Skupštine opštine Nikšić će u ponedjeljak razmatrati Odluku o budžetu za 2026. godinu. Odbornici Demokratske partije socijalista Nikšić podnijeli su dva amandmana za uvećanje iznosa subvencija za vantjelesnu oplodnju i za uvođenje subvencija za pčelare.
- Amandman koji se odnosi na uvećanje sredstava koja bi trebalo izdvojiti za subvencionisanje vantjelesne oplodnje izuzetno je značajan, imajući u vidu da je upravo najveća sreća u životu svakog čovjeka onda kada se ostvari kao roditelj, ali takođe je to jedna od mjera za uvećanje nataliteta u našem gradu i ispunjenje želje onim roditeljima koji nijesu u mogućnosti to ostvariti prirodnim putem. Znamo da su izuzetno uvećani troškovi za postupke vantjelesne oplodnje tako da sredstva koja je opredijelila aktuelna vlast kroz Prijedlog budžeta za 2026. godinu svakako nijesu dovoljna - navedeno je u saopštenju Kluba odbornika DPS Nikšić.
Takođe, napominju da je pčelarstvo jedna od bitnih grana u poljoprovredi Crne Gore, i da na teritoriji opštine Nikšić ima oko 11.000 košnica.
- Tako da smo odlučili da predložimo amandman kojim će i ova kategorija poljoprivrednika biti uvrštena u Budžet, odnosno subvencioniranje 5 eura po jednoj košnici. Ovo je takođe izuzetno značajna mjera, imajući u vidu da je naša poljoprivredna proizvodnja trenutno u izuzetno teškoj situaciji, da se na rafovima u našim prodavnicama uglavnom nalaze proizvodi iz drugih država, a ne domaći za koje smatramo da su i kvalitetniji i organskog porijekla, tako da smo željeli na ovaj način pomoći nikšićkim pčelarima. Takođe, ovo je jedna od podsticajnih mjera za razvoj pčelarstva u našoj opštini - ističe se u saopštenju.
U nikšićkom DPS-u se nadaju da će predstavnici vlasti imati razumjevanja i prihvatiti podnešene amandmane i pokazati da nijesu samo deklarativno i za pomoć budućim roditeljima i za pomoć poljoprivredi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Odbornici DPS-a u Nikšiću predlažu veća izdvajanja za vantjelesnu oplodnju i podršku nikšićkim pčelarima

Da su priče PES-a o meritokratiji, profesionalizaciji uprave itd. samo predizborna prazna trućanja, pokazuje i primjer predsjednice Skupštine opštine Nikšić, koja je samo u dva mjeseca od stupanja na funkciju angažovala po različitim ugovorima više osoba, kazali su u Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić. U toj stranci tvrde da su angažovane partijski podobne osobe. - Jer došao je red na PES da pozapošljava svoje uhljebe u ionako pretrpanu lokalnu administraciju - navedeno je u saopštenju nikšićkog DPS-a. Među novoangažovanim je, kako kažu, i direktor Osnovne škole "Ratko Žarić", u kojoj predsjednica Skupštine Milica Lalatović Žižić ima zasnovan radni odnos.&nbsp; Zato pitaju ministarku prosvjete Anđelu Jakšić-Stojanović zna li za slučaj da joj direktor škole savjetuje predsjednicu Skupštine opštine u slobodno vrijeme, iako se, kako ističu, zna i za neregularnosti pri izboru istog za direktora škole. - Pitamo PES, da nijeste malo pretjerali, pa sad – osim direktorskih treba vam još po jedna zarada, a uz sve to se drže i privatne školice sporta. Da li je gospođu Lalatović Žižić bar malo sramota da angažuje svog direktora i &nbsp;besomučno zapošljava kadrove svoje partije? Šta bi sa meritokratijom profesionalizacijom, jednakim šansama? Mora da je predsjednicu Skupštine opštine Nikšić opio miris lipa koje je sadila usred požarne sezone, ili biće da je opio miris i ukus vlasti - zaključuju u nikšićkom DPS-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815150840_cc282bf34955e7560ab0052bc688352100ee921a16817e1a8f1f86467e6b0e80.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815150840_cc282bf34955e7560ab0052bc688352100ee921a16817e1a8f1f86467e6b0e80" data-rendition-name="original" width="1156" height="1645" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;

DPS Nikšić: Lalatović Žižić angažovala više partijskih podobnih osoba, među njima direktor škole u kojoj radi

Savez Udruženja Paraplegičara Crne Gore upozorio je na ozbiljne nezakonite izmjene predloženog Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji predviđa da sve osobe sa invaliditetom ponovo prolaze kroz komisije. Ovaj postupak može dovesti do ukidanja već stečenih prava, odnosno rješenja o invaliditetu, što je, kako ističu iz Saveza, protivzakonito.
Predsjednica Milijana Ćirković poručila je da zakone treba unapređivati u korist osoba sa invaliditetom, a ne ukidati već postojeća, stečena prava.
- Nama je, prije svega, dosadilo da toliko komisija mora da se prolazi da bismo jedva dobili stečena prava i ono što zaista zaslužujemo. Kada je u pitanju ovaj zakon, ne znamo koliko će adekvatno biti sproveden, ali se nadamo da će nijedno lice sa invaliditetom biti ugroženo ili oštećeno, te da će prava koja su već stečena ostati očuvana i eventualno unaprijeđena - &nbsp;rekla je Ćirković.
Prema podacima Monstata, lica sa invaliditetom čine oko 11 odsto ukupne populacije. Ipak, precizan spisak trenutno ne postoji, a očekuje se da bi novi zakon mogao omogućiti njegovo formiranje. Međutim, kako naglašava predsjednica, mnogi neće pristati da se ponovo podvrgavaju komisijama, što je, prema njenim riječima, opravdano, jer su prava već jednom priznata.
- Ne možemo štetiti onome što već postoji, već samo unapređivati sistem. Dok sam u ovoj organizaciji, trudiću se da apelujem da se sistem unapređuje, a ne pogoršava ono što su ljudi već stekli - istakla je Ćirković.
Savez Udruženja Paraplegičara CG nastavlja da prati predložene zakonske izmjene i najavljuje aktivno uključivanje u proces, kako bi se osigurala zaštita prava osoba sa invaliditetom i spriječilo njihovo narušavanje.

Ćirković: Zakoni se trebaju unapređivati, a ne oduzimati prava osoba sa invaliditetom

Evropske vlade optužene su da finansiraju rat Rusije u Ukrajini, nakon otkrića da je Kremlj zaradio više od sedam milijardi eura prošle godine od izvoza tečnog prirodnog gasa Evropskoj uniji, prenosi danas britanski list Gardijan.
Brisel se obavezao da će zabraniti uvoz ruskog gasa do 2027. godine, ali analize pokazuju da se još ne primjećuje smanjenje količina koje stižu u evropske luke iz ruskog gasnog kompleksa na Jamalskom poluostrvu u Sibiru, dodaje list na svom portalu.
Više od 15 miliona tona tečnog gasa sa Jamala prevezeno je kroz arktički led do EU terminala u 2025. godini, prema nevladinoj organizaciji Urgevald, od čega je Kremlj, prema procjenama, zaradio 7,2 milijarde eura.
Evropa je prekinula dotok gasa preko gasovoda iz Rusije na početku ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, ali se udio EU u globalnim isporukama iz Jamala povećao prošle godine na 76,1 odsto sa 75,4 u 2024. godini, navodi se u izvještaju.
Taj uvoz je i dalje legalan i EU oklijeva da zabrani ruske isporuke gasa posebno zbog zavisnosti centralne i istočne Evrope od tog izvora energije.
Jedna od dvije transportne kompanije za koje se kaže da formiraju okosnicu za tečni gas iz Jamala je Sipik (Seapeak) sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Prema najnovijoj analizi, Sipik je prevezao 37,3 odsto gasa iz Jamala svojim brodovima, dok je grčka firma Dinagas (Dynagas) prevezla 34,3 odsto.
Jedanaest od 14 specijalnih tankera ledolomaca koji prevoze LNG iz Jamala su u vlasništvu te dvije komanije, Dinagasa i Sipika, čiji vlasnik je američka investiciona firma Stounpik.
Britanija je saopštila da će ove godine uvesti zabranu za pružanje pomorskih usluga plovilima koja prevoze ruski gas.
Aktivista nevladine organizacije "Urgevald" Sebastijan Reters rekao je da dok Brisel slavi najnovoji dogovor o postepenom prekidu kupovine ruskog gasa evropske luke i dalje služe kao "logistička pluća za najveći ruski terminal prirodnog tečnog gasa Jamal".
On je rekao da mora odmah da se prekine sa "davanjem kiseonika" ruskim energetskim profitima i da se odmah zatvori ta rupa u zakonu koju predstavlja Jamal.

Gardijan: Evropske vlade optužene da finansiraju Putinov rat uvozom ruskog tečnog gasa

Magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica i most Radovana Pavićevića prohodni su za saobraćaj, saopštili su iz Opštine Danilovgrad, dodajući da očekuju da će se nastaviti trend pada vodostaja rijeke Zete.
Iz Opštine Danilovgrad su rekli da je zbog nešto povoljnijih meteoroloških uslova i prekida padavina tokom prethodne noći došlo do značajnog pada vodostaja rijeke Zete, koji je danas niži za pola metra.
Time su se, kako su kazali, stekli uslovi za otvaranje pojedinih puteva, na kojima se sada saobraća u uobičajenom režimu.
- Prohodan je most Radovana Pavićevića, magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica, put Bandići Stologlav, put Zagorak - potok Smrdan - naveli su iz Opštine Danilovgrad u objavi na Fejsbuku.
Iz te lokalne samouprave su rekli da i dalje ostaju neprohodni putevi Glava Zete - Mijokusovići, Sekulići - Ždrebaonik, Frutak, most Dobro Polje, most Brestica, Bandići - most na Kulendriji i ulica u Pažićima, s mosta desno.
- Uprkos ohrabrujućem trendu pada vodostaja rijeke Zete za koji očekujemo da će se nastaviti, građane pozivamo da i dalje budu oprezni, pridržavaju se preporuka nadležnih organa i ne izlažu se bespotrebnim rizicima - naveli su iz Opštine Danilovgrad.
Oni su kazali da građani informacije mogu dobiti pozivom na broj Službe zaštite i spašavanja - 123 i broj Službe komunalne policije - 020 818 171.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1G4o6o5UGc%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Prohodna magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica i most Radovana Pavićevića

Nakon što je zaprijetio Kolumbiji vojnom intervencijom, američki predsjednik Donald Tramp u srijedu je rekao da se dogovara posjeta Bijeloj kući predsjednika te zemlje Gustava Petra, sa kojim je prije toga imao telefonski razgovor.
Tramp i Petro rekli su da su raspravljali o odnosima između dvije zemlje, u prvom telefonskom razgovoru otkako je u nedjelju američki predsjednik rekao da mu vojna operacija protiv kolumbijske vlasti "zvuči dobro".
Prijetnja Kolumbiji uslijedila je nakon što je Tramp u susjednoj Venecueli uhapsio predsjednika Nikolasa Madura, koji je prevezen u SAD kako bi se suočio sa "optužbama za drogu i oružje".
- Bila mi je velika čast da razgovaram sa predsjednikom Kolumbije Gustavom Petrom, koji je pozvao da objasni situaciju sa drogom i drugim nesuglasicama koje smo imali. Cijenim njegov poziv i ton i radujem se susretu sa njim u bliskoj budućnosti - napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Tramp je dodao da se "dogovara" sastanak u Vašingtonu između njega i Petra, prvog kolumbijskog ljevičarskog predsjednika, ali nije dao konkretan datum sastanka.
- Razgovarali smo telefonom prvi put otkako je postao predsjednik - rekao je Petro pristalicama okupljenim na skupu u Bogoti namijenjenom proslavi suvereniteta Kolumbije, dodajući da je zatražio ponovno pokretanje dijaloga između dvije zemlje.
Izvor iz Petrovog kabineta rekao je za Rojters da je poziv bio "srdačan" i "pun poštovanja".
Odnosi između Trampa i Petra su hladni otkako se republikanac vratio u Bijelu kuću u januaru 2025. godine.
Tramp je više puta optužio Petrovu administraciju, bez dokaza, da je omogućila stalan protok kokaina u SAD, nametnuvši sankcije kolumbijskom lideru u oktobru.
U nedjelju je Tramp rekao da je Petro "bolesnik koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga SAD-u".
SAD su u septembru poništile Petrovu vizu nakon što se pridružio propalestinskim demonstracijama u Njujorku i pozvao američke vojnike da "ne poslušaju Trampove naredbe".
Petro, glasni protivnik izraelskog rata u Gazi, optužio je Trampa da je "saučesnik u genocidu" i pozvao na "kazneni postupak" zbog američkih raketnih napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge u karipskim vodama.
Trampova administracija izvela je više od 30 napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge od septembra, u kampanji u kojoj je ubijeno najmanje 110 ljudi.

Razgovarali Tramp i predsjednik Kolumbije: Dogovara se sastanak u Bijeloj kući

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation