Živimo bezbjednosni kolaps. Podsjetiću crnogorsku javnost, nakon 2022. godine kao odbornici cetinjskog parlamenta, tu mislim na sve nas, trebalo je da reagujemo snažnije, oštrije. Nijesmo djelovali. Nakon toga nam se desio drugi slučaj. Između ta dva masakra imamo nekih šest ubistava Cetinjana u obračunu klanova. Ovo posljednje ubistvo je kap koja je prelila čašu. Sedam mjeseci prije izbora vratili smo mandat građanima jer je Cetinje nebezbjedan grad, pojašnjava u Drugačijoj radio vezi Oskar Huter, poslanik i predsjednik cetinjskog Odbora DPS-a, odluku odbornika te partije da napuste parlament Prijestonice.
- Živimo bezbjednosni kolaps. Podsjetiću crnogorsku javnost, nakon 2022. godine kao odbornici cetinjskog parlamenta, tu mislim na sve nas, trebalo je da reagujemo snažnije, oštrije. Nijesmo djelovali. Nakon toga nam se desio drugi slučaj. Između ta dva masakra imamo nekih šest ubistava Cetinjana u obračunu klanova. Ovo posljednje ubistvo je kap koja je prelila čašu - kaže Huter.
Nakon tragedije koja je sve potresla 1. januara cetinjski parlament je, navodi, donio devet zaključaka, a neki su imali određene rokove.
- Neki su bili bez rokova, recimo smjene ili ostavke ključnih ljudi u bezbjednosnom sektoru. Dok je recimo zaključak broj dva, gdje se traži međunarodna forenzika imao rok, imamo i zaključak za video nadzor sa rokom od 180 dana. Za osam zaključaka od devet nijesmo dobili nikakav odgovor. Premijer nije došao ni na komemoraciju, niti je došao da uvaži bol Cetinjana. Vi znate šta u crnogorskom društvu, u tradicionalnom društvu znači jedan takav gest ignorisanja tragedije - ističe Huter.
<h2>I priznanje nemoći i najjača poruka</h2>
Navodi kakve su crne brojke - 23 žrtve iz dvije tragedije, uz dva izvršioca, koji su takođe žrtve, te kad se uračunaju obračuni klanova, 32 osobe su lišene života.
- I jedan premijer nije našao za shodno, u tri mjeseca, da pruži bilo kakav odgovor. U aprilu smo govorili o tome da nas niko nije konstatovao, niko nije uvažio jedan grad. Zaključak te sjednice je bio da damo rok premijeru od 14 dana da nam se obrati. Odgovor nije stigao, a dobili smo obrazloženje da će navodno stići danas i tražili smo da se sjednica odgodi - dodao je Huter.
Upitan da li je napuštanje parlamenta priznanje nemoći ili najjača poruka koju mogu da upute državnom vrhu, prije svega premijeru Milojku Spajiću, odgovara da je zapravo - oboje.&nbsp;
- Da li je to nemoć? Jeste. Znači, pokušali smo sa kolegama da dođemo do nečega da se ujedini grad, kao što su se ujedinili Ulcinjani. To je jedan krik ili vapaj. Da li je to snažna poruka? Možda jeste. Vjerujem da ćemo danas možda imati neki odgovor od Spajića. Ako ga dobijemo, možda smo nešto i uradili. Na kraju krajeva poslali smo i poruku Vladi Crne Gore da ovakvi potezi mogu da budu znakoviti i za buduće vrijeme, da ako nas nastave ignorisati, da će onda dobiti nešto što nijesu imali na političkoj sceni - ističe poslanik crnogorskog parlamenta Oskar Huter.&nbsp;
Huter je komentarisao i poruku koju je odbornicima cetinjskog DPS-a uputio poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, koji je na X-u kazao “Napraviš narko klan i regrutuješ mlade nezaposlene ljude iz ekonomski depriviranog Cetinja, podijeliš klan i izazoveš obračune i na Cetinju i širom Crne Gore a onda napuštaš lokalni parlament zbog ugrožene bezbjednosti i za to kriviš druge“.
Komentar Čarapića je, kaže, besraman čin.
- Znači, bestidni čin jednog političara koji je najprljavijim načinom optužio, targetirao deset ljudi. Po nalazima Ministarstva unutrašnjih poslova nam je rečeno da na Cetinju živi i dijeluje 120 bezbjednosno interesantnih lica. Nacrtati deset odbornika, bilo koje političke partije, bez jednog konkretnog dokaza, da su formirali klan, pa ga razdvojili napola, pa su dirigovali da se ubija… to je sramno. Svi mi imamo porodice. Mi smo nacrtani kod tih klanova i kod tih lica sada ovom porukom - ističe Huter.&nbsp;
Takvim stvarima, dodaje Huter, moramo stati na kraj.&nbsp;
- Upravo se naša prijava odnosi na to da se u javnom prostoru ne smije kreirati ambijent kakav se kreira. Upravo ga kreira parlamentarna većina koju predvodi partija čiji je poslanik Vasilije Čarapić. Jako je znakovito da li će se i ostale njegove kolege odrediti u odnosu na taj njegov čin, da li su saglasni sa tim. Ja duboko cijenim da nije nijedan - kazao je Huter.
<h2>Brat brata do jame, u jamu nikad</h2>
Na konstataciju da potez sa kolektivnom ostavkom pokazuje da, nažalost, odnosi suverenističkih stranaka na Cetinju nijesu ono što bi željeli svi pravi suverenisti i na pitanje zašto je to tako i mora li baš to tako, Huter kaže da apsolutno ne mora.
- U svim gradovima gdje i dalje vlast vrši DPS, vrši je zajedno sa SDP-om. Gdje god smo u opoziciji, zajedno smo. Gdje to nijesmo zajedno? Samo na Cetinju. Na parlamentarnim izborima da smo imali 10.000 crnogorskih glasova koji su dali povjerenje SDP-u, pretpostavljam da bi mandatar bio sa liste "Zajedno" i ne bismo imali jednu parlamentarnu suverenističku stranku ispod cenzusa i van parlamentarnog života - poručio je Huter.
Huter kaže da je "hirurški precizna" napomena da su sa Cetinja uvijek dolazili vjetrovi koji su hrabrili ostatak Crne Gore, da se suprotstavi svemu što joj prijeti, te da je, stoga, danas, saradnja, a ne šumovi na vezi između suverenističkih stranaka izuzetno važna, jer se Prijestonica ne može osvojiti na način na koji se osvajaju drugi gradovi, koalicijom prosrpskih partija, pa se ruši hibridnim ratom, propagandom...
- 2006. je za nezavisnu Crnu Goru glasalo 86 odsto birača na Cetinju. Vratimo se onda i do Belvedera 2021. kada je Cetinje pokazalo, onima koji bi da ga ruše, jedinstvo, i to ne cetinjsko, jer tamo nisu bili samo Cetinjani. Znači, kad ga nijesu slomili 2021. tim metodom, onda se prešlo na druge metode. Hibridni se rat vodi - ističe Huter.&nbsp;
Dodao je da često, bez želje da Cetinje glorifikujem, kaže da je Cetinje šifra opstanka Crne Gore, upravo zbog svega onoga što znači za Crnu Goru.&nbsp;
- Ali Cetinje ne može biti više moje nego Darka Šukovića. To je suština. Pa prva puška je tamo pukla, 13-julska. Znači, ključno je slomiti Cetinje. DPS je uspio 2006, ne bez kapi krvi, nego bez graške znoja da obnovi san generacija. E sad, takvu jednu partiju držati izolovanu od vlasti, može biti jako znakovito i vjerovatno plodno za ovo sve što nam se dešava. Plodno za one koji su protiv nas - ističe Huter.
Govoreći o medijskoj, političkoj, crkvenoj, pa i obavještajnoj kampanji kojoj je cilj da “Dolinu bogova” pretvori u ukletu dolinu, koja ispašta svoj grijeh odanosti Crnoj Gori, Huter kaže da je posrijedi brutalna haranga.
- S druge strane, hajde da vam dam i ekskluzivno obećanje da će se te strasti u cilju ideje crnogorstva i spasa crnogorskog na kraju rezultirati tim jedinstvom i želim da vjerujem da ona stara izreka gdje kaže - "brat brata, do jame, u jamu nikad", da će se i na Cetinju materijalizovati veoma brzo.
Ima tih šumova, dodaje, nerazumijevanja, ali, ističe, želi da vjeruje da će vrijeme koje je pred nama pokazati punu odgovornost svih političkih subjekata, konstituenata, pojedinaca, svakog Cetinjanina i da će u tom smjeru djelovati možda i njihov odlazak iz parlamenta i da bude poruka da tamo nikome ne remete nikakav mir, da ne remete sklad crnogorstva i da će stvari na kraju doći na istu vodenicu.
<h2>Listinzi razgovora obojice ubica otvaraju sumnje da su stvari kanalisane</h2>
Huter je komentarisao i tezu zasnovanu na neadekvatnim reakcijama institucija nakon dva masakra, od kojih se čekaju odgovori na brojna pitanja, da je država na neki način, svjesno ili nesvjesno, saučesnik u tom obračunu sa Cetinjem.
- Te sumnje su brojne ali ih je teško materijalno dokazati. U cilju traženja istine je između ostalog jedan od zaključaka gdje tražimo međunarodnu forenziku jer ne vjerujemo da će išta uraditi oni koji su postavljeni da izvršavaju dnevne naloge drugih centara iz regiona. Vratiću javnost na momenat kada je DPS vršio vlast, da je i tada bilo zločina, bilo je ubistava i pozvan je načelnik Odjeljenja bezbjednosti da ga opravdano rešetaju odbornici pitanjima zbog cjelokupne situacije. Mi sada nemamo ni mejlom odgovor, a ne da je došao neko da ga smijemo pitati o čemu se radi - kazao je Huter.&nbsp;
Kad sam iskamčio neke odgovore kroz poslaničko pitanje upućeno ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, u tim odgovorima koji se tiču i jedne i druge tragedije, imamo debele sumnje da stvari kao da su kanalisane. Između ostalog jedan od takvih podataka su listinzi onih sa kojima su obavljali razgovore i jedan i drugi ubica. Ne prejudiciram da su imali nalog, ali da li je na Cetinju kreirano plodno tlo za ovakvo zlo, jeste.
- Takođe, nakon obje tragedije, ako uzmete mimove, napise i poruke, komentare na društvenim mrežama koje Cetinje dehumanizuju, demonizuju, nas žele predstaviti kao italijansku kopilad, kao prokletnike, kao ludake... to je rađeno sve sa ciljem, to je obrazac, ovdje nema koincidencije, jer Cetinje treba slomiti - ističe Huter.
Osvrćući se na posljednji slučaj ubistva, prilikom kojeg su 39-godišnjeg Ivana Bogdanovića, kako se sumnja, usmrtila dvojica državljana Srbije, bezbjednosno interesantna lica, Huter kaže da na Cetinju nakon 1. januara jeste pojačano prisustvo policije. Ukazuje, međutim, i da se u toj maloj opštini “zna ko šta jede”, a da je mjesto zločina blizu punkta gdje se obavljaju redovne policijske kontrole.
- Mi se sada pitamo ko je sljedeći. Takođe, ljudi mi kažu: a gdje ćemo na Cetinje da spavamo, bolje u Budvu da pođemo, vidiš što se čini. Stvaranje tog narativa malo po malo se prima i Cetinje ostaje pustara. Iz dana u dan nas je manje, iz dana u dan ljudi napuštaju grad i ne trebaju vam bodljikave žice, dovoljno je da ga pričom učinite nepoželjnim mjestom - zaključio je Huter.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Huter: Ima šumova među suverenistima na Cetinju ali ćemo ih radi spasa crnogorskog zamijeniti jedinstvom

Predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Cetinje Oskar Huter kazao je za Portal ETV da su odbornici te stranke podnijeli ostavke kao čin odgovornosti nakon što sa Skupštinom Prijestonice nije uspjeli da dođu ni do jednog odgovora nadležnih na zahtjeve upućene povodom tragičnih događaja koji su se dogodili u tom gradu 12. avgusta 2022. godine i 1. januara 2025. godine u kojima su stradale 23 osobe.
Huter je ocijenio da lokalni parlament nije uradio ništa, a bezbjednosna situacija u gradu je sve gora, čemu svjedoči i likvidacija Ilije Bogdanovića prije dvije noći na Cetinju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbornici-dps-a-podnijeli-ostavke-u-cetinjskom-parlamentu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Skupština Prijestonice Cetinje je 10. januara donijela niz zaključaka kojim se traži bez odlaganja, podnošenje ostavki ili smjene kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, odgovornost i hitna reakcija nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, postavljanje savremenog sistema video nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice...
Kako su probijeni svi rokovi u okviru kojih se očekivala adekvatna reakcija nadležnih, cetinjski parlament je, na vanrednoj sjednici održanoj 11. aprila, uputio zahtjev predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću da u roku od 14 dana dostavi pisani odgovor, pojedinačno, na sve zaključke koje je Skupština Prijestonice donijela 10. januara.
Međutim, odgovor je izostao i od premijera. Huter kaže da su zbog toga i narušene bezbjednosne situacije tražili odlaganje današnje sjednice, što predsjednica Skupštine Milena Vujović nije prihvatila. Nakon toga, uslijedila je reakcija odlobornika DPS-a i ostavke koje će danas formalizovati.
- Na početku današnje sjednice pitali smo predsjednicu Skupštine da li smo dobili odgovor od Spajića. Ona je rekla da je zahtjev ka njemu malo kasnio... Onda smo tražili da odložimo sjednicu. Narušena je bezbjednosna situacija u gradu, ubijen je čovjek prije dvije noći i rekli smo da samo želimo pomjeranje sjednice. Preduslov razgovora oko trotoara, infrastrukture, komunalnog i svega ostalog je bezbjednost u gradu - kazao je Huter.
Kako su zahtjevi Cetinjskog parlamenta ostali bez odgovora, DPS je tražio prijedlog za zajedničku reakciju, ali je i taj pokušaj danas ostao bez rezultata.
- Ulcinjski odbornici su se ujedinili oko Velike plaže, Cetinjani se nijesu ujedinili oko dvije tragedije - konstatuje Huter.
Prema njegovim riječima, ostavke su pokazatelj odgovornosti, ali i nemoći nakon brojnih inicijativa koje je DPS pokrenuo, a ostale su bez epiloga.
- Najmanja krivica leži u opoziciji, mi smo pokušali da nađemo način kako možemo zajednički djelovati. Ispada da samo napišemo zaključke, glasamo o njima, uzmemo odborničku nadoknadu i sjedimo kući. Čemu to služi? Ne krivimo bilo koga, ali pošto naša uloga u ove dvije i po godine nije urodila plodom, smatramo da smo dužni da vratimo mandat građanima - poručio je Huter.

Tamara Klikovac

Huter: Ostavke su čin odgovornosti, Ulcinjani se ujedinili oko Velike plaže, Cetinjani nijesu mogli oko dvije tragedije

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Prijestonice Cetinje zatečen je današnjom odlukom Skupštine Prijestonice da se u dnevni red ne uvrsti tačka po kojoj bi se razgovaralo o realizaciji Zaključaka usvojenih na hitnoj sjednici, 10. januara, u odnosu na tragediju u kojoj je ubijeno 13 osoba.
- Najmanje što smo očekivali je da će Skupštinska većina nakon skoro dva mjeseca od tragedije sazvati zasebnu sjednicu na kojoj bi se razmatrala realizacija usvojenih Zaključaka kako zbog isteka rokova tako i indolentnosti i nezainteresovanosti nadležnih institucija da se odrede u odnosu na iste. Shodno navedenom smo kroz predloženu dopunu Dnevnog reda željeli detaljno upoznati sugrađane sa svim predmetnim činjenicama - saopštio je Klub odbornika DPS-a Prijestonice.
U toj partiji smatraju je problem bezbjednosti i sigurnosti građana Prijestonice primaran i neprikosnoven. Tragedije koje su zadesile Cetinje, napominju, ne smiju biti predmet političkih kalkulacija, već isključivo pravde, odgovornosti i sigurnosti svih građana.
- Na žalost, danas smo bili svi svjedoci političkog manevra da se ni po koju cijenu ova tačka ne nađe na Dnevnom redu kako bi se izbjegla mogućnost da se govori o Zaključcima i njihovoj (ne)realizaciji, a sve pod izgovorom da podneseni Zahtjev za dopunom dnevnog reda ne ispunjava formalno-pravne preduslove. Ističemo da smo tražili mogućnost da se zadovolje svi formalno-pravni preduslovi u odnosu na predmetni akt i zahtijevali da u tome sudjeluje skupštinska služba ili ista pripremi navedeni akt, a sve u cilju da se ne traže nesuvisli izgovori - ističu u cetinjskom DPS-u.
Ovakvim odnosom se, smatraju u toj partiji, postavlja pitanje svrsishodnosti odborničkog djelovanja.
- Na kraju, odlučno odbacujemo svaku politizaciju ove teme i nećemo ulaziti u komentarisanje saopštenja drugih političkih subjekata koji su se ovim povodom oglasili - poručuju iz cetinjskog DPS-a.

1250x600

1084x550

Skupština Prijestonice danas nije htjela o realizaciji zaključaka povodom tragedije; Klub odbornika DPS: Zatečeni smo

Politička dešavanja u crnogorskom parlamentu ove sedmice ponovo su ogolila duboke podjele unutar vladajuće većine i otvorila brojna pitanja o odnosima moći i uticaju na ključne državne institucije. Fokus javnosti bio je na oštrim porukama predsjednika Skupštine i lidera NSD Andrije Mandića, koje su izazvale burne reakcije, posebno zbog njegovih izjava o Vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i načinu na koji je došao na tu funkciju. Zasijedanje Skupštine obilježile su Mandićeve izjave da je upravo on „prelomio“ da Marković postane VDT, ali da sada smatra da je pogriješio i da bi Marković trebalo da podnese ostavku. Mandić je istovremeno kritikovao poslanike Pokreta Evropa sad, spočitavajući im što namjeravaju da podrže Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva. Predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan za Portal ETV kaže da je Mandićev nastup u Skupštini samo još jedna potvrda ko je stvarni gospodar parlamentarne većine. - Ko zna koje po redu disciplinovanje PES-a u Skupštini Crne Gore od strane Mandića to jasno pokazuje. Nebrojeno puta smo kazali da je Milojko Spajić samo formalni, a nikako suštinski premijer. Mandić nam sada otvoreno poručuje da su odluke o tome ko će pokrivati visoke funkcije u tužilaštvu stvar njegove volje i da i tu instituciju želi staviti pod ličnu i partijsku kontrolu - izjavio je Belan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251023191036_150737654cd5e56bc8e5adaeadf189af26dcf37bdf7970f84da5f2c696e4e980.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251023191036_150737654cd5e56bc8e5adaeadf189af26dcf37bdf7970f84da5f2c696e4e980" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Milorad Marković"><figcaption>Milorad Marković(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  On ističe da je Mandićevo priznanje da je Marković izabran na funkciju zbog ličnog poznanstva s njegovim ocem skandalozno u više ravni. - Jasno je, dakle, da VDT nije izabran zbog svojih kvaliteta, znanja i sposobnosti, već iz partijskih interesa – zato što je nečiji sin. Crnogorska sumorna klasika, reklo bi se – kancer našeg društva od kojeg se hitno moramo izliječiti. Evo smo, pod ovom parlamentarnom većinom, došli dotle da se VDT bira jer je nečiji „mali“ - poručio je Belan. On je dodao da je, imajući u vidu težinu Mandićevih izjava i činjenicu da predsjednik Skupštine zamjera VDT-u što ne pokreće postupke protiv političkih protivnika prema njegovim ličnim uvjerenjima, posebno zabrinjavajuće to što u javnosti nije bilo adekvatne reakcije. - Muk! Kao da se Mandić protivi nekoj poreskoj ili socijalnoj politici, a ne da otvoreno poručuje kako želi Tužilaštvo pod svojom kontrolom. To što nema jasne osude njegovog nastupa među onima koji su se nekad zaklinjali u borbu za demokratiju i slobodno društvo – porazno je - zaključio je Belan za Portal ETV.

Belan: Mandić pokazao da im je gazda, saznali smo i da je VDT biran jer je "nečiji sin"

Na predsjedničkim izborima u Irskoj pobijedila je nezavisna kandidatkinja i ljevičarka Ketrin Konoli.
Njena rivalka Heder Hamfris, iz vladajuće stranke desnog centra, priznala je danas poraz nakon što su preliminarni rezultati pokazali veliku razliku u glasovima između kandidatkinja.
- Ketrin će biti predsjednica svih nas i biće moja predsjednica i stvarno joj želim sve najbolje - rekla je Hamfris, a prenio britanski list Gardijan.
Rezultati ankete objavljene u četvrtak pokazali su da će Konoli dobiti 55 odsto glasova, a Hamfris 35 odsto.
Gardijan piše da je Konoli stekla podršku mnogih mladih Iraca, a podržala ju je i koalicija ljevičarskih opozicionih stranaka.
Predsjednička funkcija u Irskoj je uglavnom ceremonijalna, ali pobjeda Konoli predstavlja veliki poraz za vladu desnog centra.
Bijes zbog stambene krize i troškova života, greške u kampanji stranaka na vlasti Fina Guejl i Fijana Fol, kao i rijetko jedinstvo među ljevičarskim strankama i vješto korišćenje društvenih mreža, zajedno su učinili da Konoli postane simbol promjene, piše Gardijan.

Na predsjedničkim izborima u Irskoj pobijedila ljevičarka Ketrin Konoli

Crne kutije teretnog aviona, koji se u ponedjeljak srušio kod aerodroma u Hongkongu, su pronađene - saopštile su danas tamošnje vlasti.
Avion Boing 744 skrenuo je sa piste tokom slijetanja, a zatim udario u patrolno vozilo obezbjeđenja prije nego što se srušio u more.
Nesreća je bila jedna od najozbiljnijih na međunarodnom aerodromu u Hongkongu, jednom od najprometnijih na svijetu za vazdušni teret, otkako je počeo sa radom 1998. godine.
Dva pripadnika obezbjeđenja su poginula u nesreći, a vlasti su navele da su oni bili na bezbjednoj poziciji van područja piste.
Poslije nesreće, neimenovani portparol kompanije Emirejts erlajns rekao je za AFP da je letilica bila "teretni avion iznajmljen sa posadom i kojim upravlja kompanija Akt erlajns", kompanija sa sjedištem u Istanbulu.
Hongkonški ured za transport i logistiku saopštio je da će objaviti preliminarni izvještaj o istrazi u roku od mjesec.
Američke i turske agencije za istragu nesreća u civilnom vazduhoplovstvu, kao i stručnjaci kompanije Boing, učestvuju u istrazi.

Crne kutije pronađene poslije pada teretnog aviona u Hongkongu

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa pripremila je dodatne sankcije koje bi mogla iskoristiti za ciljanje ključnih sektora ruske ekonomije ako predsjednik Vladimir Putin nastavi odgađati okončanje moskovskog rata u Ukrajini, piše Rojters.
Američki zvaničnici takođe su rekli evropskim kolegama da podržavaju korištenje zamrznute ruske imovine od EU-a za kupovinu američkog oružja za Kijev, a Vašington je vodio početne interne razgovore o mogućnosti korištenja ruske imovine koja se nalazi u SAD-u za podršku ukrajinskom ratnom naporu, izjavila su dvojica američkih zvaničnika.
Iako nije jasno hoće li Vašington zaista sprovesti bilo koji od tih poteza u skorije vrijeme, to pokazuje da administracija raspolaže dobro razvijenim skupom alata kojim može dodatno pojačati pritisak nakon što je Tramp u srijedu uveo sankcije Rusiji, prvi put otkako se u januaru vratio na vlast.
Tramp se postavio kao globalni mirotvorac, ali je priznao da se pokazalo težim nego što je očekivao okončati više od trogodišnji rat Rusije u susjednoj Ukrajini.
Evropski saveznici, pogođeni Trampovim oscilacijama između popustljivosti i ljutnje prema Putinu, nadaju se da će on nastaviti povećavati pritisak na Moskvu, a i sami razmatraju velike poteze.
Jedan visoki američki zvaničnik rekao je za Rojters da bi volio da evropski saveznici naprave sljedeći veliki potez protiv Rusije, što bi moglo uključivati dodatne sankcije ili carine.
Poseban izvor upoznat s unutrašnjim dinamikama administracije rekao je da će Tramp vjerovatno napraviti pauzu od nekoliko sedmica i procijeniti rusku reakciju na srijedinu objavu sankcija.
Te sankcije bile su usmjerene na naftne kompanije Lukoil i Rosneft. Potez je povećao cijene nafte za više od dva dolara i natjerao velike kineske i indijske kupce ruske nafte da traže alternativne izvore.
Neke od dodatnih sankcija koje su SAD pripremile usmjerene su prema ruskom bankarskom sektoru i infrastrukturi koja se koristi za izvoz nafte na tržište, rekao je američki zvaničnik i još jedna osoba upoznata s tim pitanjem.
Prošle sedmice ukrajinski zvaničnici iznijeli su SAD-u prijedloge za nove sankcije, rekao je izvor upoznat s tim razgovorima.
Među konkretnim idejama bile su mjere za potpuno isključivanje svih ruskih banaka iz dolarskog sistema u saradnji s američkim bankama, rekla su dva izvora. Nije, međutim, jasno koliko se ozbiljno razmatraju ti ukrajinski prijedlozi.
Američki Senat takođe poduzima korake, a neki zakonodavci obnavljaju napore da proguraju dugo odlagani dvostranački prijedlog zakona o sankcijama.
Osoba upoznata s unutrašnjim dinamikama administracije rekla je da je Tramp otvoren za podršku tom paketu, ali je upozorila da takva podrška vjerovatno neće doći ovaj mjesec.
Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina za investicije i ekonomsku saradnju, rekao je u petak da vjeruje da su njegova zemlja, Sjedinjene Države i Ukrajina blizu diplomatskog rješenja za okončanje rata u Ukrajini.
Portparolka ukrajinske ambasade u Vašingtonu, Halina Jusipijuk, rekla je da je nedavna odluka o sankcijama cijenjena, ali nije dala dodatne komentare.
- Rastavljanje ruskog ratnog stroja najhumaniji je način da se ovaj rat privede kraju - napisala je Jusipijuk u imejlu.
Trampova odluka da uvede sankcije Rusiji okončala je burnu sedmicu u pogledu politike administracije prema Ukrajini.
Tramp je prošle sedmice razgovarao s Putinom i potom najavio da njih dvojica planiraju sastanak u Budimpešti, što je iznenadilo Ukrajinu.
Dan kasnije Tramp se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Vašingtonu, gdje su američki zvaničnici vršili pritisak na Zelenskog da preda teritoriju u regiji Donbas u sklopu neravnomjerne razmjene zemljišta za okončanje rata. Zelenski je to odbio, a Tramp je nakon sastanka zauzeo stav da sukob treba biti zamrznut na postojećim linijama fronta.
Zatim je prošlog vikenda Rusija poslala diplomatsku notu Vašingtonu ponovivši svoje ranije mirovne uslove. Nekoliko dana kasnije Tramp je rekao novinarima da je planirani sastanak s Putinom otkazan jer "jednostavno nije imao dobar osjećaj u vezi s tim."
Govoreći za SiEnEn (CNN) u petak po dolasku u Vašington radi razgovora s američkim zvaničnicima, Dmitriev je rekao da sastanak između Trampa i Putina nije otkazan, kako je američki predsjednik opisao, te da će se dvojica lidera vjerovatno sastati kasnije.
Dva američka zvaničnika privatno su rekla da je, gledano unatrag, Trampov neuspjeli plan za sastanak s Putinom vjerovatno bio rezultat "iracionalnog entuzijazma." Nakon što je postigao prekid vatre u Gazi, ti zvaničnici su rekli, Tramp je precijenio koliko može iskoristiti zamah jednog diplomatskog uspjeha da posreduje u drugom.
Tramp je na kraju odlučio uvesti sankcije Rusiji tokom sastanka u srijedu s ministrom finansija Skotom Besentom i državnim sekretarom Markom Rubiom, rekao je visoki zvaničnik Bijele kuće.
Iza kulisa, Ukrajina je dobila očigledan američki podsticaj nakon što je proces odobravanja pružanja podataka o ciljevima za ukrajinske napade dugog dometa u Rusiji premješten iz Pentagona u Vašingtonu u Evropsku komandu SAD-a u Njemačkoj, koju američki i evropski zvaničnici smatraju odlučnijom prema Rusiji, prema riječima jednog američkog i jednog evropskog zvaničnika.
Međutim, Tramp je rekao da još nije spreman da Ukrajini isporuči rakete dugog dometa Tomahavk, koje je Kijev tražio.
SAD takođe vrše pritisak na Evropu da dodatno pooštri finansijski pritisak na Moskvu.
Prilikom objave američkih sankcija, Besent je pozvao EU da učini isto. Oupšteno gledano, američki zvaničnici kritikovali su EU i zemlje NATO-a što ne poduzimaju odlučnije korake protiv Rusije.
Ipak, za EU će biti teže uvesti potpune blokirajuće sankcije protiv Lukoila nego za SAD, rekao je jedan visoki zvaničnik EU-a, s obzirom na to koliko je Lukoil duboko povezan s evropskom ekonomijom. Naftna kompanija posjeduje rafinerije u Bugarskoj i Rumuniji te ima razvijenu mrežu benzinskih pumpi širom kontinenta.
- Mislim da prvo moramo pronaći način da se razdvojimo prije nego što budemo mogli uvesti potpune sankcije - rekao je zvaničnik EU-a.

Amerika sprema nove sankcije Rusiji, ali od Evrope traži veći pritisak na Putina

Nakon što se po pozivu policije danas kasno popodne javila u Centar bezbjednosti Podgorica mlada Podgoričanka, koja tereti bivšeg supruga da fizički zlostavlja njihovu kćerku kada boravi kod njega, sprovedena je u zatvor u Spužu, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici koji je osudio na 15 dana zatvorske kazne, jer odbija da mu preda dijete – saopštila je Portalu ETV njena porodica. Ova mlada žena je u sedmom mjesecu rizične trudnoće. O njenoj borbi s crnogorskim institucijama Portal ETV izvještavao je u više navrata, a, kako smo pisali 25. jula, tada je krivičnu prijavu policiji podnijela i protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, kako je rekla, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – napisla je ona tada u prijavi. Kako je ispričala za Portal ETV, pozvonili su i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – napisala je u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe. Tada je bila u petom mjesecu trudnoće i zbog stresa je, kako je istakla u prijavi, prokrvarila, o čemu je izvještaj ginekologa dostavila policiji. U prijavi je napisala i da je sutkinja Hrković ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. Sa sutkinjom se tada dogovorila da popodne sa kćerkom dođe u Centar za socijalni rad, gdje njena kćerka, kako je napisala u prijavi, kada je ugledala oca „doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="sud"> <figcaption>PO NALOGU SUDA ŽENA U SEDMOM MJESECU RIZIČNE TRUDNOĆE ZATVORENA: Osnovni sud u PodgoriciOsnovni sud</figcaption> </figure>  Ova mlada žena tada je za Portal ETV kazala &nbsp;da je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako je rekla, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je odgovorila da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. Ona odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom. U maju smo objavili da je sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković donijela odluku da na 15 dana pošalje u zatvor mladu Podgoričanku, jer odbija da preda maloljetnu kćer ocu protiv kojeg je pokrenula više postupaka zbog nasilja nad njihovim đetetom. Poslije ovakve odluke Podgoričanka je protiv sutkinje Hrković podnijela krivičnu prijavu, a obratila se i institucijama tražeći pomoć, među kojima i Kancelariji ombudsmana. U rješenju sutkinje Hrković piše da „izvršni dužnik nije ispunila obavezu naloženu rješenjem o izvršenju ... od 06. 05. 2025. godine ovog suda, pa se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“. - Nalaže se izvršnom dužniku da odmah omogući održavanje ličnih odnosa izvršnog povjerioca i djeteta ..., tako što će u prostorije Centra za socijalni rad dovesti dijete, kako bi je izvršni povjerilac preuzeo... – piše u tom rješenju. Prema odluci suda djevojčica bi kod oca trebalo da boravi svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom od 16 do 19 sati, a te sedmice bi provodila i vikend kod oca – od petka do neđelje veče. U slučaju da ne postupi po ovoj odluci sutkinja Hrković je Podgoričanku kaznila i još jednom zatvorskom kaznom u trajanju od mjesec dana, koju će, kako piše u rješenju, „sud sprovesti po službenoj dužnosti“. Sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“. Centar za građansko obrazovanje ranije je upozorio na izvještaj GREVIO (Grupa eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama) koji je u prošlogodišnjem izvještaju upozorio na hitnu potrebu za unaprjeđenjem postupanja u slučajevima nasilja nad ženama, podvlačeći brojne nedostatke u odgovoru nadležnih organa, posebno u dijelu odluka o starateljstvu i pravu na posjete, kao i hitnih zabrana prilaska i drugih zaštitnih mjera koje se ne primjenjuju u adekvatnom obimu.

Žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, po nalogu suda, odvedena u zatvor

Pravni zastupnik bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, advokat Mihailo Volkov, podnio je 15. oktobra Osnovnom sudu u Podgorici tužbu zbog dugogodišnjeg mobinga. &nbsp; U tužbi se navodi čak šest postupanja koja su osnov za pisanje tužbe. Pavićeviću je usmenom naredbom zabranjeno da dolazi na posao još 9. aprila 2021. godine, a disciplinski postupak je pokrenut februara ove godine. Vrh Uprave policije, &nbsp;kako je izvijestila Televizija E, svojevremeno nije Pavićevića obavijestio o planovima mafijaškog klana da dronom napadnu Pavićevićevu porodičnu kuću u Danilovgradu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević"> <figcaption>GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević</figcaption> </figure>  Prema tužbi advokata Vojkova, pozivajući se na analizu sudske prakse Crne Gore prema Pavićeviću je počinjeno više ponašanja koja ukazuju na postojanje mobina. Među njima ,,namjerno i neopravdano izolovanje zaposlenog od drugih zaposlenih tako što se izbjegava i prekida komunikacija sa njim”; ,,širenje neistina o zaposlenom uopšte i u vezi sa njegovim privatnim životom”; ,,nedavanje radnih zadataka zaposlenom koji nije opradano potrebama procesa rada, kao i neopravdano onemogućavanje zaposlenog da izvršava radne zadatke” kao i ,,neopravdano i namjerno isključivanje zaposlenog iz obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih”... U akciji Specijalnog državnog tužilaštva Pavićević je 3. oktobra priveden zbog sumnje da je dio kriminalne grupe na čijem je čelu Aleksandar Mijajlović. &nbsp; Portal ETV je septembra ove godine pisao o disciplinskom postupku protiv Pavićevića koji je poprimio obrise pravog kafkijanskog procesa: ročište, održano 25. septembra, bila je tek prva rasprava iako je postupak protiv Pavićevića pokrenut čak osam mjeseci ranije - još 13. februara ove godine. &nbsp; Pavićevićeva odbrana je tvrdila da se radi o montiranom disciplinskom procesu, o krivotvorenim informacijama u operativnom izvještaju Komisije za bezbjednosne provjere. Ne samo to: Pavićević i advokat Volkov su pokazali da u disciplinskoj tužbi postoje fingirane informacije koje se odnose - na nepostojeća lica i nepostojeće događaje ili lažno prikazana dešavanja čiju je vjerodostojnost lako bilo prethodno provjeriti. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

Pavićević tužio državu za mobing

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić podnio je tužbu protiv nekadašnjeg šefa Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aca Ognjenovića, koji je otkaz dobio krajem jula, optužujući ga da je „u više navrata, putem javnih objava i komentara na društvenoj mreži Facebook, iznosio neistinite, uvrjedljive, omalovažavajuće i klevetničke tvrdnje“ na njegov račun, „koje su javno dostupne velikom broju lica i kao takve prenijete od strane nekoliko portala, te prosljeđivane neodređenom broju lica i izvjesno trajno arhivirane“. Lakušić je prethodno, isto u avgustu, protiv Ognjenovića i nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića, kojem je krajem juna, takođe, uručen otkaz, podnio krivičnu prijavu u kojoj je tvrdio da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ta prijava je, kako je Portalu ETV kazao Ognjenović, odbačena kao neosnovana. Lakušić, međutim, nastavlja sa progonom, pa novom tužbom od Ognjenovića, čovjeka kojeg su u Regionalnom vodovodu ostavili bez posla, traži 10.000 eura za pretrpljene i buduće duševne bolove. - Zbog ukazivanja na nezakonite postupke Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića na udaru smo se našli Vladimir Ružičić i ja, jer smo odbili da ćutimo. Da se radi o udruženom djelovanju i pokušaju da nas ućutkaju svjedoči i činjnica da je gotovo identičnu tužbu protiv mene podnio i doskorašnji Lakušićev savjetnik, sada penzioner, Željko Raičević – kazao je Ognjenović za Portal ETV. On očekuje da će Osnovni sud u Kotoru odbaciti tužbe kao nedozvoljene, ali i dodaje da ukoliko ih prihvati „konačno će se stvoriti situacija da će Lakušić i Raičević na ročištu morati da daju konkretne odgovore o svim dešavanjima u Regionalnom vodovodu“. Lakušić je u objavama na Fejsbuku optuživao Ružičića i Ognjenovića da rade za „šljunkarsku mafiju“, protiv koje se on, navodno, bori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U tužbi koju je podnio protiv Ognjenovića, pored ostalog, Lakušić citira objave u kojima ga je prozivao da je dio „kriminalne grupe“ koja je „godinama izvlačila novac iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. Fokus tružbe je, ipak, na objavi kojom ga je, kako piše, Ognjenović prozvao da je odgovoran za ,,nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (dosada otkriveno oko 55.000 eura) koje je sproveo Lakušićev savjetnik Željko Raičević“. Ističe da je „tekst na ovu temu sa neistinitim navodima o navodnom nezakonitom umanjenju naknade na štetu RVCP za koju je okrivljen tužilac objavio ETV portal“. Naš portal objavio je 16. jula da su se bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove, kojima je uručen otkaz, opet obratili premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću sa inicijativom za preispitivanje rada Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – citirali smo navode iz njihovog pisma. Oni su u dopisu iskazali bojazan i da se pokušava da „povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik“. U Regionalnom vodovodu dešava se gotovo nevjerovatna situacija – uskoro će godina kako je Lakušić podnio ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora, ali Vlada je, prema javnosti dostupnim informacijama, do danas nije konstatovala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a" data-rendition-name="original" width="1000" height="1333" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>OTKAZI ZA NEPODOBNE: Krsto Radović (Photo: Foto: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ostavka je uslijedila ubrzo pošto je nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića, u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Pisali smo da je Ivanković čak treći izvršni direktor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. Prvo je smijenio Gorana Jevrića, a onda i Josifa Đuraškovića. Za prvog čovjeka Odbora direktora Lakušić je imenovan kao kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Lakušić tužio Ognjenovića, traži mu 10.000 eura za duševne patnje

Tema seksualnog zlostavljanja unutar vjerskih zajednica pravoslavne orijentacije u regionu i šire dugo je bila taboo. U Crnoj Gori je to dodatno osjetljiva stvar jer se Srpska pravoslavna crkva (SPC) doživljava kao politički faktor. Zato se, kaže u intervjuu za Televiziju E Bojan Jovanović, bivši sveštenik SPC, danas generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske, odlikovanje Amfilohiju tumači kao politička poruka u kontinuitetu saradnje države i crkve.
U Crnoj Gori, kaže, žive oni koji su bili organizatori seksualnih zlostavljanja unutar SPC. Sveštenik, koji je uhapšen u Beogradu sa filmovima u kojima se prikazuje kako episkop SPC seksualno opšti sa maloljetnikom, sada služi u Crnoj Gori.
- I vašoj djeci pripovijeda o hrišćanstvu, ljepoti vjere, krsti, predaje im vjeronauku. To je apsurd. U toku te istrage prikupili smo i druge dokaze i druge svjedoke. Mnogi putevi vode do sadašnjeg takozvanog mitropolita Joanikija i nadam se da će uskoro svi odgovorni sjesti pred policijske organe i reći ono što znaju - tvrdi Jovanović.
TVE: &nbsp;Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno je odlikovao mitropolita Amfilohija Radovića najvišim državnim odličjem. U otvorenom pismu Milatoviću upozoravate, između ostalog da je Amfilohije Radović dugi niz godina prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po manastirima. Pominjete Cetinjski manastir i manastir Dajbabe. Zbog čega ste se odlučili da to uradite i kakve dokaze imate za to što govorite u otvorenom pismu?
Jovanović: Ove godine sam napisao preko 200 tekstova na temu Srpske pravoslavne crkve (SPC) i ti tekstovi su objavljeni od Njujork Tajmsa pa do Australije, davao saopštenja za 30 medija, od čega su 16 u Sjedinjenim Američkim državama, u Austriji, Njemačkoj i tako dalje. Ovo pismo upućeno gospodinu Milatoviću nijesam napisao radi neke lične afirmacije, već isključivo zbog moralne obaveze. Odluka da se Amfilohije Radović posthumno odlikuje najvišim državnim odlikovanjem bila je udarac na mnoge žrtve koje su decenijama pokušavale da progovore. Radi se o čovjeku koji je godinama imao vrhunski autoritet u SPC i koji je prema svjedočanstvima, koje sam prikupio od strane sveštenika i žrtava, prikrivao slučajeve pedofilije, podvođenja i seksualnog nasilja u manastirima. Naveo sam Cetinjski manastir i manastir Dajbabe, međutim to nije sve, ima toga još o čemu ćemo pričati. Konkretno sam spomenuo manastir Dajbabe, tu je pokojni iguman Teodosije dovodio momke tu sam bio dvorski đakon, tako da je to jedan od primjera za koje sam siguran da se desio, da ne pričamo o istrazi u Cetinjskom manastiru koja je takođe kasnije vođena. Dokazi o kojima govorim nijesu senzacionalni, postoje svjedočanstva bivših sveštenika, sadašnjih sveštenika, izjave žrtava, postoje zapisi sa komisija koje su vođene i koje su služile za razotkrivanje svih tih stvari, međutim, institucije nažalost nijesu nikada to procesuirale. Dio tih informacija već je objavljen u međunarodnim dokumentarnim filmovima, koje emitovao BBC na srpskom, Al Jazeera Balkans i druge. Tema seksualnog zlostavljanja unutar vjerskih zajednica pravoslavne orijentacije u regionu &nbsp;i šire dugo je bila taboo tema, u Crnoj Gori je to dodatno osjetljiva stvar jer SPC se doživljava kao politički faktor, zato se i odlikovanje Amfilohiju tumači kao politička poruka u kontinuitetu saradnje države i Srpske pravoslavne crkve.
TVE: Jeste li očekivali bilo reakciju predsjednika Milatovića na vaše otvoreno pismo, ali i na apel desetina nevladinih organizacija da ne dodjeljuje odlikovanje Amfilohiju Radoviću i ako nijeste zašto?
Jovanović: Iskreno da vam kažem, ja to pismo nisam napisao da očekujem neku reakciju. Znao sam da će bilo kakva reakcija da izostane. Gospodin Milatović je svjestan političke težine odnosa sa crkvom i nadam se makar da će ga savjest natjerati da pocrveni i da shvati da ćutanje o zločinima ne znači pomirenje, već produžava patnju samih žrtava. Ipak izostanak bilo kakve reakcije pokazuje da vlast još nije spremna da se suoči sa odgovornošću u crkvenim institucijama i sa zločinima u njima. Gospodin Milatović je pristao da balansira između građanskog i tradicionalnog dijela biračkog tijela i kritika SPC mogla bi da ga politički oslabi, što njemu apsolutno ne ide u prilog, pa se nažalost odlučio za tišinu. Međutim, to produbljuje nepovjerenje civilnog sektora prema državnim institucijama. Prije dvije godine sam gospodinu Milatoviću uputio pismo, poslije jednog samita koji je organizovala nevladina organizacija Eka global iz Sijetla, koji je održan u Rimu, Vatikanu, Ujedinjenim nacijama u Ženevi i Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu. Uputio sam molbu da mu pošaljemo zaključak koji je sertifikovan od strane američkih advokata, a u čijem stvaranju su učestvovali i građani Crne Gore. Nikada nije odgovorio ne na zahtjev, nego na molbu. Tako da ne očekujem ja za sada ništa da će državni organi ne samo Crne Gore, nego bilo koje &nbsp;države u okruženju da pokrenu nešto dok ne budu na to primorani.
TVE: U otvorenom pismu takođe pišete da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru Srpske pravoslavne crkve i da mnogi, "putevi i putići vode u Crnu Goru“. Gdje i do koga vode ti putevi?
Jovanović: Prije nekoliko mjeseci, posle dugogodišnje borbe i kucanja na mnoga vrata, dobio sam poziv da dođem u policiju u Beogradu, gdje danas živim. Oni su me pitali da li znam zašto sam došao i ja sam rekao da ne znam, rekli su mi da su me zvali po nalogu tužilaštva, da je Interpol pokrenuo istragu o pedofiliji u SPC i ubistvu djeteta u manastiru te crkve. Svjedočio sam tri sata i 15 minuta, dobio sam pohvale od policijskih organa za iznalaženje dokaza, istrajnosti i sami su rekli da je to bio policijski posao, a ne posao jednog sveštenika i pojedinca. Sada čekam dalje korake Interpola i tužilaštva, nastavak razgovora, a to je jako bitno jer se ne radi o pojedinačnim slučajevima, nego se radi o cjelokupnoj mreži u SPC koja vodi i do Crne Gore. Da znate doći će trenutak kada će i državni organi Crne Gore morati da pokrenu istragu, da izvrše radnje po nalogu Interpola, ali ću vam reći da će se tu uključiti druge policije iz regiona i šire, jer ta priče ide čak i u Evropsku uniju i kad bude počela kompletna istraga o svemu tome znajte da će to uzdrmati veoma srpsku vlast, a i samu SPC. Vi u Crnoj Gori imate ljude koji su bili organizatori svega toga. Sveštenik koji je uhapšen u Beogradu sa filmovima gdje episkop SPC seksualno opšti sa maloljetnikom. Postoji izjava tog djeteta, on je sada punoljetan, postoje svi dokazi, postoji film. Taj čovjek je uhapšen kada je pokušao meni da proda te filmove. To je vjerovatno jedinstveni primjer u istoriji policije, da nakon takve akcije svi dokazi nestanu. Nikad nijesu stigli u tužilaštvo, a počiniocu je dopušteno da ode iz pritvora i da napusti zemlju. Taj čovjek sada služi u Crnoj Gori i vašoj djeci pripovijeda o hrišćanstvu, ljepoti vjere, krsti, predaje im vjeronauku. To je apsurd. U toku te istrage prikupili smo i druge dokaze i druge svjedoke. Mnogi putevi vode do sadašnjeg takozvanog mitropolita Joanikija i nadam se da će uskoro svi odgovorni sjesti pred policijske organe i reći ono što znaju.
TVE: Da se vratimo dvadeset godina unazad u Bosnu i Hercegovinu, tačnije Bijeljinu i slučaj tadašnjeg vladike zvorničko-tuzlanskog Vasilija Kačavende. Vi ste sa slučajem Kačavende pokrenuli priču o zlostavljanju pod okriljem Srpske pravoslavne crkve. Međutim, Vasilija Kačavendu, bez obzira na snimke koje ste objavili 2011. kada ste ga i optužili za pedofiliju, razvrat i umiješanost u ubistvo, Sinod SPC nije kaznio. Šta vama to govori i kakav je stav tada bio mitropolita Amfilohija Radovića prema tome?
Jovanović: Slučaj Kačavenda je ogledalo sistema koji štiti moćne, a kažnjava one koji o tome govore. U saradnji sa policijom, tužilaštvom i sa samom SPC sam radio na tom slučaju, prikupljao dokaze i na kraju smo objavili i film o tome svemu. To je samo jedan djelić filma koji je zarobila srpska policija i Sinod je stao u njegovu odbranu. Amfilohije Radović, koji je prvo pričao da on treba da bude kažnjen izašao je iz te cijele priče i počeo da brani samu instituciju - SPC. Nije stao na stranu žrtava. Time je poručio da je crkveni autoritet iznad pravde i da se zločini mogu skrivati ako neko ima mantiju. Slučaj vladike Vasilija Kačavende bio je prvi ozbiljan test moralne odgovornosti SPC i umjesto transparentne istrage uslijedilo je njegovo povlačenje i njegov odlazak u penziju. Takav pristup pokazuje obrasce. Reći ću vam da su takve istrage vođene i prije i poslije slučaja Kačavende i da to nije jedini i najgori slučaj. Upravo ti novi slučajevi, gdje su cjelokupni papiri kod mene, što ćemo priložiti Interpolu i nadležnim organima, otvoriće širom tu već otvorenu Pandorinu kutiju. Oni su samo pokušavali na neki način da zataškaju, a možda je i bolje što taj slučaj Kačavenda tada nije završen do kraja, jer bi oni tada uspjeli da zatvore neke stvari. Ovako smo dobili mnogo veću i širu sliku i uspjećemo da razotkrijemo kompletnu veliku mrežu koja se već godinama, odnosno decenijama bavi tim stvarima. Imam dokaze od 1978.godine do današnjeg dana na preko šest hiljada strana.&nbsp;
TVE: Već godinama se borite protiv zlostavljanja i pedofilije u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Na sve to SPC, ali i pravosudne institucije u regiji ćute. Šta to govori i vjerujete li da će zločini o kojima govorite ikada biti kažnjeni?
Jovanović: Ćutanje je saučesništvo, to su ljudi koji prikrivaju zločin i oni će zajedno sa Kačavendom i sa svim drugim ljudima biti kažnjeni. To što ćute naše institucije to nije pitanje jedne korumpirane birokratije, to je pitanje zločinačkog sistema. SPC i srpska Vlada to prikrivaju zajednički. Međutim cijela ta priča je došla na međunarodni nivo. Strani mediji već dosta pričaju o tome, a ja sam prošle godine učestvovao u stvaranju jednog registra osoba koje su povezane sa pedofilijom i seksualnim zlostavljanjem u vjerskim organizacijama pravoslavne orijentacije. &nbsp;Prijavi se samo pet odsto slučajeva - to je preko 17.000 žrtava. Na drugom mjestu posle Ruske pravoslavne crkve je Srpska pravoslavna crkva sa 21,3 odsto učešća. To je ogroman broj ljudi koji su prošli seksualno zlostavljanje, psihološka vještačenja. Svi imaju najteža psihička oštećenja, to su takozvane F dijagnoze. Država na njih uopšte ne obraća pažnju, sjutra kad se ti ljudi nađu u nekom od krivičnih djela niko ne obraća pažnju da se to desilo zbog nekih posljedica. Već dva puta sam bio u Istanbulu kod ljudi koji su ugledni u turskom društvu i koji su saradnici vaseljenskog patrijarha. Napisao sam pismo i dato je direktno vaseljenskom patrijarhu na ruke, o ovim stvarima na Balkanu. Apelovao sam da se on uključi u sve te slučajeve i evo sada čekam prijem i u Evropski parlament, gdje ću široko otvoriti tu polemiku i nadam se da će oni imati instrumente kojima ćemo moći da sve te slučajeve privedemo kraju.&nbsp;

Tag: klub-odbornika-dps-cetinje