U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), protekle sedmice, obavljen je 10.371 ambulantni pregled, od čega 1.818 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinuta su 1.604 pacijenta, a u Urgentnom centru 1.385.&nbsp;
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u istom periodu obavljeno 388 operativnih zahvata, od toga 23 u IBD-u.
- Na bolničko liječenje primljeno je 768 pacijenata, od čega 103 u IBD-u- kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 2.848 dijagnostičkih procedura, od čega 528 CT i 251 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 496 dijagnostičkih procedura, od toga 29 CT i 44 MR pregleda- rekli su iz KCCG.
&nbsp;Oni su naveli da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 7.487 pacijenata i odrađena 233.541 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, protekle sedmice, rođene su 72 bebe..

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U KCCG protekle sedmice obavljeno preko deset hiljada pregleda, rođene 72 bebe

Klinički centar Crne Gore (KCCG) učestvuje kao jedan od ključnih partnera u projektu "LIFEGATE" i za realizaciju aktivnosti dobija bespovratna sredstva Evropske unije u iznosu od dva miliona eura, saopšteno je iz najveće zdravstvene ustanove.
Ovaj projekat, kako se navodi u saopštenju, predstavlja važan korak ka izgradnji efikasnijeg i otpornijeg sistema javnog zdravstva u regionu, usmjerenog ka dugoročno održivim rješenjima u oblasti prevencije i liječenja hroničnih bolesti, a vrijednost projekta je 9,5 miliona eura.&nbsp;
U Mostaru je, kako se navodi u saopštenju, održana uvodna konferencija ovog strateškog evropskog projekta, čiji je glavni partner Sveučilišna klinička bolnica Mostar, a sarađuju i Klinički bolnički centar Zagreb, Klinički bolnički centar Split, Institut za javno zdravlje Republike Srpske, Institut za javno zdravlje Crne Gore i Medicinski fakultet Univerziteta u Banja Luci.
- Cilj projekta "LIFEGATE" je unapređenje kvaliteta javnog zdravlja u ove tri zemlje, s posebnim fokusom na prevenciju i suzbijanje kardiovaskularnih i malignih bolesti. Kroz saradnju ključnih zdravstvenih institucija i partnera, projekat će doprinijeti boljoj dostupnosti zdravstvenih usluga i razvoju inovativnih pristupa u dijagnostici, liječenju i edukaciji stanovništva - navode u KCCG.&nbsp;
Kroz ovaj projekat će, kako dodaju, biti razvijeni programi rane detekcije srčanih oboljenja i karcinoma, obučeno medicinsko osoblje i nabavljena najsavremenija medicinska oprema, uključujući i dijagnostičke sisteme zasnovane na vještačkoj inteligenciji.&nbsp;
- Poseban značaj ima i razvoj programa genetskog savjetovanja i testiranja za nasljedne karcinome, što će doprinijeti unapređenju liječenja pacijenata u Crnoj Gori i regionu - rekli su u KCCG.
Direktor KCCG Aleksandar Radović je na konferenciji u Mostaru istakao značaj regionalne saradnje u jačanju zdravstvenih sistema i razmjeni stručnih znanja i iskustava.
U okviru Interreg IPA programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora od 2021. do 2027. osigurano je više od 117 miliona eura za projekte koji povećavaju kvalitetu života građana u brojnim područjima.&nbsp;
- To jasno pokazuje dobrobiti članstva u Evropskoj uniji i pridonose prijateljskoj saradnji triju država. Dosad su ugovorena 33 redovna projekta i četiri strateška projekta. Najkasnije početkom 2026. ugovori će se i preostali projekti - ističu u KCCG.
Klinički centar Crne Gore, kako dodaju, aktivno učestvuje u realizaciji više međunarodnih inicijativa u partnerstvu sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje Crne Gore, u saradnji sa renomiranim institucijama iz Evropske unije i regiona.
- U okviru EU4Health programa, KCCG je uključen u tri projekta. Projekat eCAN Plus usmjeren je na jačanje digitalnih kapaciteta onkoloških centara radi unapređenja prevencije i njege oboljelih od raka, a budžet za KCCG iznosi 62.000 eura. Projekat CancerWatch JA fokusiran je na unapređenje kvaliteta i pravovremenosti podataka u registrima raka i doprinos evropskom informacionom sistemu o raku, sa budžetom od 10.000 eura za KCCG. Projekat JA PRISM pruža podršku mentalnom zdravlju ranjivih grupa kroz prevenciju i pristup zasnovan na ljudskim pravima, uz budžet od 30.000 eura za KCCG - precizirano je u saopštenju.
Klinički centar Crne Gore učestvuje i kao partner u projektu DARING, koji se realizuje kroz program Interreg Južni Jadran.&nbsp;
- Budžet namijenjen KCCG-u iznosi 154.000 eura, Projekat je usmjeren na razvoj eHealth sektora i inovativnih digitalnih platformi za podršku pacijentima sa srčanim i neurološkim oboljenjima - navodi se u saopštenju.
Realizacijom ovih projekata Klinički centar Crne Gore značajno doprinosi modernizaciji zdravstvenog sistema države, kroz uvođenje savremenih dijagnostičkih metoda, jačanje stručnih i tehničkih kapaciteta, unapređenje prevencije i liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti, kao i razvoj digitalnog zdravstva i jačanje mentalne zaštite.&nbsp;
- Na ovaj način, KCCG potvrđuje ulogu lidera u međunarodnoj zdravstvenoj saradnji, obezbjeđujući građanima Crne Gore savremene, efikasne i dostupne zdravstvene usluge u skladu sa evropskim standardima - ističu u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

1250x600

1084x550

KCGG obezbijedio dva miliona eura bespovratnih sredstava iz EU fondova za realizaciju projekta "LIFEGATE"

Direktori Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i Centra za ekotoksikološka ispitivanja d.o.o. Podgorica (CETI), dr mr sc. Aleksandar Radović i Nikola Svrkota potpisali Sporazum o saradnji.
Kako je saopšteno iz Kliničkog centra, saradnja se odnosi na afirmaciju nauke, konkretno u oblasti jonizujućih zračenja, radijacionih i nuklearnih tehnologija.&nbsp;
Saradnja između dvije institucije, takođe, obuhvata i ekspertsku i tehničku saradnju u zajedničkim oblastima, u istraživačkim i naučnim projektima, kao i usmjerenje na unaprjeđenje obrazovanja i tehničkih resursa u oblasti nuklearne i radijacione sigurnosti.&nbsp;
- Glavni ciljevi saradnje uključuju: razmjenu stručnih i naučnih informacija; razvoj zajedničkih istraživačkih projekata sa naglaskom na transparentnost i odgovornost; koordinaciju aktivnosti u oblasti edukacije i istraživanja; izvođenje zajedničkih istraživačkih projekata sa ciljem unaprjeđenja sektora radijacije - navedeno je u saopštenju KCCG-a.
Sporazum takođe uključuje obavezu da obje strane sarađuju na razvoju i implementaciji novih standarda i zakonodavnih propisa vezanih za radijacionu tehnologiju.
- Ovaj sporazum predstavlja značajan iskorak u jačanju saradnje u oblasti ekoloških i radijacionih istraživanja, sa ciljem unaprjeđenja sigurnosti i efikasnosti tehnoloških resursa - poručuju iz Kliničkog centra.

KCCG i CETI potpisali Sporazum o saradnji: Afirmaciju nauke u oblasti jonizujućih zračenja, radijacionih i nuklearnih tehnologija

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 1.477 ambulantnih pregleda, od čega 227 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 209 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 269.
"U istom periodu obavljen je 41 operativni zahvat. Na bolničko liječenje primljena su 133 pacijenta, od čega 13 u IBD-u", navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađena 431 dijagnostička procedura, od čega 72 CT i 54 MR pregleda.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 70 dijagnostičkih procedura, od čega šest CT i osam MR pregleda.
"U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.127 pacijenata i odrađeno 32.797 analiza", kaže se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG, u protekla 24 sata, rođeno je pet beba.

U KCCG za dan obavljeno skoro 1,5 hiljada pregleda

Klinički centar Crne Gore (KCCG) obezbijedio je kontinuiranu primjenu implantabilnog venskog porta-Port-a-Chat sistema (hemoport), saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove.
Kako su kazali, u pitanju je medicinski uređaj koji se koristi za dugotrajno davanje intravenoznih terapija, uključujući hemoterapiju, kod pacijenata kojima je potrebna česta i dugotrajna aplikacija infuzije.
- Postavlja se potkožno u lokalnoj anesteziji, a sastoji se od male komore (jastučeta). Funkcioniše tako što omogućava ljekovima i tečnostima da se direktno aplikuju u centralnu krvnu cirkulaciju, što smanjuje potrebu za čestim ubadanjem iglom u periferne vene, čime se umanjuje bol i nelagodnost pacijenta. Postupak traje najviše sat vremena i pacijent se istog dana otpušta iz bolnice - pojasnili su u saopštenju.
Kako su podsjetili, krajem 2024. godine, kada je počela primjena ove metode u ovoj ustanovi, hemoport je ugrađen kod nekoliko pacijenata.
- Od kraja februara 2025. godine, od kada je započeto redovno sprovođenje ove procedure, do danas je ugrađeno njih 36. Postavljanje hemoporta obavlja hirurg Centra za vaskularnu hirurgiju KCCG dr Tahir Kalač, koji je prethodno u Njemačkoj završio edukaciju za primjenu ove metode. Procedura se primjenjuje zahvaljujući timskom radu Instituta za onkologiju, Hirurške klinike, Klinike za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola i Operacionog bloka KCCG uz punu podršku Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), AU “Montefarmom” i menadžmenta KCCG - naglasili su.
Kako su dodali, onkološki pacijentki koji su kandidati za ugradnju hemoporta su: pacijenti sa metastatskom malignom bolešću sa potrebom za čestom infuzijom specifične onkološke terapije (npr. hemoterapija, imunoterapija, ciljana terapija), kao i pacijenti koji primaju citotoksičnu terapiju koja djeluje toksično na periferne krvne sudove.
- Pacijenti kod kojih je planirana dugotrajna primjena intravenske specifične onkološke terapije (najčešće kod primjene duže od šest mjeseci). Pacijenti koji imaju problema sa perifernim venama - piše u saopštenju.
Iz Kliničkog centra su istakli da su pacijenti koji ne mogu da koriste hemoport: pacijenti sa ozbiljnim infekcijama ili alergijama na materijale od kojih je hemoport napravljen; pacijenti sa problemima u koagulaciji krvi (kao što je hemofilija) koji bi mogli imati problema sa krvarenjem tokom procedure; pacijenti sa ozbiljnim srčanim ili vaskularnim bolestima koje bi mogle otežati postavljanje katetera.
- Uvođenje redovne primjene hemoporta u našoj ustanovi, Crnu Goru svrstava rame uz rame sa razvijenim evropskim zemljama kao što su: Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Španija i Švajcarska, koje ovu metodu redovno primjenjuje u liječenju onkoloških pacijenata. Ona se takođe koristi i u drugim razvijenim zemljama sa modernim zdravstvenim sistemima, jer nudi pacijentima značajne prednosti u pogledu kvaliteta života tokom liječenja - poručili su.
Kako su pojasnili, brojni su benefiti ugradnje hemoporta za pacijente.
- Manje nelagodnosti jer pacijenti ne moraju da podnose česta ubadanja iglama, što može biti bolno i neugodno; bezbjednost i tačnost jer se hemoterapija ili druge infuzije mogu precizno aplicirati direktno u centralnu cirkulaciju, čime se smanjuje rizik od iritacije ili oštećenja perifernih vena; veća udobnost jer Hemoport smanjuje rizik od infekcija i drugih problema koji mogu nastati pri primjeni intravenske terapije; poboljšan kvalitet života - ukazuju iz Kliničkog.
Kako su dodali, da bi onkološki pacijent ostvario pravo na ugradnju hemoporta, potrebno je da ima medicinsku indikaciju.
- Preporuku za hemoport daje specijalista/supspecijalista onkolog koji procenjuje da je ugradnja hemoporta potrebna, uzevši u obzir stadijum maligne bolesti, očekivanu dužinu primjene specifične onkološke terapije, komorbiditete kod pacijenta. Ima Konzilijarnu odluka: Nekada specijalisti donose zajedničku odluku, posebno kod složenijih slučajeva. Ima uput od izabranog ljekara: Pacijent pribavi uput od izabranog ljekara za bolničko liječenje radi kratkotrajnog boravka na Odjeljenju medikalne onkologije, kada će biti sprovedena procedura - naglasili su.
Prema njihovim riječima, obavlja se u lokalnoj ili kratkotrajnoj opštoj anesteziji te je za samim tim za pacijenta bezbolna.
- Prije hospitalizacije potrebno je da pacijent obavi preoperativnu pripremu koja podrazumijeva Doppler krvnih sudova vrata i grudnog koša i laboratorijske analize (KKS, biohemiju i faktore koagulacije). Samo u pojedinačnim slučajevima, kada postoji procjena vaskularnog hirurga da će ugradnja Hemoporta biti komplikovana, procedura se obavlja u opštoj anesteziji, uz prethodnu pripremu pacijenta, koja obuhvata: saglasnost specijaliste interne medicine i anesteziološku saglasnost za izvođenjem procedure - &nbsp;istakli su.
Iz KCCG su napomenuli da je onkološkim pacijentima koji imaju medicinsku indikaciju za primjenu hemoporta, obezbijeđen flajer o najvažnijim informacijama o ovom uređaju, kao i o proceduri vezano za ostvarivanje prava na ovaj vid zdravstvene usluge.
- Dakle, kada ordinirajući ljekar ili Konzilijum postavi medicinsku indikaciju za ugradnju hemoporta, uz specijalistički, odnosno, Konzilijarni izvještaj, pacijent će dobiti i flajer sa najvažnijim informacija - zaključuju u saopštenju.

Klinički centar obezbijedio kontinuiranu primjenu hemoporta

Centar za nauku i Klinički centar Crne Gore (KCCG) organizovaće sjutra predavanja povodom Svjetskog dana borbe protiv zapaljenskih bolesti crijeva (IBD), saopštili su iz te zdravstvene ustanove.
Kako su naveli, Svjetski dan borbe protiv IBD-a obilježava se svake godine 19. maja s ciljem podizanja svijesti o hroničnim zapaljenskim bolestima crijeva, kao što su Kronova bolest i ulcerozni kolitis.
Iz KCCG su rekli da se ove godine taj važan datum u Crnoj Gori obilježava pod sloganom “IBD ne poznaje granice, stigme se mogu i trebaju razbiti!”.
- Tim povodom, u okviru kontinuirane medicinske edukacije, Centar za nauku sa Odjeljenjem gastroenterohepatologije Interne klinike i Institut za bolesti djece organizuju predavanja koja će biti održana sjutra - navodi se u saopštenju.
Predavanja će, kako su naveli iz KCCG, biti održana u amfiteatru Instituta za bolesti djece sa početkom u 13 sati.
- Direktorica Centra za nauku Brigita Smolović imaće pozdravni govor i uvod u temu događaja, nakon čega će predsjednica Crnogorskog udruženja za Kronovu bolest i ulcerozni kolitis Milica Popović, govoriti o iskustvima i izazovima sa kojima se susrijeću oboljeli - navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da će internista-gastroenterohepatolog Interne klinike Damir Muhović održati predavanje o različitim perspektivama i prevazilaženju tabua kod IBD-a.
- Dok će pedijatrica-gastroenterohepatološkinja Instituta za bolesti djece Veselinka Đurišić govoriti o IBD-u u dječjoj populaciji i uticaju na kvalitet života, kao i specifičnosti dijagnostike i tretmana kod djece oboljele od IBD-a - navodi se u saopštenju.
Svjetski dan borbe protiv IBD-a, kako se dodaje, pruža priliku da se podigne svijest o toj sve prisutnijoj i veoma ozbiljnoj zdravstvenoj problematici.
Iz KCCG su poručili da se samo zajednički, otvorenim razgovorom, mogu razbiti tabui o IBD-u i uticajima te bolesti na život pacijenata, posebno djece.
- Ove godine, sa ciljem povećanja vidljivosti i značaja problema sa kojim se susrijeću oboljeli od IBD-a, na mapi Evropskog udruženja za Kronovu bolest i ulcerozni kolitis, dugačkoj listi zemalja koje obilježavaju taj datum, prvi put se pridružila i Crna Gora - navodi se u saopštenju.

Sjutra predavanja povodom Svjetskog dana borbe protiv IBD-a

Ljekarski tim Kliničkog centra (KCCG) u januaru će izvesti prvu transplantaciju matičnih ćelija u Crnoj Gori, najavio je direktor najveće zdravstvene ustanove u državi Aleksandar Radović.
Radović je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da transplataciju želi da postavi visoko na ljestvici prioriteta, ali da je oko pitanja značaja doniranja organa potrebno izgraditi svijest i postići široki konsenzus.
- Tu mora biti uključena široka zajednica, od medijskog pa do uticaja vjerskih grupa. Iskustva u bližem regionu nijesu ohrabrujuća, Hrvatska bilježi bolji odziv - kazao je Radović i najavio da će ove godine intenzivirati dijalog po ovom pitanju.
Kada je riječ o medicinskoj osposobljenosti za izvođenje transplatacionih procedura, Radović je ukazao da je potpisan sporazum na osnovu kojeg će eminentni ljekari sa Vojnomedicinske akademije iz Beograda pružati stručnu pomoć KCCG u unaprjeđenju transplantacionog programa organa i ćelija i edukaciji i usavršavanju crnogorskih ljekara.
- Upravo u okrilju tako uspostavljene saradnje, ljekarski tim KCCG će već tokom ovog mjeseca izvesti prvu transpantaciju matičnih ćelija u Crnoj Gori - saopštio je Radović.
On je kazao da je infrastruktura zdravstvenog sistema Crne Gore izgrađena prije više desetina godina, i da nizak nivo ulaganja dovodi do zaključka da je ukupan sistem trenutno preopterećen.
Radović je istakao da KCCG pruža oko 70 odsto svih zdravstvenih usluga u državi.
Kako je podsjetio, KCCG funkcioniše kao referentna ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite za cijelu državu i sekundarnog nivoa za Podgoricu, Tuzi, Zetu, Danilovgrad i Kolašin.
U KCCG se godišnje, prema riječima Radovića, u bolničkim uslovima liječi oko 40 hiljada pacijenata, dok se u Poliklinici obavi preko milion i po pregleda.
- U Kliničkom centru se godišnje, u prosjeku, obavi od 2,2 do 2,4 hiljade porođaja, izvede se preko 23 hiljade operacija, na Klinici za nefrologiju obavi se oko 13 hiljada dijaliza, dok se u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uradi preko pet miliona analiza - naveo je Radović.
On je kazao da je prošla godina, u kojoj je obilježen jubilej 50 godina od useljenja u zgradu KCCG, bila je više nego dinamična sa aspekta projektnih aktivnosti.
- Otvaranjem objekata za Kliniku za psihijatriju, Infektivnu i dermatovenerološku Kliniku, dobijamo po prvi put savremeni prostor za rad u ovim medicinskim oblastima - rekao je Radović navodeći da je ukupna investiciona vrijednost izgradnje novih objekata iznosila oko 17 miliona eura.
Kako je ukazao, prošle godine je adaptiran Urgentni blok opremanjem prostorija za žrtve porodičnog nasilja, psihijatrijske pacijente i obezbjeđenjem prostorija za Ultrazvučni pregled, rekonstruisan Centar za digestivnu hirurgiju Hirurške klinike.
Radović je podsjetio da je puštena u rad nova savremena angio sala u kojoj će se raditi najkompleksnije procedure iz oblasti poremećaja srčanog ritma, dok su u operacionom bloku KCCG prošireni kapaciteti centralne sterilizacije.
- Pokrenuli smo projekat LIFEGATE, putem kojeg će Institut za onkologiju, klinike za kardiologiju i kardiohirurgiju dobiti značajnu opremu iz sredstava EU. U toku je relizacija projekta uređenja zahvata Kliničkog centra - naveo je on.
Kada je riječ o inovativnim procedurama, Radović je ukazao da je prošle godine u KCCG prvi put urađena balon dilatacija plućnih arterija kod mladog pacijenta sa ponavljajućom tromboembolijom pluća, dok je u Institutu za bolesti djece prvi put primijenjena inovativna, revolucionarna, genska terapija.
- Sa uspjehom se nastavlja izvođenje veoma kompleksne HIPEC procedure (metoda kombinovane terapije malignih oboljenja koja zahvataju trbušnu duplju), čime smo omogućili da ova tehnika bude ponovo dostupna pacijentima u našoj ustanovi, tako da se ne moraju upućivati u druge zdravstvene centre u region - naveo je Radović.
On je istakao da je prethodnih par mjeseci eliminisana lista čekanja za koronografiju pacijenata, kao i da na Stomatološkoj poliklinici više nema listi čekanja.
- U Odjeljenju za patohistologiju Centra za patologiju početkom septembra bilo je 2,9 hiljada nezavršenih biopsija i prosječno se čekalo za ove nalaze od dva i po do tri mjeseca. Danas ima 1.470 nezavršenih biopsija i sada je prosječno vrijeme čekanja za nalaz oko mjesec - naveo je Radović.
On je kazao da je, u vezi faktora koji utiču na čekanja, identifikovan veliki broj zakazanih a nerealizovanih pregleda pacijenata, odnosno da su uočene moguće desinhronizacije u radu ljekara specijalista.
- Shodno u kontinuitetu djelujemo na uspostavljanju sistema sinhronizovanog rada ljekara, sa druge strane uvodimo SMS servis zakazivanja u namjeri da smanjimo broj nerealizovanih pregleda - rekao je Radović i dodao da će uskoro biti pokrenuta kampanja na tu temu.
Kako je naveo, nastavlja se sa pilot projektom prvih i kontrolnih zakazivanja za kardiološke, reumatološke i endokrinološke specijalističke preglede.
- Uspostavljanje što bolje komunikacije na relaciji ljekar/osoblje/pacijent nam je jako važno i tu ćemo nastojati u poboljšanjima u mjeri mogućeg - rekao je Radović.
Govoreći o planovima za ovu godinu, Radović je istakao da angažmani nadležnih institucija idu u pravcu rasterećenja KCCG, kako kroz implementaciju novih politika upravljanja zdravstvenim sistemom, tako i realizacijom novih infrastrukturnih projekata.
On je podsjetio da je pokrenut proces sagledavanja i mogućeg projektovanja novog Univerzitetsko medicinskog kliničkog centra, koji je, kako je rekao, za crnogorske prilike kapitalan projekat.
- Projekat je trenutno u fazi izrade studije izvodljivosti. Potencijal izgradnje novog, najsavremenije opremljenog Univerzitetsko medicinskog centra uz oslobađanje kapaciteta trenutnog KCCG je od nemjerljivog uticaja na rasterećenje tercijarnog i unaprijeđenjenje sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite Crne Gore - istakao je Radović.
On je kazao da u maju planiraju uvođenje treće angio sale, instalaciju novog linearnog akceleratora i izgradnju sterilne operacione sale na klinici za Ortopediju sa intenzivnom njegom.
- Obezbijeđena su sredstva i pripremljena tehnička dokumentacija za rekonstrukciju intenzivne njega. Vrijednost ovog zahvata je 1,5 miliona eura i realizuje se prvi put od 1991. godine, a predstavlja srž našeg zdravstvenog sistema - naveo je Radović.
Kako je dodao, pripemljena je dokumentacija za adataciju odjeljenja za radiologiju, a u januaru je planirano izvođenje radova.
Radović je podsjetio da je od Evropske banke za obnovu i razvoj obezbijeđeno sedam od 12 miliona eura za potrebe finansiranje Projekta rekonstrukcije javnih zdravstvenih ustanova, a koji se realizuje u cilju unapređenja energetske efikasnosti KCCG.
- U toku je izrada glavnog projekta za izgradnju Klinike za hematologiju i PET scan, u maju očekujemo objavljivanje poziva za izbor izvođača radova - rekao je Radović i dodao da je predviđena i adaptacija odjeljenja za nefrologiju, urologiju i neurohirgiju.
Prema njegovim riječima, planirana je izrada Idejnog projekta za proširenje IBD za potrebe Banke mlijeka i in vitro fertilizaciju (IVF).
- Godinu će obilježiti i uvođenje vještačke inteligencije u procedure onkološke i patološke dijagnostike kroz projekte LIFEGATE i PathAI - istakao je Radović.

Govoreći o iznosima budžetskih sredstava koja se godinama unazad izdvajaju za potrebe KCCG, Radović je rekao da je potencijal savremenih tehnoloških dostignuća i digitalizacije nemjerljiv i da novca nikada nije dovoljno.

On je kazao da budžet za ovu godinu iznosi 121,41 milion EUR, od čega se 43 odsto odvaja na zarade, 48 na ljekove i medicinska sredstva, a tek preostali dio na materijalne troškove i kapitalne izdatke, iz čega je potrebno obezbijediti kontinuitet u snabdijevanju energentima i održavanju svelokupnog sistema KCCG.

Radović je istakao da su, u upravljačkom smislu, ključne riječi racionalizacija, odgovorno trošenje sredstava i saradnja sa svim entitetima koji mogu podržati realizaciju kapitalnih projekata.
- Osoblje, struka, oprema i medicinska sredstva - to su prioriteti. Održivost i unaprijeđenje sistema snabdijevanja, kako administrativnog, tako i infrastrukturnog je nepobitna - naveo je Radović.
Kada je riječ o kadru KCCG, Radović je rekao da u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji radi preko 370 specijalista i 25 specijalista stomatologije, kao i 104 užih specijalista.
Prema njegovim riječima, 124 doktora upućena su na specijalističko usavršavanje, dok je 115 doktora specijalista upućeno na uže specijalističko usavršavanje.
- Do kraja godine očekuje se da 30 doktora koji su upućeni na specijalističko usavršavanje steknu zvanje specijaliste, dok se sa uže specijalističkog staža očekuje povratak 36 doktora specijalista - kazao je Radović.
On je ukazao na potrebu medicinskog kadrovskog jačanja naročito u medicinskim oblastima onkologije, pedijatrije, neonatologije, vaskularne hirurgije, anesteziologije i patologije.
Kako je dodao Radović, srednje medicinski kadar je uvijek potreban i o tome svjedoče u kontinuitetu objavljeni konkursi.
- Ono što me negdje zabrinjava, a vjerujem da se stanje koje je preslikano u cijeloj crnogorskoj ekonomiji, je nedostatak ne-kvalifikovanog kadra, koji predstavlja važnu sponu u funkcionisanju ukupnog sistema KCCG, kao što je na primjer nedostatak prijava za poslove održavanja higijene - rekao je Radović.

Ljekari KCCG će u januaru uraditi prvu transplantaciju matičnih ćelija

Tri pacijenta sa Cetinja koja se liječe u Kliničkom centru Crne Gore se uspješno oporavljaju dok i četvrti, čije je stanje bilo kritično i neizvjesno, od danas pokazuje znake oporavka, saopšteno je iz najveće zdravstvene ustanove u državi.
Prošlo je pet dana od prijema i operacija četiri pacijenta koji su ranjeni u tragediji na Cetinju 1. januara, kada je Aco Martinović ubio 12 ljudi, među kojima dvoje djece.
Podsjećamo, Ministarstvo zdravlja je danas aktiviralo i SOS liniju za psihološku podršku svima kojima je potrebna nakog tragičnog događaja na Cetinju.&nbsp;
Telefonska linija je uspostavljena zahvaljujući angažmanu Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore i Udruženja psihologa, uz tehničku podršku Telekoma, koji je za ovu namjenu odobrio broj 1555 i omogućio da pozivi iz svih mreža budu besplatni.&nbsp;
- Na pozive građana kojima je potreban savjet i psihološka podrška odgovaraće skoro 40 profesionalaca - kazali su iz Kliničkog centra.

KCCG: Pacijent sa Cetinja koji je bio u kritičnom stanju pokazuje znake oporavka

Prva beba u Kliničkom centru Crne Gore rođena je 42 minuta poslije ponoći, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
Dječak težak oko 3,5 kilograma dobio je dvije desetke na rođenju, a i beba i majka su dobro, prenosi RTCG.

Prva beba u KCCG rođena 42 minuta poslije ponoći

Novi objekat u kome su smještene klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), za koji je izdvojeno preko 9,6 miliona eura, otvoren je danas u Podgorici.
Nove klinike, kako je saopšteno na svečanosti povodom otvaranja, izgrađene su po najvišim standardima, koji pružaju savremene uslove rada za medicinsko osoblje i vrhunsku njegu za pacijente.
Direktor KCCG Aleksandar Radović rekao je da Klinika za dermatovenerologiju prvi put na jednom mjestu posjeduje poliklinički i stacionarni dio, koji u potpunosti odgovara evropskim standardima pružanja zdravstvenih usluga.
- Klinika je opremljena najsavremenijom medicinskom opremom. Stacionarni dio posjeduje oko 32 bolnička kreveta sa dvije izolacione sobe i sobe za pedijatrijsku populaciju - pojasnio je Radović.
On je kazao da su i poliklinički i stacionarni dio prilagođeni osobama sa invaliditetom, kao i da je na Klinici zaposleno deset ljekara i 12 medicinskih sestara.
Radović je rekao da, s druge starne, prvi put od 1974. godine i Klinika za infektivne bolesti dobija novi prostor za rad.
- Poznato je da su pacijenti do sada liječeni u neprikladnim uslovima na Kruševcu, zbog čega ovaj trenutak predstavlja prekretnicu - istakao je Radović.
On je kazao da Klinika za infektivne bolsti ima svoju intenzivnu jedinicu.
- Kapacitet Klinike je dupliran, pa sada ima 51 bolesničku postelju. U Klinici radi 13 specijalista infektologije, četiri specijalizanta i 25 medicinskih sestara i tehničara - naveo je Radović.
On je kazao da je ukupna vrijednost tog infrastrukturnog projekta preko 9,5 miliona eura i da su su gotovo svi troškovi realizovani iz IPA sredstava Evropske unije (EU).
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da objekat u kojem su smještene klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju otvaraju simbolično na dan kada KCCG obilježava 50 godina postojanja.
On je rekao da ovaj trenutak simbolizuje ne samo završetak jednog značajnog projekta, već i početak nove ere u zdravstvenoj zaštiti.
- Moderne ambulante, dijagnostički centri i komforne i opremljene bolesničke sobe značajno će unaprijediti kvalitet liječenja i skratiti vrijeme oporavka pacijenata - istakao je Šimun.
Prema njegovim riječima, ovo nije ulaganje samo u infrastrukturu, već i u budućnost i zdravlje crnogorske nacije.
- Pandemija covid 19 je podsjetila koliko je važno imati snažan, efikasan i moderan zdravstveni sistem koji može odgovoriti na sve izazove i potrebe. Ove klinike su upravo odraz te potrebe i našeg odgovora - naveo je Šimun.
Kako je rekao, izradnja modernih klinika jasno pokazuje da je Vlada promijenila odnos prema zdravstenom sistemu i da ulaganja u zdravstvo čvrsto drži među svojim najvećim prioritetima.
- Gradimo temelje za novi pristup zdravstvenoj zaštiti, pristup koji stavlja pacijenta u središte pažnje i koji pruža dostojanstvene radne uslove za naše ljekare i sve zaposlene - istakao je Šimun.
Premijer Milojko Spajić rekao je da je priznanjima i podrškom koju su dobili od evropskih partnera iz Brisela poslednjih dana nedvosmisleno potvrđeno da Vlada govori rezultatima.
- Danas iznova naša obećanja potvrđujemo i djelima. Posvećenost, odgovornost i nadasve realnu ambiciju dokazujemo još jednim krupnim korakom za naše zdravstvo - naveo je Spajić.
On je zahvalio EU što je posredstvom IPA programa pomogla izgradnju klinika, neizmjerno bitnih za sve građane Crne Gore.
- Svjesni potrebe da se vlast konačno na odgovoran način okrene resoru zdravstva, 2025. i svake naredne godine opredijelićemo više stotina miliona eura za jačanje nacionalne zdravstvene infrastrukture - poručio je Spajić.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Johan Satler podsjetio je na princip da je “bolje spriječiti, nego liječiti”.
- Otvaranje ove dvije klinike je upravo primjer tog principa na djelu. To je dokaz odlučnosti Crne Gore i EU da, ukoliko se izazovi poput kovid 19 opet pojave, budemo spremni da ih zajednički savladamo - rekao je Satler.
On je kazao da je ponosan što je EU mogla da pruži finansijsku i tehničku podršku tom projektu, navodeći da su odluku o finansiranju donijeli tokom pandemije kovid 19 kako bi ojačali zdravstveni sistem, unaprijedili kvalitet zdravstvenih usluga i povećali otpornost na buduće zdravstvene izazove.
- Iako se nadamo da svijet nikad više neće iskustiti zdravstvenu krizu poput covid 19, činjenica je da su otpronost i priprema najbolji način da osiguramo budućnost - naveo je Satler.
On je istakao da je pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti važan dio evropskih standarda.
- S obziroma na pozitivan zamah u pregovorima pristupanju EU, ohrabrujem institucije da intenziviraju rad na reformama, posebno u ispunjavanju završnih mjerila u poglavljima vezanim za zdravstvo, kao i u drugim oblastima - rekao je Satler.

Otvorene klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju; Šimun: Početak nove ere u zdravstvenoj zaštiti

Približno 48 miliona barela ruske nafte ostalo je zaglavljeno na moru zbog početka primjene američkih sankcija protiv Rosnjefta i Lukoila, što primorava desetine tankera da mijenjaju rute i traže nove kupce usred velikog poremećaja na globalnom tržištu energenata.
&nbsp;Prema podacima agencije Kpler, skoro 50 tankera sa ruskom naftom usmjerenih ka Kini i Indiji, kao i više brodova bez naznačene destinacije, nalaze se u tranzitu širom rute od Baltika do Južnog kineskog mora, prenosi Tanjug.
&nbsp;Rusija održava obim pomorskih isporuka nafte na oko 3,4 miliona barela dnevno, ali dio tereta već nailazi na prepreke, prenosi Blumberg.&nbsp;
&nbsp;Neki brodovi koji su ranije bili primorani da znatno promijene kurs ponovo su krenule ka Indiji, poput tankera Spirit 2 i Furija, iako je malo vjerovatno da će stići na odredište prije isteka prelaznog perioda za sankcije.
&nbsp;Pojedini tankeri preusmjereni su ka područjima poznatim po pretovarima na druge brodove radi prikrivanja porijekla nafte, kao što su vode kod Singapura, Malezije i Južne Koreje.
&nbsp;Eksperti očekuju da će tržište u naredna tri do četiri mjeseca pokušati da razvije nove mehanizme za uvoz ruske nafte, ali je u kratkom roku vjerovatno da će sankcije izazvati dodatne zastoje, pritiske na cijene transporta i veće korišćenje netransparentnih ruta, napominje njujorška agencija.

Američke sankcije remete isporuku

Najnovija inicijativa koja dolazi od gradonačelnika Saše Mujovića je još jedan pokušaj koji ima za cilj da skrene pažnju sa onih suštinskih stvari, a to su projekti koje su obećali za razvoj Podgorice, ocjenjuje za Antenu M međunarodni sekretar Socijaldemokrata i odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Đuričković, komentarišući prijedlog o postavljanju spomen-ploče koja će prikazivati susret nekadašnjeg mitropolita SPC Amfilohija Radovića i Podgoričanina Halita Đečevića.
O tom prijedlogu, odbornici bi trebalo da se izjasne na sjednici Skupštine Glavnog grada koja je zakazana za ponedjeljak.
Ponovo, ističe Đuričković, klizimo u neke teme koje ne bi trebalo da budu prioritetne.
- Kao što je i nedavno, prije ovoga, bila inicijativa o davanju imena ulice po Pavlu Bulatoviću koja je takođe problematična - napominje sagovornik Antene M.
Što se tiče konkretno ove inicijative, ukazuje Đuričković, ona je pogrešna sa više aspekata.
- Inicijativa, sama po sebi pod broj jedan ne odražava ono što je realno stanje. U Crnoj Gori građani nemaju kratko pamćenje. Svi smo svjesni uloge Amfilohija Radovića u devedesetim godinama, ali i onim godinama koje su došle nakon toga - podvlači predstavnik ES.
Njegova uloga je, kako naglašava bila sve, sem pomiriteljska.
- Postoje brojne izjave koje svjedoče da on upravo nije bio neko ko je bio pomiritelj između vjera, etničkih skupina itd, već naprotiv. On je taj koji je svojim izjavama potpirivao vjersku i nacionalnu mržnju u Crnoj Gori - izričit je Đuričković.
To je, kaže, jedna stvar.
- A druga stvar, koja je posebno problematična je to što gradonačelnik sa ovom inicijativom pokušava da prikrije istinu. Računa na kratko pamćenje građana i pokušava da prikrije istinu na način što inicijativa, sama po sebi, onako kako je koncipirana navodno predstavlja odraz ukupnog pravoslavnog življa u Crnoj Gori, tj. u Podgorici i ukupnog življa islamske vjeroispovijesti - ukazuje sagovornik Antene M.
Inicijativa je, kako dodaje i u tom osnovu pogrešna.
- Jer smo s jedne strane imali izjave i predstavnika Islamske zajednice, koji nijesu saglasni sa ovom inicijativom, prvo Reisa, pa i drugih sudionika te vjerske zajednice. A ako pogledamo i ovu drugu stranu, tj pravoslavno življe u Podgorici i sa te strane je problematično, jer sveukupno pravoslavno življe u Podgorici i u Crnoj Gori nijesu vjernici SPC, već jedan dio. A kao što smo imali prilike da vidimo, inicijativa je predstavljena i koncipirana na taj način da ona predstavlja simbol suživota između te dvije vjerske skupine u Crnoj Gori, što je samo po sebi paradoksalno. Samo ako uzmete tu skupštinsku salu u Glavnom gradu, vi imate barem pola te sale gdje odbornici jednostavno nijesu poštovaoci i pripadnici SPC - podvlači Đuričković.
Kako dodaje, pola jeste.
- I kad samo po tom osnovu pogledate, vidite pogrešnost ove inicijative, tj njenu besmislenost. Ova inicijativa, kao takva, jedino što može da predstavljaje navodno neki suživot i poštovanje između jedne porodice i Saše Mujovića, ili u konkretnom slučaju Amfilohija Radovića. Ali, svakako, po svojoj biti i onome što su predstavljali lik i djelo Amfilohija Radovića, ali i bezmalo da kažem onoga što predstavlja lik i djelo gradonačelnika Podgorice – oni ne mogu biti simbol suživota i pomirenja - naglašava odbornik ES.
Đuričković podsjeća na izjave Amfilohija Radovića, poput one da su pripadnici islamske vjeroispovijesti lažni ljudi, lažne vjere.
- To nijesu poruke pomirenja i ti ljudi nikad ne mogu biti simbol pomirenja u Crnoj Gori. A kad pričamo o pomirenju, tu je i taj treći paradoks o kojem možemo da govorimo, a to je da mi, koji smo pravoslavci – da tako kažem, nikad nijesmo bili ni u zavadi sa pripadnicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori - izričit je Đuričković.
Ovo je, kako navodi, inicijativa koja je poprilično ograničena i može da predstavlja simbol jedne ideologije i pokušaja mirenja sa jednom malom grupom ljudi.
- A i to je problematično, imajući u vidu njihov životni lik i djelo, a i ono što oni danas simbolizuju i predstavljaju – da tu nema ni govora o pomirenju, nego je upravo suprotno - ističe Đuričković.
Podsjeća na još jedan paradoks ove inicijative, a to je činjenica da se ta tabla pokušava postaviti u Podgorici samo mjesec dana nakon pokušaja da se imenuje ulica po Pavlu Bulatoviću, osobi koja je, kako ukazuje, poprilično kontroverzna i koja je upravo vodila ratove u bivšoj Jugoslaviji na etničkom i vjerskom ključu.
- To je pod broj jedan. A pod broj dva, gradonačelnik Saša Mujović itekako nema pravo da inicira ovu vrstu aktivnosti, ako ništa drugo, barem zbog toga što u redovima vladajuće većine, odnosno među njegovim koalicionim partnerima postoje ljudi koji su zagovornici najmračnijih ideologija devedesetih godina, koje su donijele krv i razaranje i čije je stavove gradonačelnik Saša Mujović branio različitim mišljenjem. To nije različito mišljenje. To je osnovni vrijednosni princip i ne možemo prihvatiti da je normalno da jedan gradonačelnik inicira ovakva obilježavanja, ako je svega mjesec dana prije toga zažmurio na izjave njegovih odbornika o tome da u Podgorici treba postavljati spomenik Pavlu Đurišiću i veličanju četničke ideologije - izričit je Đuričković.
Ističe da Evropski savez neće podržati ovu inicijativu iz svih ovih razloga.
- Nadamo se da ćemo i među drugim odbornicima imati podršku za ovakav stav - zaključuje Đuričković.

Đuričković: ES neće podržati inicijativu za postavljanje spomen-ploče u Podgorici, uloga Amfilohija Radovića bila sve sem pomiriteljska

Neosporno je da bi članstvo Crne Gore u Evropskoj Uniji bilo izuzetno korisno za našu državu, po mnogo osnova.
Države-kandidati za to članstvo imaju obavezu da ispune brojne uslove kako bi zadovoljile kriterijume za ulazak u ovaj ekskluzivni klub.
Ono što se nerijetko i namjerno prenebregava od strane lokalnih političkih aktera u procesu učlanjenja individualnih država jeste činjenica da institucije EU nemaju svrhu, a nemaju ni želju, da uređuju unutrašnje političke situacije svojih potencijlnih članova. Briselska administracija je često i jasno deklarisala ovu svoju ulogu i poziciju.
Taj posao trebaju da rade institucije i politički subjekti u individualnim državama. Svako treba da rješava sopstvena unutrašnja pitanja jer je taj posao, pored ostalog, manifestacija suvereniteta država-članica.
Na žalost, jasni stavovi EU administracije po ovom pitanju nikada nijesu smetali političkim partijama da svojim građanima nude drugačiju i neosnovanu interpretaciju funkcije EU članstva i da to članstvo predstavljaju kao magični štapić kojim će se namah riješiti svi domaći problemi.
Istini za volju, članstvo u EU kreira okvir koji na duge staze može da bude određena motivacija lokalnim akterima da reformišu i izmijene domaće situacije koje vide kao problematične.
Ali taj okvir nije, sam po sebi, garant unutrašnjih reformi u državama-članicama, a pogotovo kada su u pitanju želje političke opozicije da smijeni vlast s kojom se ne slaže. Taj posao se mora uraditi “kod kuće” sopstvenim snagama.
Imajući ovo na umu, politički motivisan narativ o EU članstvu Crne Gore kao činu rješenja svih unutrašnjih problema i tenzija je, blago rečeno, neutemeljen.
To je prodavanje nade da će neko drugi riješiti naše domaće nevolje i promijeniti unutrašnju političku mapu na način koji preferiraju opozicione partije.
Insistiranje na promociji ovakvog neutemeljenog narativa pokazuje da opozicionim partijama koje ovu priču prodaju građanima, u stvari, nedostaju snaga i kapacitet da u svoju korist promijene domaću političku mapu.
Ovo je, takođe, tačka u kojoj se iznova naglašava potreba za istinskim osvježenjem domaće političke scene kako bi se djelatnici mogli, nakon decenijske pauze, vratiti istini i objektivnosti kao jedinim stabilnim temeljima društvenog progresa.

Sve će to EU “pozlatiti”!

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima i vidljivost je mjestimično smanjena, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili da su na pojedinim dionicama zadržava voda i da su učestali odroni.
&nbsp;Oni su vozačima savjetovali opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
&nbsp;Iz AMSCG su rekli da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
&nbsp;Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
&nbsp;Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
&nbsp;Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
&nbsp;Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Bar - Ulcinj, promijenjen je sa dvosmjernog na neizmjenični zbog sanacije mosta Kruče.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
&nbsp;Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
&nbsp;Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
&nbsp;Saobraćajna traka uz magistralni put M-1 dionica Kotor-Budva, u mjestu Budva, biće zauzeta od devet do 17 sati.

Putevi mokri, vidljivost smanjena

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: klinicki-centar