Odluka o tome da li će koalicija "Za budućnost Crne Gore" nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije. Sa liderom NSD-a Andrijom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda u Crnoj Gori, izjavio je predsjednik DNP-a Milan Knežević.
Knežević je u emisiji "Oko" na RTS-u rekao da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.
Kao ključni razlog izlaska njegove stranke iz Vlade ponovio je odbijanje da se riješe "osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom".
- Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zadesili u Srbiji i ostali su bez državljanstva, da im to omogućimo - ističe Knežević.
Smatra da je odnos premijera Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u "ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine".
- Mi ni na koji način nismo dovodili u pitanje normiranje crnogorskoh jezika u Ustavu i tražili smo samo dopunu. Za tu dopunu dovoljno je bilo da glasaju dvije trećine poslanika u crnogorskom parlamentu, jer smo ustavne dogovore i političke dogovore imali i prije referenduma i kada se donosila ustavna povelja Srbije i Crne Gore, a za Zakon o zastavi i za Zakon o državljanstvu dovoljan je bio 41 poslanik. Što znači da ne postoji politička volja za sve ovo i mi smatramo da treba kroz drugi vid institucionalnog djelovanja da se borimo za ostvarenje naših ideoloških ciljeva - navodi Knežević.
On je poručio i da će do kraja februara predložiti u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava.
Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.
- Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dve trećine i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži i on nas je uputio na radne grupe - navodi Knežević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Knežević: Mandić i ja drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda

Koalicija “Za budućnost Crne Gore” sa zadovoljstvom konstatuje da je izvještaj Evropske komisije potvrdio ono što smo sve vrijeme tvrdili, a to je da bez našeg političkog saveza nema unutrašnje stabilnosti i evropskog puta, kazali su u toj koaliciji.
U ZBCG-u kažu da je trebalo samo nekoliko mjeseci nakon rekonstrukcije Vlade, da ministri i potpredsjednici iz redova te koalicije daju ključni doprinos kako bi ovaj izvještaj dobio pozitivnu ocjenu.
- I zato s pravom potenciramo pitanje koliko bi tek napredovala Crna Gora da nam od antievropskih struktura bivšeg režima nisu pravljene opstrukcije da ne udjemo u vladu nakon 30. avgusta - navedeno je u saopštenju te koalicije.
Vjeruju da bi Crna Gora već bila članica Evropske unije da su tada bili u vladi u punom kapacitetu.
- Zbog toga je veoma važno da elemente bivšeg režima koji su presvukli političke dresove osujetimo u njihovom naumu da blokiraju naš evropski put. Svi oni koji su bili sastavni dio prethodnog režima, ili nisu osjetili politčki barut borbe protiv Đukanovićeve diktature, najmanje su pozvani da govore o evropskom putu, jer su nas sve vrijeme vodili stranputicama totalitarizma, ili sa dalekih destinacija posmatrali naš politički sukob sa DPS-om. Uostalom, već smo ranije konstatovali da je Božija, ali i politička pravda da koalicija ZBCG uvede Crnu Goru u Evropsku uniju, jer svaki važan izazov zahtijeva odgovorne i hrabre državnike kojima su ova država i njeni građani na prvom mjestu, a to naši lideri svakako jesu - zaključeno je u saopštenju.

ZBCG: Izvještaj EK potvrdio da bez nas nema unutrašnje stabilnosti i evropskog puta

Nakon odlučujućeg napretka ostvarenog u protekloj godini, Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU - odnosno perspektivu koju Francuska odlučno podržava - poručili su u ambasadi Francuske u Podgorici odgovarajući na pitanja Portala ETV o inicijativi koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja.
Oni su istakli da je Francuska u poptunosti saglasna sa izjavom portparolke Evropske komisije (EK) Ane Pisonero - koja je rekla da bi zakon o stranim agentima, koji bi bio donijet u državi kandidatu za članstvo u EU, morao bi biti usklađen sa osnovnim vrijednostima Unije.
- U tom pogledu, od suštinskog značaja su konsolidacija vladavine prava i zaštita osnovnih sloboda - dodali su u francuskoj Ambasadi.
Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">u ambasadi Njemačke u Podgorici</a> su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi odgovarajući na naša pitanja.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD)</a> Portalu ETV su ranije kazali da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.
Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
I u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva</a> su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.
- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u odgovorima na pitanja Portala ETV.
<h2>Negativne posljedice na važan reformski zamah</h2>
Iz ambasade Italije Portalu ETV je juče rečeno da bi zakon o agentima stranog uticaja mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.
- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u <a href="https://etv.me/politika/ambasada-italije-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-bi-mogao-da-ima-negativne-posljedice-na-vazan-reformski-zamah-crne-gore">ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV</a>.

Anja Ivanović

Francuska ambasada: Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU

U ambasadi Italije u Crnoj Gori poručili su da bi zakon o agentima stranog uticaja, na čije je hitno predlaganje pozvala koalicija „Za budućnost Crne Gore“ predvođena predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.
- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - u ambasadi Njemačke u Podgorici su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">Portalu ETV su ranije kazali</a> da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.
Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
I u ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.
- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">odgovorima na pitanja Portala ETV</a>.

1250x600

Ambasada Italije: Zakon o agentima stranog uticaja bi mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah Crne Gore

Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat. Želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem.
To su iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva odgovorili na pitanja Portala ETV o hitnom pozivu proruskog i prosrpskog fragmenta vlasti - koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, na predlaganje donošenja zakona o agentima stranog uticaja. &nbsp;
Ovakvo zakonsko rješenje metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) su Portalu ETV kazali da su duboko zabrinuti posljedicama koje bi donošenje zakona o stranim agentima imalo na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
Ovakav zakon bi, upozoravaju u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.&nbsp;
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Osvrnuvši se na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon - u Ambasadi SAD kažu da nijesu vidjeli detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Preduslov za EU put su jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva</h2>
Ambasada Njemačke u Podgorici juče je u <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovoru na pitanja Portala ETV</a> pozdravila činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.&nbsp;
Na inicijativu ZBCG su reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a kolege ZBCG iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.
I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke odgovarajući na naša pitanja.
U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.

Ambasada UK o inicijativi ZBCG: Ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa putem evropskih integracija

Dali su ti da se igraš brojevima i procentima, crtaš gradove, iscrpio &nbsp;si sve populističke fore - poručio je predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog &nbsp;saveza Ivan Vujović premijeru Milojku Spajiću.
On je pitao Spajića kada će usvajiti DF zakon o stranim agentima.
- ... Da budemo još bliže &nbsp;EU. Dali su ti da se igraš brojevima i procentima, crtaš gradove, iscrpio si sve populističke fore. Partiju si strmoglavio i sada si do kraja zavistan od Mandića i DCG do prve krivine. Sam pao, sam potonuo - poručio je Vujović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).

Vujović Spajiću: Partiju si strmoglavio i sada si do kraja zavistan od Mandića i DCG do prve krivine

Ovo će biti kratka kolumna.
Zakon koji je predložila Nova srpska demokratija, srce koalicije Za budućnost Crne Gore i srce tame rusko-srpsko-mađarskog uticaja u CG je čista manevarska prevara jer su i sami inicjatori svjesni da se to neće i ne može desiti.
Ali, njih taj Zakon uopšte ne zanima, vjerujte mi.
Njih isključivo zanima Zakon o liberalizaciji sticanja crnogorskog državljanstva kako bi preko 120.000 ljudi iz Srbije steklo pravo glasa u CG i time se dugoročno omogućila njihova vladavina uz instalaciju trajnog srpskog uplitanja u unutrašnje stvari CG.
Takođe, bilo je preočigledno da ova nakaradna Spajićeva Vlada svira onako kako diriguje Andrija Mandić, pa je ta apsolutno cirkusantska inicijativa dobro došla da pokaže kako su PES i Demokrate drugačije od ZBCG i toboš proevropskije.
Apelujem na opoziciju i onaj dio Vlade koji smatram proevropskim iako su trenutno u četničko-populističkom kolu, da se spremaju za ozbiljne građanske proteste.
Zakon o dvojnom državljanstvu ne smije se dozvoliti ni u kojoj formi jer je to je pitanje opstanka Crne Gore.

Zakon o stranim agentima zapravo je Zakon o dvojnom državljanstvu

Sjedinjene Američke Države (SAD) duboko su zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi zakon o stranim agentima mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode, uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori - NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo - kazali su Portalu ETV iz američke Ambasade u Podgorici.
Fragment prosrpske i proruske vlasti - koalicija „Za budućnost Crne Gore“ - predvođena predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem inicirala je hitno donošenje zakona o agentima stranog uticaja. Ovakvo zakonsko rješenje metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
Ovakav zakon bi, upozoravaju u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - &nbsp;podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Osvrnuvši se na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon - u Ambasadi SAD kažu da nijesu vidjeli detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Preduslov za EU put su jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva</h2>
Ambasada Njemačke u Podgorici juče je u odgovoru na pitanja Portala ETV pozdravila činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.&nbsp;
Na inicijativu ZBCG su reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a kolege ZBCG iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.
I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.
U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.

Ambasada SAD: Duboko smo zabrinuti posljedicama koje bi donošenje zakona o stranim agentima imalo na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode

Ambasada Njemačke u Podgorici pozdravila je činjenicu da je inicijativa za hitno predlaganje zakona o agentima stranog uticaja naišla na široko odbijanje u političkoj javnosti.
To su poručili u odgovorima na pitanja Portala ETV o inicijativi koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.
Ovaj zakon je predložen po uzoru na one u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj, a zbog kojih su, između ostalog, te zemlje izolovane od demokratskog svijeta.
Na ovaj prijedlog proruske i prosrpske frakcije u vlasti reagovali su brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti su se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.
I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke odgovarajući na naša pitanja.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.
U razgovoru za Portal ETV programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović ranije je ocijenio da se ova inicijativa može smatrati nagovještajem uvođenja autoritarnih praksi kroz gušenje slobode mišljenja i odmazde prema neistomišljenicima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2222%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnagovjestaj-uvodenja-autoritarnih-praksi-i-odmazde-prema-neistomisljenicima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pritom, ova inicijativa je u potpunoj suprotnosti sa navodnim proevropskim opredjeljenjem koje Vlada ističe kao svoj prioritet. To je inicijativa inspirisana Putinovim pristupom vladanju, a vidjeli smo da je to u Rusiji za posljedicu imalo izolaciju ove države od demokratskog svijeta u kojem su nedopustive prakse surovih obračuna sa kritičarima i civilnim društvom - ustvrdio je Đukanović u odgovorima na pitanja Portala ETV.&nbsp;
Zakon o stranim agentima bio bi, podvukao je on, opasan put koji bi Crnu Goru udaljio od EU.

Njemačka ambasada: Pozdravljamo činjenicu da je prijedlog o zakonu o agentima stranog uticaja naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti

Najava koalicije “Za budućnost Crne Gore”; o zakonu koji bi nevladine organizacije označio kao “strane agenture”, nije samo neutemeljena, već predstavlja i opasno etiketiranje organizacija koje godinama rade u interesu građana, a ne stranih interesa, ocijenili su u nevladinoj organizaciji Juventas.
U Toj NVO kažu da ovakve tvrdnje dolaze od političkih subjekata koji su svoju dugogodišnju privrženost i koketiranje sa državnicima regiona jasno demonstrirali kroz dugogodišnje političke odnose i zajedničke inicijative.&nbsp;
Inicijativa je, ističu, još jedan jasan pokazatelj ultra desnog djelovanja, te stranog uticaja koje je usmjereno protiv ljudskih prava, i to onih kategorija društva koje su najugroženije.
- Dosadašnje djelovanje povezanih grupa je dokazano povezano sa stranim uticajima, radikalnim miješanjem ruske i srpske pravoslavne crkve u državna pitanja, te političkih, ekonomskih i društvenih subjekata koje su povezani u neformalni pokret protiv ljudskih prava. Veoma je znakovito da su njihove mete osim manjina najčešće žene, slobodnomisleći građani, i naravno, nevladine organizacije - saopšteno je iz Juventasa.
Poručuju da njih ne može kontrolisati niti im dirigovati iko ni unutar, a ni van granica Crne Gore.
- Naš rad se temelji isključivo na interesima građana i univerzalnim vrijednostima demokratskog društva. Upravo zato odbacujemo svaki pokušaj diskreditovanja NVO sektora, smanjenja prostora za naš rad, jer je naš jedini cilj unapređenje društva u kojem svi akteri moraju biti odgovorni, uključujući i političare koji se povode za stranim direktivama, dok u isto vrijeme vrše vlast u Crnoj Gori i uživaju u benefitima svpg veoma povlašćenog položaja. Ovu inicijativu ocjenjujemo kao strah od kontrole i kritike građana i građanki, koju bi u potpunosti ukinuli i stvorili autoritarni režim podređen ličnim i partijskim interesima - poručuju u Juventasu.

Juventas o prijedlogu ZBCG: Realizatori stranog uticaja u Crnoj Gori žele da zastraže slobodnomisleće građane

Poljski Centralni istražni biro je na međunarodnom aerodromu u Varšavi uhapsio 32-godišnjeg državljanina Crne Gore na osnovu evropskog naloga Litvanije za hapšenje pod optužbom da je u toj zemlji špijunirao za Kinu, javlja danas poljski javni tv servis TVP.info.
Po saznanjima vlasti u Viljnusu, taj muškarac je od februara 2023. godine nelegalno prikupljao za Kinu informacije na teritoriji Litvanije.
Tužilaštvo je tražilo da mu se odredi pritvor od sedam dana.
Poljsko Tužilaštvo je danas saopštilo da je 9. februara uhapšen i jedan državljanin Bjelorusije koji je špijunirao za bjeloruske obavještajne službe.
Njega terete da je od juna 2024. do februara ove godine prikupljao informacije o kritičnoj infrastrukturi u Poljskoj, Litvaniji i Njemačkoj, a uhapšen je zahvaljujući saradnji njihovih policija.
Njemu je određen pritvor od tri mjeseca i po poljskim zakonima mu prijeti pet godina zatvora.
Poljski analitičari podsećaju da je tokom rata Rusije protiv Ukrajine 2022. godine iz zemalja Evropske unije protjerano 700 ruskih diplomata za koje su službe bezbjednosti ocijenile da su najvjerovatnije agenti pod pokrićem diplomatskog statusa.
Potom su prikupljanje informacija za Rusiju o kritičnoj civilnoj i vojnoj infrastrukturi i sabotaže preuzeli civili iz raznih zemalja, čak i Južne Amerike, vrbovani i plaćani za "jednokratnu upotrebu".

Crnogorski državljanin uhapšen u Poljskoj, Litvanija ga traži zbog sumnje da je kineski špijun

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovao je na Segmentu na visokom nivou 61. sesije Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija u, kako se iz tog ministarstva ističe, veoma važnom trenutku za multilateralizam i u godini kada Savjet obilježava dvije decenije postojanja, a Crna Gora 20 godina obnove nezavisnosti.
Ministar Ibrahimović je istakao da principi Povelje UN – suverenitet, teritorijalni integritet, ljudska prava i mirno rješavanje sporova – ne mogu biti primjenjivani selektivno, već da su temelj mira, stabilnosti i međunarodne bezbjednosti.&nbsp;
- Potvrdio sam nedvosmislenu podršku Crne Gore multilateralizmu, univerzalnosti ljudskih prava i međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima, odgovornosti i zajedničkim vrijednostima- poručio je Ibrahimović iz Ženeve.
Sastao se sa predsjednikom Savjeta za ljudska prava Suriodipurom, predsjednicom Generalne skupštine UN Berbok, visokim komesarom UN za ljudska prava Turkom i visokim komesarom UN za izbjeglice Salihom, sa kojima je razgovarao o neophodnosti multilateralne saradnje, jačanju djelotvornosti i efikasnosti UN sistema i njegovoj reformi u složenim međunarodnim okolnostima i uslovima kontinuiranog podrivanja međunarodnopravnog poretka.
- Osim izuzetne saradnje sa Kancelarijom visokog komesara Turka, posebno sam istakao značaj saradnje u humanitarnim pitanjima i rješavanju stanja raseljeništva, te sam pozdravio višedecenijsku podršku UNHCR-a Crnoj Gori. Crna Gora je posvećena pružanju konstruktivne podrške i partnerstvu u očuvanju ljudskih prava i stabilnosti u našem regionu, i pouzdan međunarodni partner- poručio je Ibrahimović.

Ibrahimović učestvovao Segmentu na visokom nivou 61. sesije Savjeta za ljudska prava UN-a u Ženevi

Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom, ocijenio je u intervju za<a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/rutovic-covjek-je-postao-rob-tehnologije-5338796"> ''Dan'' </a>Željko Rutović, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koji je autor knjige "Ukidanje čovjeka".
U svojoj najnovijoj knjizi "Ukidanje čovjeka", kako ste i sami rekli, dramatičnog naslova, razmatrate gubitak mnogih čovjekovih svojstava pod uticajem sve savršenijih digitalnih tehnologija. Je li, zaista, čovjek ugrožen kao vrsta i pretvara li se u roba umjesto da bude gospodar onoga što je ipak stvorio njegov um?
– Dramatizaciji fenomena, prakse i iskustva, pa time i samog naslova knjige doprinio je sam čovjek. Konačno, riječ je o procesu u kojem čovjek sve češće svjesno sudjeluje. Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom. U tom duhu današnjeg dominantno supermašinskog poretka, živimo stvarnost koja urušava čovjekovu autonomnost, slobodu, privatnost, misao i dostojanstvo. Sumarno, u svijetu tehnosfere čovjek nestaje kao subjekt, on nestaje u svojoj osnovnoj temeljnoj strukturi postojanja – u kritičkoj percepciji, sjećanju, jeziku, tjelesnosti i duhovnosti. U vremenu vještačke inteligencije, velikih baza podataka, postbiologije, digitalnog nadzora, automatizacije, algoritama, primjera čovjekove erozije i njegovog samoukidanja je mnogo, što upućuje da svjedočimo kraju epohe čovjeka kao misaonog, slobodnog bića, tj. prelaska u novu paradigmu postčovječanstva, koja kroz razne oblike socio-tehno inženjeringa podriva samu suštinu čovjekovog bića. Konačno, stiče se utisak da u dobrovoljnosti samoukidanja današnji čovjek u svemu tome gotovo neprirodno uživa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1147px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 167.364%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstatic.dan.co.me%2Fimages%2Fslike%2Fnew%2F2026%2F02%2F23%2F2057287.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ni istina nije što je nekada bila. Ona se relativizuje, a često i falsifikuje. Njom se i manupiliše, za šta su posebno pogodne nove tehnologije. Da li su novinari, i kad su najbolji i najprofesionalniji, dovoljni da stanu u njenu zaštitu. Šta je, recimo, sa intelektualcima?
– Svjedoci smo temeljne krize istine i njene ubrzane relativizacije. Radikalizacije relativizacije, i to na svim nivoima, tako da je u ontološkom značenju malo kome potrebna, pa time ni onom što se naziva savremena demokratija. I eto postistine koja će kreirati ne samo javno mnjenje, no i nadzirati sjećanje, pamćenje, istoriju. Konačno, vidljivo je da istina postaje relativna, potrošena, anahrona i prilagodljiva. Obmana, zamjena stvarnosti i kreiranje parastvarnosti u današnjem svemedijskom tehnološkom dobu dezavuisali su koncept, filozofski sistem, paradigmu, vrijednost i semantički sadržaj istine. Kada istina nije jedna, onda sve postaje tzv. istina ili postistina, koja očito oslobađa etičke odgovornosti. Otuda i pitanje kome je u haosu virtuelne realnosti, sveopšte propagande i manipulacije (ne)potrebna istina. 
&nbsp;
Hronika istraživačkog novinarstva je svijetli istorijski civilizacijski biljeg koji razotkriva mnoge teme koje bi ostale duboko zapretane da nema te kontrolne uloge plemenite novinarske misije.
No, novinari nijesu i jedini i dovoljan štit u zaštiti istine. Da bi bila djelatna, ona mora biti način življenja, kulture, misli, etike, vrijednosti i duha svih slojeva društva, svakog čovjeka ponaosob. U ovom duhu, nažalost, svjedočimo krizi intelektualne odgovornosti. Generalno govoreći, današnji intelektualci sve su manje kreatori javnog mnjenja, što od antičkog doba bijaše princip i misija intelektualnog sloja. Tek, intelektualci, uživajući u komforu ćutnje i tišine, danas se sve više prilagođavaju datoj stvarnosti, gubeći na taj način uzvišene principe kritičkog mišljenja istine i slobode, konačno izgubivši time i onu Jaspersovu metafizičku odgovornost.
Kad pominjemo novinarstvo, moramo reći i da su mu digitalne tehnologije neslućeno pomogle i približile ga auditorijumu, ali su mu istovremeno i odmogle, a tek ćemo saznati koliko. Kako ubijediti današnjeg čovjeka da pravila novinarstva moraju ostati ista i da se tehnolije moraju prilagoditi njima, a ne obrnuto, što je danas nerijetko slučaj?
– Tehnološka digitalna revolucija i njeni "pametni" alati, velike baze podataka, algoritmi i vještačka inteligencija donijeli su novu etapu u razvoju novinarstva. Kako kažete, te tehnologije jesu pomogle, ali i, rekao bih, mnogo više otvorile problemsku ravan fenomena manipulacije, propagande, lažnih vijesti, brisanja granica između čovjeka i mašine, istine i iluzije, slobode i kontrole. Tehnologija nije neutralna, ona ostavlja posledični rukopis u okviru kojeg našim kognitivnim moćima, kritičkim spoznajama i socijalnim iskustvom novinarstvo moramo doživjeti u svjetlu njegove civilizacijske misije, a nikako kao produžetak digitalnih proteza – proizvoda, kao alata totalizacije simulacije i u njoj projektovanog modelovanja čovjekovog ponašanja, a time i unificiranog, nadziranog mišljenja. Odbrana temelja novinarstva u krajnjem je odbrana čovjeka, njegovog dostojanstva, misli i slobode.
Nova epoha života
Da li će čovjekov humanizam preživjeti, ili će i njega, kao i mnoge odlike čovjekove ličnosti, progutati sve agresivniji konzumerizam, odnosno logika da je u novcu sve i da nema toga što se njime ne može kupiti?
Nema dileme da je danas na sceni nova paradigma, nova epoha života, čovjeka i društva, gdje je u okviru "korporativnog neofeudalizma" čovjek broj i gotovo ništa više. On više kritički ne promišlja o sebi i svijetu oko sebe; on je modeliran i programiran potpunom digitalnom kontrolom, u okviru koje um ne djeluje na logosnim principima sumnje, provjere i činjenične datosti.
Iz tog lavirinta novotehnološko-konzumerističke stvarnosti, gdje je on samo broj u okviru svijeta velikih baza podataka, te gdje je kapital neupitni arbitar moći, teško se može govoriti o humanističkom ozdravljenju.
Konačno, na širem planu čovjek današnjice je kontrolisani objekt kome se fazno i ciljano oduzimaju arhetipi njegovog tradicionalnog bića koji su ga činili bićem misaonosti, kritike, ljudskosti i empatije. Jeste, čovjek se dobrovoljno pasivizirao pod sjajem njegove nove "titule" homo konzumensa.
Kako reče Kant, "sloboda boli, u ime dužnosti", pa u tim riječima treba tražiti današnje svjesno odricanje od slobode, kao stava, kritike i otpora onome što je za otpor. Tek operacija je uspjela: čovjek je sve manje kritičko, humanističko i empatično biće, a sve više konzumerističko biće uljuljkano u spektaklu društvenih mreža, što, između ostalog, i jeste korak do njegovog samoukidanja, u čijim procesima tehne nosi ubjedljivu prevagu nad logosom.
Kao što se sve više govori o postistini, na isti način se govori i o postdemokratiji, što će reći da je danas stvarne demokratije sve manje. Otuda i pitanje, koje ste i sami na jednom mjestu postavili: da li demokratski mandat podrazumijeva i neetičnost politike?
– Globalni procesi relativizacije i dekonstrukcije temeljnih pojmova slobode, istine, etike, čovjeka, radikalno, pod uticajem raznih oblika moći, transformišu tradicionalne koncepte, ideje i prakse politike i demokratije. Doživljena sve više kao borba za nekontrolisanu moć, današnja politika ubrzano gubi načela javnog interesa, te kao takva postaje izraz partikularnih interesa u čijoj biti više nijesu važni ideološko-programski koncepti. Oni postaju fluidni, promjenjivi i nebitni za današnje dominantne postpolitičke prakse, u čijoj je osnovi medijska spin propaganda, manipulativni informaciono-korporativni inženjering i mitološko-populističke mantre.
Izraz takve stvarnosti u kojoj prevagu nosi politička tehnologija, a ne ideologija, zakonito rezultira snažnom krizom osnovnih demokratskih principa, na čijoj tradiciji i temeljima je izrasla civilizacija ljudskih prava, sloboda i progresa čovječanstva. Konačno, danas na širim prostorima svjedočimo krizi kako osnovnih etičkih političkih postulata, tako i krizi osnovnih demokratskih instituta, odnosno same demokratije kao razborito racionalnog oblika političke vladavine. Očito je da elite društva – političke, akademske, naučne, medijske – ne uspijevaju pronaći adekvatan odgovor na izazove, probleme i prakse koje se umnožavaju u postdemokratiji u okviru koje se "rastapa" kako suština izvornog demokratskog, tako i samih osnova stabilnosti i nužne društvene kohezije, u odnosu na brojne izazove ovog vijeka koji traže kako elementarni konsenzus svih subjekata društva, tako i etičke osnove i principe odgovorne demokratske vlasti.

Rutović: Čovjek je postao rob tehnologije

U godini kada treba da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja i sprovedemo istinske reforme, političke partije još jednom pokazuju da im promjena izbornih zakona nije prioritet, kazala je savjetnica Predsjednika Crne Gore za javne politike Marija Vesković.
- Zastoj u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kao i činjenica da produženje njegovog mandata nije obezbijeđeno na vrijeme, nije proceduralna greška- istakla je Vesković.
Kako smatra, to je poruka koja kaže da ne postoji stvarna politička volja da se sprovedu korjenite izborne reforme.
- Kao članica radne grupe koja je formirana sa ciljem izmjene zakona o izboru odbornika i poslanika, u tzv. „drugom krugu“ izmjena, mogu da potvrdim da je u poslednjih šest mjeseci održana samo jedna sjednica, i to konstitutivna. To pokazuje da poslanici nijesu suštinski zainteresovani za izbornu reformu, a posebno za otvorene izborne liste. Osim deklarativne podrške, nema niti jednog konkretnog koraka koji bi pokazao da će se takvo rješenje zaista naći u zakonu. Umjesto rada, imamo zastoje i odlaganja- podsjetila je Vesković.
To što predlog Predsjednika za raspisivanje referenduma za uvođenje otvorenih izbornih lista stoji više od dva mjeseca u proceduri, bez izjašnjavanja, dodaje Vesković, takođe je poruka građanima da će se ono što jača njihov glas uvijek držati po strani.
- Ako se ključne reforme stalno pomjeraju, a jedino oko čega nema čekanja ni pregovora bude povećanje izdvajanja novca za političke partije, onda je razumljivo što građani sumnjaju u iskrenost obećanja o „otvaranju“ izbornog sistema- naglašava.
Vesković upozorava da, ako je moguće usvojiti desetine zakona za manje od dva sata, onda je moguće i donijeti odluku o produženju rada Odbora i nastaviti reformu bez odlaganja. Kada se nešto hoće, nađe se i vrijeme i većina. Kada se nešto ne želi – uvijek se nađe izgovor.
Ovo je trenutak, kako ističe, u kojem se mora pokazati politička zrelost i dosljednost obećanim reformama.
- Zato pozivam poslanike da u što kraćem roku nastave sa radom na izbornoj reformi i iskoriste preostalo vrijeme koje imamo na raspolaganju kako bi građani mogli da već na sledećim izborima 2027. godine glasaju za ljude imenom i prezimenom- poručila je savjetnica Predsjednika.

Tag: koalicija-za-buducnost-crne-gore