskih dana - karakteristične su i velike padavine, nekoliko godina sa obilnim snjegovima i olujnim nepogodama - rekao je Mitrović.
On je istakao da je pitanje klime jedno od najaktuelnijih tema u svijetu, te da prelaz između godišnjih doba više nije postepen kao ranije.
- Suština jeste da je klima sada postala drugačija, s tim što imamo nagle promjene, koje se ogledaju u naglom porastu temperature, naglom smanjenju temperature, naglom izlivu jakih padavina. To je u suštini nešto što je posljedica globalne promjene klime - kazao je Mitrović.
Prema njegovim riječima, globalna klima se promijenila pod uticajem čovjeka, jer je efekat staklene bašte „isključivo stvoren antropogenim faktorom“, pretjeranom upotrebom fosilnih goriva i emitovanjem štetnih gasova.
- Zemlja se zagrijava više nego što se hladi, jer u geografiji i klimatologiji postoji jedan pojam – onoliko toplote koliko dobije Zemlja od Sunca, toliko treba da vrati u međuplanetarni prostor. Međutim, zbog veće koncentracije tih gasova, prije svega CO₂, vodene pare i metana, oni imaju to svojstvo da zadrže toplotu. Inače, da nema ugljen-dioksida u atmosferi, imali bismo temperaturu koja je 30 stepeni niža – dakle, uslovi za život na Zemlji ne bi bili idealni. Taj ugljen-dioksid ima ulogu da drži toplotu, ali njegova povećana koncentracija izaziva otopljavanje, promjenu klime, drugačiju strukturu atmosfere i brže kretanje vazdušnih masa - istakao je Mitrović.
On je podsjetio da je prošla godina bila najtoplija na planeti u posljednjih 170 godina.
- Porast temperature računa se u odnosu na predindustrijsko vrijeme, a taj porast prošle godine iznosio je 14,98 stepeni - precizirao je Mitrović.
Govoreći o Crnoj Gori, naveo je da je riječ o prostoru koji je posebno izložen promjenama.
- Crna Gora se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu i jedan je od najviše pogođenih prostora promjenom klime i otopljavanjem. Kada posmatramo cijelu zemlju, prošla godina je bila ubjedljivo najtoplija – odstupanje se kretalo od dva do četiri stepena, u zavisnosti od mjesta do mjesta. Ono što je specifično, kada pogledamo analizu, jeste da se brže zagrijava sjever Crne Gore, taj sjeverni planinski dio se brže zagrijava, zato što je to kontinentalni dio, dok se primorje zagrijava sporije zbog uticaja mora, jer voda ima taj efekat - zaključio je Mitrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsWyfr5U9X8c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mitrović: Sjeverni planinski dio Crne Gore se brže zagrijava

Ovog petka u emisiji E uživo govorimo o uticaju klimatskih promjena na meterološke prilike. Tim povodom naš gost je Luka Mitrović, ekspert za klimu i klimatske promjene. 
 
Predstavljamo projekat „Tajne školskih hodnika“ Gimnazije "Stojan Cerović" iz Nikšića. 
 
Beč je proglašen „najljubaznijim“ gradom u Evropi - komentarišemo temperament građana juga i sjevera Evrope. 
 
Koje navike milenijalaca „izluđuju“ generaciju Z? 
 
Postoje li muško- ženska prijateljstva i koliko često je ljubomora prisutna u prijateljstvima? 
 
Znate li šta je „sivi razvod“? 
 
Emisiju E uživo gledajte u terminu od 16 do 18 sati na kanalu E televizije.

E uživo: Uticaj klimatskih promjena, „Tajne školskih hodnika“ nikšićke Gimnazije, navike milenijalaca koje „izluđuju“ generaciju Z...

Studija sugeriše da topljenje arktičkog leda povećava nivo azota, što bi moglo obogatiti morski život.
Nova studija koju je sproveo Univerzitet u Kopenhagenu otkrila je iznenađujuću korist topljenja arktičkog morskog leda, prenosi Anadolija.
Proces topljenja mogao bi ojačati lanac ishrane Arktičkog okeana povećanjem nivoa azota - hranljive materije neophodne za morski život, objavio je „Eurasian Review“.
Po prvi put, međunarodni tim istraživača otkrio je da se proces poznat kao fiksacija azota – hemijska reakcija u kojoj određene bakterije pretvaraju azotni gas u amonijum – odvija ispod arktičkog morskog leda, pa čak i u centralnim djelovima okeana.
Amonijum je oblik azota koji podstiče rast algi, koje čine osnovu morskog ekosistema.
- &nbsp;Do sada se vjerovalo da se fiksacija azota ne može odvijati ispod morskog leda jer se pretpostavljalo da su uslovi života za organizme koji sprovode taj proces previše teški. Pogriješili smo - rekla je glavna autorka studije Liza V. fon Frizen, bivša doktorantkinja na Odjeljenju za biologiju.
Prema studiji, bakterije odgovorne za fiksaciju azota u Arktičkom okeanu nisu cijanobakterije, koje dominiraju procesom u toplijim regionima, već potpuno drugačije necijanobakterijske vrste.
Najveće stope fiksacije zabilježene su duž ivica leda, gdje se topljenje odvija najbrže. Kako globalno zagrijavanje uzrokuje povlačenje morskog leda, očekuje se da će se zone topljenja proširiti, stvarajući povoljnije uslove za fiksaciju azota.
- Drugim riječima, količina dostupnog azota u Arktičkom okeanu vjerovatno je potcijenjena, i danas i u budućim projekcijama - rekla je fon Frizen.
To bi, dodala je, moglo značiti da je i potencijal za proizvodnju algi potcenjen, jer klimatske promjene nastavljaju da smanjuju pokrivač morskog leda.
Ova otkrića mogla bi imati značajne implikacije na globalni ciklus ugljenika. Alge apsorbuju ugljen-dioksid (CO₂) tokom fotosinteze.
Zato bi povećanje proizvodnje algi moglo poboljšati sposobnost Arktičkog okeana da apsorbuje ugljenik.
- Ako se proizvodnja algi poveća, Arktički okean će apsorbovati više ugljen-dioksida jer će se više vezivati u biomasi algi - rekao je viši autor studije, profesor Lase Riman.
Međutim, istakao je da su biološki sistemi veoma složeni, pa je teško dati precizne prognoze, jer drugi mehanizmi mogu djelovati u suprotnom smjeru.
Istraživači su naglasili da fiksacija azota mora biti uključena u buduće klimatske i ekosistemske modele.
- Još ne znamo da li će neto efekat biti koristan za klimu. Ali jasno je da moramo uzeti u obzir važan proces kao što je fiksacija azota kada pokušavamo da predvidimo šta će se dešavati s Arktičkim okeanom u narednim decenijama, kako se morski led bude smanjivao - rekao je Riman.
Otkriće pokazuje da brzo promenljivi Arktik i dalje može iznenaditi naučnike i podseća da prilagodljivost prirode i dalje može mijenjati ravnotežu između života i klime, čak i na krajnjem sjeveru planete.

Studija: Otapanje arktičkog leda moglo bi da ojača morski život

Visoke temperature su prošle godine u Evropi prouzrokovale više od 62.700 smrtnih slučajeva, što je porast od gotovo 25 odsto u odnosu na 2023. godinu, pokazala je studija Instituta za globalno zdravlje u Barseloni, objavljena danas u časopisu "Nature Medicine".
- U Evropi je od lketa 2022. do leta 2024. evidentirano više od 181.000 smrtnih slučajeva povezanih sa visokim temperaturama - rekla je autorka studije Đoan Balester Klaramunt, prenosi Hina.
Baš kao i 2022. i 2023, Italija je prošle godine bila daleko najpogođenija ljetnjim vrućinama. Prema procjenama stručnjaka, između 1. juna i 30. septembra 2024. u toj je zemlji od posljedica visokih temperatura umrlo 19.000 ljudi.
Španija je druga sa više od 6.700 smrtnih slučajeva, a slijedi Njemačka sa oko 6.300 smrtnih slučajeva. Nakon nje je Grčka sa nešto manje od 6.000 smrtnih slučajeva i Rumunija sa više od 4.900 osoba koje su podlegle posljedicama vrućina.
Rangiranje se mijenja kada se procijenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih s neuobičajenim vrućinama posmatra u odnosu na broj stanovnika. Podaci studije upućuju na to da je u tom slučaju Grčka na prvom mjestu sa 574 smrtna slučaja na milion stanovnika, a slijede Bugarska sa 530 i Srbija sa 379.
U 15 od 32 proučavane zemlje ljeto 2024. bilo je najsmrtonosnije u posljednjih nekoliko godina, mada je u nekim zemljama poput Njemačke, Španije i Francuske ljeto 2022. bilo još gore.
Istraživači su istakli da su starije osobe posebno izložene riziku.

Visoke temperature u Evropi prouzrokovale više od 62.700 smrtnih slučajeva

Zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem toplotni talas koji je u julu zahvatio Norvešku, Švedsku i Finsku bio je najmanje 10 puta vjerovatniji i za dva stepena topliji, navodi se u naučnom izvještaju objavljenom danas.
Ekstremne vrućine pogodile su od sredine jula inače hladne nordijske zemlje, sa temperaturama iznad 30 stepeni u Finskoj tokom 22 uzastopna dana, što je najduži toplotni talas zabilježen u toj zemlji.
U norveškom dijelu Arktičkog kruga, tokom 13 dana jula bilo je iznad 30 stepeni. Švedska je imala 10 uzastopnih tropskih noći kada se temperature nisu spuštale ispod 20 stepeni.
U studiji organizacije World Weather Attribution upozorava se da toplotni talasi, izazvani klimatskim promjenama, imaju posljedice po zdravstveni sistem i da će slični događaji postati pet puta češći do 2100. godina ukoliko se brzo ne prestane s upotrebom fosilnih goriva.
- Čak se i uporedivo hladne skandinavske zemlje danas suočavaju sa opasnim toplotnim talasima sa zagrevanjem od 1,3 stepena. Ovaj događaj treba shvatiti kao podsjetnik da nijedna zemlja nije bezbjedna od klimatskih promjena - rekla je autorka studije Friderike Oto.
Prema toj studiji, klimatske promjene su toplotni talas sredinom jula u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj učinio najmanje 10 puta vjerovatnijim nego što bi bio u svijetu bez globalnog zagrijavanja od 1,3 stepeni.
Naučnici su takođe zaključili da su temperature u tim zemljama tokom toplotnog talasa bile za dva stepena veće.
Sa globalnim zagrevanjem, ovakav dvonedjeljni period visokih temperatura se očekuje na otprilike svakih 50 godina, a ako prosječna globalna temperatura poraste za 2,6 stepeni, što se očekuje u ovom vijeku, slični događaji će biti pet puta vjerovatniji i dodatnih 1,4 stepena topliji nego danas.
Dugi periodi vrućina u tri zemlje doveo je do pretrpanih i pregrijanih bolnica, požara, cvjetanja toplotnih algi i većeg broja utapanja.
To je takođe izazvalo otežane uslove za rad, nesanicu i zdravstvene rizike, a istraživači upozoravaju da je taj „tihi ubica“ možda uzrokovao stotine smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Zbog velikih vrućina irvasi su potražili hlad u gradovima, a stočari su upozoravali da su životi njihovih životinja ugroženi.
Jedna od autorki studije Maja Valberg ukazala je da infrastruktura u tim zemljama nije napravljena da izdrži te ekstremne temperature i da je starije stanovništvo sve više podložno opasnim vrućinama.
- Vidjeli smo izvjestan napredak u adaptaciji i pripremljenosti, posebno od 2018. godine, kada smo doživjeli naš posljednji veliki toplotni talas. Ali i dalje moramo da učinimo više kako bismo osigurali da su naša infrastruktura i sistemi prilagođeni hladnoći spremni i za visoke temperature - rekla je Valberg.

Klimatske promjene učinile toplotni talas u nordijskim zemljama 10 puta vjerovatnijim

Čista, zdrava i održiva životna sredina je ljudsko pravo, objavio je Međunarodni sud pravde, najviši sud Ujedinjenih nacija, u savjetodavnom mišljenju.
Sud je naveo da bi se prekršiocem međunarodnog prava mogla smatrati svaka država koja ne štiti planetu od klimatskih promjena.
Stav da je održiva životna sredina ljudsko pravo otvara vrata za druge pravne akcije.
Sve članice Ujedinjenih nacija, uključujući najveće emitere gasova staklene bašte poput SAD i Kine, pod jurisdikcijom su ovog suda.
Mišljenje na više od 500 strana, iako je neobavezujuće, smatra se prekretnicom u međunarodnom klimatskom pravu.
Predsjednik Međunarodnog suda pravde Juđi Ivasava je mišljenje objavio na ročištu koje se pred tim tijelom vodilo na poziv grupe stanovnika pacifičke ostrvske zemlje Vanuatu kojoj prijeti potapanje usljed podizanja nivoa mora.
Taj predmet stanovnika Vanuatua podržalo je 130 članica Ujedinjenih nacija, a u širem smislu se odnosi na obaveze država da se bore sa klimatskim promjenama i posljedice ako ne ispune tu svoju dužnost.
Sudija je klimatske promjene nazvao "gorućom i egzistencijalnom" prijetnjom po čovječanstvo.
SAD i Rusija kao veliki proizvođači fosilnih goriva protive se svakom pokušaju Međunarodnog suda pravde da uvede kvote za smanjenje emisija gasova staklene bašte.

Međunarodni sud pravde: Ko ne štiti Zemlju od klimatskih promjena krši međunarodno pravo

Novo energetsko doba je na dohvat ruke - doba u kojem jeftina, čista i obilna energija pokreće svijet bogat ekonomskim mogućnostima, gdje nacije imaju sigurnost energetske autonomije, a dar električne energije je dar za sve. Ovo je naša ključna prilika za ubrzanje globalne promjene - poručio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš u specijalnom obraćanju na temu klimatske akcije i važnosti prelaska na čistu energiju.
Njegov autorski tekst, koji su medijima dostavili iz crnogorskog ogranka UN-a, prenosimo u cjelosti:
"Energija je oblikovala put čovječanstva – od savladavanja vatre, preko obuzdavanja vodene pare, do cijepanja atoma. Danas smo na pragu nove ere. Sunce se rađa u eri čiste energije.
Prošle godine, gotovo svi novi energetski kapaciteti došli su iz obnovljivih izvora energije. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara, što je 800 milijardi dolara više od ulaganja u fosilna goriva.
Solarna energija i energija vjetra sada su najjeftiniji izvori energije na Zemlji, a sektori čiste energije kreiraju radna mjesta, podstiču rast i pokreću napredak - uprkos daleko većim subvencijama za fosilna goriva.
Zemlje koje se drže fosilnih goriva ne štite svoje ekonomije, već ih sabotiraju – potkopavajući konkurentnost i propuštajući najveću ekonomsku priliku 21. vijeka.
Čista energija takođe pruža energetski suverenitet i sigurnost. Tržišta fosilnih goriva prepuštena su na milost i nemilost cjenovnih šokova, poremećaja u snabdjevanju i geopolitičkih previranja, kao što smo vidjeli kada je Rusija napala Ukrajinu. Ali nema skokova cijene sunčeve svjetlosti, nema embarga na energiju vjetra, a gotovo svaka nacija ima dovoljno obnovljivih resursa da bude energetski nezavisna.
Konačno, čista energija podstiče razvoj. Može doprijeti do stotina miliona ljudi koji još uvijek žive bez struje – brzo, pristupačno i održivo, posebno putem vanmrežnih i malih solarnih tehnologija.
Sve ovo čini eru čiste energije nezaustavljivom. Ali tranzicija još uvijek nije dovoljno brza niti pravedna. Zemlje u razvoju zaostaju. Fosilna goriva i dalje dominiraju energetskim sistemima, a emisije i dalje rastu kada bi morale rapidno padati kako bi se izbjegli najgori efekti klimatske krize. Da bismo to riješili, potrebne su nam mjere na šest frontova.
Prvo, vlade se moraju u potpunosti posvetiti budućnosti čiste energije. Svaka zemlja se obavezala da će u predstojećim mjesecima podnijeti nove nacionalne klimatske planove – poznate kao Nacionalno određeni doprinosi – sa ciljevima za narednu deceniju. Ovi planovi moraju biti usklađeni s ograničavanjem porasta globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa, obuhvatiti sve emisije i sektore te postaviti jasan put ka čistoj energiji. Zemlje G20, odgovorne za oko 80% globalnih emisija, moraju biti predvodnice ovog procesa.
Drugo, moramo izgraditi energetske sisteme za 21. vijek. Bez modernih mreža i skladištenja, obnovljiva energija ne može ostvariti svoj potencijal. Ali za svaki dolar uložen u obnovljive izvore energije, samo 60 centi ide u mreže i skladištenje. Taj odnos mora biti jedan prema jedan.
Treće, vlade moraju težiti zadovoljavanju rastuće svjetske potražnje za energijom iz obnovljivih izvora. Velike tehnološke kompanije takođe moraju odigrati svoju ulogu. Do 2030. godine, centri podataka mogli bi trošiti istu količinu električne energije kao Japan danas. Kompanije bi trebalo da se obavežu da će ih napajati obnovljivim izvorima energije.
Četvrto, moramo ugraditi pravdu u energetsku tranziciju. To znači podršku zajednicama koje su još uvijek zavisne od fosilnih goriva kako bi se pripremile za budućnost čiste energije. A to podrazumijeva reformu
lanaca snabdjevanja ključnim mineralima. Danas su oni prepuni kršenja prava i uništavanja životne sredine, a zemlje u razvoju su zarobljene na dnu lanaca vrijednosti. Tome se mora stati na kraj.
Peto, moramo trgovinu učiniti alatom za energetsku transformaciju. Lanci snabdjevanja čistom energijom su visoko koncentrisani, a globalna trgovina se fragmentira. Zemlje posvećene novoj energetskoj eri moraju raditi na diverzifikaciji snabdjevanja, smanjenju tarifa na čistu energetsku robu i na modernizaciji investicionih ugovora kako bi podržali tranziciju.
Šesto i konačno, moramo usmjeriti finansiranje ka zemljama u razvoju. Afrika je prošle godine primila samo dva odsto investicija u obnovljive izvore energije, uprkos tome što ima 60% najboljih svjetskih solarnih resursa. Potrebna nam je međunarodna akcija – kako bismo spriječili da otplate dugova iscrpljuju budžete zemalja u razvoju i kako bismo omogućili multilateralnim razvojnim bankama da značajno povećaju svoj kreditni kapacitet i iskoriste daleko više privatnog finansiranja. Takođe su nam potrebne agencije za kreditni rejting i investitori da modernizuju procjene rizika uzimajući u obzir obećanje prelaska na čistu energiju, cijenu klimatskog haosa i opasnost od 'nasukanih' sredstava za proizvodnju fosilnih goriva.
Novo energetsko doba je na dohvat ruke – doba u kojem jeftina, čista i obilna energija pokreće svijet bogat ekonomskim mogućnostima, gdje nacije imaju sigurnost energetske autonomije, a dar električne energije je dar za sve.
Ovo je naša ključna prilika za ubrzanje globalne promjene. Iskoristimo je."

Gutereš: Ključni trenutak za ubrzanje prelaska na čistu energiju

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se danas 8. januara ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je tom prilikom glasno izviždali uz dobacivanje "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko stotinu poljoprivrednika okupilo se rano jutros u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, prenio je BFM.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine: "Ostavka"

Mnogi gradovi i komune u Njemačkoj su bankrotirali i više ne znaju kako da ispune svoje obaveze. Krivicu vide u saveznim instucijama.
Nije prošlo mnogo vremena otkako je Vajzah, mjesto udaljeno svega pola sata vožnje od Štutgarta, bio najbogatija komuna u Njemačkoj. U tom malom mjestu živi svega 7.700 stanovnika.
Tu Porše ima svoj razvojni centar, a komuna je imala koristi od milijardi profita tog giganta, &nbsp;kroz porez koji se slivao u njen budžet. Po glavu stanovnika Vajzaha to je 2009. bilo po 20.000 eura poreskih prihoda, piše Dojče vele.
- Zahvaljujući Poršeu, u Vajzahu imamo najveći prihod od poreza na dobit po glavi stanovnika u cijeloj Njemačkoj - radovala se još 2011. tadašnja gradonačelnica Ursula Krojtl, prilikom otvaranja novog proširenja pogona ovog proizvođača automobila.
Ko je u Vajzahu želio da gradi kuću, od komune je po djetetu dobijao 10.000 eura građevinskog dodatka. Izgrađena je četvorospratna biblioteka, kupljen koncertni klavir za 100.000 eura, dodijeljivane su subvencije za privatne časove muzike. Ipak, najveći dio novca, obećavala je Krojtl, bio je deponovan u banci – kao rezerva za loša vremena.
<h2>Dobra vremena su prošla</h2>
Loša vremena su u međuvremenu stigla. Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Samo kod Poršea dobit je 2025. pala za oko 96 procenata. Posrću i druge grane privrede. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit preduzeća, od kojih komune u velikoj mjeri žive. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode.
- Finansije komuna nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu. To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno - kaže Ralf Špigler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i komuna (DStGB) i gradonačelnik Nider-Olma.&nbsp;
<h2>Socijalni troškovi probijaju sve okvire</h2>
U federalno uređenoj Njemačkoj nadležnosti i zadaci raspodeljeni su između savezne države, saveznih pokrajina i komuna.
Komune su odgovorne za svakodnevni život građana i time za značajan dio državnih obaveza – od odvoza smeća, vodosnabdijevanja, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.
Gradovi i komune su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. imali rashode u ukupnom iznosu od 400 milijardi eura. Za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova za zaposlene i energente. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja.
- Govori se o utrostručenju troškova u poslednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića - objašnjava Špigler.&nbsp;
Samo za brigu o djeci i mladima, pomoć za njegu i integracionu pomoć osobama sa invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili skoro 38 milijardi eura. Od tada kontinuirano rastu, a procjenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde eura.
<h2>Pravedna raspodjela: Obaveze imaju svoju cijenu</h2>
Poseban izazov predstavlja i integracija izbjeglica sa pravom boravka. Škole, pružaoci jezičkih i integracionih kurseva, službe za zapošljavanje, a naročito uprave za strance, rade na granici izdržljivosti.
Kada je riječ o socijalnim davanjima, Savez gradova i komuna zahtijeva potpuno novu raspodelu tereta. Savezna država, pokrajine i komune ubuduće bi trebalo da učestvuju u finansiranju na ravne djelioce - svako po trećinu.
Uz to, komune bi morale da budu uključene u proces donošenja zakona. Do sada zakone donose savezna država i pokrajine.&nbsp;
- Tako bi se ne samo finansijski teret, već i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodijelili na sve nivoe vlasti - kaže Špigler.
<h2>Obaveze rastu, sredstva se smanjuju</h2>
Neki idu i korak dalje. U novembru 2025. gradonačelnici svih 16 pokrajinskih prijestonica uputili su apel saveznoj vladi. Njihov zahtjev: svaki nacrt zakona koji u budućnosti donosi dodatne finansijske obaveze za komune mora od samog početka da predvidi punu finansijsku kompenzaciju. Po principu: „Ko naručuje, taj i plaća."
Kada se saberu godišnji rashodi savezne države, pokrajina i komuna, danas već 25 procenata otpada na zadatke gradova i komuna – i taj udio raste.&nbsp;
- Ali komune dobijaju samo 14 procenata ukupnih državnih poreskih prihoda - upozorava Špigler i govori o „ozbiljnoj neravnoteži".
<h2>Nedostaje skoro 220 milijardi eura</h2>
Manjak novca u komunalnim kasama raste iz godine u godinu. Godine 2023. nedostajalo je oko 7,5 milijardi eura, 2024. već 24 milijarde, a 2025. više od 30 milijardi.
- Lokalne poreze – porez na nepokretnosti i porez na dobit preduzeća – podigli smo do nivoa koji već dostiže granicu prihvatljivosti - kaže Špigler.&nbsp;
Štedi se na svim stranama. Građevinski projekti se obustavljaju, a finansiranje kulture i udruženja takođe je, nužno, zamrznuto.
Ulaganja u budućnost? Prema mišljenju Saveza gradova i komuna, to više gotovo da nije moguće. Novca nema ni za održavanje i sanaciju postojećih objekata. Potrebno bi bilo 218 milijardi eura kako bi se obnovile škole, gradske kuće, vrtići, bazeni, mostovi i putevi.
Tabela pokazuje da njemačkim komunama najviše novca nedostaje za škole (67,8 milijardi eura) i puteve (53,4 milijarde), a slijede vatrogasne službe (19,9 milijardi) i upravne zgrade (19,5 milijardi eura). Manjak novca postoji i u sportu (15,6 milijardi), zbrinjavanju djece (11,2 milijarde), vodosnabdijevanju (9,7 milijardi), kulturi (6,6 milijardi), ostalim oblastima (10 milijardi), dok je najmanji zaostatak zabilježen u IT sektoru (1,8 milijardi eura).
<h2>Život na skupim kratkoročnim kreditima</h2>
Pošto gradovi i opštine ne smiju dugoročno da se zadužuju za tekuće troškove, poput plata, grejanja i struje, svakodnevno uzimaju kratkoročne kredite za premošćavanje. Oni su, međutim, veoma skupi.
- To je kao da gorivo za automobil plaćate dozvoljenim minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa. Operativna sposobnost na lokalnom nivou ozbiljno je ugrožena, sa kobnim posljedicama po privrednu konkurentnost Njemačke i lokalnu demokratiju - objašnjava Špigler.
<h2>Prve najave pomoći – ali da li je to dovoljno?</h2>
Savezna država i pokrajine svjesne su finansijskih problema komuna.&nbsp;
- Moramo da pomognemo komunama - rekao je početkom novembra savezni kancelar Fridrih Merc (CDU), osvrćući se na socijalna davanja. Cilj je da komune mogu da ispune „zakonske obaveze koje im namećemo". Međutim, privredna kriza ostavila je duboke rupe i u budžetima savezne države i pokrajina.
Savezni ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) najavio je u decembru određene mjere rasterećenja za komune, ali bez konkretnih detalja. Istovremeno je ukazao na infrastrukturni paket savezne vlade vredan 500 milijardi eura, od čega bi 60 milijardi trebalo da pripadne komunama.&nbsp;
- To nije zanemarljivo - kazao je on.
S tim se slaže i predsjednik Saveza gradova i opština Špigler. Ipak, s obzirom na postojeće deficite, to neće biti dovoljno.&nbsp;
- To je ogroman gutljaj iz boce i mi smo na tome veoma zahvalni – ali to može biti samo početak - poručio je Špigler.

Njemačke komune i gradovi na ivici bankrota

Snijeg je tokom noći prekrio Lovćen, donoseći pravi zimski ugođaj ovom planinskom području.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010817014_e5c465a7c6a8e80b47c9352dc84cd659f0740c03c468086c157f852bb7626306.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010817014_e5c465a7c6a8e80b47c9352dc84cd659f0740c03c468086c157f852bb7626306" data-rendition-name="original" width="930" height="607" loading="lazy" alt="Snijeg na Lovćenu"> </figure>  Prema podacima meteorologa, temperature su se spustile ispod nule, a snježni pokrivač zadržao se na višim nadmorskim visinama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010817014_5425b743f99455987c07771cd019db8e53a7d87258cb60b25c091aeecc43ef67.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010817014_5425b743f99455987c07771cd019db8e53a7d87258cb60b25c091aeecc43ef67" data-rendition-name="original" width="922" height="626" loading="lazy" alt="Snijeg na Lovćenu"> </figure>  Vozačima se savjetuje oprez zbog mogućih poledica na putu ka Njegušima i Ivanovim koritima.

(FOTO) Snijeg zabijelio vrhove Lovćena

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da Ukrajina u narednih deset godina od Evropske unije traži čak 800 milijardi dolara, što bi, prema njegovim riječima, za Mađarsku imalo teške socijalne posljedice.
Orban tvrdi da bi se tim iznosom u Mađarskoj penzije mogle isplaćivati narednih 40 godina, a sve porodične pomoći čak 60 godina, piše Index.
U objavi na društvenim mrežama Orban je naveo da ukrajinski premijer Volodimir Zelenski taj novac želi da dobije iz Brisela, dok Brisel, kako tvrdi, planira da teret prebaci na države članice Evropske unije, uključujući Mađarsku.
Orban je otkrio da je na jučerašnjoj sjednici mađarske vlade saslušan izvještaj ministra za evropska pitanja Janoša Boke, u kojem je detaljno objašnjeno kako bi Brisel raspodijelio traženih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva.
- Eto, toliko znači tih 800 milijardi dolara koje ukrajinski premijer želi da izvuče iz Brisela. A oni to, opet, žele od nas. Na jučerašnjoj sjednici vlade saslušali smo izvještaj Janoša Boke o tome kako bi Brisel raspodijelio tih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva. Rezultat je krajnje zastrašujući - poručio je Orban.
Prema njegovim riječima, takozvani „briselski ukazi“ za Mađarsku bi značili ukidanje 13. i 14. penzije, postepeno ukidanje porodičnih pomoći, kao i uvođenje progresivnog poreza na dohodak, kojim bi se dodatno opteretili mađarski poreski obveznici.
- Sve to kako bi se imalo čime da se plate ukrajinski režijski troškovi - dodao je on.
Orban je poručio da Mađarska takav scenario odbacuje i najavio da će izvještaj ministra Boke biti objavljen u cjelosti.
- E, to je ono na šta mi, Mađari, ne pristajemo. Izvještaj ministra Boke objavićemo jer mađarske porodice imaju pravo da znaju kakav im se plan iz Brisela želi nametnuti - rekao je Orban.
Dodao je da će građani Mađarske u aprilu, na parlamentarnim izborima, moći da biraju „između briselskog i puta mira“.

Tag: klimatske-promjene