Sastanak Koalicije vojnih u Parizu imao je prije svega svrhu i cilj da pokaže jedinstvo Evrope i SAD-a sa Ukrajinom. Crnoj Gori je tu apsolutno bilo mjesto, <a href="https://www.antenam.net/clanak/vucinic-crnoj-gori-je-bilo-mjesto-na-samitu-koalicije-voljnih-unutar-vladajuce-koalicije-u-crnoj-gori-ne-postoji-jedinstven-odnos-prema-ukrajini">kazao je za Antenu M ambasador i nekadašnji ministar odbrane Boro Vučinić.</a>
Vučinić napominje da je Crna Gora do sada aktivno učestovala u radu ove inicijative i podsjeća da je premijer Milojko Spajić na najvišem nivou govorio da smo se obavezali da Crna Gora uzme učešće u vojnoj misiji za Ukrajinu.
Sagovornik Antene M naglašava da je bilo bitno da se taj stav čuje i na Samitu koalicije voljnih.
- Mislim da bi bilo mnogo odgovornije prema koalicionim partnerima da je Crna Gora imala svog predstavnika na samitu u Parizu i u prisustvu više od 30 zemalja koalicije ili članica Koalicije voljnih i iznese svoj stav. To bi svakako bio dodatni signal posvećenosti naše zemlje zajedničkoj evropskoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici i našoj namjeri da budemo dio Evropske unije. Ovako je ostaje sumnja i kalkulantski osjećaj odnosa prema preuzetim obavezama, koje je premijer ranije saopštio i na koje se obavezao - smatra Vučinić.
Nekadašnji ministar odbrane ističe da je jasno da unutar vladajuće koalicije u Crnoj Gori ne postoji jedinstven odnos prema Ukrajini i podsjeća na sličnu situaciju kada je otkazana posjeta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog našoj zemlji zbog ranije preuzetih obaveza predsjednika Vlade Spajića.&nbsp;
- Očigledno je da se sada na jedan problematičan način iskazuje odnos iskrene spremnosti i podrške da se da doprinos. Ne očekuje se od Crne Gore kao jedne od najmanjih zemalja članica NATO-a i, nadamo se i buduća članica Evropske unije da ima neku važnu i ključnu ulogu, ali svakako i simbolično prisustvo i učešće u toj koaliciji bi puno značilo i pokazalo spremnost da se i one političke strukture, koje u Crnoj Gori makar deklerativno daju podršku tome, sada i suštinski pokažu da su isto spremne i da učine. Ovako se samo nastavilo i dalje se produbljava ta dilema oko toga koliko Crna Gora zaista iskreno daje podršku svim tim naporima da se uspostavi mir u Ukrajini kroz Koaliciju voljnih - poručuje Vučinić.
Na pitanje kako to može da utiče na naš EU put, Vučinić odgovara da je očigledno da su se crnogorski i saveznici NATO-a, kao i budući iz Evropske unije i partneri iz koalicije, pomalo i navikli na to da imamo ad-hoc odnos prema ovim pitanjima.
- Nadam se da nas to neće koštati našeg EU puta, ali isto tako ne bih se iznenadio ako to bude imalo negativan odraz na našu buduću dinamiku pridruživanja EU - zaključio je Vučinić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučinić: Kroz Koaliciju voljnih produbila se dilema koliko Crna Gora iskreno daje podršku da se uspostavi mir u Ukrajini

Vođe takozvane "Koalicije voljnih" spremne su da doputuju sutra u Ukrajinu na dalje razgovore, rekao je ukrajinski predsjednk Vladimir Zelenski.
On je u video obraćanju na samitu Zajedničkih ekspedicionih snaga u Oslu rekao da će sutra ugostiti lidere koalicije.
Zelenski je dodao da je pred njima "ozbiljan posao" i da je potrebno da ova koalicija "bude dovoljno jaka da garantuje bezbjednost onako kako se svi slažu".
Vojni oficiri iz oko 30 zemalja uključeni su u izradu planova za koaliciju koja bi obezbijedila mirovne snage u slučaju da Rusija i Ukrajina postignu dogovor o prekidu vatre, navela je agencija "PA media", a prenosi Srna.

Zelenski najavio sastanak "Koalicije voljnih"

Zakon o obnovi nakon nepogoda, koji je parlament usvojio 31. decembra, stupio je na snagu prije nekoliko dana.
Međutim, gubici građana i privrednih društava koji su pretrpjeli štetu u nedavnim poplavama koje su pogodile Crnu Goru biće procjenjivani po starim propisima, s obzirom da tek treba da se donese jedinstvena metodologija za procjenu šteta, gubitaka i potreba od nepogoda. Do tada, kako je precizirano završnim odredbama novousvojenog zakona, na snazi je Uputstvo o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, doneseno 1987. godine, u vrijeme SFRJ.&nbsp;
U zakonu koji je u Službenom listu objavljen 5. januara navodi se da će opštine dodjeljivati pomoć za nepogode koje su prouzrokovale štetu ili gubitak, u iznosu od najviše dva odsto ukupnih primitaka opštine za fiskalnu godinu. Za nepogodu koja je prouzrokovala štetu ili gubitak koji prevazilazi taj procenat, sredstva će se opredjeljivati iz državnog budžeta. Vlada će dodjeljivati pomoć za nepogodu koja je prouzrokovala štetu ili gubitak u iznosu većem od 10 odsto budžeta opština, a u izuzetnim okolnostima i za štetu manju od tog procenta.
Pravo na pomoć, pod istim uslovima kao i crnogorski državljani, imaju i stranci sa stalnim ili privremenim boravkom.
– Državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, organi lokalne uprave i drugi subjekti u vršenju poslova obnove i dodjele pomoći dužni su da hitno postupaju – piše u zakonu.
Štetu će cijeniti državna komisija, opštinske i preduzetne komisije, čiji će se članovi imenovati na četvorogodišnji period, a imenovana lica moraju imati sedmi nivo kvalifikacija obrazovanja.
Dodjela pomoći sprovodiće se na osnovu programa pomoći kojim se naročito utvrđuju način, mjere i kriterijumi za dodjelu pomoći, koji donosi Vlada.
Pozive građanima da prijave štetu i gubitke od vremenskih nepogoda objavljivaće opštine, a građani će imati rok ne kraći od 15 dana i ne duži od 60 da prijave štetu.
Finansijska sredstva za obnovu i dodjelu pomoći obezbjeđivaće se iz budžeta države i opština, donacija, priloga i poklona, primanja od zaduživanja, primanja od prodaje finansijske imovine, sredstava stalne budžetske rezerve, sredstava javnih preduzeća i drugih oblika organizovanja čiji je osnivač Crna Gora.

Stupio na snagu novi zakon, ali štetu i dalje procjenjuju po metodologiji iz 1987.

Milijarder i direktor platforme X, Ilon Mask, podnio je tužbu protiv OpenAI-a i Microsofta, tražeći do 134 milijarde dolara, jer su te kompanije, prema njegovim riječima, ostvarile "nezakonitu dobit", zahvaljujući njegovoj ranoj podršci startapu za vještačku inteligenciju.
Prema sudskom podnesku podnijetom, OpenAI je zaradio između 65.5 i 109.4 milijarde dolara, dok je Microsoft profitirao između 13,3 i 25,1 milijardu dolara od doprinosa Maska, koji je bio suosnivač OpenAI-a od 2015. godine.
Mask, koji je napustio OpenAI 2018. godine i sada vodi xAI sa konkurentskim četbotom Grok, tvrdi da je OpenAI prekršio njegovu osnivačku misiju u restrukturiranju u neprofitni entitet.&nbsp;
On je naveo da je Mask uložio oko 38 miliona dolara, što je činilo 60 odsto ranog finansiranja OpenAI-ja, pomogao u regrutovanju osoblja, povezivanju osnivača sa ključnim kontaktima i dao kredibilitet projektu.
OpenAI je tužbu nazvao "neosnovanom" i dijelom kampanje "uznemiravanja", dok je Microsoftov advokat rekao da nema dokaza da je kompanija "pomagala i podržavala" OpenAI.&nbsp;
Suđenje je zakazano za april pred porotom u Ouklandu, a Mask traži i kaznenu odštetu i druge sankcije, uključujući moguće zabrane, prenosi Tanjug.

Mask traži 134 milijarde dolara od OpenAI-a i Microsofta

16.01.
23:55h&nbsp;
Lako je biti ajvan, "ništa roba", fukara, mrzitelj svega, zloban. Prelako je biti glup.
Marifet je biti budala.
One (budale) su važne.
Nobelovac Hese se bavio njihovim značajem.
Kazao je da su potrebne. Kao mjesec. Kao sunce.
Jer dosta toga pokazuju. Da njih nema, kaže nobelovac, kako bi znali ko vrijedi, ko je pametan. Koga se kloniti.
I zaključuje da ih treba njegovati.
Što mi ne radimo.
Tako, jedan budalizam oko toga da država treba onako, reda radi ili ne reda radi, da uzme Bemax, kako reče ovaj sa titulom iz naslova, niko prenio nije.
Dobro, nije da nije niko, 99,99 medija - portala, nije konstatovalo rečeno.
A ja sam za tu ideju.
Ima logike.
Zakonita je.
Pametna.
I onda kada se sve završi - tigar umjesto tigra da bude, recimo, Bogdanović.
Budala da bude za mehanizaciju glavna.
Voli pare (tu i budala prestaje biti baš budala), često ih je apio, naročito poslije nezavisnosti.
Oslača se.
I budali.
P.S: Ima bitne razlike između pametnoga i budale. Pametni na više načina izražava dileme, zablude, pokvarenost.
Budala, sve to, uvijek na isti način.
P.S. 2: Slušajte Hesea, vi neki.
I gajite budale.

Gajite budale

Ministarstvo pravde objavilo je <a href="https://www.gov.me/clanak/javna-rasprava-nacrt-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-oduzimanju-imovinske-koristi-stecene-kriminalnom-djelatnoscu">program javne rasprave u odnosu na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću</a>.
Kako su rekli u tom resoru, ovim Nacrtom zakona unapređuje se efikasnost sistema privremenog i trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, prvenstveno kroz izmjenu člana 2 važećeg zakona kojom se omogućava oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću čija vrijednosti iznosi najmanje 50.000 eura i prije pravosnažnosti presude, to jest nakon potvrđivanja optužnice odnosno zakazivanja glavnog pretresa u skraćenom postupku. 
- Vezivanje mogućnosti podnošenja zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi za trenutak donošenja rješenja o potvrđivanju optužnice (odnosno u skraćenom postupku za trenutak zakazivanja glavnog pretresa) opravdano je budući da se tim procesnim radnjama utvrđuje postojanje formalnopravnih uslova za vođenje krivičnog postupka pred sudom - navedeno je u saopštenju Ministarstva pravde.
U skladu sa ovom izmjenom dodat je i novi član kojim se omogućava da se imovina koja je već zamrznuta oduzme po odredbama novog zakona, čim dođe do potvrđivanja optužnice.
- Na ovaj način omogućiće se da milionski vrijedna blokirana imovina organizovanih kriminalnih grupa ne čeka da se okončaju dugotrajni sudski postupci, već da se pravovremeno stavi pod kontrolu države i koristi za zaštitu javnog interesa - navedeno je u saopštenju.
Istovremeno, Ministarstvo pravde objavilo je <a href="https://www.gov.me/clanak/javna-rasprava-nacrt-zakona-o-dopunama-krivicnog-zakonika-crne-gore.">na javnu raspravu Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim se uvodi novo krivično djelo - Nezakonito bogaćenje u vezi sa vršenjem javne funkcije</a>. 
- Ovim krivičnim djelom uvode stroge kazne za javne funkcionere koji posjeduju imovinu očigledno nesrazmjernu svojim zakonitim prihodima. Nezakonito bogaćenje iznad 50.000 eura biće kažnjivo zatvorom, dok veće sume mogu donijeti i do osam godina zatvora, uz obavezno oduzimanje imovine, uključujući i onu stečenu preko povezanih lica - kazali su u Ministarstvu pravde.
Ove izmjene, kako ističu, šalju jasnu poruku - "posjedovanje nesrazmjerne imovine više neće biti tolerisano, a povjerenje građana u institucije mora biti zaštićeno".

Tag: koalicija-voljnih

Vučinić: Kroz Koaliciju voljnih produbila se dilema koliko Crna Gora iskreno daje podršku da se uspostavi mir u Ukrajini

Zelenski najavio sastanak "Koalicije voljnih"

Stupio na snagu novi zakon, ali štetu i dalje procjenjuju po metodologiji iz 1987.

Mask traži 134 milijarde dolara od OpenAI-a i Microsofta

Gajite budale

Imovina stečena kriminalom oduzimaće se prije pravosnažnosti presude, za nezakonito bogaćenje funkcionera i do osam godina zatvora

PRATITE TVe UŽIVO