Papa Lav kritikovao je sinoć svjetske vlade zbog toga što do sada nijesu usporile globalno zagrijavanje i pozvao na snažniji odgovor na ovu prijetnju, dok su zemlje na UN klimatskom samitu COP30 u brazilskom amazonskom gradu Belem ušle u drugu sedmicu pregovora sa ciljem da riješe najosjetljivija pitanja prije roka.
Poruka Pape odražava sve veću zabrinutost zbog opadajuće međunarodne ambicije i rastućih emisija gasova staklene bašte, punih deset godina nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine, istorijskog dogovora na kojem su se zemlje prvi put složile da ograniče globalno zagrijavanje na daleko ispod dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.
Naučnici upozoravaju da je Zemlja sada predodređena da prekorači tu granicu, otvarajući vrata razorni posljedicama.
- Stvaranje vapi kroz poplave, suše, oluje i neprekidnu vrućinu - &nbsp;rekao je Papa Lav u video poruci prikazanoj na događaju koji je održan paralelno sa samitom.
- Pariški sporazum je doveo do stvarnog napretka i ostaje naš najjači alat za zaštitu ljudi i planete. Ali moramo biti iskreni: ne, sporazum nije taj koji ne uspijeva, nego mi u našem odgovoru. Ono što ne uspijeva je politička volja nekih.
Delegati u vrućem gradu pored rijeke nastoje da postignu dogovor do srijede o nekoliko teških tema, uključujući klimatsko finansiranje i ciljeve za smanjenje emisija, dok će ostatak dnevnog reda biti riješen do posljednjeg predviđenog dana u petak, rekao je juče predsjednik COP30 Andre Korea do Lago.
- Veoma je teško, kao što svi znate, jer ima mnogo dokumenata i još uvijek je mnogo tekstova otvoreno… ali svi uključeni smatraju da vrijedi pokušati - rekao je on.
Trajanje većine klimatskih samita se produži preko vremena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Papa Lav poziva na odlučniju akciju dok UN klimatski samit ulazi u posljednju sedmicu

Ministri životne sredine Evropske unije (EU) postigli su dogovor kojim se ublažava predloženi cilj za smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte do 2040. godine i usvojili novi klimatski plan do 2035. godine.
Nakon maratonskih pregovora tokom cijelog jučerašnjeg dana i jutros, ministri su jednoglasno odobrili dugo očekivani klimatski plan Unije, čime je EU izbjegla međunarodnu sramotu da se pojavi praznih ruku na samitu COP30 ovog mjeseca.
Plan, koji je obavezan prema Pariskom sporazumu, postavlja novi cilj da se emisije u EU smanje između 66,25 i 72,5 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine do 2035. Taj plan nije pravno obavezujući, ali određuje pravac klimatske politike EU u narednih pet godina. Raspon ciljeva sličan je neformalnoj izjavi koju je EU predstavila na klimatskom samitu u Njujorku u septembru.
Ministri su takođe usvojili pravno obavezujući cilj za smanjenje emisija u EU za 85 odsto do 2040. godine. Dogovor predviđa da se dodatnih 5 odsto smanjenja postigne kroz kupovinu međunarodnih karbonskih kredita, odnosno “outsourcing” smanjenja emisija u inostranstvu.
Osim toga, vladama će biti dozvoljeno da koriste karbonske kredite za dodatnih pet procentnih poena svojih nacionalnih ciljeva smanjenja emisija.
Ministri su podržali i široku klauzulu o reviziji, koja omogućava EU da u budućnosti prilagodi cilj za 2040. godinu ukoliko se pokaže da klimatska politika negativno utiče na ekonomiju Unije. Dogovor takođe predviđa jednogodišnje odlaganje primjene novog evropskog tržišta ugljenika za grijanje i emisije iz automobila, koje bi trebalo da počne 2027. godine.
Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska nijesu podržale dogovor o cilju za 2040. godinu, dok su Bugarska i Belgija bile uzdržane. Ostale zemlje EU27 podržale su sporazum.
Poslanici Evropskog parlamenta sada treba da usaglase sopstvenu poziciju o klimatskom cilju za 2040. i da pregovaraju sa Savjetom EU prije nego što cilj postane zakon.

EU postigla klimatski kompromis uoči odlaska na COP30: Novi ciljevi do 2035. i 2040.

Naši prioriteti su jasni – integrisati procjene rizika od klimatskih promjena u planiranje zdravstvene zaštite, ojačati sisteme ranog upozoravanja i reakcije i osigurati da otpornost na klimatske promjene postane ključni element univerzalnog zdravstvenog pokrića, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun koji predvodi Delegaciju Crne Gore na jubilarnom, 75. zasijedanju Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu, koji se održava od 28. do 30. oktobra u Kopenhagenu, Danska. Šimun je poručio da Crna Gora ostaje posvećena bliskoj saradnji sa SZO i partnerskim zemljama, jer klimatske promjene ne poznaju granice, pa ni naš odgovor ne smije  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029131036_73bf9a324fe666ad7f4285fc87b6ba9ded64ead0146628412d86295dd9a640fb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251029131036_73bf9a324fe666ad7f4285fc87b6ba9ded64ead0146628412d86295dd9a640fb" data-rendition-name="original" width="590" height="443" loading="lazy" alt="Pan-European Commission on Climate and Health"></figure>  Trodnevno zasijedanje otvoreno je obraćanjem najviših zvaničnika SZO, uključujući generalnog direktora, dr Tedrosa Adanoma Gebrejesusa, koji je istakao ključne globalne izazove u oblasti zdravstva i aktivnosti SZO na njihovom prevazilaženju. Regionalni direktor SZO za Evropu, dr Hans Kluge, u svom izlaganju naglasio je značaj zajedničkih napora zemalja članica u sprovođenju Evropskog programa rada 2020–2025 i Agende za održivi razvoj do 2030. godine. On je posebno istakao doprinos Crne Gore i ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna u realizaciji zdravstvene agende SZO u evropskoj regiji, naročito u oblasti sprovođenja Plana djelovanja za jačanje implementacije Okvirne konvencije o kontroli duvana u periodu 2015–2025. U okviru tehničkog brifinga na visokom nivou posvećenog temi klime i zdravlja, ministar Šimun je aktivno učestvovao u diskusiji šefova delegacija, iznijevši stavove Crne Gore o zaštiti zdravlja od posledica klimatskih promjena i mogućnostima jačanja otpornosti zdravstvenih sistema. Šimun je istakao da je Crna Gora, kao mediteranska i planinska zemlja, sve više izložena učestalim i intenzivnim toplotnim talasima, poplavama i ekstremnim padavinama, povećanom prisustvu vektora zaraznih bolesti, kao i rastućem opterećenju mentalnog zdravlja, posebno kod mladih. U svom obraćanju je naglasio da Crna Gora intenzivno radi na jačanju pristupa „Jedno zdravlje – One Health“, kroz bolju koordinaciju sektora ljudskog zdravlja, veterinarstva, zaštite životne sredine i bezbjednosti hrane, s ciljem povećanja klimatske otpornosti zdravstvenih ustanova i unapređenja energetske efikasnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029131036_37209c4665718dfd8c79b013b11f8e0d5d55faefaaffa11a0026d63b2cc8e979.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251029131036_37209c4665718dfd8c79b013b11f8e0d5d55faefaaffa11a0026d63b2cc8e979" data-rendition-name="original" width="4284" height="5712" loading="lazy" alt="Pan-European Commission on Climate and Health"></figure>  Na marginama zasijedanja, ministar i članovi delegacije održali su više bilateralnih sastanaka sa predstavnicima drugih zemalja, među kojima su Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Malta, Sjeverna Makedonija i San Marino. Delegaciju Crne Gore na 75. sjednici Regionalnog komiteta SZO za Evropu, pored ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna, čine dr Ognjen Delić, generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu, regulisane profesije i nadzor nad funkcionisanjem strukovnih regulatornih tijela i mr Svetlana Stojanović, nacionalni koordinator za SZO.

Šimun: Adekvatnim odgovorom na klimatske promjene zajedno gradimo otpornije zdravstvene sisteme

Crna Gora je posljednjih decenija suočena s izraženim klimatskim promjenama i sve ekstremnijim vremenskim pojavama, upozorio je ekspert za klimu i klimatske promjene mr Luka Mitrović u emisiji "E uživo" na Televiziji E.
Mitrović je rekao da je za Crnu Goru specifično da su prisutne ekstremne klimatske promjene i vremenske situacije.&nbsp;
- Od 2003. godine, kada se 100 dana u kontinuitetu temperatura u Podgorici nije spustila ispod 30 stepeni - takozvanih 100 tropskih dana - karakteristične su i velike padavine, nekoliko godina sa obilnim snjegovima i olujnim nepogodama - rekao je Mitrović.
On je istakao da je pitanje klime jedno od najaktuelnijih tema u svijetu, te da prelaz između godišnjih doba više nije postepen kao ranije.
- Suština jeste da je klima sada postala drugačija, s tim što imamo nagle promjene, koje se ogledaju u naglom porastu temperature, naglom smanjenju temperature, naglom izlivu jakih padavina. To je u suštini nešto što je posljedica globalne promjene klime - kazao je Mitrović.
Prema njegovim riječima, globalna klima se promijenila pod uticajem čovjeka, jer je efekat staklene bašte „isključivo stvoren antropogenim faktorom“, pretjeranom upotrebom fosilnih goriva i emitovanjem štetnih gasova.
- Zemlja se zagrijava više nego što se hladi, jer u geografiji i klimatologiji postoji jedan pojam – onoliko toplote koliko dobije Zemlja od Sunca, toliko treba da vrati u međuplanetarni prostor. Međutim, zbog veće koncentracije tih gasova, prije svega CO₂, vodene pare i metana, oni imaju to svojstvo da zadrže toplotu. Inače, da nema ugljen-dioksida u atmosferi, imali bismo temperaturu koja je 30 stepeni niža – dakle, uslovi za život na Zemlji ne bi bili idealni. Taj ugljen-dioksid ima ulogu da drži toplotu, ali njegova povećana koncentracija izaziva otopljavanje, promjenu klime, drugačiju strukturu atmosfere i brže kretanje vazdušnih masa - istakao je Mitrović.
On je podsjetio da je prošla godina bila najtoplija na planeti u posljednjih 170 godina.
- Porast temperature računa se u odnosu na predindustrijsko vrijeme, a taj porast prošle godine iznosio je 14,98 stepeni - precizirao je Mitrović.
Govoreći o Crnoj Gori, naveo je da je riječ o prostoru koji je posebno izložen promjenama.
- Crna Gora se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu i jedan je od najviše pogođenih prostora promjenom klime i otopljavanjem. Kada posmatramo cijelu zemlju, prošla godina je bila ubjedljivo najtoplija – odstupanje se kretalo od dva do četiri stepena, u zavisnosti od mjesta do mjesta. Ono što je specifično, kada pogledamo analizu, jeste da se brže zagrijava sjever Crne Gore, taj sjeverni planinski dio se brže zagrijava, zato što je to kontinentalni dio, dok se primorje zagrijava sporije zbog uticaja mora, jer voda ima taj efekat - zaključio je Mitrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsWyfr5U9X8c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mitrović: Sjeverni planinski dio Crne Gore se brže zagrijava

Ovog petka u emisiji E uživo govorimo o uticaju klimatskih promjena na meterološke prilike. Tim povodom naš gost je Luka Mitrović, ekspert za klimu i klimatske promjene. 
 
Predstavljamo projekat „Tajne školskih hodnika“ Gimnazije "Stojan Cerović" iz Nikšića. 
 
Beč je proglašen „najljubaznijim“ gradom u Evropi - komentarišemo temperament građana juga i sjevera Evrope. 
 
Koje navike milenijalaca „izluđuju“ generaciju Z? 
 
Postoje li muško- ženska prijateljstva i koliko često je ljubomora prisutna u prijateljstvima? 
 
Znate li šta je „sivi razvod“? 
 
Emisiju E uživo gledajte u terminu od 16 do 18 sati na kanalu E televizije.

E uživo: Uticaj klimatskih promjena, „Tajne školskih hodnika“ nikšićke Gimnazije, navike milenijalaca koje „izluđuju“ generaciju Z...

Studija sugeriše da topljenje arktičkog leda povećava nivo azota, što bi moglo obogatiti morski život.
Nova studija koju je sproveo Univerzitet u Kopenhagenu otkrila je iznenađujuću korist topljenja arktičkog morskog leda, prenosi Anadolija.
Proces topljenja mogao bi ojačati lanac ishrane Arktičkog okeana povećanjem nivoa azota - hranljive materije neophodne za morski život, objavio je „Eurasian Review“.
Po prvi put, međunarodni tim istraživača otkrio je da se proces poznat kao fiksacija azota – hemijska reakcija u kojoj određene bakterije pretvaraju azotni gas u amonijum – odvija ispod arktičkog morskog leda, pa čak i u centralnim djelovima okeana.
Amonijum je oblik azota koji podstiče rast algi, koje čine osnovu morskog ekosistema.
- &nbsp;Do sada se vjerovalo da se fiksacija azota ne može odvijati ispod morskog leda jer se pretpostavljalo da su uslovi života za organizme koji sprovode taj proces previše teški. Pogriješili smo - rekla je glavna autorka studije Liza V. fon Frizen, bivša doktorantkinja na Odjeljenju za biologiju.
Prema studiji, bakterije odgovorne za fiksaciju azota u Arktičkom okeanu nisu cijanobakterije, koje dominiraju procesom u toplijim regionima, već potpuno drugačije necijanobakterijske vrste.
Najveće stope fiksacije zabilježene su duž ivica leda, gdje se topljenje odvija najbrže. Kako globalno zagrijavanje uzrokuje povlačenje morskog leda, očekuje se da će se zone topljenja proširiti, stvarajući povoljnije uslove za fiksaciju azota.
- Drugim riječima, količina dostupnog azota u Arktičkom okeanu vjerovatno je potcijenjena, i danas i u budućim projekcijama - rekla je fon Frizen.
To bi, dodala je, moglo značiti da je i potencijal za proizvodnju algi potcenjen, jer klimatske promjene nastavljaju da smanjuju pokrivač morskog leda.
Ova otkrića mogla bi imati značajne implikacije na globalni ciklus ugljenika. Alge apsorbuju ugljen-dioksid (CO₂) tokom fotosinteze.
Zato bi povećanje proizvodnje algi moglo poboljšati sposobnost Arktičkog okeana da apsorbuje ugljenik.
- Ako se proizvodnja algi poveća, Arktički okean će apsorbovati više ugljen-dioksida jer će se više vezivati u biomasi algi - rekao je viši autor studije, profesor Lase Riman.
Međutim, istakao je da su biološki sistemi veoma složeni, pa je teško dati precizne prognoze, jer drugi mehanizmi mogu djelovati u suprotnom smjeru.
Istraživači su naglasili da fiksacija azota mora biti uključena u buduće klimatske i ekosistemske modele.
- Još ne znamo da li će neto efekat biti koristan za klimu. Ali jasno je da moramo uzeti u obzir važan proces kao što je fiksacija azota kada pokušavamo da predvidimo šta će se dešavati s Arktičkim okeanom u narednim decenijama, kako se morski led bude smanjivao - rekao je Riman.
Otkriće pokazuje da brzo promenljivi Arktik i dalje može iznenaditi naučnike i podseća da prilagodljivost prirode i dalje može mijenjati ravnotežu između života i klime, čak i na krajnjem sjeveru planete.

Studija: Otapanje arktičkog leda moglo bi da ojača morski život

Visoke temperature su prošle godine u Evropi prouzrokovale više od 62.700 smrtnih slučajeva, što je porast od gotovo 25 odsto u odnosu na 2023. godinu, pokazala je studija Instituta za globalno zdravlje u Barseloni, objavljena danas u časopisu "Nature Medicine".
- U Evropi je od lketa 2022. do leta 2024. evidentirano više od 181.000 smrtnih slučajeva povezanih sa visokim temperaturama - rekla je autorka studije Đoan Balester Klaramunt, prenosi Hina.
Baš kao i 2022. i 2023, Italija je prošle godine bila daleko najpogođenija ljetnjim vrućinama. Prema procjenama stručnjaka, između 1. juna i 30. septembra 2024. u toj je zemlji od posljedica visokih temperatura umrlo 19.000 ljudi.
Španija je druga sa više od 6.700 smrtnih slučajeva, a slijedi Njemačka sa oko 6.300 smrtnih slučajeva. Nakon nje je Grčka sa nešto manje od 6.000 smrtnih slučajeva i Rumunija sa više od 4.900 osoba koje su podlegle posljedicama vrućina.
Rangiranje se mijenja kada se procijenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih s neuobičajenim vrućinama posmatra u odnosu na broj stanovnika. Podaci studije upućuju na to da je u tom slučaju Grčka na prvom mjestu sa 574 smrtna slučaja na milion stanovnika, a slijede Bugarska sa 530 i Srbija sa 379.
U 15 od 32 proučavane zemlje ljeto 2024. bilo je najsmrtonosnije u posljednjih nekoliko godina, mada je u nekim zemljama poput Njemačke, Španije i Francuske ljeto 2022. bilo još gore.
Istraživači su istakli da su starije osobe posebno izložene riziku.

Visoke temperature u Evropi prouzrokovale više od 62.700 smrtnih slučajeva

Zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem toplotni talas koji je u julu zahvatio Norvešku, Švedsku i Finsku bio je najmanje 10 puta vjerovatniji i za dva stepena topliji, navodi se u naučnom izvještaju objavljenom danas.
Ekstremne vrućine pogodile su od sredine jula inače hladne nordijske zemlje, sa temperaturama iznad 30 stepeni u Finskoj tokom 22 uzastopna dana, što je najduži toplotni talas zabilježen u toj zemlji.
U norveškom dijelu Arktičkog kruga, tokom 13 dana jula bilo je iznad 30 stepeni. Švedska je imala 10 uzastopnih tropskih noći kada se temperature nisu spuštale ispod 20 stepeni.
U studiji organizacije World Weather Attribution upozorava se da toplotni talasi, izazvani klimatskim promjenama, imaju posljedice po zdravstveni sistem i da će slični događaji postati pet puta češći do 2100. godina ukoliko se brzo ne prestane s upotrebom fosilnih goriva.
- Čak se i uporedivo hladne skandinavske zemlje danas suočavaju sa opasnim toplotnim talasima sa zagrevanjem od 1,3 stepena. Ovaj događaj treba shvatiti kao podsjetnik da nijedna zemlja nije bezbjedna od klimatskih promjena - rekla je autorka studije Friderike Oto.
Prema toj studiji, klimatske promjene su toplotni talas sredinom jula u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj učinio najmanje 10 puta vjerovatnijim nego što bi bio u svijetu bez globalnog zagrijavanja od 1,3 stepeni.
Naučnici su takođe zaključili da su temperature u tim zemljama tokom toplotnog talasa bile za dva stepena veće.
Sa globalnim zagrevanjem, ovakav dvonedjeljni period visokih temperatura se očekuje na otprilike svakih 50 godina, a ako prosječna globalna temperatura poraste za 2,6 stepeni, što se očekuje u ovom vijeku, slični događaji će biti pet puta vjerovatniji i dodatnih 1,4 stepena topliji nego danas.
Dugi periodi vrućina u tri zemlje doveo je do pretrpanih i pregrijanih bolnica, požara, cvjetanja toplotnih algi i većeg broja utapanja.
To je takođe izazvalo otežane uslove za rad, nesanicu i zdravstvene rizike, a istraživači upozoravaju da je taj „tihi ubica“ možda uzrokovao stotine smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Zbog velikih vrućina irvasi su potražili hlad u gradovima, a stočari su upozoravali da su životi njihovih životinja ugroženi.
Jedna od autorki studije Maja Valberg ukazala je da infrastruktura u tim zemljama nije napravljena da izdrži te ekstremne temperature i da je starije stanovništvo sve više podložno opasnim vrućinama.
- Vidjeli smo izvjestan napredak u adaptaciji i pripremljenosti, posebno od 2018. godine, kada smo doživjeli naš posljednji veliki toplotni talas. Ali i dalje moramo da učinimo više kako bismo osigurali da su naša infrastruktura i sistemi prilagođeni hladnoći spremni i za visoke temperature - rekla je Valberg.

Klimatske promjene učinile toplotni talas u nordijskim zemljama 10 puta vjerovatnijim

Čista, zdrava i održiva životna sredina je ljudsko pravo, objavio je Međunarodni sud pravde, najviši sud Ujedinjenih nacija, u savjetodavnom mišljenju.
Sud je naveo da bi se prekršiocem međunarodnog prava mogla smatrati svaka država koja ne štiti planetu od klimatskih promjena.
Stav da je održiva životna sredina ljudsko pravo otvara vrata za druge pravne akcije.
Sve članice Ujedinjenih nacija, uključujući najveće emitere gasova staklene bašte poput SAD i Kine, pod jurisdikcijom su ovog suda.
Mišljenje na više od 500 strana, iako je neobavezujuće, smatra se prekretnicom u međunarodnom klimatskom pravu.
Predsjednik Međunarodnog suda pravde Juđi Ivasava je mišljenje objavio na ročištu koje se pred tim tijelom vodilo na poziv grupe stanovnika pacifičke ostrvske zemlje Vanuatu kojoj prijeti potapanje usljed podizanja nivoa mora.
Taj predmet stanovnika Vanuatua podržalo je 130 članica Ujedinjenih nacija, a u širem smislu se odnosi na obaveze država da se bore sa klimatskim promjenama i posljedice ako ne ispune tu svoju dužnost.
Sudija je klimatske promjene nazvao "gorućom i egzistencijalnom" prijetnjom po čovječanstvo.
SAD i Rusija kao veliki proizvođači fosilnih goriva protive se svakom pokušaju Međunarodnog suda pravde da uvede kvote za smanjenje emisija gasova staklene bašte.

Međunarodni sud pravde: Ko ne štiti Zemlju od klimatskih promjena krši međunarodno pravo

Novo energetsko doba je na dohvat ruke - doba u kojem jeftina, čista i obilna energija pokreće svijet bogat ekonomskim mogućnostima, gdje nacije imaju sigurnost energetske autonomije, a dar električne energije je dar za sve. Ovo je naša ključna prilika za ubrzanje globalne promjene - poručio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš u specijalnom obraćanju na temu klimatske akcije i važnosti prelaska na čistu energiju.
Njegov autorski tekst, koji su medijima dostavili iz crnogorskog ogranka UN-a, prenosimo u cjelosti:
"Energija je oblikovala put čovječanstva – od savladavanja vatre, preko obuzdavanja vodene pare, do cijepanja atoma. Danas smo na pragu nove ere. Sunce se rađa u eri čiste energije.
Prošle godine, gotovo svi novi energetski kapaciteti došli su iz obnovljivih izvora energije. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara, što je 800 milijardi dolara više od ulaganja u fosilna goriva.
Solarna energija i energija vjetra sada su najjeftiniji izvori energije na Zemlji, a sektori čiste energije kreiraju radna mjesta, podstiču rast i pokreću napredak - uprkos daleko većim subvencijama za fosilna goriva.
Zemlje koje se drže fosilnih goriva ne štite svoje ekonomije, već ih sabotiraju – potkopavajući konkurentnost i propuštajući najveću ekonomsku priliku 21. vijeka.
Čista energija takođe pruža energetski suverenitet i sigurnost. Tržišta fosilnih goriva prepuštena su na milost i nemilost cjenovnih šokova, poremećaja u snabdjevanju i geopolitičkih previranja, kao što smo vidjeli kada je Rusija napala Ukrajinu. Ali nema skokova cijene sunčeve svjetlosti, nema embarga na energiju vjetra, a gotovo svaka nacija ima dovoljno obnovljivih resursa da bude energetski nezavisna.
Konačno, čista energija podstiče razvoj. Može doprijeti do stotina miliona ljudi koji još uvijek žive bez struje – brzo, pristupačno i održivo, posebno putem vanmrežnih i malih solarnih tehnologija.
Sve ovo čini eru čiste energije nezaustavljivom. Ali tranzicija još uvijek nije dovoljno brza niti pravedna. Zemlje u razvoju zaostaju. Fosilna goriva i dalje dominiraju energetskim sistemima, a emisije i dalje rastu kada bi morale rapidno padati kako bi se izbjegli najgori efekti klimatske krize. Da bismo to riješili, potrebne su nam mjere na šest frontova.
Prvo, vlade se moraju u potpunosti posvetiti budućnosti čiste energije. Svaka zemlja se obavezala da će u predstojećim mjesecima podnijeti nove nacionalne klimatske planove – poznate kao Nacionalno određeni doprinosi – sa ciljevima za narednu deceniju. Ovi planovi moraju biti usklađeni s ograničavanjem porasta globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa, obuhvatiti sve emisije i sektore te postaviti jasan put ka čistoj energiji. Zemlje G20, odgovorne za oko 80% globalnih emisija, moraju biti predvodnice ovog procesa.
Drugo, moramo izgraditi energetske sisteme za 21. vijek. Bez modernih mreža i skladištenja, obnovljiva energija ne može ostvariti svoj potencijal. Ali za svaki dolar uložen u obnovljive izvore energije, samo 60 centi ide u mreže i skladištenje. Taj odnos mora biti jedan prema jedan.
Treće, vlade moraju težiti zadovoljavanju rastuće svjetske potražnje za energijom iz obnovljivih izvora. Velike tehnološke kompanije takođe moraju odigrati svoju ulogu. Do 2030. godine, centri podataka mogli bi trošiti istu količinu električne energije kao Japan danas. Kompanije bi trebalo da se obavežu da će ih napajati obnovljivim izvorima energije.
Četvrto, moramo ugraditi pravdu u energetsku tranziciju. To znači podršku zajednicama koje su još uvijek zavisne od fosilnih goriva kako bi se pripremile za budućnost čiste energije. A to podrazumijeva reformu
lanaca snabdjevanja ključnim mineralima. Danas su oni prepuni kršenja prava i uništavanja životne sredine, a zemlje u razvoju su zarobljene na dnu lanaca vrijednosti. Tome se mora stati na kraj.
Peto, moramo trgovinu učiniti alatom za energetsku transformaciju. Lanci snabdjevanja čistom energijom su visoko koncentrisani, a globalna trgovina se fragmentira. Zemlje posvećene novoj energetskoj eri moraju raditi na diverzifikaciji snabdjevanja, smanjenju tarifa na čistu energetsku robu i na modernizaciji investicionih ugovora kako bi podržali tranziciju.
Šesto i konačno, moramo usmjeriti finansiranje ka zemljama u razvoju. Afrika je prošle godine primila samo dva odsto investicija u obnovljive izvore energije, uprkos tome što ima 60% najboljih svjetskih solarnih resursa. Potrebna nam je međunarodna akcija – kako bismo spriječili da otplate dugova iscrpljuju budžete zemalja u razvoju i kako bismo omogućili multilateralnim razvojnim bankama da značajno povećaju svoj kreditni kapacitet i iskoriste daleko više privatnog finansiranja. Takođe su nam potrebne agencije za kreditni rejting i investitori da modernizuju procjene rizika uzimajući u obzir obećanje prelaska na čistu energiju, cijenu klimatskog haosa i opasnost od 'nasukanih' sredstava za proizvodnju fosilnih goriva.
Novo energetsko doba je na dohvat ruke – doba u kojem jeftina, čista i obilna energija pokreće svijet bogat ekonomskim mogućnostima, gdje nacije imaju sigurnost energetske autonomije, a dar električne energije je dar za sve.
Ovo je naša ključna prilika za ubrzanje globalne promjene. Iskoristimo je."

Gutereš: Ključni trenutak za ubrzanje prelaska na čistu energiju

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: klimatske-promjene