DOO „Per Aquaˮ iz Šavnika dobilo je koncesiju za korišćenje dijela izvorišta Veliki Maljen u Gornjoj Bukovici za potrebe flaširanja, odnosno pakovanja ili dopremanja vode u komercijalne svrhe, navedeno je u odluci Vlade usvojenoj na posljednjoj sjednici.
Međutim, koncesionar će morati da ispuni niz uslova za obavljanje poslova, prije svih da da blagovremeno pribavi vodnu saglasnost i dozvolu za korišćenje dijela voda sa izvorišta Veliki Maljen, u skladu sa Ugovorom o koncesiji.
Takođe, firma će morati da dodijeljenu koncesiju koristi u skladu sa pribavljenom vodnom dozvolom i važenje dozvole produžava u skladu sa Zakonom o vodama.
Prije započinjanja aktivnosti, očekuje se da DOO „Per Aquaˮ riješi sve imovinsko - pravne obaveze predviđene zakonom (ugovorom ili na drugi način), te da se u izradi tehničke dokumentacije i izgradnji i korišćenju objekata pridržava mjera za zaštitu životne sredine.
Kako je navedeno u Vladinoj odluci, prije zaključenja ugovora o koncesiji za korišćenje dijela voda sa izvorišta Veliki Maljen, DOO „Per Aquaˮ mora da dostavi Upravi za vode bankarsku garanciju obezbjeđenja za valjano izvršenje dogovorenih aktivnosti na iznos od 10.000 eura koji će se realizovati u slučaju prestanka ovog sporazuma.&nbsp;
- Pored naknade za korišćenje voda za flaširanje, odnosno pakovanje mineralnih i prirodnih voda (0,003 eura/l flaširane ili pakovane vode) propisane članom 2 stav 1 alineja 4 Odluke o visini i načinu obračunavanja vodnih naknada i kriterijumima i načinu utvrđivanja stepena zagađenosti voda, koncesionar mora da plaća i naknadu za sticanje vodnog prava po osnovu dodijeljene koncesije za korišćenje vode za potrebe flaširanja odnosno pakovanja u komercijalne svrhe u iznosu od tri odsto od prodajne cijene jednog litra flaširane vode - navedeno je u odluci.
„Per Aquaˮ je dužna da upravlja svim rizicima, kao što su: komercijalni (uključujući rizik finansiranja), rizik izrade tehničke dokumentacije, odnosno pribavljanja vodne dozvole i otpočinjanje sa radom, rizik prekoračenja troškova investicije, rizik prodaje proizvoda (tržišta) odnosno ostvarivanja prihoda, rizik osiguranja, rizik po okruženje i rizik više sile.
- Po isteku roka na koji se koncesija daje i u drugim slučajevima raskida koncesije, koncesionar nema pravo na naknadu štete, odnosno troškova za izvršene radove i uložena sredstva - napominje se u odluci.
U slučajevima raskida Ugovora o koncesiji, DOO „Per Aquaˮ mora da izvrši revitalizaciju, odnosno rekultivaciju površina degradiranih obavljanjem djelatnosti, uz uslov da time ne nastanu štete na lokalitetu i njegovoj okolini.
Predviđeno je da „Per Aquaˮ koristi koncesiju na period od 30 godina, u skladu sa Ugovorom o koncesiji.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Od izvora do boce: Šavnička „Per Aquaˮ flaširaće vodu sa Velikog Maljena, ali pod uslovima

Politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučuća „sjedjenja na dvije stolice“ dolazi na naplatu. Sankcije NIS-u ogolile su sve slabosti režima koji je godinama opstajao na lažnom osjećaju stabilnosti i retorici „neutralne i od svih tokova nezaviane Srbije“. Dok Zapad gubi strpljenje, a Moskva traži lojalnost, Vučić se našao tačno tamo gdje nije htio biti — bez saveznika i bez izlaza. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, u intervjuu za portal ETV ukazuje na više ključnih pitanja koja se otvaraju usljed ove krize. Sankcije testiraju Vučićevu sposobnost da balansira između Rusije i Evropske unije, da kontroliše ekonomsku situaciju i očuva narativ stabilnosti koji je do sada bio osnovni stub njegove vlasti. Portal ETV: Da li je Srbija i koliko u delikatnoj situaciji nakon što su uvedene sankcije NIS-u? Kako se, koliko, to za sada odražava na političko stanje u državi? BISERKO: Sankcije NIS-u su više od energetskog pitanja — one testiraju cjelokupnu strukturu Vučićevog režima: sposobnost da balansira između Rusije i EU, da kontroliše ekonomsku situaciju i da održava narativ stabilnosti. Ova kriza dodatno razotkriva slabosti politike „sjedjenja na dvije stolice“: Srbija nastoji da održi bliske odnose s Rusijom iz energetskih i političkih razloga, dok istovremeno teži evropskim integracijama. Zapadne zemlje, posebno SAD i EU, sve manje tolerišu ovu poziciju i očekuju od Beograda jasnije svrstavanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef" data-rendition-name="original" width="6241" height="4161" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: Darko Vojinovic)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  To stvara političku tenziju: vlast mora balansirati između očuvanja kredibiliteta kod Zapada i EU (ako želi članstvo) i održavanja podrške Rusije i energetske stabilnosti. Ako se Srbija udalji od proevropskog kursa, može doći do gubitka povjerenja investitora, slabljenja dinara, rasta cijena uvoza i pada životnog standarda. Takva situacija bi mogla ugroziti i Expo 27, što je jedan od predsjednikovih prioriteta. Sankcije NIS-u time postaju politički signal — pokazatelj da Srbija više ne može ostati po strani u kontekstu rata u Ukrajini i globalnih energetskih sankcija protiv Moskve. Za sada su efekti ograničeni — nema nestašica ni ozbiljnog rasta cijena — ali politička neizvjesnost raste, a vlast je pod pritiskom da pronađe dugoročno rješenje i redefiniše spoljno-politički kurs. Ukoliko, međutim, dođe do ekonomskog šoka ili pritiska sa Zapada, SNS može izgubiti dio podrške, dok bi ujedinjena opozicija mogla dobiti prostor za rast. <h2>ZAPAD IZGUBIO STRPLJENJE</h2> Portal ETV: Da li dešavanja mogu ubrzati eventualne političke promjene u Srbiji? BISERKO: Sankcije NIS-u i pritisak koje one stvaraju mogu ubrzati političke promjene u Srbiji, i to ne samo kroz ekonomske efekte, već prije svega kroz promjenu ravnoteže moći i narativa na kojima se vlast do sada održavala. Kada građani počnu da osjećaju posljedice — čak i simbolične, poput skupljeg goriva ili straha od nestašica — „narativ stabilnosti“ puca. A to je najopasniji trenutak za autoritarne režime koji se oslanjaju na percepciju kontrole. Dosadašnji protesti u Srbiji (studentski, građanski, ekološki) bili su politički i vrijednosno motivisani, ali nijesu imali jak ekonomski temelj. Ekonomski šok može latentno nezadovoljstvo pretvoriti u širu političku mobilizaciju. Najnovija Rezolucija Evropskog parlamenta ukazuje da Zapad više nema strpljenja za Vučićev balans između Rusije i EU. Ako Beograd ne pokaže spremnost da se jasno pozicionira, moguća su: ograničenja pristupa fondovima EU, manja tolerancija na autoritarne prakse i jačanje diplomatske izolacije. Pad međunarodne podrške režimu može podstaći unutrašnje promjene, jer vlast u Srbiji tradicionalno zavisi i od spoljnog legitimiteta. Sve to ne znači nužno trenutnu smjenu vlasti, ali označava početak političke erozije koja može voditi ka promjeni režima. <h2>REAKCIJA MOSKVE</h2> Portal ETV: Postoji li manevar kojim Vučić politički može da preživi ovu krizu? BISERKO: Vučić ima nekoliko potencijalnih političkih manevara da se izbori sa krizom. Jedan od njih su simbolični proevropski potezi — na primjer, djelimično usklađivanje sa EU politikom, jačanje regulatornih veza ili retoričko distanciranje od Rusije. Ove poteze bi, naravno, predstavio kao „mudru diplomatiju“ predsjednika, a ne kao okretanje leđa Moskvi. U praksi, Vučić nije spreman da prekine veze sa Rusijom, posebno u sferi energetike i bezbjednosti, i te veze će nastaviti da održava. Međutim, Moskva vjerovatno neće pristati na ovu vrstu manipulacije i mogla bi reagovati kroz ekonomski ili medijski pritisak, s obzirom na svoj značajan uticaj u gotovo cjelokupnom srpskom medijskom prostoru. Istovremeno, Vučić bi mogao aktivirati narativ „ugrožene Srbije“ — kroz teme kao što su Kosovo, Republika Srpska ili pritisci iz Brisela i Vašingtona. Već je reagovao vrlo oštro na Rezoluciju Evropskog parlamenta, nazivajući poslanike EP „patološkim lažovima“ i „teško oboljelim“. Paralelno, može nastaviti sa kontrolisanim „patriotskim mobilizacijama“ — skupovima, vanrednim konferencijama i kampanjama o jedinstvu i otporu, što je inače svakodnevna praksa njegovog režima. Međutim, to sve manje uspijeva. Vučić ima taktičke opcije da preživi ovu krizu, ali više nema strateškog prostora da je trajno riješi. Svaka sljedeća slična kriza biće za njega sve opasnija, jer iscrpljuje i sistem i društvo.

Biserko: Puca Vučićev sistem straha, propagande i sjedjenja na dvije stolice

Borba za nijansu i ukus&nbsp;
Za naslov teksta poslužila mi je misao Hulija Kortasara, uz Borhesa i Sabata jednog iz izuzetne trojke argentinske književnosti, autora kultnog romana „Školice“. Koliko savremeni medijski univerzum briše nijanse u stavovima, izborima, vrijednostima? Da li su mladi sve više izloženi teroru zauzimanja jedne od samo dvije moguće strane? Gubimo li sposobnost nijansiranja mišljenja i stavova? Jesmo li svi podlegli opštoj krizi ukusa? Koliko smo se ubrzali u imperativu protočnog modela naše stvarnosti?&nbsp;
Liberalna ekonomija stvorila je svijet u kojem ono što nije potrošački aktivno, to i ne postoji, a do slojevitosti i nijanse dolazi se ozbiljnim promišljanjem, za koje je potrebno vrijeme. Stvaranje, baš kao i tumačenje i vrednovanje, računa na ozbiljno utrošeno vrijeme. No, iskustvo nas uči da takva „sporovozna“ aktivnost nije konzumerski atraktivna. Ko to onda uporno stvara površnog čitaoca, bezukusnog, jeftinog, navodno brzomislećeg, zapravo automatizovanog do lajka i klika? Prebacujemo li krivicu uvijek na neke neimenovane, zagonetne sisteme ili treba da dublje kopamo po sebi? Dopaminski smo pod uticajem brzih informacija, mozak je sve češće baždaren na 30-45 sekundi zaustavljanja na određenoj stranici, sadržaju. Šta je onda sa razvojem apstraktnog mišljenja kod mladih? Da li je realnost ekrana prava i jedino važna realnost? Jesu li odsustvo truda, površnost i instant estetika zakonomjernost našeg doba?&nbsp;
Nije nikakvo čudo što većina tekstova u vezi sa medijskom pismenošću počinje nizom pitanja. Da budem iskrena, ekrane danas svi volimo - uz njih smo svakodnevno, kroz njih se hvalimo i stvaramo (lažnu) identitetsku sliku, njima vjerujemo, kroz njih pamtimo. Na koji način onda da od toga „plitko“ (N. Kar), koristeći prednosti digitalnog svijeta, dođemo do gospodarenja sopstvenom složenošću? Jedan od trajnijih zadataka jeste razvijanje medijske pismenosti, naročito kod mladih.&nbsp;
Šta pojam pismenost zapravo obuhvata?&nbsp;
Ako se ne otvorimo kada ulazimo u čitanje teksta (pa i medijskog, prim. N. D.), onda ne dozvoljavamo ni da se tekst otvori prema nama... Naša predrasuda je preduslov za predrasude teksta (ma kog teksta, prim. N. D.) koji ćemo čitati. (D. Albahari) Poznato je da pismenost, u najširem smislu, odavno nije samo ona vještina koja se stiče u djetinjstvu i razvija u školi. Danas taj termin obuhvata skup znanja, vještina i strategija koje pojedinci stiču i unapređuju tokom života u raznorodnim situacijama, kroz interakciju sa različitim tipovima tekstova, sa sebi ravnima i širom zajednicom. Pismenost je nešto što treba osvojiti. (N. Milić) S promjenama u društvu, ekonomiji i kulturi mijenja se i definicija čitanja i čitalačke pismenosti. Danas bi bio poželjan/poželjna čitalac/čitateljka koji/koja otkriva značenje teksta koristeći prethodno znanje i čitav spektar tekstualnih i situacionih smjernica koje su često društveno i kulturno uslovljene. Kognitivno zasnovane teorije čitalačke pismenosti ističu interaktivnu prirodu čitanja i konstruktivističku prirodu razumijevanja štampanog medija. Preciznu definiciju pismenosti daje OECD u okviru PISA projekta i ona glasi: Čitalačka pismenost je razumijevanje, korišćenje napisanih tekstova i promišljanje o njima, kao i angažovanje na napisanim tekstovima, kako bi se ostvarili cijevi i razvili potencijali za aktivno učešće u društvu.&nbsp;
Čitalačka pismenost se može smatrati jednom od najvažnijih sposobnosti jer je ključna za intelektualni razvoj svakog pojedinca, a predstavlja i pretpostavku za doživotno obrazovanje i socijalnu interakciju. Čitanje svakog teksta, pa i medijskog, složen je proces koji sintetiše različite operacije, pristupe i vještine koje variraju u zavisnosti od čitaoca (njegovog iskustva, obrazovanja...), tipa teksta, kao i cilja čitanja ili situacije u kojoj se čita. U definiciji OECD-a zanimljiva je ova kategorija angažovanosti koja se odnosi na vještine i znanja pismene osobe da vrednuje i koristi čitanje u različite svrhe. To podrazumijeva motivaciju da se čita uz zainteresovanost i uživanje u čitanju, osjećaj kontrole nad onim što se čita, uključenost u društvenu dimenziju čitanja, kao i raznovrsno i stalno čitanje.&nbsp;
Medijska pismenost, „kćerka“ čitalačke pismenosti – razvoj čitalačkih strategija&nbsp;
Medijska pismenost se može posmatrati kao višedimenzionalni proces koji podrazumijeva sve što je pomenuto u vezi sa čitalačkom pismenošću, ali u nju spada i analiziranje izvora, svrhe i efekata teksta. UNESCO definiše medijsku i informatičku pismenost kao sposobnost pristupa, analize, evaluacije i stvaranja medijskih poruka u različitim formatima. Tradicionalna čitalačka pismenost, iako ostaje nezaobilazna osnova za ove procese, djeluje ipak u linearnijem okviru, fokusirana na analizu pisanog jezika i razvijanje interpretativnih veština. Ono što je sigurno – u savremenom svijetu jedna bez druge ne mogu. Za obje pismenosti potrebne su razvijene strategije čitanja (strategija čitanja – kontinuirano nadgledanje stepena razumijevanja). Koriste se svjesno i namjerno i razvijaju se tokom čitavog života.
Iako ove dvije pismenosti dijele funkcije dekodiranja i kritičkog mišljenja, njihova razlika leži u modalitetima recepcije: čitalačka pismenost dominantno je verbalnosemiotička, dok medijska pismenost uključuje i kodove slike, zvuka i pokreta, zahtijevajući višeslojnu interpretaciju i dodatni oprez. Najvažniji izazov današnje digitalne kulture jeste fragmentacija pažnje i hiperlinkovana struktura informacija, koje mijenjanju način čitanja, sa sve kraćim vremenom zadržavanja na tekstu i sve većom dominacijom vizuelno-multimedijalnih sadržaja. Ovaj fenomen postavlja visoke zahtjeve na sinergiju čitalačke i medijske pismenosti kao neophodan odgovor na izazove zasićenosti informacijama i dezinformacijama. Zadatak obrazovanja jeste da jednako uporno kao što njeguje čitalačku pismenost, kod mladih razvija strategije recepcije medijskih tekstova, u najširem smislu. Za to je potreban dobar koncept, istrajnost i stalna procjena kvaliteta primjene.&nbsp;
Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Između da i ne koliko je možda?

Skupštinska Komisija za kontrolu privatizacija prihvatila je dopunu zaključaka za nikšićke Boksite.
Kako je konstatovano, radi se o lošoj privatizaciji preduzeća, a isplata zaostalih potraživanja prema radnicima, kako je naglašeno, i ovaj put pada na teret države. Navedeno je i da je u Tužilaštvu formiran predmet o privatizaciji nikšićkih Boksita.
Ova privatizacija kao i mnoge druge do sada pokazala je da je imovina rasprodata kako bi korist imali pojedinci, a ne država, kazao je predsjednik Komisije za kontrolu i praćenje privatizacija Uglješa Urošević (PES).
- Država je oštećena u ovom procesu i dio dugovanja prema radnicima pašće na teret poreskih obveznika. To pokazuje kako se nedomaćinski odnosilo prema onome što su državni resursi i što su interesi Crne Gore - naveo je Urošević.
Za analizu privatizacije nikšićkih Boksita angažovan je stručni konsultant Zdravko Tomić. On je pred članovima komisije saopštio da nije bilo dovoljno novca za isplatu zaostalih potraživanja radnika pa je teret na državi.
- Država je prinuđena preko Fonda rada da vrši isplatu zaostalih zarade prema radnicima koji nisu mogli biti isplaćeni iz stečajne mase. U toku je isplata čak milion i sto hiljada eura - rekao je Tomić.
Uvjeren je da će i dalje biti potraživanja radnika biti preko Fonda rada jer za lokacije preduzeća koje su na prodaju nema potražnje.
- Imovina koja je ostala neprodata nije atraktivna, dosta je to niska tržišna vrijednost i pitanje je da li se uopšte može prodati, a svakako ta sredstva neće biti dovoljna da se izmire radnici, što ponovo stavlja državu u nepovoljen položaj. Moraće vjerovatno iz svojih sredstava preko Fonda rada da isplaćuje te obaveze - istakao je Tomić.
Na sjednici komisije je saopšteno i da je u Tužilaštvu formiran predmet o privatizaciji nikšićkih Boksita.
Skupštinska Komisija za kontrolu i praćenje privatizacije zatražila je od Specijalnog državnog tužilaštva informaciju o mogućim zloupotrebama u privatizaciji i stečaju Privrednog društva Rudnici boksita A.D. Nikšić.
Od Privrednog suda komisija očekuje da ubrza postupak i namiri potraživanja povjerilaca sa što većom vrijednošću imovine i umanji troškove.
Rudnik boksita je kupila firma ruskog tajkuna Olega Deripaske 2005. godine za oko deset miliona eura, a stečaj je uveden 2013. godine na zahtjev CKB zbog duga od 1,59 miliona. U stečaju je prijavljeno 138 miliona eura potraživanja. Dvije godine kasnije Rudnik je prodat kompaniji nikšićkog biznismena Veselina Pejovića, Uniprom metali, za 5,39 miliona eura.
Komisija je već raspravljala o ovoj privatizaciji, i to u dva navrata, kada su se čuli navodi o brojnim nezakonitostima u postupku privatizacije i nestajanju preduzeća koje je imalo potencijal da se razvija.
Rudnik je, kako je ranije naveo Urošević, nekada zapošljavao i preko 2.000 radnika, a zaključno sa 2005. godinom proizvedeno je 23,2 miliona tona boksita i 43.000 kubika jalovine. Danas bi, kako je pojasnio Urošević, tržišna vrijednost te proizvodnje premašivala 624 miliona eura.

Tužilaštvo provjerava privatizaciju Rudnika boksita

Evropska unija očekuje da Crna Gora imenuje troje sudije Ustavnog suda, bez daljih odlaganja, kroz transparentan i na zaslugama zasnovan proces izbora, poručili su iz Evropske komisije (EK).
Povodom neizbora sudija u Skupštini prošle sedmice, iz EK su rekli da je potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud od suštinskog značaja za zaštitu prava građana i očuvanje vladavine prava i demokratske stabilnosti.
- Takođe je od ključne važnosti za put Crne Gore ka pristupanju Evropskoj uniji - kazali su iz EK, prenose Vijesti.
Iako su ovakve poruke iz EK i ranije slali, niko od troje kandidata prošle sedmice u Skupštini nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku poslanika.
Poslanici su 14. oktobra glasali za kandidate Ustavnog odbora - zamjenicu zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjanu Radović i sudiju Višeg suda u Podgorici Jovana Jovanovića. Predsjednik države Jakov Milatović za sutkinju Ustavnog suda predložio je advokaticu Mirjanu Vučinić.

EK pozvala na hitno popunjavanje Ustavnog suda

Vijest koja je odjeknula 21. avgusta, da je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - književnik Bećir Vuković, dan ranije, ukrao mobilni telefon u jednom marketu u Mojkovcu, zapanjila je crnogorsku javnost, ali ono što je poraznije od samog čina „sitne“ krađe je činjenica da se budući nosilac nacionalne penzije, koju će mu isplaćivati građanke i građani ove zemlje, nije udostojio da se izvini.
I to je isključivi razlog zbog kojeg Portal ETV objavljuje video zapis sa sigurnosnih kamera iz marketa u kojem je Vuković ukrao mobilni telefon Mojkovčanki koja ga je ostavila na naplatnom pultu kod kase.
Sat pošto je žena prijavila krađu Vuković se vratio u prodavnicu i donio telefon koji je ukrao.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdzhZlD_k0gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju pokrenulo je postupak zbog ove krađe, ali su nekoliko dana kasnije odustali od krivičnog gonjenja Bećerovića po službenoj dužnosti, jer je vještak ustanovio da je vrijednost telefona mala, zbog čega nije bilo osnova za nastavak istražnog postupka.
A Vuković, protagonista ovog nemoralnog čina, u žiži je bio i nakon odluke Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, da mu dodijeli ovo priznanje. Ispostavilo se da je pjesnik najveću državnu nagradu dobio za knjigu - koje nema.
U toj manipulaciji nije bio sam, i sve je ,,sređeno“: niti mu je nagrada oduzeta, niti je tužilaštvo iniciralo bilo kakav postupak za utvrđivanje činjenica o odvratnoj ,,štamparskoj obmani“ kojom je omogućeno da Vuković postane nosilac priznanja koje će mu omogućiti i ostvarivanje nacionalne penzije.
I to je ta „oslobođena“ Crna Gora kojom se diče nove crnogorske vlasti koje su preuzele institucije nakon izbora 2020. godine. Crna Gora, koja je i do tada imala ozbiljan problem sa vrijednostima i etičkim kodom, u posljednjih pet godina vrijednosno je razorena.
Brutalno se na svim nivoima urušavaju njeni antifašistički temelji, njena istorija, identitet, kultura, tradicija. A Vuković je jedan od protagonista te ideologije.
Čovjek koji ne priznaje Državu Crnu Goru, antifašističke vrijednosti na kojima se ona temelji, a iz kojih je izniklo najveće državno priznanje ove zemlje, licemjerno i drsko je konkurisao za tu nagradu i dobio je. Konkurisao je, ne zbog vrijednosti koje ona predstavlja, već – očigledno - zbog materijalne dobiti koju ona nosi.
Vuković je funkcioner Nove srpske demokratije, prosruske i prosrpske partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, četnički vojvoda.
Čin „sitne“ krađe laureata najznačajnijeg priznanja Države Crne Gore tužna je slika tragične inverzije vrijednosti koju naše društvo živi. Nove društveno-političke elite u živom blatu guše civilizacijske vrijednosti na kojima je bila utemeljena naša država, ali građanska, emancipovana Crna Gora nespremna je da pruži odgovor i snažno se odupre fašizaciji i klerikalizaciji društva.
Nažalost, i zapadni partneri nijemo posmatraju odumiranje Crne Gore koja je bila svjetionik otpora u porobljenoj Evropi, ne samo u Drugom svjetskom ratu, kada je iz naše zemlje, baš 13. jula, krenuo prvi organizovani ustanak protiv nacističkog okupatora, već i mnogo puta u svojoj dugoj, burnoj istoriji.

VIDEO: Kako je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - ukrao mobilni telefon

Veting ili anti-veting? Ovo pitanje može da slobodno postavi nakon postupanja Ministarstva unutrašnjih poslova u slučaju Zorana Braunovića, bivšeg čelnika policije Kolašina. Iako je Braunović u julu ove godine, pod pritiskom javnosti, smijenjen sa pozicije načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin - i dalje je pod zaštitom vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; O tome svjedoči podatak da Ministarstvo unutrašnjih poslova na čijem je čelu Danilo Šaranović - i pored više urgencija Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu - nije dostavilo dokumentaciju o postupanju tadašnjeg čelnika kolašinske policije u slučaju gdje je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; DVA TUŽILAČKA PREDMETA Tužilaštvo ispituje postupanje Braunovića u dva predmeta. U jednom tužilac Stanko Rakočević radi analizu prikupljenih dokaza protiv bivšeg čelnika kolašinske policije, dok u drugom tužilačkom predmetu - koji je zadužila tužiteljka Maja Šćepanović - vrh policije nije dostavio, iz nepoznatog razloga, traženu dokumentaciju. &nbsp; To se navodi u odgovorima rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu Šćepanović na upit Televizije E i Portala ETV - da li su okončane dvije istrage protiv Braunovića pokrenute zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu"> <figcaption>KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -U drugom predmetu protiv istog lica zbog istog krivičnog djela koji sam ja zadužila Tužilaštvu i pored urgencija nije dostavljena dokumentacija od MUP-a koja je neophodna radi donošenja odluke, a pri tom je i osumnjičeni preko svog branioca zahtijevao da iznese dopunu odbrane te su izviđajne radnje u ovom predmetu u toku – kazala je Šćepanović na upit Portala ETV. &nbsp; DRŽAVNO ĆUTANJE Nema, međutim, odgovora iz tužilaštva na naša pitanja o broju urgencija prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, niti se zna što će kolašinsko državno tužilaštvo preduzeti s obzirom na to da se resor ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića oglušio o zahtjev za dostavljanje dokumentacije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Nema odgovora ni iz Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković o mehanizmima koje Tužilaštvo može da preduzme da Ministrstvo unutrašnjih poslova dostavi traženu dokumentaciju. &nbsp; &nbsp;Po ustaljenoj matrici, iz resora ministra Šaranovića do emitovanja ovog priloga nije stigao odgovor na upit našeg medija zašto Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na urgenciju Osnovnog državnog tužilaštva iz Kolašina. BRAUNOVIĆEVA MOLBA ZA ANKETNI ODBOR &nbsp; U međuvremenu, ni Zoran Braunović se ne oglašava. &nbsp; Posljednji put je u javnost izašao sa prijedlogom da bude saslušan na Anketnom odboru Skupštine Crne Gore povodom rasprava o takozvanim ,,crnim trojkama”. &nbsp; &nbsp;-Smatram da je u interesu javnosti i pravde da se sva moja saznanja i dokazi o ,,crnim trojkama” u Crnoj Gori iznesu pred nadležnim Anketnim odborom, kako bi mogao nepristrasno i efikasno da obavi povjereni mu zadatak – smatrao je Braunović. &nbsp; Iako je Braunović još u junu iznio ponudu, Anketni odbor se nije oglašavao: očito da parlamentarna većine i nema veliko povjerenje u riječi bivšeg čelnika policije Kolašina. &nbsp; ŽIVKOVIĆEVA PRIJAVA &nbsp; S razlogom, jer je kredibilitet Braunovića razoren prijavama, posebno onom Dragomira Gage Živkovića, nagrađivanog policajca iz Kolašina. &nbsp; Živković je podnio protiv njega krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja jer je Braunović, kako tvrdi, krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. &nbsp; -Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja. Braunović je, kako se sumnja, falsifikovao dokumenta nakon što su ona zavedena, tako da tragovi njegove zloupotrebe položaja postoje u policijskim arhivama – piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21" data-rendition-name="original" width="778" height="520" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,POLICAJAC ZA PRIMJER“ Odnos Zorana Braunovića prema policijskoj uniformi vidi se kroz još jedan slučaj u kojem je on bio protagonista. &nbsp; Naime, protiv Braunovića je vođen postupak jer je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. &nbsp; Uprkos svemu, u bivšeg šefa policije Kolašina i dalje imaju veliko povjerenje čelnici policije. Prije svega Harisa Đurđević, načelnik regionalnog centra Sjever, preko direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, sve do do ministra Danila Šaranovića. &nbsp; Izgleda kao neka inverzija vetinga, odnosno Šaranovićev i Šćepanovićev antiveting – zaštita onih koji će im sjutra vjerno služiti. Mada, Braunović ima još jednu preporuku, političku: svojevremeno je za policijskog funkcionera postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta. &nbsp;

Šaranovićeva ,,anti-veting” akcija u slučaju Braunovića

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Protiv poznatog crnogorskog tviteraša Aleksandra Klimovića, na društvenim mrežama poznatog kao Radosav Vrbica, podnijeta je nova prijava, saopštio je on jutros.
- Nećete vjerovati ko mi je jutros bio na vratima. Ustvari sad već hoćete...Nova prijava- napisao je Vrbica na društvenim mrežama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fradosav.vrbica%2Fposts%2F10234973418344112%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, Vrbica je i ranije privođen, kada su mu oduzeti telefon i lap top radi pretresa, u sklopu akcije SDT-a protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, Draga Spičanovića i Vladana Lazovića, te tužiteljke Andrijanu Nastić.

Tag: kocesija

Od izvora do boce: Šavnička „Per Aquaˮ flaširaće vodu sa Velikog Maljena, ali pod uslovima

Biserko: Puca Vučićev sistem straha, propagande i sjedjenja na dvije stolice

Između da i ne koliko je možda?

Tužilaštvo provjerava privatizaciju Rudnika boksita

EK pozvala na hitno popunjavanje Ustavnog suda

PRATITE TVe UŽIVO