Klimatske promjene jedan su od najznačajnijih izazova savremenog društva, a uloga parlamenata od presudnog je značaja u kreiranju odgovornog i dugoročno održivog odgovora na te izazove, poručeno je na Regionalnom seminaru koji je danas održan u Skupštini Crne Gore.
&nbsp;Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je otvarajući seminar, koji je organizovan u saradnji sa Interparlamentarnom unijom i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), poručio da klimatske promjene danas više nijesu pitanje budućnosti, već izazov sadašnjosti koji zahtijeva odgovornost, saradnju i zajedničko djelovanje svih aktera društva.
&nbsp;On je istakao da upravo parlamenti imaju ključnu ulogu u oblikovanju odgovornih i održivih politika, u izgradnji povjerenja građana/ki, kao i u obezbjeđivanju demokratskog nadzora nad sprovođenjem preuzetih obaveza u oblasti zaštite životne sredine.
&nbsp;Mandić je, kako je saopšteno iz parlamenta, naglasio da je uvjeren da će građani/ke Crne Gore, u susret skorom članstvu u Evropskoj uniji (EU), usvajati pozitivne prakse, vrijednosti i odgovoran odnos prema prirodi, čime će dodatno potvrditi opredijeljenost države ka evropskim standardima i njen identitet ekološke države.
&nbsp;Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Dejan Đurović, istakao je da klimatske promjene predstavljaju zajednički izazov i zajedničku odgovornost parlamenata regiona, naglašavajući značaj međunarodnog partnerstva i solidarnog djelovanja zasnovanog na znanju i razmjeni iskustava.
&nbsp;Ukazujući na činjenicu da se Zapadni Balkan već suočava sa ozbiljnim posljedicama klimatskih promjena, uključujući suše, poplave, pritiske na poljoprivredu, vodne resurse, infrastrukturu i javno zdravlja, Đurović je poručio da klimatske promjene više nijesu pitanje budućnosti, već realnost sadašnjosti.
&nbsp;On je naglasio da su parlamenti, kao nosioci zakonodavne funkcije i demokratskog nadzora, ključni akteri u kreiranju ambicioznih i pravednih politika koje istovremeno štite životnu sredinu i jačaju otpornost društva.
&nbsp;Đurović je ocijenio da seminar predstavlja važnu priliku za unapređenje parlamentarne akcije i komunikacije sa građanima/kama, ističući da bez njihove podrške nema uspješne klimatske politike.
&nbsp;Govoreći o zelenoj tranziciji, Đurović je naglasio da ona, pored izazova, predstavlja i značajnu razvojnu šansu za region, kroz usklađivanje sa evropskim i globalnim klimatskim okvirima, podsticanje ekonomskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje regionalne saradnje.
&nbsp;Generalni sekretar Interparlamentarne unije, Martin Čungong je, obraćajući se učesnicima putem online platforme, ukazao na značaj pravovremene i odlučne klimatske akcije za održivi razvoj i dugoročnu stabilnost regiona.
&nbsp;Prema njegovim riječima, kretanje ka niskokarbonskim, klimatski otpornim ekonomijama može podstaći inovacije, privući investicije, otvoriti nova radna mjesta i unaprijediti energetsku bezbjednost, uz istovremeno poboljšanje stanja životne sredine.
&nbsp;- Za Zapadni Balkan, ova tranzicija može podstaći ekonomske prilike i ojačati regionalnu konkurentnost- poručio je Čungong.
&nbsp;Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da je Crna Gora postavila ambiciozne klimatske ciljeve usklađene sa putem ka EU, naročito u okviru složenih zahtjeva Poglavlja 27, kao i sa Ciljem održivog razvoja 13.
&nbsp;Ona je naglasila da je u ovom trenutku prioritet dosljedno i efikasno sprovođenje tih ciljeva.
&nbsp;- Parlament ima ključnu ulogu u pretvaranju preuzetih obaveza u zakone, budžete i mehanizme nadzora koji podstiču upotrebu čiste energije, dostojanstven rad i smanjenje nejednakosti- rekla je Paniklova.
&nbsp;Ona je poručila da UNDP podržava te napore jačanjem transparentnosti i mobilizacijom finansija za klimatski i održivi razvoj, kako bi se obezbijedila inkluzivna i otporna zelena tranzicija koja donosi opipljive koristi i dugoročan prosperitet građanima i građankama Crne Gore.
&nbsp;Regionalni seminar okupio je delegacije parlamenata Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i predstavnike/ce UNDP-a, Interparlamentarne unije, Evropskog parlamenta i akademske zajednice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Paniklova: Crna Gora postavila ambiciozne klimatske ciljeve usklađene sa putem ka EU, naročito u okviru poglavlja 27, kao i sa Ciljem održivog razvoja 13

Regionalni seminar o klimatskim promjenama biće održan danas u Skupštini Crne Gore.
Skupština, kako je saopšteno iz te institucije, seminar organuzuje u saradnji sa Interparlamentarnom unijom.
U saopštenju se navodi da će događaju prisustvovati delegacije iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i predstavnici UNDP-a, IPU, Evropskog parlamenta i akademske zajednice.
Navodi se da će na seminaru biti razgovarano o klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu - uticajima, troškovima i prilikama za parlamentarnu akciju, unapređenju parlamentarne komunikacije o klimatskim promjenama.
Na seminaru će, kako se dodaje, biti razgovarano i o zelenoj tranziciji kao strateškoj prilici za Zapadni Balkan.

500x500

1250x600

1084x550

U Skupštini Crne Gore danas o klimatskim promjenama

Skoro polovina svjetske populacije živjeće u uslovima ekstremne vrućine do 2050. godine ako globalno zagrijavanje dostigne dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, a to je scenario koji klimatski naučnici smatraju sve vjerovatnijim.
Naučnici sa Univerziteta u Oksfordu upozoravaju da će se većina posljedica osjetiti ranije, kako svijet premašuje cilj od 1,5°C postavljen Pariškim sporazumom, prenosi Energetski portal. U studiji koja je objavljena u časopisu Nature Sustainability, navodi se da će 41 odsto svjetske populacije živjeti u uslovima esktremne vrućine.
Predviđa se da će Centralnoafrička Republika, Nigerija, Južni Sudan, Laos i Brazil doživjeti najznačajnije poraste opasno visokih temperatura, dok će najveće pogođene populacije biti u Indiji, Nigeriji, Indoneziji, Bangladešu, Pakistanu i Filipinima.
Zemlje sa hladnijom klimom doživjeće znatno veće relativne promjene u broju neprijatnih vrućih dana, u nekim slučajevima više nego dvostruko.
U poređenju sa periodom od 2006. do 2016, kada je globalni prosjek porasta temperature dostigao stepen Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, studija pokazuje da bi zagrijavanje do dva stepena dovelo do dvostrukog povećanja u Austriji i Kanadi, 150 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj i Finskoj, 200 odsto u Norveškoj, kao i 230 odsto u Irskoj.
S obzirom na to da su izgrađeno okruženje i infrastruktura u ovim zemljama prvenstveno dizajnirani za hladne uslove, čak i umjereni porast temperature vjerovatno će imati disproporcionalno teške posljedice u poređenju sa regionima koji imaju veće resurse i kapacitete prilagođavanja.
Predviđeni porast ekstremne vrućine dovešće do značajnog rasta potražnje za energijom za sisteme hlađenja i odgovarajućih emisija, dok će potražnja za grijanjem u zemljama poput Kanade i Švajcarske opadati.
- Naša studija pokazuje da većina promjena u potražnji za hlađenjem i grijanjem nastaje prije dostizanja praga od 1,5 °C, što znači da će mnoge kuće možda trebati klima-uređaje u narednih pet godina, ali će temperature nastaviti rasti dugo nakon toga ako dostignemo 2°C globalnog zagrijavanja. Da bi se postigao globalni cilj neto-nula emisija ugljenika do 2050. godine, moramo dekarbonizovati sektor zgrada i razviti efikasnije i otpornije adaptacione strategije - ističe Hehsus Lesana, glavni autor studije.

Prognoza klimatskih naučnika: Do 2050. skoro polovina svijeta biće suočena sa ekstremnom vrućinom

Crna Gora je postigla evidentan napredak u oblasti klimatskih promjena, ali je neophodno dodatno ubrzati aktivnosti u Poglavlju 27, naročito u dijelu jačanja administrativnih kapaciteta, za koje ne postoje prelazni periodi, poručili su predstavnici Evropske unije (EU).
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić sastao se sa, zamjenicom šefa jedinice u Generalnom direktoratu za klimatsku politiku Evropske komisije (DG CLIMA) Anom Mariom Danilom i predstavnicom zaduženom za Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene u Generalnom direktoratu za proširenje i istočno susjedstvo (DG ENEST) Rittienne Bonavia.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), tokom sastanka razgovarano je o napretku Crne Gore u oblasti klimatskih promjena, sa posebnim fokusom na jačanje administrativnih kapaciteta i ispunjavanje završnih mjerila u okviru Poglavlja 27.
&nbsp;- Predstavnici EU istakli su da je evidentan napredak, ali da je neophodno dodatno ubrzati aktivnosti, naročito u dijelu jačanja administrativnih kapaciteta, za koje ne postoje prelazni periodi- navodi se u saopštenju.
&nbsp;&nbsp;Ćulafić je naglasio da će svi podzakonski akti biti dostavljeni Evropskoj komisiji i Ministarstvu finansija u prvom kvartalu ove godine.
On je istakao da administrativni kapaciteti u Direktoratu za klimatske promjene i dalje predstavljaju izazov, ali da su, uprkos tome, svi planirani zadaci uspješno realizovani pod vođstvom državnog sekretara.
&nbsp;- Svaka obaveza MERS-a biće završena u predviđenim rokovima. Otvoreni smo za sve sugestije i primjedbe, jer smatram da je to jedini način da proces vodimo transparentno i odgovorno- poručio je Ćulafić.
&nbsp;On je podsjetio da su evropske integracije političko i nacionalno pitanje, te da Poglavlje 27 nije odgovornost samo MERS-a, već ukupno 25 institucija.
&nbsp;Predstavnici EU su, kako je saopšteno, izrazili uvjerenje da će MERS ispuniti sve obaveze u zadatim rokovima, uz napomenu da su svjesni da je veliki dio posla trebalo započeti ranije, ali da je sada važno ubrzati sprovođenje reformi.
&nbsp;Sastanku su prisustvovali i Bernard Brune i Ana Stanišić Vrbica iz Delegacije EU u Crnoj Gori, kao i državni sekretar MERS-a i šef radne grupe za Poglavlje 27 Nenad Vitomirović.

MERS: Konstatovan napredak u oblasti klimatskih promjena

Poslanici opozicije u Skupštini Crne Gore podnijeli su Predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 100 Zakona o klimatskim promjenama Ustavni sud Crne Gore, ocjenjujući da se tom zakonskom odredbom grubo krše ustavni principi pravne sigurnosti, zabrane povratnog dejstva zakona i jednakosti subjekata pred zakonom.
Predlog su podnijeli poslanici Nikola Milović, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Zoja Bojanić Lalović, Sonja Popović, Nikola Zirojević, Adrijan Vuksanović i Mehmed Zenka.
Kako se navodi u inicijativi, osporeni član 100 propisuje da besplatno dodijeljeni emisioni krediti, stečeni na osnovu ranijeg zakonskog okvira, prestaju da važe 1. maja 2026. godine, čime se, kako tvrde poslanici, direktno zadire u zakonom stečena prava privrednih subjekata, bez jasno definisanog javnog interesa, proporcionalnosti i odgovarajuće pravne osnove.
U tom kontekstu navodi se da je Uniprom KAP zakonito stekao pravo na besplatne emisione kredite, koje je koristio za ekološku rekonstrukciju i unapređenje proizvodnih procesa, čime je, kako se ističe, značajno smanjena emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Poslanici ocjenjuju da selektivno i retroaktivno ukidanje već stečenih emisionih kredita, bez jasno obrazloženog javnog interesa, predstavlja ne samo pravno problematičan potez, već i direktan udar na ekološku politiku države, sa, kako navode, očiglednim političkim ciljem – ugrožavanjem poslovanja jednog od rijetkih industrijskih subjekata u Crnoj Gori.
U saopštenju se dodaje da se time obesmišljava osnovni cilj sistema trgovine emisijama (ETS), koji podrazumijeva smanjenje ukupnih emisija kroz tržišne mehanizme, podsticanje investicija u čiste tehnologije i sprječavanje izmještanja energetski intenzivne industrije van Crne Gore.
Takođe se upozorava da ovakvo postupanje otvara pitanje diskriminacije jednog privrednog subjekta, upravo onog koji je, kako se navodi, poštovao pravila, ulagao u ekologiju i smanjivao zagađenje, te da takva odluka predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom interesu, jer može negativno uticati na zdravlje građana Zete i Podgorice i dovesti do ponavljanja negativnih iskustava iz Pljevalja.
Poslanici podsjećaju da je Crna Gora, u okviru evropskih integracija i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uspostavila nacionalni sistem trgovine emisionim kreditima u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije i pravilima Energetska zajednica, te da je taj sistem potvrđen kao funkcionalan i usklađen sa evropskim standardima.
U inicijativi se navodi i da emisioni krediti imaju ekonomsku vrijednost i pravni karakter imovine, te da njihovo ukidanje predstavlja povredu prava na mirno uživanje imovine, zagarantovanog Ustavom Crne Gore i Protokolom 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
Zbog rizika nastanka, kako se navodi, neotklonjive štete, predloženo je i da Ustavni sud donese privremenu mjeru obustave primjene člana 100 Zakona o klimatskim promjenama, do donošenja konačne odluke o njegovoj ustavnosti.
U zaključku se poručuje da se zaštita životne sredine ne može graditi na pravnoj nesigurnosti, retroaktivnosti i selektivnoj primjeni zakona, jer to, kako ističu poslanici, dugoročno vodi ka većem zagađenju, smanjenju povjerenja investitora i udaljavanju Crne Gore od evropskih standarda kojima teži.

Opozicioni poslanici osporili član 100 Zakona o klimatskim promjenama

Klimatske promjene nijesu apstraktan izazov, već realnost sa kojom se država suočava kroz sve češće poplave, suše i požare i zato je strateško djelovanje u toj oblasti pitanje odgovornosti, poručeno je sa predstavljanja finalnog nacrta Strategije niskougljeničnog razvoja Crne Gore do 2050. godine.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je saopšteno da taj dokument predstavlja jedan od najvažnijih stubova klimatske i razvojne politike u narednim decenijama i da ga pripremaju u saradnji sa partnerima iz Svjetske banke.
Generalna direktorica Direktorata za klimatske promjene i održivi razvoj u MERS-u Ivana Grujić kazala je da klimatske promjene nijesu apstraktan izazov za Crnu Goru.
- One su već danas realnost sa kojom se suočavamo kroz sve češće poplave, suše, šumske požare i toplotne talase, sa direktnim posljedicama po naše prirodne resurse, privredu i kvalitet života građana - rekla je Grujić na predstavljanja finalnog nacrta Strategije niskougljeničnog razvoja.
Ona je poručila da upravo zbog toga dugoročno i strateško djelovanje u toj oblasti nije pitanje izbora, već odgovornosti.
Strategija niskougljeničnog razvoja, prema riječima Grujić, postavlja jasnu i kredibilnu putanju ka ostvarenju dugoročnog cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine, u skladu sa Zakonom o klimatskim promjenama i međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela.
- Istovremeno, ona predstavlja logičan i ambiciozan nastavak Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, proširujući našu viziju na period do 2050. godine - kazala je Grujić.
Taj dokument se, kako je dodala, zasniva na detaljnim sektorskim analizama i jasno definisanim politikama i mjerama u svim važnim oblastima, od energetike, saobraćaja, industrije, do poljoprivrede, otpada i šumarstva.
U saopštenju se navodi da se poseban značaj Strategije ogleda u njenom najambicioznijem scenariju, koji predviđa dekarbonizaciju energetskog sistema, snažnu elektrifikaciju saobraćaja i industrije, unapređenje energetske efikasnosti i valorizaciju prirodnih ponora ugljenika, uz očuvanje ekološke ravnoteže.
Grujić je naglasila da Strategija jasno pokazuje da klimatska tranzicija nije prepreka razvoju, već njegova prilika.
- Ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i inovativne tehnologije mogu doprinijeti jačanju energetske sigurnosti, smanjenju zavisnosti od uvoznih fosilnih goriva, razvoju zelene ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta - rekla je Grujić.
Ona je istakla da, istovremeno, takva transformacija jača otpornost ekonomije i društva na buduće klimatske i ekonomske šokove.
Grujić je dodala da je proces izrade Strategije bio inkluzivan i transparentan, zasnovan na otvorenom dijalogu i konstruktivnoj saradnji.
Ona je zahvalila svima koji su, kroz svoje znanje, iskustvo i posvećenost, doprinijeli izradi dokumenta i njegovom kvalitetu, naročito Svjetskoj banci na snažnoj stručnoj i finansijskoj podršci u okviru Partnerstva za implementaciju tržišnih mehanizama.
Kako je rekla Grujić, usvajanje Strategije nije kraj, već početak zahtjevnog, ali neophodnog procesa.
- Njena uspješna implementacija zahtijeva snažnu međusektorsku saradnju, kontinuitet politika i aktivno učešće svih relevantnih aktera. Ministarstvo će u tom procesu imati jasnu koordinacionu i vodeću ulogu, uz snažno partnerstvo sa drugim institucijama i međunarodnom zajednicom - navela je Grujić.

Grujić: Klimatske promjene nijesu apstraktan izazov za Crnu Goru, već realnost

Papa Lav kritikovao je sinoć svjetske vlade zbog toga što do sada nijesu usporile globalno zagrijavanje i pozvao na snažniji odgovor na ovu prijetnju, dok su zemlje na UN klimatskom samitu COP30 u brazilskom amazonskom gradu Belem ušle u drugu sedmicu pregovora sa ciljem da riješe najosjetljivija pitanja prije roka.
Poruka Pape odražava sve veću zabrinutost zbog opadajuće međunarodne ambicije i rastućih emisija gasova staklene bašte, punih deset godina nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine, istorijskog dogovora na kojem su se zemlje prvi put složile da ograniče globalno zagrijavanje na daleko ispod dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.
Naučnici upozoravaju da je Zemlja sada predodređena da prekorači tu granicu, otvarajući vrata razorni posljedicama.
- Stvaranje vapi kroz poplave, suše, oluje i neprekidnu vrućinu - &nbsp;rekao je Papa Lav u video poruci prikazanoj na događaju koji je održan paralelno sa samitom.
- Pariški sporazum je doveo do stvarnog napretka i ostaje naš najjači alat za zaštitu ljudi i planete. Ali moramo biti iskreni: ne, sporazum nije taj koji ne uspijeva, nego mi u našem odgovoru. Ono što ne uspijeva je politička volja nekih.
Delegati u vrućem gradu pored rijeke nastoje da postignu dogovor do srijede o nekoliko teških tema, uključujući klimatsko finansiranje i ciljeve za smanjenje emisija, dok će ostatak dnevnog reda biti riješen do posljednjeg predviđenog dana u petak, rekao je juče predsjednik COP30 Andre Korea do Lago.
- Veoma je teško, kao što svi znate, jer ima mnogo dokumenata i još uvijek je mnogo tekstova otvoreno… ali svi uključeni smatraju da vrijedi pokušati - rekao je on.
Trajanje većine klimatskih samita se produži preko vremena.

Papa Lav poziva na odlučniju akciju dok UN klimatski samit ulazi u posljednju sedmicu

Ministri životne sredine Evropske unije (EU) postigli su dogovor kojim se ublažava predloženi cilj za smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte do 2040. godine i usvojili novi klimatski plan do 2035. godine.
Nakon maratonskih pregovora tokom cijelog jučerašnjeg dana i jutros, ministri su jednoglasno odobrili dugo očekivani klimatski plan Unije, čime je EU izbjegla međunarodnu sramotu da se pojavi praznih ruku na samitu COP30 ovog mjeseca.
Plan, koji je obavezan prema Pariskom sporazumu, postavlja novi cilj da se emisije u EU smanje između 66,25 i 72,5 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine do 2035. Taj plan nije pravno obavezujući, ali određuje pravac klimatske politike EU u narednih pet godina. Raspon ciljeva sličan je neformalnoj izjavi koju je EU predstavila na klimatskom samitu u Njujorku u septembru.
Ministri su takođe usvojili pravno obavezujući cilj za smanjenje emisija u EU za 85 odsto do 2040. godine. Dogovor predviđa da se dodatnih 5 odsto smanjenja postigne kroz kupovinu međunarodnih karbonskih kredita, odnosno “outsourcing” smanjenja emisija u inostranstvu.
Osim toga, vladama će biti dozvoljeno da koriste karbonske kredite za dodatnih pet procentnih poena svojih nacionalnih ciljeva smanjenja emisija.
Ministri su podržali i široku klauzulu o reviziji, koja omogućava EU da u budućnosti prilagodi cilj za 2040. godinu ukoliko se pokaže da klimatska politika negativno utiče na ekonomiju Unije. Dogovor takođe predviđa jednogodišnje odlaganje primjene novog evropskog tržišta ugljenika za grijanje i emisije iz automobila, koje bi trebalo da počne 2027. godine.
Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska nijesu podržale dogovor o cilju za 2040. godinu, dok su Bugarska i Belgija bile uzdržane. Ostale zemlje EU27 podržale su sporazum.
Poslanici Evropskog parlamenta sada treba da usaglase sopstvenu poziciju o klimatskom cilju za 2040. i da pregovaraju sa Savjetom EU prije nego što cilj postane zakon.

EU postigla klimatski kompromis uoči odlaska na COP30: Novi ciljevi do 2035. i 2040.

Naši prioriteti su jasni – integrisati procjene rizika od klimatskih promjena u planiranje zdravstvene zaštite, ojačati sisteme ranog upozoravanja i reakcije i osigurati da otpornost na klimatske promjene postane ključni element univerzalnog zdravstvenog pokrića, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun koji predvodi Delegaciju Crne Gore na jubilarnom, 75. zasijedanju Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu, koji se održava od 28. do 30. oktobra u Kopenhagenu, Danska. Šimun je poručio da Crna Gora ostaje posvećena bliskoj saradnji sa SZO i partnerskim zemljama, jer klimatske promjene ne poznaju granice, pa ni naš odgovor ne smije  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029131036_73bf9a324fe666ad7f4285fc87b6ba9ded64ead0146628412d86295dd9a640fb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251029131036_73bf9a324fe666ad7f4285fc87b6ba9ded64ead0146628412d86295dd9a640fb" data-rendition-name="original" width="590" height="443" loading="lazy" alt="Pan-European Commission on Climate and Health"></figure>  Trodnevno zasijedanje otvoreno je obraćanjem najviših zvaničnika SZO, uključujući generalnog direktora, dr Tedrosa Adanoma Gebrejesusa, koji je istakao ključne globalne izazove u oblasti zdravstva i aktivnosti SZO na njihovom prevazilaženju. Regionalni direktor SZO za Evropu, dr Hans Kluge, u svom izlaganju naglasio je značaj zajedničkih napora zemalja članica u sprovođenju Evropskog programa rada 2020–2025 i Agende za održivi razvoj do 2030. godine. On je posebno istakao doprinos Crne Gore i ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna u realizaciji zdravstvene agende SZO u evropskoj regiji, naročito u oblasti sprovođenja Plana djelovanja za jačanje implementacije Okvirne konvencije o kontroli duvana u periodu 2015–2025. U okviru tehničkog brifinga na visokom nivou posvećenog temi klime i zdravlja, ministar Šimun je aktivno učestvovao u diskusiji šefova delegacija, iznijevši stavove Crne Gore o zaštiti zdravlja od posledica klimatskih promjena i mogućnostima jačanja otpornosti zdravstvenih sistema. Šimun je istakao da je Crna Gora, kao mediteranska i planinska zemlja, sve više izložena učestalim i intenzivnim toplotnim talasima, poplavama i ekstremnim padavinama, povećanom prisustvu vektora zaraznih bolesti, kao i rastućem opterećenju mentalnog zdravlja, posebno kod mladih. U svom obraćanju je naglasio da Crna Gora intenzivno radi na jačanju pristupa „Jedno zdravlje – One Health“, kroz bolju koordinaciju sektora ljudskog zdravlja, veterinarstva, zaštite životne sredine i bezbjednosti hrane, s ciljem povećanja klimatske otpornosti zdravstvenih ustanova i unapređenja energetske efikasnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029131036_37209c4665718dfd8c79b013b11f8e0d5d55faefaaffa11a0026d63b2cc8e979.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251029131036_37209c4665718dfd8c79b013b11f8e0d5d55faefaaffa11a0026d63b2cc8e979" data-rendition-name="original" width="4284" height="5712" loading="lazy" alt="Pan-European Commission on Climate and Health"></figure>  Na marginama zasijedanja, ministar i članovi delegacije održali su više bilateralnih sastanaka sa predstavnicima drugih zemalja, među kojima su Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Malta, Sjeverna Makedonija i San Marino. Delegaciju Crne Gore na 75. sjednici Regionalnog komiteta SZO za Evropu, pored ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna, čine dr Ognjen Delić, generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu, regulisane profesije i nadzor nad funkcionisanjem strukovnih regulatornih tijela i mr Svetlana Stojanović, nacionalni koordinator za SZO.

Šimun: Adekvatnim odgovorom na klimatske promjene zajedno gradimo otpornije zdravstvene sisteme

Crna Gora je posljednjih decenija suočena s izraženim klimatskim promjenama i sve ekstremnijim vremenskim pojavama, upozorio je ekspert za klimu i klimatske promjene mr Luka Mitrović u emisiji "E uživo" na Televiziji E.
Mitrović je rekao da je za Crnu Goru specifično da su prisutne ekstremne klimatske promjene i vremenske situacije.&nbsp;
- Od 2003. godine, kada se 100 dana u kontinuitetu temperatura u Podgorici nije spustila ispod 30 stepeni - takozvanih 100 tropskih dana - karakteristične su i velike padavine, nekoliko godina sa obilnim snjegovima i olujnim nepogodama - rekao je Mitrović.
On je istakao da je pitanje klime jedno od najaktuelnijih tema u svijetu, te da prelaz između godišnjih doba više nije postepen kao ranije.
- Suština jeste da je klima sada postala drugačija, s tim što imamo nagle promjene, koje se ogledaju u naglom porastu temperature, naglom smanjenju temperature, naglom izlivu jakih padavina. To je u suštini nešto što je posljedica globalne promjene klime - kazao je Mitrović.
Prema njegovim riječima, globalna klima se promijenila pod uticajem čovjeka, jer je efekat staklene bašte „isključivo stvoren antropogenim faktorom“, pretjeranom upotrebom fosilnih goriva i emitovanjem štetnih gasova.
- Zemlja se zagrijava više nego što se hladi, jer u geografiji i klimatologiji postoji jedan pojam – onoliko toplote koliko dobije Zemlja od Sunca, toliko treba da vrati u međuplanetarni prostor. Međutim, zbog veće koncentracije tih gasova, prije svega CO₂, vodene pare i metana, oni imaju to svojstvo da zadrže toplotu. Inače, da nema ugljen-dioksida u atmosferi, imali bismo temperaturu koja je 30 stepeni niža – dakle, uslovi za život na Zemlji ne bi bili idealni. Taj ugljen-dioksid ima ulogu da drži toplotu, ali njegova povećana koncentracija izaziva otopljavanje, promjenu klime, drugačiju strukturu atmosfere i brže kretanje vazdušnih masa - istakao je Mitrović.
On je podsjetio da je prošla godina bila najtoplija na planeti u posljednjih 170 godina.
- Porast temperature računa se u odnosu na predindustrijsko vrijeme, a taj porast prošle godine iznosio je 14,98 stepeni - precizirao je Mitrović.
Govoreći o Crnoj Gori, naveo je da je riječ o prostoru koji je posebno izložen promjenama.
- Crna Gora se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu i jedan je od najviše pogođenih prostora promjenom klime i otopljavanjem. Kada posmatramo cijelu zemlju, prošla godina je bila ubjedljivo najtoplija – odstupanje se kretalo od dva do četiri stepena, u zavisnosti od mjesta do mjesta. Ono što je specifično, kada pogledamo analizu, jeste da se brže zagrijava sjever Crne Gore, taj sjeverni planinski dio se brže zagrijava, zato što je to kontinentalni dio, dok se primorje zagrijava sporije zbog uticaja mora, jer voda ima taj efekat - zaključio je Mitrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsWyfr5U9X8c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mitrović: Sjeverni planinski dio Crne Gore se brže zagrijava

Nastavlja se targetiranje i čistka nepodobnog kadra u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Ono što je počeo kadar Nove srpske demokratije Dejan Vukšić, što je radio i Boris Bato Milić, sada sprovodi Ivica Janović, čovjek za kojeg je lobirao, a kasnije ga i odabrao za direktora Agencije, PES Milojka Spajića. &nbsp; Na meti Janovića i novopostavljene ekipe iz vrha ANB-a posebno su oni koji su svojevremeno bili na pozicijama u Agenciji i za koje je zaključeno da su, citiramo ocjenu, ,,afirmisali prethodnu vlast na čelu sa DPS-om”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_ccaa47c30e23c6b97bc6c334f13bd32448f51f6b4fe78cfbe8b39009f961962d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224190240_ccaa47c30e23c6b97bc6c334f13bd32448f51f6b4fe78cfbe8b39009f961962d" data-rendition-name="original" width="623" height="550" loading="lazy" alt="POLITIKA IZNAD INTERESA BEZBJEDNOSTI: Dejan Vukšić i Boris Milić"> <figcaption>POLITIKA IZNAD INTERESA BEZBJEDNOSTI: Dejan Vukšić i Boris Milić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPAK &nbsp; Zanimljivo, u ovim čistkama vrlo su aktivne nekadašnje pristalice DPS-a koje su se, nakon avgusta 2020. godine, &nbsp;priklonile PES-u kako bi dobili značajne pozicije u menadžmentu ANB-a. I sada su na meti neke njihovi doskorašnje kolege. -U posljednjih dvadesetak dana preduzete su aktivnosti prema operativcu M.G. (identitet poznat redakciji) &nbsp;prema kojem je ekspresno sproveden disciplinski postupak i izrečena mjera prestanka radnog odnosa, samo zbog toga što je oštro negodovao na odluku o njegovom premještanju sa radom iz Podgorice u Nikšić – ističe izvor ETV iz Agencije. &nbsp; Naglašava da je - kada mu je saopšteno da je raspoređen na rad u Nikšiću – operativac M.G. žustro i emotivno negodovao, pa je direktor ANB-a Janović zatražio da se pokrene hitni disciplinski postupak. &nbsp; -Potom je dat i nalog Sektoru za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ) koji je svojim izvještajem podržao Janovićevu želju da se mora najoštrije kazniti službenik – zaključuje naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Prema informacijama Televizije E, direktor ANB-a Janović se izuzeo iz disciplinskog postupka i obavijestio funkcionera ANB-a Nebojšu Nedovića da ga mijenja u postupku. I sve je brzo sprovedeno: pet članova Disciplinske komisIje je glasalo da se službeniku M.G. uruči otkaz, dok je samo jedan član bio protiv. &nbsp; METODE ODSTRIJELA &nbsp; Premještaj iz jednog u drugi grad odavno je metoda vrha ANB-a da se obračunava sa ,,nepodobnim službenicima”. Tako su, kada je čelnik ANB-a bio Dejan Vukšić, pojedini službenici dobijali premještaj iz Podgorice u Rožaje, sve sa namjerom da se natjeraju da sami napušte službu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_f93b55dc60591211a12d636a3880757627ea48edb38f4731972b44075bf0286f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224190240_f93b55dc60591211a12d636a3880757627ea48edb38f4731972b44075bf0286f" data-rendition-name="original" width="768" height="458" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIKE: Agencija za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>STALNA META POLITIKE: Agencija za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ista je praksa, istina u nešto manjem obimu, bila i za vrijeme dok je Agencijom rukovodio Boris Bato Milić, a očito je i Ivica Janović pribjegao sličnom metodu rada. &nbsp; I dok se vode obračuni sa onima za koje se sumnja da su bili bliski staroj DPS vlasti, dovodi se novi kadar. Ali, opet po političkom kriterijumu. Izvori iz Agencije ističu da je od dolaska na čelo ANB-a Ivica Janović zaposlio skoro dvadesetak novih službenika, uglavnom kadar PES-a, među kojima ima i onih koji su navršili 50 godina života i ne odgovaraju stvarnim kadrovskim potrebama ANB-a. &nbsp; -Za osposbljavanje novozaposlenih lica iz operativnog sastava potrebno je oko pet godina obuke i zajedničkog rada sa iskusnijim pripadnicima da bi se stvorile pretpostavke za samostalan rad. Većina novozaposlenih, biskih PES-u, uopšte nije prošlo obuke i riječ je o partijskih uhljebima – kazao je izvor iz Agencije. &nbsp; ISTA PRAKSA, TREĆI PUT &nbsp; U namjeri da poboljša sliku o Agenciji, ali i da nekako ublaži medijske kritike, Janović se – kažu izvori naše redakcije - odlučio da logistički pomogne serijal tekstova o zelenašenju koji duže od dvadeset dana izlazi u dnevnom listu ,,Vijesti”. U tom cilju su redakciji dostavljeni operativni podaci sa kojima ANB raspolaže, iako to ne bi smjelo biti prkasa rada Agencije. Svi dogovori o ustupanju materijala ,,Vijestima” su, kako ističe izvor iz ANB-a, vođeni u jednom lokalu na Starom Aerodromu. &nbsp; Kada su počele prijetnje sudskim procesima zbog objavljivanja identiteta ljudi koji nijesu sudski procesuirani, pojedini članovi menadžmenta ANB-a su plasirali priču da podatke plasiraju pripadnici operativnog sastava. &nbsp; Informacije koje su saopštene Televiziji E upućuju na zaključak da se dolaskom Ivice Janovića nije promijenila praksa uplitanja dnevne politike i partijskih interesa u rad Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Jedino se valja nadati da se neće ponoviti ponižavajuća greška iz doba Dejana Vukšića, kada je poslanicima u Odboru za bezbjednost otkriven identitet dvojice operativaca CIA koji su djelovali, u saradnji sa našom službom, na teritoriji Crne Gore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Janović ,,čisti” ANB od politički nepodobnih operativaca

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/il-po-mami-il-po-tati">Antenu M </a>piše: Jadranka Selhanović
Što je ovo? Ovoga bivalo nije. Nikad i niđe. Evo, ispade, da državom Crnom Gorom upravljaju samo oni kojima Crna Gora nije matična država. A to, nekako, dođe da im Crna Gora nije ni keva, ni mater, ni nene. Pogotovo nije im majka. To ne smiješ ni pomenut. Kakva majka! Ko im to reče, taj je asimilator. Koji hoće sve da otme.
Pa, sad raščivijaj, junače. Njihov odnos prema državi. Utvrdi, objasni, u kojem su srodstvu. Jesu li ikakva svojta ili nijesu? Ili, makar dalji rođaci? Dolaze li što po “ tatinoj liniji“? “ Po maminoj“, evo tvrde, nijesu ništa.

Il’ po mami, il’ po tati...

U Budilniku na Televiziji E govorimo o izazovima na tržištu rada – zašto domaće radne snage nema dovoljno i na koji način demografski pad i migracije utiču na sve veći uvoz stranih radnika u Crnu Goru?
Analiziramo i izmjene Zakona o radu , dok traju pregovori sa Evropskom komisijom, pitamo zbog čega dio nevladinog sektora izražava zabrinutost zbog predloženih rješenja po pitanju bolovanja za majke i očeve?&nbsp;
Biće riječi i o tome sto je tokom prošle godine blokirano više od 450 nelicenciranih sajtova za priređivanje igara na sreću.
Donosimo i odgovore na pitanje kakve prilike Podgorici donosi prestižna titula Evropske prijestonice mladih za 2028. &nbsp;

''Budilnik'' na TV E: Zašto domaće radne snage nema dovoljno i kakve prilike donosi Podgorici titula Evropske prijestonice mladih

Evropski čelnici obećali su da neće napustiti Ukrajinu dok ruska invazija ulazi u petu godinu, ali su podjele među državama članicama Evropske unije zasjenile godišnjicu izbijanja najvećeg rata na kontinentu u posljednjim decenijama.
Mađarska i Slovačka blokirale sankcije i pomoć Ukrajini
Mađarska i Slovačka blokirale su 20. paket sankcija Evropske unije protiv Rusije, kao i plan finansijske pomoći Ukrajini od 90 milijardi eura. Očekivalo se da će paket, koji uključuje 60 milijardi eura za ukrajinsku vojsku, dobiti formalno odobrenje nakon što su ga čelnici EU podržali u decembru.
Međutim, Mađarska je, uz podršku Slovačke, stavila veto na te mjere, navodeći kao razlog prekid isporuke ruske nafte naftovodom „Družba“ kroz Ukrajinu.
Budimpešta optužuje Kijev da iz političkih razloga blokira gasovod, dok ukrajinski zvaničnici tvrde da su poremećaji od kraja januara uzrokovani ruskim bombardovanjem.
Zelenski poziva saveznike da pojačaju pritisak na Moskvu
Predsjednik Volodimir Zelenski, suočen sa sve većim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da obezbijedi mirovni sporazum, više puta je pozvao saveznike Kijeva da pooštre sankcije Moskvi i pošalju više oružja, jer ruski predsjednik Vladimir Putin ne pokazuje znakove da planira da okonča rat.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta doputovali su u Kijev vozom, a pridružilo im se nekoliko lidera država članica, uključujući hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, kao i čelnike Danske, Švedske i Finske, dok se pojedini zapadni lideri nijesu pridružili.
Čelnici koji su bili u Kijevu sastali su se u formatu takozvane „koalicije voljnih“, a britanski premijer Kir Starmer učestvovao je putem video-veze.
Britanija uvela najveći paket sankcija od početka rata
Britanija je u utorak sankcionisala naftovodnog giganta Transnjeft i još gotovo 300 ruskih entiteta, u onome što je opisala kao svoj najveći paket mjera od prvih mjeseci rata.
- Kada govorimo o pregovorima, postoji jedna osoba koja stoji na putu napretka u tim razgovorima, a to je Putin i niko osim Putina- rekao je Starmer.
Njemački kancelar Fridrih Merc, koji se takođe pridružio sastanku na daljinu, kazao je da je ključno „presušiti rusko ratno finansiranje“ usvajanjem 20. paketa sankcija EU protiv Moskve.
- Moramo biti veoma jasni. Ovaj rat će se završiti tek kada Putin shvati da ne može pobijediti- rekao je Merc.
Fon der Lajen je u Kijevu kazala da će EU ispuniti svoje obećanje o zajmu od 90 milijardi eura za Ukrajinu, „na ovaj ili onaj način“.
Zelenski traži datum ulaska u EU, raskol oko Ukrajine veći nego ikad
U obraćanju Evropskom parlamentu putem video-veze iz Kijeva, Zelenski je pozvao 27 država članica EU da nastave da brane evropski način života, dodajući da će članstvo Ukrajine u EU biti garancija buduće bezbjednosti te zemlje nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
Zelenski je u istom obraćanju zatražio od Evropske unije da odredi datum pristupanja njegove države.
- Važno nam je da imamo jasan datum našeg pristupanja Evropskoj uniji, bez čega će Vladimir Putin nalaziti načine da blokira ulazak Ukrajine decenijama- rekao je Zelenski obraćajući se putem video-veze poslanicima Evropskog parlamenta, koji su se okupili na vanrednoj plenarnoj sjednici povodom četvrte godišnjice početka ruske invazije na njegovu zemlju.
Ipak, jasno je da je na četvrtu godišnjicu rata raskol u EU oko Ukrajine veći nego ikada. Mađarska i Slovačka blokiraju sve što mogu, pa čak i otvoreno iskazuju animozitet prema Ukrajini. U EU se mogu nadati promjeni vlasti u Mađarskoj, ali čak i ako bi do nje došlo, ostaje pitanje Slovačke, kao i to da li su sve ostale članice saglasne sa brzim ulaskom Ukrajine u EU. Zbog toga je priča o pridruživanju te zemlje Evropskoj uniji i dalje krajnje neizvjesna.
Evropska unija u međuvremenu razmatra načine da Ukrajini pruži makar određene pogodnosti članstva prije nego što sprovede brojne ekonomske, demokratske i pravosudne reforme neophodne za punopravno članstvo.
Kremlj: Ratni ciljevi još nijesu postignuti
Kremlj je u međuvremenu priznao da Rusija nije ostvarila svoje ratne ciljeve.
- Ciljevi još nijesu u potpunosti postignuti, pa se specijalna vojna operacija nastavlja- saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju TASS, koristeći ruski naziv za rat protiv Ukrajine.
Peskov je kazao da Rusija ostaje otvorena za diplomatsko rješenje, ali je insistirao da su njeni uslovi dobro poznati, optužujući Zapad da želi da „uništi“ Rusiju dok sukob ulazi u petu godinu.

Tag: klimatske-promjene