Temperatura izmjerena negdje ispred Instituta za biologiju mora na dubini dva metra, što je jako bitno, bila je skoro 30 stepeni Celzijusa, što do sada nikad nijesmo izmjerili, što nije bilo uobičajeno. A sama činjenica da se ta temperatura morske vode podigla na tih 30 stepeni Celzijusa govori da su se desile promjene u samoj vodi, njenom hemijskom sastavu, da su mnogi organizmi odreagovali na to na taj način što su se povukli u neke dublje vode koje su hladnije, i što je taj proces dugo trajao, i što to nije samo zabilježeno kod nas, nego na kompletnom području Jadranskog mora - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora.
Klima se, kako je rekao, mijenja, čemu svjedoče svi i ona na kopnu, ali i u moru, a to vide oni koji se bave istraživanjem mora.
- Mi koji se bavimo istraživanjem mora to registrujemo u moru, putem morskih organizama, promjene hemijskog sastava vode, temperature, morskih struja i svega onoga što je interesantno. Naravno, ono što je značajno reći je da sve to zavisi od količine Sunca koju dobijamo na Zemlji, da taj odnos Sunca i Zemlje nikad nije isti, to je jedan dinamičan proces, i naravno da postoji nekoliko stvari koje utiču na to koliko ćemo sunčeve energije dobijati. Da li ćemo jednog dana ući u neko novo ledeno doba, vjerovatno da, da li će se to desiti za pet godina, 10, sigurno ne, ali u nekoj budućnosti da. I time se najviše bavio profesor Milutin Milanković, koji je matematičkim modelima predvidio kada će se i kako mijenjati klima na Zemlji, i kako se ona mijenjala, tako da uvijek u šali volim da kažem čuvajmo mi one bunde, jer će nam.trebati sigurno, u nekoj budućnosti da se malo zagrijemo - rekao je Joksimović.
Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode što je, ističe on, neuobičajeno za Bokokotorski zaliv, ali i za otvoreno more južnog Jadrana.
- To smo komunikacijom i razmjenom informacija između institucija dokazali i potvrdili da je zaista bila ekstremna temperatura ovoga ljeta - istakao je Joksimović.
Kad se poveća temperatura morske vode, objašnjava on, dešavaju se hemijske reakcije, nedostaje kiseonika jer je voda toplija pa su brža isparavanja i evaporacija.
- Mijenja se salinitet, on se podiže, 38,3 on je skoro došao do 39, nekada je mjeren na 41. Tako da sva ta situacija podsjeća na onu vodu istočnog Mediterana, gdje je i &nbsp;toplo pa se isparavanjem taj salinitet bro povećava, i ta pojava ranije objašnjena kao jadranska ingresija, prije nekih devet, 10 godina je ta voda iz istočnog Mediterana ulazila u Jadransko more, sa sobom donosila hranljive materije, plankton, i to su bile one plodnije godine kada je bilo više i riba, i biomase riba. Međutim, ove nove situacije, nove promjene koje se dešavaju remete taj ustaljeni ciklus izmjene jadranske vode, tako da šta će se u budućnosti dešavati zaista ne znamo, ali da pratimo, i da na neki naučni način pokušamo da objasnimo u saradnji sa kolegama iz regiona, kakve posljedice mogu biti svih tih promjena - zaključio je Joksimović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHgMA-YRSV9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Joksimović: Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode

Crna Gora je posvećena prilagođavanju klimatskim promjenama - poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić ističući hitnost suočavanja sa sve izrazitijim posljedicama klimatskih promjena u Jugoistočnoj Evropi. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), Ćulafić je to kazao na ministarskoj konferenciji „Izazovi u prilogađavanju na klimatske promjene u Jugoistočnoj Evropi”, koja se održava u Sloveniji. 
 
U saopštenju se navodi da je konferencija poslužila kao dinamična platforma za razmjenu praktičnih iskustava, alata i perspektiva, kao i podsticanje saradnje u pravcu pametnijeg, bržeg i sistematskog prilagođavanja u Jugoistočnoj Evropi. 
 
Kako se dodaje, crnogorska delegacija je imala priliku da prezentuje napore koje zemlja ulaže na nacionalnom i međunarodnom nivou kako bi doprinijela globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. 
 
Ćulafić je naglasio urgentnost suočavanja sa sve izrazitijim posljedicama klimatskih promjena u regionu Jugoistočne Evrope, kao i značaj obezbjeđivanja finansijske podrške od strane razvijenih zemalja za implementaciju mjera prilagođavanja na izmijenjene klimatske uslove. 
 
On je predstavio tekuće aktivnosti s posebnim fokusom na izradu Nacionalnog plana prilagođavanja na klimatske promjene, koji je, kako je naveo, u finalnoj fazi. 
 
Ćulafić je istakao snažnu posvećenost Crne Gore i MERS-a u procesu i aktivnostima na realizaciji obaveza u Poglavlju 27 - Životna sredina i klimatske promjene. 
 
U saopštenju MERS-a navodi se da je konferencija poslužila kao platforma za istraživanje budućih perspektiva čiji je cilj ubrzavanje pristupanja EU, kao i podsticanje konstruktivnog dijaloga i razmjene ideja, kako bi se identifikovale važne potrebe u oblasti prilagođavanja na klimatske promjene. 
 
Ćulafić je na panel diskusiji “Sada za budućnost - Zavod za hidrologiju i meteorologiju kao osnova za prilagođavanje na klimatske promjene“, rekao da je važno da vlade i donosioci odluka prepoznaju značaj nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi kao dijela međunarodne mreže koordinisane preko Svjetske meteorološke organizacije, a kako bi one bile efikasne. 
 
- Nacionalnim metoerološkim i hidrološkim službama pripada krucijalna pozicija u unapređenju sigurnosti, održivom razvoju i ekonomskom rastu, poboljšanju pristupa čistoj vodi, povećanju proizvodnje hrane, ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama, kao i unapređenju kvaliteta života građana - naveo je Ćulafić.

Ćulafić: Crna Gora posvećena prilagođavanju klimatskim promjenama

Klimatske promjene izazvale su ekstremno vrijeme i rekordnu toplotu ove godine, upozorila je danas Svjetska meteorološka organizacija (SMO) Ujedinjenih nacija, pozivajući svijet da se odrekne puta u propast. 
 
- Očekuje se da će odlazeća godina biti najtoplija u istoriji - saopštio je SMO. 
 
Istovremeno, emisije gasova staklene bašte dostigle su nove rekorde. 
 
- Klimatske promjene se dešavaju pred našim očima skoro svakodnevno u vidu povećane učestalosti i uticaja ekstremnih vremenskih prilika - rekla je generalna sekretarka SMO Selest Saulo. 
 
Prema njenim riječima, ove godine su bile rekordne padavine i poplave, a mnogim zemljama je stradao veliki broj ljudi. 
 
Iz SMO su rekli da su tropski cikloni izazvali ogromne ljudske i ekonomske štete, posljednji put u francuskom prekomorskom departmanu Majot u Indijskom okeanu. 
 
Oni su dodali da su intenzivne vrućine pogodile desetine zemalja, a temperature su u nekoliko navrata prelazile 50 stepeni Celzijusa. Šumski požari su prouzrokovali štetu. 
 
Dugoročni cilj Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. bio je ograničavanje globalnog zagrijevanja i održavanje povećanja globalne prosječne temperature na znatno ispod dva stepena Celzijusa, a poželjno je da ne prelazi 1,5 stepen. 
 
U novembru SMO je saopštila da je prosječna temperatura vazduha na površini između januara i septembra bila 1,54 stepena iznad predindustrijskog prosjeka izmjerenog između 1850. i 1900. godine.

1250x600

1084x550

Klimatske promjene izazvale ekstremne vremenske prilike ove godine

Nova garnitura, koja je došla 2021. godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025. godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025. godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene na UDG-u Ivana Vojinović.
Pravna tekovina Evropske unije u poglavlju 27 koja se tiče životne sredine i klimatskih promjena, sadrži više od 200 pravnih akata u okviru deset oblasti koje su obuhvaćene ovim poglavljem, ono je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji održanoj 10. decembra 2018. godine u Briselu, a procjenjuju da će usklađivanje sa evropskim standardima ovo poglavlje koštati preko milijardu eura, u zavisnosti od specifičnih potreba u pojedinim oblastima. Iz Vlade je rečeno da do 2026. godine očekuju okončanje pregovaračkog procesa sa EU, a 2028.godine prijem Crne Gore u članstvo.
Međunarodna podrška i pomoć, kaže Vojinović, podrazumijeva i finansijsku podršku i pomoć u zatvaranju poglavlja 27 ali to nije, kako kaže, bezuslovno.
- Podrška i pomoć su uslovljene radom nadležnih državnih organa. Dakle, mi ne možemo samo da očekujemo da će nam dolaziti priliv evropskih fondova a da mi ne odrađujemo naše domaće zadatke, to se apsolutno neće ostvariti - rekla je Vojinović.
Procjena o sredstvima potrebnim za unapređenje životne sredine urađena je 2015.godine, podsjeća Vojinović, ta jedina procjena do sada je urađena, dodaje ona, na 1.400.000 eura.
- Sada mogu da kažem da je ta cifra koja je tada urađena od 1.400.000 eura apsolutno prevaziđena…Smatram da su sada mnogo veće potrebe poglavlja 27 u smislu investicija. Mi, kao građani Crne Gore smo suočeni sa ogromnom inflacijom koja nas je snašla u zadnje dvije do tri godine i sama činjenica da je sve poskupio znači i da su poskupili infrastrukturni radovi koji se tiču poglavlja 27, tako da se mi ne možemo držati cifre iz 2015.godine. Sa kraja 2020.i početkom 2021.godine je bilo predviđeno akcionim planom ispunjenje završnih mjerila za poglavlje 27.da se izvrši ponovna procjena, jer smo tada već smatrali da je ova cifra stara, i da vidimo koliko će to zaista koštati građane i privredu Crne Gore, ali tada je došlo do promjena u strukturi državne administracije i ta nova garnitura, koja je došla 2021.godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025.godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025.godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - istakla je Vojinović.
Evropska unija je donijela Zeleni sporazum, podsjeća Vojinović, čime je drastično pooštrila ekološke standarde, kako za svoje članice, tako i za države kandidate, jer je donijeta, kako navodi, Zelena agenda za Zapadni Balkan.
- To su obaveze dekarbonizacije, napuštanje uglja, gašenje termoelektrane, prelazak na cirkularnu ekonomiju, zaštita biodiverziteta, elektromobilnost u transportu,prosto nove obaveze koje zahtijevaju ogromne, vjerujte astronomske &nbsp;investicije - poručila je Vojinović.
Od 116 aktivnosti iz poglavlja 27 ispunjeno je devet, što čini nekih osam odsto, kaže Vojinović, i to je podatak iz najnovijeg izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru s kraja oktobra mjeseca.
- Sigurno se, to odgovorno ovog jutra tvrdim vašim gledaocima, neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27. To je apsolutno nemoguće! Možemo da okončamo proces, može se na neki način u formalnom smislu, ali u suštinskom smislu mi ne možemo da ta mjerila ispunimo. Imamo, na primjer, mjerilo poboljšanja stanja kvaliteta vazduha, jedno od završnih mjerila i znači da je Crna Gora u obavezi da uraditi sve što je potrebno da bi stanje kvaliteta vazduha bilo dovedeno u zakonom dozvoljene granične vrijednosti i emisije. U kritičnim gradovima, Pljevljima, Podgorici, Bijelom Polju i Nikšiću, što je prosto nemoguće uraditi u naredne dvije godine, jer nema tih infrastrukturnih jedinica, stanje saobraćaja je takvo kakvo jeste, i nemamo neku dinamiku na tom planu. O otpadu da ne pričam! Mi smo tu zatražili određene prelazne periode - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrTKpglLrIpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojinović: Odgovorno tvrdim da se neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27

Šest država Zapadnog Balkana u narednih pet do deset godina mora uložiti 37 milijardi dolara u programe kojima će osigurati suočavanje s klimatskim promjenama ukoliko žele zaštititi svoje stanovništvo i izbjeći štete koje mogu značajno da utiču na njihov ekonomski rast, upozorila je Svjetska banka (WB).
U svom posljednjem izvještaju o klimatskim promjenama i razvoju koji se odnosi na BiH, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo, Svjetska banka ističe da će ova ulaganja ublažiti učinke šokova i stresa povezanih s klimatskim promjenama.
Navode i da takva ulaganja u prilagođavanju donose trostruku korist i to zbog izbjegnutih gubitaka, ubrzanog ekonomskog potencijala i pojačanih društvenih i ekoloških popratnih koristi uz povrat koji se procjenjuje na gotovo četiri dolara za svaki uloženi dolar.
Energetski stručnjak Nihad Harbaš kaže za Al Jazeeru da su upozorenja odavno nedovoljna shvaćena i većina stvari se radi kampanjski, saniraju se posljedice, a vrlo rijetko se prevenira uzrok.
- Djelovanje u obasti klimatskih promjena se svelo na puko preuzimanje i potpisivanje međunarodnih obaveza bez pravovremene implementacije istih na terenu, te donacija za područja pogođena poplavama, požarima, sušama, čiji su uzroci, između ostaloga, klimatske promjene. Sistemski pristup i ozbiljno shvatanje ovog fenomena izostaje, i srednjoročno donosi dodate štete po stanovništvo, privredu i javne budžete - rekao je Harbaš.
Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica, kaže za Al Jazeeru da ovo upozorenje dolazi u ključnom trenutku, s obzirom na to da su efekti klimatskih promjena već vidljivi kroz česte suše, poplave i šumske požare, a procjenjuje se da bi troškovi nečinjenja do 2050. godine mogli doseći devet odsto BDP-a regiona.
- Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s brojnim izazovima u borbi protiv posljedica klimatskih promjena, ali i dalje su daleko od sistemskog i efikasnog pristupa. Iako postoje pozitivni primjeri, oni su često ograničenog obima i izolovani, što otežava postizanje održivih rezultata - kaže Vojinović.
Sagovornici Al Jazeere ističu da je malo realno da će balkanske zemlje poslušati upozorenja Svjetske banke i sprovesti predložene mjere.
Harbaš kaže da je malo izvjesno da će sve mjere biti pravovremeno sprovedene, iz razloga nepostojanja svijesti o štetama koje klimatske promjene mogu nanijeti, nedovoljno znanja, nedostatka domaćih finansijskih sredstava bez novih zaduživanja, nepostojanja jasnih, obligatornih, planova i strategije, nedostatka konkretnih akcija, itd.
- Bez principa šargarepe (finansijske i druge pomoći) i štapa (sankcija), sve navedeno ostaje na papiru. Pitanja nedostatka shvatanja, planiranja i upravljanja, uz goruće probleme korupcije i slabih institucionalnih okvira, ometaju efikasno sprovođenje politika na trenu, dok prelazak na trendove zelene energije narušava stabilnost radne snage i socijalnu koheziju, odnosno zahtijeva socijalne reforme za koje nema dovoljno hrabrosti - smatra on.
<h2>Ograničeni resursi</h2>
Vojinović ističe da je realno reći da zemlje zapadnog Balkana neće lako ili brzo usvojiti preporuke Svjetske banke, iako su one od ključnog značaja za njihovu budućnost.
- Ekonomije ovog regiona već se suočavaju s ograničenim resursima, dok su potrebna ulaganja u prilagođavanje klimatskim promjenama procijenjena na 37 milijardi dolara u narednih pet do deset godina – što je iznos koji je za većinu ovih zemalja teško zamisliv bez značajne međunarodne pomoći. Dakle, glavni izazovi leže u nedostatku finansijskih kapaciteta i slaboj političkoj volji da se klimatske politike stave na vrh liste prioriteta. Iako su se vlade regiona obavezale na ekološke reforme, one često ostaju na deklarativnom nivou, dok se implementacija suočava s birokratskim preprekama i nedostatkom institucionalnih kapaciteta - kaže Vojinović.
Iako će implementacija ovih mjera zahtijevati značajne napore i koordinaciju, Vojinović kaže da regionalni uspjesi poput projekata solarnih i vjetroparkova, kao i inicijative za povećanje energetske efikasnosti, pokazuju da je promjena moguća.
- Ključ je u mobilizaciji političke volje i kapaciteta, jer klimatske promjene ne čekaju, posljedice su već prisutne, a cijena nečinjenja biće značajno veća od cijene ulaganja. Treba imati na umu da ulaganje u zelene tehnologije i prilagođavanje klimatskim promjenama predstavlja priliku za održiviji razvoj i ekonomsku stabilnost. Svjetska banka ističe da ovakve investicije donose trostruku korist: izbjegavanje gubitaka, ubrzanje ekonomskog rasta i jačanje društvenih i ekoloških benefita - kazala je ona.
Zemlje Zapadnog Balkana do sada nisu uradile dovoljno po pitanju borbe protiv klimatskih promjena, prije svega na planu prelaska na obnovljive izvore energije, ističu oni.
- Vlade zemalja Zapadnog Balkana vrlo sporo implementiraju pravnu stečevinu tekovine EU u oblastima klime i energije u nacionalno zakonodavstvo. Na to je jasno ukazano kroz Berlinski proces i ove godine, ali i reformsku agendu, odnosno Plan rasta. I dalje se zemlje WB6 pretežno oslanjaju na fosilna goriva i planiraju projekte zasnovane na fosilnim gorivima. Nema jasnog stava o datumu prestanka korišćenja uglja. Implementacija i usvajanje zakona je veoma sporo, uz nepoštovanje zakona koji su usvojeni, što otežava i bržu realizaciju projekata baziranih na obnovljivim izvorima energije - kaže Harbaš.
Vojinović ističe da je trenutna spremnost država Zapadnog Balkana da sprovedu ove mjere daleko od optimalne.
- Zemlje Zapadnog Balkana preduzele su određene korake ka prelasku na obnovljive izvore energije, ali ti napori nisu dovoljni da bi se postigli ciljevi dekarbonizacije i efikasne borbe protiv klimatskih promjena. I dalje dominira zavisnost od fosilnih goriva, jer 75 odsto emisija dolazi iz energetskog sektora. Iako su pojedine inicijative pokrenute, region se i dalje suočava sa značajnim izazovima u tranziciji ka održivim energetskim sistemima - istakla je Vojinović.
Ona dodaje da zemlje Zapadnog Balkana u značajnoj mjeri zaostaju za članicama Evropske unije kada je riječ o klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji, i to u nekoliko ključnih oblasti, prije svega, energetski sektor ovih zemalja i dalje je dominantno zasnovan na fosilnim gorivima, posebno uglju.
- Energetska efikasnost je još jedno područje u kojem region značajno zaostaje. Dok EU ulaže velike resurse u unaprjeđenje energetske efikasnosti zgrada i industrijskih procesa, na zapadnom Balkanu je infrastruktura u velikoj mjeri zastarjela, a subvencije za povećanje efikasnosti su ograničene - zaključuje Vojinović.

Zemlje Zapadnog Balkana ne shvataju opasnosti klimatskih promjena

Američki predsjednik Džozef Bajden stigao je u Manaus u srcu amazonske prašume u Brazilu, u posjetu koja se smatra istorijskom, javila je agencija Frans pres.
Bajden je prvi predsjednik SAD na funkciji koji je otputovao u Amazon, sa ciljem da istakne svoju posvećenost borbi protiv klimatskih promjena, nekoliko mjeseci prije dolaska Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Tramp je tokom svog prvog mandata povukao SAD iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama.
SAD i Kina su najveći zagađivači, sa najvećom emisijom gasova sa efektom staklene bašte.

Bajden stigao u Manaus, posjeta se smatra istorijskom

Crna Gora, učešćem na najvećoj konferenciji posvećenoj klimatskim promjenama COP29, potvrđuje svoju posvećenost globalnim klimatskim ciljevima koji nastoje da ograniče globalno zagrijavanje i značajno smanje emisiju gasova sa efektom staklene bašte u narednim godinama. Uz podršku Porgrama Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i kancelarije Rezidentnog koordinatora UN-a u Crnoj Gori, u Eko zgradi UN-a održan je sastanak posvećen pripremama crnogorske delegacije za učešće na 29. Konferenciji Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama koja se održava u Bakuu, u Azerbejdžanu.
Sastanak je okupio je ključne predstavnike i predstavnice UN-a u Crnoj Gori, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstva energetike, Ministarstva ekonomskog razvoja, Agencije za zaštitu životne sredine, kao i ambasada Italije, Njemačke, Francuske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Slovenije u Crnoj Gori, kako bi razgovarali o dosadašnjem napretku u oblasti klimatskih promjena, identifikovanju ključnih izazova i postavljanju ciljeva za naredni period.
Ovogodišnja konferencija COP29 od posebnog je značaja, naročito za zemlje koje su najranjivije na klimatske promjene, uključujući Crnu Goru. Fokus će biti na konkretnim akcijama koje države potpisnice Pariskog sporazuma moraju preduzeti kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi. Implementaciji novih modela finansiranja i mobilizacija resursa za prilagođavanje klimatskim promjenama, zatvaranje finansijskog jaza i podrška implementaciji Nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC) – ključne su teme konferencije.
Iako na globalnom nivou najmanje doprinosi klimatskim promjenama, Crna Gora se suočava sa njenim štetnim posljedicama i, u skladu sa tim, nastavlja sa ambicioznim planovima i konkretnim akcijama usmjerenim na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, jačanje otpornosti na klimatske promjene i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. U okviru Pariskog sporazuma, Crna Gora je postavila cilj da do 2030. godine smanji emisije za 55% u poređenju sa baznom 1990. godinom. Takođe, kroz ažuriranje svojih NDC-ova, Crna Gora pokazuje spremnost da, u skladu sa globalnim naporima, poveća svoju ambiciju i doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, istakao je da su pred Crnom Gorom značajni koraci na putu ka dostizanju ciljeva Pariskog sporazuma, te da će Vlada do kraja godine utvrditi prijedlog zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena i zaštiti ozonskog omotača.&nbsp;
- Klimatske promjene ne možemo ignorisatii. Posvećenost Crne Gore smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, razvoju zelenih i održvih energetskih rješenja i jačanju otpornosti na klimatske promjene je jasna. Sa svakim novim korakom, naš cilj je stvoriti bolju i sigurniju budućnost za sve naše građane i građanke. Kroz integrisani pristup i saradnju sa partnerima iz UN sistema i međunarodnih organizacija, Crna Gora će i dalje doprinositi ostvarivanju globalnih klimatskih ciljeva i borbi za održivu budućnost - poručio je Ćulafić.
Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, ukazala je na značaj povezivanja klimatskih i razvojnih politika.&nbsp;
- Rješenja koja povezuju ove oblasti mogu omogućiti postizanje Ciljeva održivog razvoja i istovremeno doprinijeti smanjenju štetnih uticaja klimatskih promjena na najugroženije zajednice. Za postizanje stvarne klimatske otpornosti, važno je da svakodnevno preispitujemo postavljene ciljeve i bavimo se vezom između klimatskih promjena, ugrožavanja biodiverziteta i degradacije zemljišta. Moramo osigurati da nijedna zajednica ne bude zapostavljena na tom putu, pa su inkluzivne i pravedne politike su ključ za dugoročni uspjeh - rekla je Paniklova.
Diego Sorilja, rezidentni koordinator UN-a u Crnoj Gori, istakao je da je saradnja između međunarodnih i nacionalnih aktera ključna za ostvarenje ciljeva smanjenja emisija i unapređenja adaptivnih kapaciteta zemalja poput Crne Gore.&nbsp;
- Ovdje posebno ukazujem na važnost angažovanja svih sektora i donošenja odluka koje uzimaju u obzir specifične izazove svake zemlje, uz fokus na ulaganje u održive projekte koji omogućavaju smanjenje klimatskih rizika - rekao je on.

Crna Gora posvećena globalnim klimatskim ciljevima

Kao jedna od prvih potpisnica Pariškog sporazuma, Crna Gora je tokom posljednjih decenija uspostavila sveobuhvatan zakonodavni i institucionalni okvir za podršku zelenim politikama - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na Samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP29, koji se ove godine održava u Bakuu.&nbsp;
U obraćanju u ime naše države, kako se navodi u saopštenju, Milatović je rekao da nisu iznenađujući podaci UN-a da je 2024. na putu da postane najtoplija godina u istoriji, s obzirom na to da globalno zagrijavanje privremeno dostiže 1,5 stepeni Celzijusa iznad nivoa iz predindustrijskog perioda.
- Negativne posljedice klimatskih promjena sve više pogađaju zajednice širom svijeta, a Crna Gora nije izuzetak, što naglašava hitnu potrebu klimatskih akcija - istakao je Milatović.&nbsp;
Od ranih devedesetih godina, posvećenost Crne Gore usklađivanju nacionalnih politika s međunarodnim standardima održivosti je, kao je rekao, očigledna.
- Posebno kada je postala prva zemlja koja je proglasila ekološku državu u svom Ustavu, obavezavši se na integraciju ekoloških načela u sve oblasti državnog upravljanja. Iako je naš udio u globalnim emisijama CO2 minimalan (0,009 odsto) i doprinos Crne Gore ekološkim ciljevima može izgledati skroman u globalnom kontekstu, to nas ne oslobađa odgovornosti da doprinesemo kolektivnim naporima ka postizanju karbonske neutralnosti - kazao je Milatović.
Istakao je da kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora usklađuje svoje politike s EU i stoga se obavezala na dijeljenje klimatskih ambicija izraženih u Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i postizanje karbonske neutralnosti do 2050. godine.
- Putem našeg Nacionalno određenog doprinosa (NDC), Crna Gora je obećala smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 35 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. S obzirom na to da je procijenjeno da je ovaj cilj već postignut, država planira povećati cilj na 55 odsto, dok donosioci politika aktivno istražuju načine za dodatno unaprjeđenje ovog cilja. Paralelno, Crna Gora aktivno ulaže u infrastrukturu obnovljivih izvora energije, uključujući razvoj vjetroelektrana i solarnih panela, dok su u planu i radovi na povećanju kapaciteta podmorskog električnog kabla s Italijom, čime se Crna Gora pozicionira kao jedinstvena veza između balkanskog i italijanskog elektroenergetskog sistema - rekao je Milatović.
Poručio je da Crna Gora takođe ubrzava implementaciju inicijativa energetske efikasnosti, posebno unutar javnih institucija, a ove napore podržavaju velike međunarodne finansijske organizacije koje djeluju u zemlji i regionu.
- Uz to, sredstva EU omogućila su Crnoj Gori da započne šire programe energetske efikasnosti, podržavajući privatna domaćinstva. Ove aktivnosti osnažuju napore zemlje u cilju povećanja energetske efikasnosti na nacionalnom nivou. Crna Gora se takođe nametnula kao regionalni lider u inovativnim mehanizmima finansiranja održivog razvoja. Oslanjajući se na postojeće institucije, poput Eko Fonda i Fonda za inovacije, Crna Gora je, u partnerstvu s Kancelarijom UN-a u našoj zemlji, uspostavila Fond za ubrzanje Ciljeva održivog razvoja, stvarajući jedinstven i snažan alat za podsticanje partnerstava koja predstavljaju novu generaciju finansiranja usmjerenog ka ubrzavanju realizacije agende održivog razvoja. Uspjeh Fonda je u velikoj mjeri rezultat nacionalnog doprinosa Crne Gore, koji je najveći po glavi stanovnika u regionu, osnažen donacijama partnerskih zemalja i otvorenim mogućnostima za uključivanje privatnog sektora. Ovaj partnerski pristup učinio je Fond izuzetnom platformom za unaprjeđenje ciljeva Agende za održivi razvoj do 2030. godine - naveo je Milatović.
Predsjednik je napomenuo da na putu ka karbonskoj neutralnosti, moramo ostati posvećeni pravednoj tranziciji, te da u tom smislu, Crna Gora razvija Mapu puta za pravednu tranziciju kako bi maksimalno iskoristila prednosti i minimizirala socioekonomske rizike u transformaciji prema zelenoj ekonomiji.
- Vrijeme je najdragocjeniji resurs koji imamo na raspolaganju i svaki dan je ključan u našim kolektivnim naporima ka ekonomiji otpornoj na klimatske promjene. Saradnja je neophodna u ovom poduhvatu. Pozivam sve da sa ovog skupa odemo s obnovljenim osjećajem posvećenosti i istinskom odlučnošću za djelovanje, a Crna Gora ostaje čvrsto posvećena postizanju ciljeva karbonske neutralnosti, vođena duhom zajedničkog napora i solidarnosti - zaključio je Milatović.

Milatović: Crna Gora posvećeno daje doprinos borbi protiv klimatskih promjena

Klimatska diplomatija će se oduprijeti političkim događajima, izjavio je u Bakuu sekretar UN za klimatske promjene Sajmon Stil, aludirajući na novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa.
- Mnogi od vas su pisali o uticaju politike na pitanje klime posljednjih nekoliko nedjelja. Reći ću samo da je naš proces jak i trajaće - rekao je Stil na konferenciji za novinare drugog dana Međunarodne konferenciji o klimatskim promjenama (COP29) u Bakuu.
Stil je pozvao zemlje svijeta da brže smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte, upozoravajući da „klimatska kriza brzo postaje ubica ekonomije“.
- Klimatska kriza je takođe kriza troškova života u svakoj ekonomiji širom svijeta. Dok klimatske katastrofe svake nedjelje sve teže pogađaju naše lance snabdijevanja i poljoprivrednu proizvodnju, klimatska akcija je globalno osiguranje od inflacije - rekao je Stil.
COP29 treba da se završi novim ciljem klimatske pomoći za zemlje u razvoju, kako bi im se pomoglo da smanje svoje emisije gasove i prilagode se klimatskim promjenama.
- Kažem svim zemljama. Hajde da postignemo dobar rezultat. Milijarde ljudi ne mogu sebi da priušti da odu sa COP29 bez jakog rezultata - dodao je sekretar UN za klimatske promjene.

Sekretar UN aludira na pobjedu Trampa: Klimatska diplomatija će se oduprijeti političkim događajima

Drugog dana zasijedanja Parlamentarne skupštine OEBS-a u Dablinu, poslanici iz skoro 60 zemalja razmatrali su teme klimatskih promjena i migracija.&nbsp;
U okviru sesije posvećene rješavanju klimatske krize i ulozi parlamentaraca u ispunjavanju globalnih obaveza uoči predstojeće UN konferencije o klimatskim promjenama, govorio je član crnogorske delegacije Amer Smailović.
Poslanik Smailović podsjetio je na jedinstvenu poziciju Crne Gore u kontekstu ekološke održivosti, naglasivši da je Crna Gora prva država u svijetu koja se proglasila ekološkom, usvajanjem Deklaracije o ekološkoj državi 1991. godine.
- Ovaj hrabar čin, donesen u izazovnim vremenima, bio je iskorak ka priznavanju značaja zaštite prirode i životne sredine. Međutim, posvećenost ugrađena u Ustavu Crne Gore nije dovoljna sama po sebi - kazao je tom prilikom.
Govoreći o hitnosti klimatske krize, Smailović je istakao da ovo nije prijetnja budućnosti, već aktuelni problem sa kojim se svi suočavamo. On je naglasio da parlamentarci imaju ključnu ulogu kao posrednici između globalnih obaveza i konkretnih akcija na nacionalnom nivou.&nbsp;
- Klimatske promjene ne poznaju granice, zato je naša odgovornost kao parlamentaraca da gradimo koalicije, dijelimo znanje i međusobno podržavamo ispunjavanje ambicioznih ciljeva postavljenih globalnim sporazumima, poput Pariškog sporazuma i predstojećih ciljeva na COP29 konferenciji - poručio je Smailović.
Na kraju svog obraćanja, Smailović je apelovao na svoje kolege da ne zaborave koliko su današnje odluke važne za buduće generacije, naglasivši da je obaveza parlamentaraca da predvode s odlučnošću i osiguraju da vlade budu odgovorne za klimatske akcije.
- Zajedno možemo izgraditi održiviju budućnost za sve - zaključio je Smailović.
Šefica delegacije Jelena Nedović obratila se tokom druge sesije na temu upravljanja migracijama i njihove povezanosti sa održivim razvojem, ističući važnost ovog pitanja ne samo za prosperitet i stabilnost OEBS regiona, već i za budućnost naše planete.
Poslanica je naglasila da migracije, ukoliko su pravilno upravljane, mogu poslužiti kao pokretač ekonomskog rasta, inovacija i kulturne razmjene. Ipak, kako je navela, izazovi i dalje postoje, te je ključno zajednički raditi na kreiranju politika koje podstiču integraciju, štite prava migranata i unapređuju opšte blagostanje kako migranata, tako i zajednica koje ih primaju.
- Za Crnu Goru, migracije su imale dubok uticaj na ekonomiju, kulturu i društveni život - dodala je Nedović.&nbsp;
&nbsp;Crna Gora je, kako je rekla, kroz protekle decenije svjedočila značajnim migracionim tokovima.
- Naši građani su često tražili bolje prilike u inostranstvu, ali smo istovremeno postali i dom za migrante iz različitih krajeva svijeta, a najnoviji primjer toga su izbjeglice iz Ukrajine. Kao odgovorna učesnica OEBS-a, Crna Gora je sa velikim srcem prihvatila izbjeglice, pružajući im ne samo podršku, već i prijateljsko i saosjećajno okruženje - naglasila je šefica skupštinske delegacije.
Ona je istakla da je, srazmjerno broju stanovnika, Crna Gora primila najveći broj izbjeglica iz Ukrajine od početka ruske agresije, čime je još jednom dokazala svoju posvećenost međunarodnim humanitarnim naporima.
Nedović je istakla spremnost Crne Gore da doprinese naporima OEBS-a kako bi se unaprijedilo upravljanje migracijama, ne samo unutar svojih granica, već i širom regiona. „Moramo osigurati da migracije budu snaga dobra, koja koristi pojedincima i društvima, podržavajući ciljeve inkluzivnog i održivog razvoja za sve“, zaključila je poslanica.&nbsp;
Uz učešće oko 200 parlamentaraca, zaključen je tematski dio dablinskog zasijedanja obraćanjem predsjednika Senata Irske Džerija Butimera, šefa irske delegacije Majkla Krida te najvišeg rukovodstva Parlamentarne skupštine - predsjednice Pie Kaume i generalnog sekretara Roberta Montele. Međunarodni parlamentarni skup nastavlja sjutra sastankom Mediteranskog foruma PS OEBS-a.
Delegaciju Skupštine Crne Gore čine šefica delegacije Jelena Nedović, Amer Smailović, Jevrosima Pejović, Momčilo Leković i Jevto Eraković.&nbsp;

Smailović: Usvajanje Deklaracije o ekološkoj državi bio iskorak, ali to nije dovoljno samo po sebi

Beranska policija oduzela je od državljanina Srbije N.M. (41) preko 27 hiljada eura i aparat vrijedan više od deset hiljada eura, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Iz policije su rekli da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane, sprovodeći pojačane aktivnosti u cilju suzbijanja sive ekonomije, kontrolisali teretno vozilo rožajskih registarskih oznaka kojim je upravljao N.M. iz Srbije sa privremenim boravkom u Crnoj Gori. 
 
- Pregledom vozila u tovarnom dijelu pronađeno je 27.505 eura u različitim apoenima i aparat za pružanje kozmetičkih usluga vrijedan preko deset hiljada eura, bez prateće dokumentacije- kaže se u saopštenju. 
 
Iz policije su naveli da su novac i aparat privremeno oduzeti. 
 
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je naložio odgovarajuće provjere i vještačenja, nakon čega će se izjasniti o pravnoj kvalifikaciji krivičnog djela- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da će ciljane kontrole u borbi protiv sive ekonomije i drugih oblika kriminala i dalje biti prioritet u radu službenika Regionalnog centra bezbjednosti Sjever, u cilju jačanja vladavine prava i stvaranja sigurnijeg i uređenijeg društvenog ambijenta.

Berane: Od državljanina Srbije oduzela preko 27 hiljada eura i aparat za kozmetičke usluge vrijedan više desetina hiljada eura

Jaka kiša koja pada satima na Crnogorskom primorju poplavila je saobraćajnice u barskim naseljima.
Kako piše Primorski portal teško je proći kroz centar grada ne samo pješke, nego i vozilima. Građani na društvenim mrežama dijele fotografije na kojima se može vidjeti nivo vode na kolovozima u Makedonskom naselju.
U Baru je od 7 do 14 sati palo 62 litra kiše po kvadratnom metru, naveli su iz Hidrometeorlošoke stanice Bar.

Ulice barskih naselja pod vodom, za nekoliko sati palo 62 litra po kvadratnom metru

Marković: Laž da je Duško Jovanović ikada bio u mom kabinetu; Knežević: Ja sam imao informacije da je bilo nemoliko susreta

U Novom Sadu u toku je peti dan blokade Višeg suda zbog pritvora šestoro aktivista i studenata koji su više od dva mjeseca u pritvoru zbog navodnog pokušaja rušenja ustavnog poretka.
Blokada je počela u četvrtak 15. maja na poziv studenata, nakon odluke o produženju pritvora. Studenti su, uz zborove građana i aktiviste, dežurali ispred suda i tokom vikenda.
Svi ulazi u zgradu su blokirani a organizatori su rekli da će tu stajati sve dok uhapšeni ne budu pušteni iz pritvora.
Studenti su poručili zaposlenima da u sud mogu da uđu samo oni koji rade na slučaju uhapšenih aktivista.
- Neka dođu na glavni ulaz, biće pušteni- rekli su.
Sud je u ponedjeljak saopštio da zbog blokade nijesu u mogućnosti da se bave slučajem pritvora aktivista kao i žalbama na odluke tokom tog postupka.
U zajedničkom saopštenju Apelacionog i Višeg suda navode da je rad svih pravosudnih organa u zgradi "u potpunosti onemogućen".
Dodaje se da su "spriječeni da postupaju u svim predmetima iz svoje nadležnosti, pa tako i u svim hitnim i pritvorskim predmetima".
- S obzirom na to da učesnici u blokadi pozivaju Viši i Apelacioni sud da u zakonskom roku odluče o žalbama na odluku suda o produženju pritvora, obavještavamo javnost da zbog blokade zgrade pravosudnih organa, žalbe koje branioci najavljuju da su podnijeli elektronskim putem, nijesu mogle biti primljene u sud- saopšteno je iz suda.
<h2>Da li se i šta se zna o zdravstvenom stanju Marije Vasić?</h2>
Pred sudom je i porodica novosadske profesorke i aktivistkinje Marije Vasić koja u pritvoru štrajkuje glađu i žeđu. Ona je krajem prošle nedjelje prebačena u zatvorsku bolnicu Centralnog zatvora u Beogradu zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Njen sin Milan Čanak rekao je da on i njegova porodica i dalje nemaju nikakve zvanične informacije o Marijinom zdravstvenom stanju.
- Nula informacija- rekao je kratko Čanak u ponedjeljak ispred suda. Marija Vasić je štrajk započela 13. maja.
Nakon ovih tvrdnji, u ponedjeljak se saopštenjem oglasila Uprava za izvršenje krivičnih sankcija.
Navodi se da su "sve zakonom dozvoljene informacije" o zdravstvenom stanju pritvorene novosadske profesorke "od početka dostupne javnosti".
U saopštenju, iz Uprave kažu da su prvog dana kada je Vasić prebačena u zatvorsku bolnicu u Beogradu saopštili da je ona "uključena na infuziju" i da je "briga za njeno zdravlje nastavljena i u Specijalnoj zatvorskoj bolnici" nakon premještanja iz Novog Sada.
Novosadski aktivisti Mladen Cvijetić, Srđan Đurić, Lazar Dinić, Lado Jovović, Davor Stefanović i Marija Vasić uhapšeni su 14. marta, dan prije masovnog protesta u Beogradu, pod optužbom da su pripremali djelo protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije.
Uoči njihovog hapšenja na provladinim televizijama sa nacionalnom pokrivenošću emitovan je audio snimak prisluškivanog razgovora sa sastanka aktivista, na kojem je bilo riječi o planovima da se na protestu u Beogradu nametne ideja prelazne vlade i upad u zgradu Radio-televizije Srbije.
Branioci okrivljenih su u više navrata naveli da je BIA razgovor prisluškivala nezakonito navodeći da audio snimak ne može biti pravno valjan dokaz u tom procesu.
Advokati uhapšenih uložili su 15. maja žalbu na odluku suda o produženju pritvora za 30 dana.
Veljko Milić, advokat pritvorenog Lazara Dinića rekao je u ponedjeljak u izjavi za novinare tokom blokade, da je sud dužan da vodi računa o hitnosti rešavanja predmeta, bez obzira što za odlučivanje o žalbi ne postoji rok.
Na oslobađanje aktivista ranije su pozvali studenti u blokadi, građanski zborovi, desetine nevladinih organizacija i Evropski parlament.

Novi Sad: Peti dan građanske blokade Višeg suda

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: klimatske-promjene