Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić komentarišući predloženi Zakon o igrama na sreću istakao je da pozdravlja činjenicu da u posljednjih par godina država ima povećanje prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću i što je intencija novih izmjena Zakona da se u tom pravcu i nastavi i što se sa njima stvaraju osnove da država ima kvalitetnije mogućnosti u borbi protiv pranja novca.
Kako je saopšteno iz GP URA, on je, međutim, iskazao zabrinutost da primjena ovog Zakona ne poveća sivo tržite u ovoj oblasti i samim tim da ne dovede do pada prihoda u državnom budžetu.
Takođe, on je iskazao bojazan da primjena člana 106 Zakona može izazvati finansijske posljedice po budžet Crne Gore imajući u vidu da predviđa retroaktivno djelovanje na već zaključene ugovore i stečena prava.
- Poslanički klub Građanskog pokreta URA djelovao je amandmanski na član 4 predloženog Zakona, čija je namjera da se najmanje 10% sredstava od prihoda koje će država ostvarivati po ovom osnovu se opredjeli institucijama poput Kakaricke gore i Dobrote koji pružaju podršku i liječenje osoba sa problemom zavisnosti od kockanja. Kao i to da se jedan dio sredstava raspodijeli pionirskim i juniorskim sportskim selekcijama, koje će primjenom Zakona ostati bez prihoda od sponzorstava priređivača igara na sreću - saopštio je Mikić.
On je u svom izlaganju u Skupštini Crne Gore iskazao veliku zabrinutost zbog alarmantih podataka koji ukazuju na ogroman problem zavisnosti, naročito kod mlađe populacije, ističući da se država mora ozbiljnije pozabaviti tim problemom.
- U Crnoj Gori ne postoji registar zavisnika od kocke, ali imamo podatke iz jednog istraživanja iz 2019. godine koji su vrlo zabrinjavajući. Ti podaci su pokazali da je Crna Gora u Evropskom vrhu prema procentu srednjoškolaca koji su imali kockarsko iskustvo, tačnije, sa Italijom dijelimo neslavno drugo mjesto. Na čelu Evrope smo i po broju srednjoškolaca koji imaju sklonost prekomjernom kockanju koje ulazi u zonu bolesti zavisnosti. Institut za javno zdravlje je tada dao nalaz u kome se navodi da se za više od četvrtine dječaka do 16 godina može smatrati da imaju problem sa kockanjem - poručio je Mikić.
Izjavio je da se nada da nam je zdravlje naše djece važnije od profita države.
- Jer su ovo zaista alarmantni podaci i alarm kako Upravi za igre na sreću tako i Ministarstvu zdravlja kao nadležnom organu da se što više pozabavimo tim problemom. Jer kroz ovu zavisnost rađaju se psihološki problemi, dugovi kod zavisnika, narušavanje porodičnih odnosa i ostaju trajne posljedice kako za pojedinca tako i za članove njegove porodice - zaključio je Mikić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mikić: Alarmantan broj zavisnika od kocke - država se mora ozbiljnije pozabaviti tim problemom

Kockanje kao društveni fenomen i zavisnost sve češće pogađa mlađe generacije, a ključni faktor su dostupnost i privlačnost kockarskih sadržaja u neposrednoj blizini škola i obrazovnih ustanova. Psihološkinja Stela Burzanović, gostujući u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E, istakla je da se iza bezazlene radoznalosti često krije ozbiljna psihološka degradacija.
- Blizina kockarnica i kladionica školama i obrazovnim ustanovama ostavlja i te kako utisak na mlađu populaciju. Privlači ih svo šarenilo kazina, slot mašina, i često se samo iz radoznalosti odlučuju da probaju, a od bezazlenih stvari najčešće krene u degradaciju psihičku - rekla je Burzanović.
Burzanović objašnjava da postoji jasno definisan put od povremenog kockanja do razvoja ozbiljne zavisnosti, koja postaje patološka bolest sa brojnim negativnim posledicama.
- Imamo četiri faze dok dođemo do same patologije u kockanju, te patološke pretjerane bolesti zavisnosti, koja ugrožava samog pojedinca kako na fizičkom, psihičkom, emocionalnom i socijalnom nivou. Ako sam pojedinac kocka više od godinu, godinu i po dana na malo većim tim razinama, i ako ima nekih pet simptoma zavisnosti i degradacija ličnosti – stagnira emocionalno, narušeni su međuljudski odnosi, finansijski problemi su itekako zastupljeni, uz depresiju, anksioznost i drugo – to prelazi u samu patologiju - rekla je Burzanović.
Ključni problem, prema njenim riječima, jeste što se iluzija o dobitku održava uporno, čak i kada gubici postaju očigledni i učestali.
- To su te iluzije, to su te zablude, to su igre na sreću, mašine, koje nikako ne zavise od pojedinca. Dobitak zamalo je kod kockara znak da treba da nastavi, taj nagon, ta iluzija upravo navodi same pojedince da vjeruju da će dobiti, zato kažemo dobitak je slučaj, to je slučajno, a gubitak je zlatno pravilo - poručuje Burzanović.
Naglašava da kockari često ne pokušavaju da se odupru porivu za igrom.
- Najčešće pojedinci ne pokušavaju da se odupru, oni idu i dalje, misle da će doći taj momenat kad će dobiti. Jednostavno, gubitak je zlatno pravilo kada je kockanje u pitanju - dodala je ona.
I fizički znaci mogu odavati problematičan odnos prema kocki. Nervozno ponašanje, cupkanje nogom, potreba za cigaretama, alkoholom ili kafom, sve su to, prema riječima Burzanović, indikatori unutrašnje napetosti.
- Možemo primijetiti da su stalno u nekoj žurbi, u nekom iščekivanju, nešto žele sad i odmah. Ta brza zarada sad i odmah kroz samo kockanje jednostavno ih navodi na te njihove fizičke senzacije da su uvijek u nekom disbalansu, ili pokretu. Imamo i profesionalne koji ulaze u samo to patološko kockanje, ali se nekako profesionalno drže. Ovi drugi, koje svakodnevno možemo primijetiti, odaju se neverbalnom komunikacijom – pokreti rukom, nogom, oči, nema pažnje, nema fokusa, nema koncentracije - istakla je ona.
Kockarska zavisnost, dodaje, često je povezana sa pogrešnim vjerovanjima da se dobitak može kontrolisati određenim ritualima ili ponašanjima.
- Kockar smatra da dobitak zavisi od njega. Tu su neka razmišljanja, pokreti, i to su, kako tvrdi, kockarske iluzije. Dobitak je slučajan, a gubitak je zlatno pravilo - zaključila je Burzanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPGQJQkygQAI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Burzanović: Gubitak je zlatno pravilo kada je kocka u pitanju, dobitak je slučajan

Uprava za igre na sreću najavila je blokadu onlajn platformi za klađenje koje posluju bez dozvole, piše Portal RTCG. Direktor Uprave za igre na sreću Spasoje Papić je, u razgovoru za Portal Jacnog servisa, kazao je da je nelegalno klađenje u Crnoj Gori veliki problem jer, između ostalog, donosi povećani rizik za pranje novca i finansiranje ilegalnih aktivnosti. Papić navodi da će u narednom periodu Uprava za igre na sreću upostaviti aktivnu komunikaciju sa organima koji izdaju licence za sajtove kako bi se ograničila dostupnost platformi koje posluju van zakonskih okvira. - Posebna pažnja biće usmjerena na blokadu nelegalnih onlajn platformi koje posluju bez dozvole, kroz blisku saradnju sa Agencijom za elektronske komunikacije. Dakle, tu postoje platforme koje često funkcionišu izvan domaćeg zakonodavstva, koristeći strane licence (.com tržišta poput Kurasaoa, Anzuana, Tobaga itd.) kako bi zaobišle zakone, poreze i odgovornost prema potrošačima. Tu su ključni izazovi jer nelegalni priređivači često ne podliježu zakonima države u kojoj posluju, što ugrožava lokalne licencirane priređivače i dovodi do gubitka prihoda za državni budžet, te ove platforme ne plaćaju poreze, naknade i druge troškove koji su obavezni za legalne priređivače, čime se stvara nelojalna konkurencija - objašnjava Papić. Kako bi se postigao ovaj cilj, neophodno je da se unaprijedi saradnja sa bankama, procesorima plaćanja i kripto-mjenjačnicama radi identifikovanja i onemogućavanja finansiranja nelegalnih platformi. <h2>Nelegalno klađenje ugrožava maloljetnike </h2> Uprava će, kaže Papić, insistirati na uvođenju visokih novčanih kazni i mogućnosti trajnog isključenja sa tržišta za pravna i fizička lica koja priređuju nelegalne igre na sreću putem interneta, te kroz zakonska rješenja obavezati provajdere internet usluga da implementiraju tehničke mjere za blokiranje nelegalnih platformi. Građani moraju biti informisani o rizicima klađenja na nelegalnim platformama. Takođe, ističe Papić, moraju im biti i dostupni alati za prijavu sumnjivih aktivnosti, a neophodno je uspostaviti transparentnu bazu podataka o blokiranim nelegalnim platformama. Nelegalno organizovanje igara na sreću u Crnoj Gori predstavlja značajan izazov, kaže Papić, jer pored toga što potencijalno može uticati na fiskalnu stabilnost putem izbjegavanja plaćanja poreza i naknada, donosi i povećani rizik od nezakonitih radnji poput pranja novca i finansiranja ilegalnih aktivnosti. - Posebnu opasnost predstavlja činjenica da navedene aktivnosti ne predstavljaju samo ekonomski problem, već direktno ugrožavaju najosjetljivije kategorije stanovništva, naročito maloljetnike - upozorava on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206070212_16a80b177e402aa780c3e1795cdfb59084bd6b9656c1eba8a3bd5b2c5841ece1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250206070212_16a80b177e402aa780c3e1795cdfb59084bd6b9656c1eba8a3bd5b2c5841ece1" data-rendition-name="original" width="730" height="701" loading="lazy" alt="Spasoje Papić"><figcaption>Spasoje Papić(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  <h2>Nedovoljna kontrola uzrasta igrača u ugostiteljskim objektima</h2> Jedan od problema koji izazivaju zabrinutost odnosi se i na nelegalno priređivanje igara na sreću putem terminala u ugostiteljskim objektima zbog izostanka kontrole uzrasta igrača. - Za razliku od legalnih priređivača u čijim objektima postoje mjere zaštite kroz provjeru uzrasta i zabrane pristupa maloljetnicima, u ugostiteljskim objektima se uglavnom ne primjenjuju mjere zaštite. Takav neodgovoran pristup kroz izlaganje rizičnom ponašanju može izazvati ozbiljne posljedice po maloljetnike, što dugoročno može proizvesti negativne efekte na njihovo mentalno zdravlje i društveni razvoj - ukazuje Papić. Sprovođenjem efikasnih mjera za suzbijanje ovog problema zaštitili bi se, kako kaže, najvažniji interesi društva i države, posebno na planu obezbjeđenja kvalitetnog razvoja i održive perspektive mladih u Crnoj Gori. Zato će inspekcijski nadzor igrati ključnu ulogu u eliminisanju nelojalne konkurencije i zaštiti legalnih priređivača. - Inspektori za igre na sreću će sprovesti značajno više inspekcijskih nadzora, sa ciljem identifikacije i sankcionisanja nelegalnih aktivnosti. Efikasnim procesuiranjem i sankcionisanjem nepravilnosti, obezbjeđujemo zaštitu integriteta tržišta, priliv sredstava u budžet i zaštitu učesnika. Dodatno, poseban akcenat će biti na suzbijanju nelegalnih onlajn priređivača, koji ugrožavaju legalne operatere i predstavljaju značajan izazov u regulatornom smislu - kazao je on. <h2>Novi sistem nadzora veliki korak, osnažen budžetski priliv </h2> Novi jedinstveni informacioni sistem za vršenje nadzora priređivača igara na sreću primjenjuje se od novembra prošle godine. To predstavlja ključan korak, kaže Papić, jer je unaprijeđena efikasnost nadzora nad priređivačima. - Ovaj sistem omogućio nam je bolju kontrolu nad tržištem i unaprijedio naplatu prihoda, čime smo dodatno osnažili budžetski priliv. On omogućava centralizovanu evidenciju i analizu podataka, što doprinosi efikasnijoj kontroli priređivača, značajnom povećanju budžetskih prihoda i suzbijanju sive ekonomije - istakao je on. Uprava za igre na sreću ostvarila je, kaže Papić, značajan progres u prethodnoj godini. - Prihodi od koncesionih naknada porasli su za 51,27 odsto u odnosu na 2023. godinu i ukupno su iznosili skoro 34 miliona eura, a implementacijom novog informacionog sistema unaprijedili smo efikasnost nadzora nad priređivačima - naglašava Papić. Prioriteti za ovu godinu, kako kaže Papić, usmjereni su na jačanje regulacije tržišta, borbu protiv sive ekonomije i modernizaciju nadzora nad priređivačima. Fokus će biti na boljoj saradnji sa inspektorima za igre na sreću i strožu kontrolu zakonitosti poslovanja, kako bi se suzbilo nelegalno priređivanje igara na sreću i osigurala transparentnost tržišta. Kroz podizanje svijesti o odgovornom klađenju, usklađivanje sa evropskim standardima i međunarodnu saradnju, obezbijediće se, smatra Papić, dugoročna održivost i integritet sektora igara na sreću. Papić u razgovoru za Portal RTCG zaključuje da će snažnim inspekcijskim nadzorom, striktnom primjenom zakona i transparentnim dijalogom sa priređivačima, ova godina biti prekretnica u regulaciji igara na sreću u Crnoj Gori.

Papić: Nelegalni sajtovi za klađenje biće blokirani

Ekološki aktivista Vuk Vujisić poručio je da se ne može saglasiti sa ocjenama da je Francuska kočničar evropskog puta Crne Gore, navodeći da je, naprotiv, francuska ambasada, uz Delegaciju Evropske unije (EU), jedan od najvećih podržavalaca reformskih procesa u zemlji.
„Francuska istinski podržava našu integraciju u Evropsku uniju i daje značajan doprinos reformama“, kazao je Vujisić.
On je, međutim, ocijenio da Crna Gora sa postojećim stanjem u poljoprivredi ne može dostići tražene evropske standarde.
„Sa ovako zaostalim sistemom poljoprivrede i ovakvom politikom u toj oblasti, nemoguće je ispuniti kriterijume koji se od nas očekuju“, istakao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, problemi u poljoprivredi i zaštiti životne sredine godinama se sistemski zanemaruju.
„Mi smo zemlja koja je donedavno uginulu i eutanaziranu stoku prevozila od grada do grada, tražeći gdje da je zakopa van očiju javnosti“, naveo je on.
Vujisić je podsjetio i na slučaj korupcije u sektoru poljoprivrede.
„Glavna inspektorka za poljoprivredu završila je u zatvoru zbog korupcije, zajedno sa još nekoliko službenika, i to je tek početak. Istovremeno, njena rješenja o navodnoj sanaciji poljoprivrednog zemljišta i dalje se koriste kao pokriće za devastaciju prostora, eksploataciju šljunka i deponovanje otpada“, rekao je Vujisić.
On je ukazao i na probleme u oblasti upravljanja šumama, navodeći da je u tom procesu prokockano povjerenje međunarodnih partnera.
„Nije nam niko kriv osim nas samih. Moramo da radimo više i bolje, da ispravimo nedostatke i povratimo povjerenje ključnih zemalja koje odlučuju o našem evropskom procesu“, poručio je Vujisić.
Na kraju, on je pozvao ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića da preuzme odgovornost.
„Za početak, ministar Joković treba da prihvati realnost i da dodatno ne provocira naš položaj, već da zasuče rukave ili da snosi odgovornost“, zaključio je Vujisić.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević saopštio je da je Francuska blokirala otvaranje pregovaračkih poglavlja 11 i 13, koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, ocjenjujući da je riječ o jednim od najkompleksnijih sektora u kojima država već gotovo četiri godine bilježi ozbiljne propuste.
„Ovim sektorima skoro četiri godine upravlja ministar Vladimir Joković, a stanje u njima dovelo je do blokade poglavlja 11 i 13“, naveo je Dragićević.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo poljoprivrede ne blokira samo ta dva poglavlja, već posredno utiče i na zastoj u poglavlju 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.
„Ne dozvoljava se usvajanje Zakona o lovstvu, liste zaštićenih vrsta i strategije šumarstva, i to zbog neznanja i izbjegavanja sukoba sa lovačkim lobijem i šumarskom mafijom“, tvrdi Dragićević.
On je istakao da se na čelu direkcija zaduženih za lovstvo i šumarstvo još od 2003. godine nalaze isti ljudi, koji, kako kaže, zbog ličnih interesa blokiraju pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.
„Ministar Joković ih već četiri godine ne smjenjuje“, dodao je Dragićević.
Govoreći o poglavlju 27, Dragićević je ukazao i na problem prečišćavanja otpadnih voda.
„Ako blokiramo projekat koji je već finansiran i koji bi omogućio prečišćavanje oko 50 odsto otpadnih voda u Crnoj Gori, postavlja se pitanje da li uopšte možemo govoriti o ulasku u Evropsku uniju“, rekao je on.
Dragićević je ocijenio da Crna Gora nikada nije imala veću šansu za članstvo u EU.
„Otvoreni su nam i prozori i vrata za ulazak u Evropsku uniju. Od nas se traže najosnovnije stvari“, naveo je on.
Međutim, kako tvrdi, evropske integracije nijesu prioritet aktuelne vlasti.
„Premijera zanima isključivo rasprodaja crnogorskog tla stranim tajkunima i rasparčavanje države, dok ga ne interesuje kako ministri rade svoj posao“, rekao je Dragićević.
On je upozorio da je Crna Gora veoma blizu da prokocka istorijsku priliku.
„Vrlo smo blizu da izgubimo šansu koja se pružila ovoj generaciji, ne zato što smo je zaslužili, već zbog trenutnih geopolitičkih okolnosti“, poručio je Dragićević.
Na kraju, on je upozorio da bi susjedne zemlje mogle iskoristiti zastoj Crne Gore.
„Naše komšije iz Albanije samo čekaju priliku da nas preteknu, a sa ovakvom vlašću Crna Gora ide putem koji im to i omogućava“, zaključio je Dragićević.

Vujisić i Dragićević: Nije Francuska kočničar, već domaći propusti

Državljanin Republike Srbije S.J. (1985), sa privremenim boravkom u Podgorici, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 60 dana, nakon što su mu novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.500 eura zamijenjene zatvorskom kaznom zbog neplaćanja.
Kako je saopšteno, S.J. je 13. decembra 2025. godine u dva odvojena prekršajna postupka oglašen krivim za počinjene teže saobraćajne prekršaje, nakon čega su mu izrečene novčane kazne koje, usljed neizmirenja, nijesu naplaćene u zakonskom roku.
Prethodno, 12. decembra oko 22 časa, S.J. je kontrolisan u saobraćaju, kada je utvrđeno da je počinio dva teža saobraćajna prekršaja. Tom prilikom je lišen slobode i patrolnim vozilom sproveden ka prostorijama za zadržavanje.
Iz Uprave policije navode da je prilikom zaustavljanja vozila na platou ispred Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, S.J. otvorio vrata službenog vozila i pokušao da pobjegne, ali je brzom reakcijom policijskih službenika sustignut i spriječen u daljem bjekstvu.
Dežurna sutkinja nadležnog odjeljenja u Ulcinju odredila je da se kazna zatvora izvrši odmah po uručenju rješenja o zamjeni novčanih kazni, nakon čega je okrivljeni sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.

Srpskom državljaninu 60 dana zatvora zbog saobraćajnih prekršaja i ometanja policije

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 sinoć je u Kotoru zvanično otvoren projekcijom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji je duboko pogodio kotorsku publiku.
Radmila Bećo Radulović, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“, otvorila je kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ. “Ove projekcije podsjetiće nas da se prave priče često ne čuju dovoljno glasno. Posebno sam ponosna što je Kotor večeras mjesto gdje se te priče ne samo čuju, već i razumiju. Kao direktorica Kulturnog centra, ali i kao neko ko duboko vjeruje u moć umjetnosti da mijenja ljude i zajednice, želim da zahvalim Festivalu UBRZAJ što godinama unazad donosi svoju hrabrost, osjetljivost i važna pitanja u naše Kino ‘Boka’. Vjerujem da kultura ima najveću vrijednost onda kada nas natjera da preispitamo vlastite stavove i da otvorimo prostor empatiji”, kazala je ona.
„Danas se suočavamo sa stvarnošću u kojoj se pravda često odmjerava nejednakim mjerilima, u kojoj se vrijednosti povlače pred kratkotrajnim interesima, a institucije nerijetko biraju komfor ćutanja onda kada bi njihova uloga trebala da bude najodlučnija, što proivodi duboke posljedice na društvo. Zato nam je UBRZAJ potreban. Film otkriva ono što brojevi zamagljuju, ono što ne staje u izvještaje. Film pamti i podsjeća, otvara prostor za pitanja koja inače ostaju potisnuta“, navela Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. „Nepravdu moramo prepoznati, bez obzira na to gdje se dešava i koliko je politički ‘podobna’ ili ‘nepodobna’. Nijedan ljudski život ne smije biti manje vrijedan zbog identiteta koji nosi, “ zaključila je ona.
Prethodno je juče u gimnaziji prikazan film “Si e No – Da i ne”, autorke Sanje Blečić, dok je sinoćnja posljednja projekcija u Kotoru bila film „Potpuno različito, skroz isto“ talijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini. &nbsp;Večeras su na repertoaru „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;od 19h00 i „Sreća za sve“ od 20h30.
Četvrti festivalski dan u Podgorici obilježavaju tri filma koja, svaki iz drugačijeg ugla, govore o otporu – političkom, društvenom i unutrašnjem. Kroz priču o pojedincu koji se suprotstavlja autoritarnom režimu, tinejdžeru čiji je identitet postao meta nasilja i kolektivu koji se lomi pod pritiskom straha i predrasuda, današnji program otvara pitanja hrabrosti, nepristajanja i cijene slobode u savremenom svijetu.
Od 17h00 publika će imati priliku da pogleda film „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;autora Davida Borensteina i Pavela Talankina. To je intiman, hrabar i uznemirujuće aktuelan portret čovjeka koji se, bez političke moći, zaštite ili društvenog statusa, usuđuje da uradi ono što većina ne smije ni da pomisli - da se otvoreno suprotstavi režimu Vladimira Putina. Film istražuje hrabrost, cijenu slobode i granice individualnog otpora u autoritarnom društvu.
Film „Dječak u roze pantalonama“ autorke Margerite Feri, na repertoaru je od 18h45. Ta duboko potresna priča zasnovan je na istinitom događaju. Andrea je imao svega petnaest godina kada je, usljed brutalnog vršnjačkog nasilja, oduzeo sebi život. Bio je to prvi slučaj u Italiji u kojem je zlostavljanje među mladima dovelo do samoubistva, ostavivši zemlju u šoku i nevjerici. Film ne istražuje samo tragični događaj, već i sistemsku odgovornost i empatiju prema žrtvama vršnjačkog nasilja.
Treća projekcija počinje u 20h45, sa društveno angažovanim trilerom “Histerija” reditelja Mehmeta Akifa Bujukatalaja. Film prikazuje napetu dinamiku multietničke filmske ekipe suočene s krizom identiteta i povjerenja nakon što se, tokom snimanja jedne scene, dogodi spaljivanje Kur’ana. Naizgled bezazlena situacija pokreće lavinu sumnji, stereotipa i međusobnih optužbi, pretvarajući set u prostor intenzivne psihološke napetosti. To je i priča o opasnosti brzih zaključaka, pukotinama u multikulturalnim kolektivima, ali i o mehanizmima kojima strah i neznanje mogu razoriti svaku zajednicu.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda &nbsp;i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti reflektovana je kroz sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno na https://ubrzaj.me/

Otvoreno kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2025, a Podgorica danas u znaku filmskih priča o različitim oblicima otpora

U prostorijama Uprave policije danas je zvanično uručena donacija Modularnog data centra (MDC) i prateće IT opreme koju je Vlada Sjedinjenih Američkih Država obezbijedila kroz ICITAP program, čime je značajno ojačana digitalna infrastruktura Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, saopšteno je iz MUP-a.
“Donacija obuhvata Modularni data centar najnovije generacije, uz ranije isporučene UPS sisteme, servere i HVAC jedinice, ukupne vrijednosti više od 1,18 miliona eura. Nova oprema predstavlja ključnu osnovu za dalji razvoj integrisanih informacionih rješenja MUP-a, uključujući objedinjavanje centralnih policijskih informacionih sistema CMS i EMS, te podizanje nivoa bezbjednosti i pouzdanosti podataka”, navodi se u saopštenju.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović istakao je da donacija dolazi u trenutku kada MUP sprovodi proces digitalne transformacije, usmjeren ka modernizaciji rada, unapređenju pružanja javnih usluga i jačanju kapaciteta za borbu protiv savremenih bezbjednosnih izazova.
„Ovo je važan korak u modernizaciji naše infrastrukture i jačanju kapaciteta policije za efikasno i bezbjedno upravljanje podacima. U okviru sveobuhvatne digitalne transformacije, koju smo nedavno pokrenuli, radimo na unapređenju svih ključnih informacionih sistema, povećanju otpornosti na hibridne prijetnje i poboljšanju usluga koje pružamo građanima. Danas donirana oprema značajno će doprinijeti tim naporima“, poručio je Šaranović.
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke izrazila je zadovoljstvo što Vlada SAD može da doprinese unapređenju kapaciteta crnogorskog bezbjednosnog sektora, ističući da će nova oprema biti od velike koristi u jačanju rada institucija, posebno u kontekstu globalnih prijetnji sa kojima se suočavaju države članice i partneri NATO-a.
„Ovo je jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina koja će unaprijediti kapacitete Crne Gore u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, snaženja vladavine prava i zaštite građana. Ovim je napravljen značajan iskorak u modernizaciji Uprave policije”, istakla je Rajnke.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović naglasio je da će Data centar ojačati informaciono-komunikacione kapacitete za dalji razvoj Uprave policije, čime su stvoreni institucionalni uslovi za razvoj i primjenu savremenih sistema, i koji će omogućiti proaktivan rad policije vođen obavještajnim radom, brže i bezbjednije procese, poput prikupljanja, obrade, generisanja i analizu podataka, dobijenih iz digitalnih uređaja, kao i uvođenje Case management sistema u Upravi policije koji omogućava kvalitetnije planiranje i efikasnije realizovanje procesa rada.
„Ova donacija i konstantna podrška naših partnera iz SAD dodatno nas osnažuje u izgradnji sistema koji prati razvoj savremene tehnologije i stvara uslove da organi za sprovođenje zakona odgovore na visokorangirane bezbjednosne izazove. Dosadašnjim radom izgradili smo čvrste temelje u međunarodno obavještajnoj zajednici za buduće uspjehe, a podrška naših partnera ima ključnu ulogu u realizaciji naše strateške misije.“ kazao je Šćepanović.
Uvođenje Modularnog data centra, zaključuju, predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih koraka u nastavku modernizacije rada Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, uz podršku međunarodnih partnera i u skladu sa strateškim ciljevima jačanja bezbjednosti i institucionalne otpornosti.

Šaranović – Rajnke: Jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: kocka