Mimoilaženja unutar parlamentarne većine, kojima je javnost juče svjedočila u Skupštini, nijesu programska ili politička. Riječ je, kako ocjenjuju politikolozi, o interesnim mimoilaženjima, koja će se, kako očekuju, završiti tako što će premijer Milojko Spajić popustiti i redigovati svoje stavove u korist koalicionih partnera. Premijer, kako dodaju sagovornici TV E, u političkom smislu nije pokazao sposobnost da upravlja izvršnom vlašću, već podliježe pritiscima manjih koalicionih partnera.
<h2>Šutnja PES-a</h2>
Pokazatelj problema u parlamentarnoj većini ili još jedno povlačenje PES-a pred, po broju mandata znatno slabije, ali po političkoj vještini, očito nadmoćnije koalicije "Za budućnost Crne Gore". O budućnosti vladajuće koalicije iz PES-a nijesu htjeli da daju izjavu za Televiziju E - odlučili su se za šutnju. Tako su ćutali i juče u Skupštini.
- Nažalost, kolege poslanici iz Bošnjačke stranke i dio poslanika iz PES-a – nije ispoštovao dogovor. I nije nam ni saopštio da neće glasati za ovaj predloženi Zakon o amnestiji - kazao je juče u parlamentu lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
Prilikom glasanja, obje strane su ostale na suprotstavljenim pozicijama: nekoliko poslanika PES-a se nije pojavilo u sali tokom glasanja o Zakonu o amnestiji, nekoliko poslanika iz Mandićeve i Kneževićeve stranke nijesu dali glas za Zakon o porezu na dobit privrednih društava. Andrija Mandić, neformalni a stvarni vođa parlamentarne većine, odmah je zaprijetio da će preispitati ranije dogovore i partnerstva sa Spajićevim Pokretom Evropa sad. 
- Kao što treba i da ispitamo i preispitamo kolege iz PES-a, sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije, ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno, politika je takva - kazao je Mandić na jučerašnjem zasijedanju.
Prethodno je Mandić vrlo jasno i javno izdvojio premijera Spajića u odnosu na ostale poslanike PES-a. 
- Kolega Knežević i ja smo danas imali sjajne razgovore sa predsjednikom Vlade i predsjednikom PES-a, gospodinom Spajićem – radi se o jednom mladom, darovitom političari i žao mi je što mnogi ne razumiju, čak i u njegovoj stranci, u njegovom poslaničkom klubu... - istakao je on.
<h2>Otkazivanje poslušnosti</h2>
Izjave Mandića i Kneževića amnestiraju Spajića i ukazuju da je dio poslanika PES-a otkazao poslušnost. Prema informacijama Televizije E upravo im je to objašnjavao i premijer Spajić tokom susreta, pravdajući se da je neposlušnost nekih poslanika PES-a rezultat velikog pritiska opozicije, prvenstveno Demokratske partije socijalista koji su navodno prijetili obustavom rada skupštinskih službi. 
Drugi izvori iz parlamentarne većine ukazuju da mimoilaženja u parlamentarnoj većini nijesu na nivou ideja već isključivo interesa i da zato - kao rezultat ucjenjivanja - nijesu izglasana dva zakona koje su dvije strane predložile juče u parlamentu. 
Politikolozi su saglasni da su interesi ključni motiv jučerašnjih tonova u Skupštini, nakon što dio poslanika PES-a i Bošnjačke stranke nije podržao Zakon o amnestiji, koji je predložio Milan Knežević. 
- Očekujem da, narednih nedjelja – na bazi iskustva – u odnosu onoga što radi predsjednik Parlamenta i predsjednik DNP-a – Mandić i Knežević – da Spajić opet popusti i da rediguje svoje stavove. Jednostavno, Spajić u političkom smislu jednostavno nije pokazao sposobnost da drži liniju upravljanja izvršne vlasti već, kad god dođe u neku vrstu problema – on posustaje pod pritiscima manjih koalicionih partnera - ocijenio je politički analitičar Danilo Kalezić.
Kalezićev stav ne dijele u Demokratskoj partiji socijalista iz koje je poručeno da je riječ o izbiljnom raskolu unutar parlamentarne većine i da je javnost svjedočila ponižavanju poslanika PES-a od strane Andrije Mandića. 
Pitanje je, međutim, čak i da ima ozbiljnijih mimoilaženja u parlamentarnoj većini, da li će doći do vidljivijeg političkog sukoba jer - kada je riječ o interesima - takav rasplet ne bi odgovarao ni Spajiću koji je na čelu izvršne vlasti, ali ni Mandiću koji kontroliše zakonodavnu vlast i značajno utiče na poteze Vlade Crne Gore.

Marija Mitrović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kriza vlasti zbog interesa - ne politike, Spajić podliježe pritiscima manjih partnera

Kao dio predizborne kampanje zahuktava se predstava za javnost koalicionih partnera, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Mugoša je rekao da jedni izborom i forsiranjem poznatih tema žele da učvrste svoje biračko tijelo jer im se politika decenijama svodi na njih.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Flakovic-ako-je-neko-redefinisao-odnos-prema-koalicionom-sporazumu-i-barometru-26-neka-preispita-ucesce-u-vladi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Drugi, kako kaže, tzv.oponiranjem žele da vrate izgubljeno biračko tijelo koje je iznevjereno po mnogo osnova i na državnom i na lokalnim nivoima.
- A onda će nakon izbora opet zajedno i to je veoma važno da gradjani znaju kad budu glasali. Naravno, uz to kreću i obećanja koja će se mjeriti km novih puteva, milijardama i milionima novih investicija i sl. - poručio je Mugoša na mreži X.

Portal ETV

500x500

1084x550

Mugoša: Zahuktava se predstava za javnost koalicionih partnera

Bugarska od 1. januara uvodi euro i tako će postati 21. zemlja u eurozoni.
Kreatori politike u Briselu i Sofiji nadaju se da će to podstaći bugarsku ekonomiju i učvrstiti njenu prozapadnu putanju, prenosi Capital.ba.&nbsp;
Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Lajen rekla je da će zahvaljujući euru Bugarska imati više trgovine, investicija i kvalitetnih poslova i realnih prihoda.
&nbsp;Tokom nedavne posjete Sofiji, komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da je taj potez ključan u vrijeme rata Rusije sa Ukrajinom, rastućih geopolitičkih tenzija i globalne ekonomske neizvjesnosti, što su faktori koji ističu važnost evropskog jedinstva.
&nbsp;- Većina evropskih zemalja, uključujući Bugarsku, suviše je mala da bi sama oblikovala današnji svijet. One mogu da dobiju neophodnu težinu samo potpunom integracijom u veće političke i ekonomske strukture EU - rekao je Dombrovskis.
&nbsp;Gardijan piše da su, uprkos naglašenim prednostima, Bugari daleko od ujedinjenja. Nedavno istraživanje Ministarstva finansija pokazalo je da je 51 odsto građana bilo za ulazak u zonu jedinstvene valute, a 45 odsto protiv.

Bugarska od 1. januara uvodi euro

Nadam se i pretpostavljam da bi za bilo kog građanina Crne Gore samo saznanje da u našoj maloj zemlji živi 38 supermena i da će ih biti još bila prelijepa vijest, preciznije vijest koja budi nadu i donosi radost. Dobro, možda ne supermena kakve pamtimo iz filmova, ali svakako 38 superljudi koji imaju svoje supermoći. Dok supermen kakvog mi pamtimo leti, naši superljudi ne rade ništa.&nbsp;
Takođe, za razliku od supermena koji potpuno volonterski spašava planetu zemlju, naši superljudi su za svoje supermoći - da ništa ne rade, baš dobro plaćeni. Naši superljudi imaju i posebno ime, zovu se akademici. Njihova supermoć - ne raditi ništa, prema riječima predsjednika Stankovića, leži u obavezi da pruže "naučno utemeljeno mišljenje kada ga zatraže najviši državni organi - Skupština, Vlada ili Predsjednik države", a kako najveći državni organi nisu spremni da se suoče sa njihovim autoritetom i iz tog razloga im se ne obraćaju za naučno mišljenje, što u nastavku svog govora tvrdi predsjednik, naši superljudi ne osjećaju obavezu ili bar ljudsku potrebu da se obrate povodom važnih društvenih pojava. Tačnije, ne osjećaju potrebu da bilo što rade izuzev na primjer organizacije izložbi i koncerata kojima "oblikuju društvo bez ulaženja u blato svakodnevnice". Tako su u 2025. godini organizovali četiti izložbe i šest koncerata.&nbsp;
Sa druge strane, mi koji živimo u blatu svakodnevnice i te kako imamo obaveze prema našim superljudima. Samo u 2026. godini naše obaveze prema njima iznose 3 miliona i 100 hiljada eura. Naše obaveze prema superljudima i njihovoj supermoći da ne rade ništa u interesu države Crne Gore su i ranije bile ogromne i mi smo ih redovno ispunjavali. Sagradili smo im zgradu vrijednu 10 miliona eura. Dalje, više od pola vijeka, kako sami kažu, redovno im plaćamo samo pripadanje organizaciji koja nema obavezu da bilo šta radi ukoliko im se ne obrate najviše državne institucije! Iz ovog kratkog opisa odnosa "superljudi-ljudi iz blata" možemo zaključiti da ne postoji i ne može postojati očiglednijeg primjera sistemske korupcije od primjera odnosa Država Crna Gora - Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.&nbsp;
Dakle, članovi CANU iskažu svoje godišnje potrebe Vladi Crne Gore, Vlada Crne Gore te potrebe za novcem članova CANU prikaže kroz prijedlog budžeta, Skupština Crne Gore glasovima delegata usvoji prijedlog budžeta. U budžetskoj godini za koju je dat novac članovima CANU, Vlada i Skupština ih ne pitaju ništa, ovi baš iz tog razloga i ne rade ništa, a građani iz blata svakodnevnice sve to plaćaju. I nažalost ne plaćaju malo. U budžetu CANU za 2026. godinu samo za mjesečne zarade 38 akademika-superljudi plaćamo milion i 700 hiljada eura, što iznosi 3.700 eura mjesečno po superčovjeku.&nbsp;
Superljudi osim ovih naravno imaju i svoja druga primanja - plate, penzije, prihode sa univerziteta i drugih budžetskih jedinica. Ono što je interesantno - izborili su se da nemaju obavezu prijavljivanja prihoda i imovine Agenciji za sprečavanje korupcije. Iako je u cijeloj ovoj priči novac moguće i najmanji problem, zahtijevam od predsjednika i sekretara CANU koji su se obratili javnosti,da daju dobar primjer ostalim članovima i javno objave svoje godišnje prihode. Za crnogorsko društvo mnogo veći problem, od novca koji dobijaju, ustvari je činjenica da za njih, kako sami kažu, događaji kao što su do sada neviđena tragedija u slučaju dva masovna ubistva na Cetinju, događanja 5. septembra 2021. godine takođe na Cetinju, smjena 200 direktora škola u Crnoj Gori, Temeljni ugovor kojim je oteta kulturna baština, ogromna imovina i ugrožen ustavni poredak države Crne Gore, pomjeranje planina snagom vjere, veličanje četničkog pokreta, revizija crnogorske istorije sa početka 20. vijeka, najave izmjena Ustava Crne Gore, ekonomsko podrivanje države, nisu teme koje "zadiru u dugoročnu sudbinu države, kulture i nauke" i samim tim nisu razlog za bilo kakvu reakciju.&nbsp;
Još gore od toga, naši superljudi priznaju da ne mogu postići konsenzus oko ovih pitanja, dakle priznaju da se čak ni između sebe, iza zatvorenih vrata, u tajnosti odaja koje smo im mi građani sagradili, ne mogu dogovoriti da li su po ovim pitanjima "ugroženi temelji naučne istine, istorijskih činjenica i kulturnog identiteta", kako sami kažu. Upravo ovakvo priznanje o nemogućnosti postizanja konsenzusa oko ovih pitanja naše superljude pretvara u supermanipulatore.&nbsp;
I da vas naučim nešto gospodo. U demokratskim zemljama akademici nemaju apanaže. Članstvo u akademiji je čast, ne pozicija koja se plaća. Vi koji ne radite ništa višestruko ste bolje plaćeni od, neću reći kardiohirurga, hajde da kažem premijera. Pokažite bar malo dostojanstva, odreknite se sinekura, uvedite projektno finansiranje, prenesite novac mladim istraživačima i naučnicima, prestanite sami sebe da plaćate po više osnova. I prijavite te prihode.
(Autor je kardiohirurg, direktor Centra za kardiohirurgiju i predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti)

Supermeni

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva planira da pokrene program "godina za pauziranje" (gap year - pauza između školovanja) koji bi maturantima i studentima omogućio da steknu iskustvo u Vojsci, Kraljevskoj mornarici ili RAF-u bez dugoročne obaveze.
Vojni rok je namijenjen osobama mlađim od 25 godina i dio je napora da se riješe dugoročni problemi sa regrutovanjem i zadržavanjem kadra u oružanim snagama Ujedinjenog Kraljevstva.
Prijave za prvu grupu od 150 regruta otvaraju se na proljeće, uz planove da se taj broj poveća na 1.000 mladih ljudi godišnje.
Program će biti plaćen, ali zvaničnici još nisu objavili visinu plate.
Ministar odbrane Džon Hili rekao je da će program mladima ponuditi „nevjerovatne vještine i obuku“. Međutim, konzervativci su kritikovali mali broj regruta.
Regruti u okviru programa „gap year“ neće biti raspoređivani u aktivne operacije, a sadržaj kurseva se, kako se navodi, još razvija.
Regruti bi trebalo da dobiju 13 nedjelja osnovne obuke u okviru dvogodišnjeg angažmana, dok bi program u Mornarici trajao godinu i pružao opštu obuku za mornare.
Program RAF-a je manje razrađen.
U okviru posebnog programa, Vojska trenutno nudi 30 „gap year“ mjesta za mlade prije, tokom ili neposredno nakon univerziteta, i to samo za one koji razmatraju oficirsku obuku – iako se u prošloj akademskoj godini prijavilo manje od 10 ljudi.
Očekuje se da novi program „gap year“ bude otvoren za širi krug kandidata.
Ministarstvo odbrane (MoD) saopštilo je da će oni koji se pridruže programu učiti vještine liderstva, timskog rada i rješavanja problema, koje će ih pripremiti „za cijeli život“, bez obzira na to da li će nastaviti karijeru u oružanim snagama ili ne.
Zvaničnici se nadaju da će program privući širi spektar ljudi u oružane snage i da će neki odlučiti da ostanu i nastave vojnu karijeru.
Program „gap year“ u Ujedinjenom Kraljevstvu dio je niza prijedloga za povećanje broja ljudi sa vojnim iskustvom. Vlada se takođe nada da će povećati broj kadeta za 30 odsto.
Druge evropske zemlje – poput Francuske i Njemačke – nedavno su ponovo uvele neki oblik dobrovoljne nacionalne službe.

Ujedinjeno Kraljevstvo će ponuditi vojnu "godinu za pauziranje" kako bi povećalo broj regruta

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili da na dionicama na sjeveru ima poledice.
&nbsp;Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu R-17 na dionici Čevo - Ridjani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
&nbsp;Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
&nbsp;Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
&nbsp;Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Krtolska raskrsnica - Budva - Petrovac, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni od osam do 17 sati zbog radova.

Oprezno na sjeveru zbog poledice

Studenti u blokadi danas organizuju širom Srbije akciju pod sloganom „Raspiši pobjedu“ tokom koje će prikupljati potpise za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, a građani će tu inicijativu moći da podrže u više od sto opština i gradova, na skoro 500 štandova.
Prema posljednjim dostupnim podacima, potpisi će se prikupljati u 113 mjesta na 491 štandu.&nbsp;
Pored većih gradova, poput Beograda, Niša, Novog Sada i Kragujevca, na spisku su i brojna manja mjesta od sjevera do juga zemlje.
- Dođi da zajedno raspišemo pobjedu! Potpiši odluku! Ostavi nam kontakt, a mi ćemo ti redovno slati obavještenja o našem djelovanju i uputiti te kako možeš da postaneš aktivni učesnik ove borbe. Budi kontrolor. Učestvuj u podizanju svijesti u svojoj okolini. Od nedjelje nastavljamo zajedno - poručii su studenti.
U Beogradu je od 10 sati na Sudentskom trgu najavljen i "Novogodišnji bazar" sa programom za djecu i štandovima za donacije, koji će biti otvoreni do 20 sati, a građani su pozvani da donesu ukrase za kićenje zajedničke jelke, ali i poklone - slatkiše, grickalice i igračke, koje će studenti dijeliti potom širom Srbije.

Srpski studenti u akciji "Raspiši pobjedu": Građani daju potpise za izbore na skoro 500 lokacija

Eagle Hills udružio je snage sa italijanskom Coimom kako bi bivše kasarne Guido Reni pretvorili u živahni urbani centar, koji će kombinovati stanovanje, studentski život, luksuzne hotele i javne prostore za zajednicu. Prema izvještaju Arabian Gulf Business Insight, projekt revitalizacije bivših kasarna Guido Reni obuhvata pet hektara i 23 nekadašnja industrijska objekta. Planirana investicija iznosi 400 miliona eura (oko 463,3 miliona dolara) i predviđa razvoj stambenih jedinica, studentskog doma, hotelskih sadržaja, trgovina, kao i javnih prostora za zajednicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091248_0edabad443bdda3377811b79a28d19e2f3a8554b76e5c9fc76c9438ea7bc4820.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251228091248_0edabad443bdda3377811b79a28d19e2f3a8554b76e5c9fc76c9438ea7bc4820" data-rendition-name="original" width="1536" height="814" loading="lazy" alt="Glavne znamenitosti u blizini bivše kasarne Guido Reni"> <figcaption>Glavne znamenitosti u blizini bivše kasarne Guido Reni(Photo: COIMA)</figcaption> </figure>  Projekat u Rimu nadovezuje se na postojeću saradnju Eagle Hillsa i Coime na restauraciji čuvenog hotela Des Bains u Veneciji, vrijednoj oko 200 miliona eura. Eagle Hills je u maju 2024. godine najavio i investiciju od tri milijarde eura u Rigi, glavnom gradu Letonije, gdje planira razvoj velikog projekta na obali sa oko 8.000 luksuznih stambenih jedinica. Iako datum početka i završetka radova još nije objavljen, ovaj potez dolazi nakon što Eagle Hills i Coima realizuju luksuznu restauraciju hotela Des Bains u Veneciji vrijednu 200 miliona eura. <h2>EAGLE HILLS I MOHAMED ALABBAR</h2> Osnivač Eagle Hills-a, Mohamed Alabbar, decenijama stoji iza nekih od najprepoznatljivijih razvojnih projekata na Bliskom istoku i u Evropi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091248_a0cc898fb49d58b10d4b6aa16e63254d2101b112dc3c4ce5286e60cf87e915b3.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251228091248_a0cc898fb49d58b10d4b6aa16e63254d2101b112dc3c4ce5286e60cf87e915b3" data-rendition-name="original" width="940" height="630" loading="lazy" alt="alabar"> </figure>  Poznat je po kreiranju Downtown Dubai i zajednice oko Burj Khalife, te po investicijama u luksuzne hotele i mješovite urbane projekte u 14 zemalja. Njegov pristup urbanom razvoju kombinuje luksuz, turizam i regeneraciju zapuštenih gradskih područja, s ciljem stvaranja projekata koji su istovremeno komercijalno uspješni i društveno korisni.

Eagle Hills mijenja lice Rima: Bivša kasarna postaje luksuzni urbani centar

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Na Kosovu su jutros u sedam sati počeli drugi parlamentarni izbori tokom ove godine, za koje se predizborna kampanja završila u ponoć.
Drugi ovogodišnji izbori se održavaju jer Pokret Samooprjedeljenje premijera Aljbina Kurtija, uprkos tome što je osvojio najviše glasova na izborima 9. februara, nije mogao da formira vladu.
U trci za 120 poslaničkih mjesta - 100 iz redova Albanaca i po 10 iz redova Srba i 10 iz drugih manjinskih zajednica koje žive na Kosovu, učestvuje 1.180 kandidata iz 24 politička subjekta, od toga 18 stranaka, tri koalicije, dve građanske inicijative i jedan nezavisan kandidat.
Pravo glasanja na ovim izborima ima 2.076.290 registrovanih birača, od toga 1.999.205 birača koji glasaju na biračkim mjestima na Kosovu i 77.085 birača koji su registrovani za glasanje poštom van Kosova (dijaspora).
Glasaće se u 948 biračkih centara, sa 2.614 biračkih mjesta na cijeloj teritoriji Kosova.
Iz redova srpske zajednice na izborima učestvuju Srpska lista, Za slobodu, pravdu i opstanak i Kosovski Savez. Oko 100.000 birača srpske nacionalnosti biraće svojih deset poslanika u Skupštini Kosova koja broji 120 mjesta.
Pokret Samoopredjeljenje na izborima učestvuje u koaliciji sa "GUXO", Alternativa i Albanska demohrišćanska partija.
Od Albanskih političkih stranaka na izborima učestvuju Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Socijaldemokratska inicijativa (NISMA) i Albanska demokratska nacionalna stranka "Bali Kombetar".
Iz manjinskih, nesrpskih i nealbanskih zajednica, učestvuju Demokratska partija Turaka, Nova demokratska iniciiativa Kosova (iz egipatske zajednice), Socialdemokratska unija (partija koja predstavlja Bošnjake), Jedinstvena goranska partija (predstavlja Gorance), Ujedinjena romska partija Kosova i Progresivni pokret Roma.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisla je krajem novembra nove izbore, jer nakon prethodnih, održanih u februaru ove godine, nijedan kandidat za mandatara Vlade Kosova nije uspio da obezbijedi dovoljan broj glasova poslanika.