Odluka nadležnih organa Glavnog grada da uklone reflektor postavljen na odvodnom kanalu rijeke Mareze jasno pokazuje da u Crnoj Gori ne smije biti privilegovanih, saopštio je potpredsjednik parlamenta Boris Pejović.&nbsp;
Kako je istakao na mreži "Fejsbuk" zakoni moraju važiti jednako za sve – i za reflektore i za kolektore.
- U društvu koje teži da postane punopravna članica Evropske unije, javni interes mora uvijek imati prednost nad interesom bilo kog pojedinca. Upravo dosljedna primjena propisa, bez izuzetaka i improvizacija, predstavlja temelj uređenog i funkcionalnog sistema - kazao je Pejović.
Prema njegovim riječima, zato je važno da svi činioci društva prihvate realnost da stvaramo državu u kojoj je nemoguće praviti kompromise koji su u suprotnosti sa zakonom.
- Samo takav pristup može biti pouzdana garancija da neće biti ni selektivne pravde - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejović: Zakoni moraju važiti i za kolektore i za reflektore

The issue of constructing a wastewater treatment plant in Botun has opened a series of social, environmental and political dilemmas, while also exposing the way in which important issues are abused for day-to-day political purposes. The leader of the Preokret movement and councillor in the Assembly of the Capital City of Podgorica Srđan Perić warned in an interview for Portal ETV that behind the alleged concern for citizens lies irresponsible politics, a loss of trust, and dangerous populism that is now coming at a cost.
<h2>Separating genuine citizens’ concerns from political manipulation</h2>
Perić stresses that the concerns of the residents of Botun must be clearly separated from political manipulation, that trust can be restored exclusively through dialogue and binding guarantees, and that the current protests by part of the authorities against their own authorities represent an example of political hypocrisy.
He reminds that there were several institutional opportunities to resolve the issue of the collector’s location earlier, but that these were deliberately missed, which is why citizens are paying the price today.
<h2>Dialogue and guarantees as the only path to trust</h2>
- When we talk about the issue of the collector, that is, the wastewater treatment plant, it is necessary to separate the concerns of the residents of Botun from the political narrative that has been created around this case - said Srđan Perić, leader of the Preokret movement and councillor in the Assembly of the Capital City of Podgorica, speaking to Portal ETV.
He emphasized that dialogue with citizens is essential and that their inclusion in the process is necessary.
- Citizens should and must be engaged in dialogue, it is essential that they are included in the process, trust must be restored, and the best way to do this is through written and binding guarantees regarding what is agreed upon - Perić said.
<h2>Decades of institutional neglect of Zeta</h2>
He also recalled the long-standing problems endured by the residents of Zeta.
- For decades, the people of Zeta have suffered due to institutional neglect, during that period they sustained serious damage, and the state must do everything it can to rehabilitate the red mud basin, ensure that there is no disposal of hazardous materials within the Aluminum plant &nbsp;complex, and establish concrete criteria to ensure that guarantees are fulfilled exactly as agreed - he stated.
<h2>A careful approach instead of politics of humiliation</h2>
Perić reiterated that the approach must be extremely cautious.
- I repeat, the approach must be very careful in order to establish communication with citizens that strengthens trust, rather than destroys it, and that does not humiliate either side. Only this is the path to a long-term sustainable solution - Perić said.
<h2>The collector as a tool for pre-election mobilization</h2>
Speaking about the political dimension of the problem, Perić said it is clear that this issue has served part of the authorities to raise political rhetoric.
- This topic has been used by part of the authorities to escalate rhetoric, which may help them enter a year preceding elections with an identity-based theme and reposition themselves within the governing structure - he said.
<h2>The paradox of power: protesting against one’s own authority</h2>
According to him, we are witnessing a paradoxical situation.
- We are now seeing those who are part of the authorities protesting against the very authorities from which they draw power and privileges, with the intention of forming the same government after the elections with those they are currently „at odds“ with - Perić said.
<h2>Identity politics as preparation for post-election coalitions</h2>
He further explained this political pattern.
- Identity issues have now been brought to the forefront, there is talk of national endangerment, starting positions are being secured to run a campaign on these topics, only to then - mind you -form a coalition with the very same actors you are currently criticizing - Perić said,
He recalls that this model had already been seen in previous local elections in Podgorica.
- At that time, the list led by the President of the state ultimately formed the majority government with those it had strongly and quite justifiably criticized throughout the entire campaign - he added.
<h2>Missed institutional opportunities and political responsibility</h2>
Perić reminded that the political actors who today oppose the construction of the collector had several opportunities to express their position institutionally.
- They had the opportunity to express that position during the vote on the Spatial Plan in the Government and in Parliament, then during the adoption of the Podgorica Spatial-Urban Plan, and finally during the adoption of the Capital City’s budget - Perić said.
<h2>Silence of the authorities during key public debates</h2>
As he noted, all these documents directly or indirectly imply precisely that location.
- Additionally, no one from the authorities objected when the public debate regarding the Podgorica Spatial-Urban Plan was moved to the offices of the Ministry, which was an opportunity at the end of 2024 to discuss this topic in detail - he said.
<h2>Time pressure as a consequence of political hesitation</h2>
Perić added that after the change of government in 2020 there was a real chance to open this issue in a timely manner.
- Before the contract with the contractor was signed, this topic could have been brought to the forefront. None of that happened, instead, it was allowed to reach a state of time pressure - Perić said.
<h2>The price of populism paid by citizens today</h2>
He also recalled the shifting positions of holders of executive power.
- The Prime Minister and the Mayor promised that the collector would not be built at that location if citizens were opposed, and later they revised that position. We are now paying the price of populism - he said.
<h2>Exposing such politics as a condition for protecting the public interest</h2>
Finally, Perić emphasized that exposing this type of politics is of crucial importance.
- It is very important to expose this kind of politics in order to overcome it and to turn toward solutions - Perić said, adding that such a political shift would be in the interest of citizens, while the power of party maneuvering would be reduced to a level that does not endanger the public interest.

Miraš Dušević

Perić: Part of the authorities are using Botun to raise political tensions

Na gradilištu predviđenom za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu jutros je bilo mirno.&nbsp; Lokaciju obezbjeđuje policije, a ekipa Media Biro-a je zabilježila da na gradilištu radove trenutno sprovodi jedan bager. Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260114110124_700775c5d0efe1a02466e9c4d2ab709220321214e8d794de6aaa02c3d20a4069.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260114110124_700775c5d0efe1a02466e9c4d2ab709220321214e8d794de6aaa02c3d20a4069" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Botun"> </figure>  Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine. Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić. Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260114110124_dd2cdc2b7e8403a7d460e4cb27802d73466ad02e477ed3b8ee2f63ec237ef33d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260114110124_dd2cdc2b7e8403a7d460e4cb27802d73466ad02e477ed3b8ee2f63ec237ef33d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Botun"> </figure>  Podsjećamo, gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FL93j8uE6LZI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještani zetskog sela Botun juče, 13. januara, su blokirali kružne tokove na Zabjelu i u Donjoj Gorici nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Oni su najavili će se okupljati svakog dana.

Botun: Na gradilištu predviđenom za kolektor aktivan jedan bager, lokaciju obezbjeđuje policija

Prednovogodišnja drama u Botunu pretvorila se u neku vrstu političke komedije apsurda. Ne baš na nivou čuvenih ,,Mućki“ Rodnija i Del Boja; više je podsjetilo na jednog drugog televizijskog junaka, Crnog Gruju. &nbsp; Sjećate se, sigurno, one čuvene poruke: ,,Idemo u rat da se bijete. Neki ćete da poginete, a neki ćemo da se vratimo...“ KOLEKTORSKE MUKE PREGOLEME E, dok su Zećanke i Zećani ginuli - srećom: samo virtuelno, boreći se protiv kolektora - lider Demokratske narodne partije Milan Knežević je 30. decembra najavio ekspresni izlazak iz vlasti u Podgorici i državi zbog policijske reakcije u Botunu. &nbsp; No, danas, 12. januara DNP je i dalje u vlasti. Što bi se reklo: ,,neki ćemo da se vratimo...“ &nbsp; A Knežević se vratio ultimatumima, odmah nakon novogodišnjih i božićnih praznika. Novi ultimatum, ukratko, ovako glasi: da Vlada na prvoj narednoj sjednici usvoji inicijativu dvoje ministara DNP-a, Miluna Zogovića i Maje Vukićević - da se mijenja Ustav kako bi srpski jezik postao službeni, da trobojka bude proglašena narodnom zastavom i da postoji dvojno državljanstvo sa Srbijom... Ništa manje nego - tri uslova. &nbsp; A na samom kraju, DNP je tek ovlaš pomenuo tamo neki kolektor u Botunu, nešto kao – valjalo bi početi dijalog... A ukoliko Spajić ovo ne prihvati, ako Vlada odbije, Zogović i Vukićević odmah napuštaju Vladu, četiri poslanika DNP će uskratiti podršku u parlamentu, a odbornici te partije biće protiv gradonačelnika Mujovića. &nbsp; Hoće li tako i biti? &nbsp; ULTIMATUM ZA ULTIMATUMOM Pa, sudeći po dosadašnjem ponašanju, predsjednik Demokratske narodne parije se odavno ne opterećuje vlastitom datom riječju. &nbsp; Milan Knežević je još maja 2024. godine najavio da će uskratiti podršku Vladi Milojka Spajića, ukoliko Crna Gora podrži na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 23. maja 2024. usvojila nacrt rezolucije o Srebrenici, uz glas iz Crne Gore, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. &nbsp; Nakon toga, DNP je ostala u vlasti. &nbsp; Početkom jula iste godine Milan Knežević je ustvrdio da DNP neće – ali baš neće - podržati rekonstrukciju Vlade, ako Spajić ne započne dijalog o normiranju srpskog kao službenog jezika. Dijaloga nije bilo, ali glasanja jeste: 23. jula poslanici Skupštine Crne Gore izglasali su rekonstrukciju Spajićevog kabineta u koji su sada ušli - i članovi Kneževićeve partije! &nbsp; I da, DNP se tako učvrstila u vlasti, prijetnjom koja je bila politički blef. Ne, nije tu bio kraj ultimatumima. I to sve u istoj, 2024. godini. &nbsp; Septembra 2024, Knežević je u ime svoje stranke uputio još jedan ultimatum. Prvo je podsjetio da je Bošnjačka stranka obećala da će da napusti koaliciju sa DPS-om u Bijelom Polju, a onda je javno upozorio da – ako stranka Ervina Ibrahimovića ostane u savezu sa DPS-om - da Spajić mora Bošnjake da izbaci iz Vlade. &nbsp; Prošao je septembar, oktobar, novembar, protekla je 2024. godina. Prošla je i čitava, sljedeća, 2025, a u Bijelom Polju su i dalje zajednički na vlasti BS i DPS. &nbsp; DNP je ostala u vlasti. I u državnoj, i u vlasti Podgorice. &nbsp; Ako nije održao riječ toliko puta, da li je onda i novi Kneževićev ultimatum samo još jedna prizemna predstava? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112180128_b47362888eed386bb1a893c10e73a944c11dab1a8147ca60f74df8c47337ed46.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112180128_b47362888eed386bb1a893c10e73a944c11dab1a8147ca60f74df8c47337ed46" data-rendition-name="original" width="1024" height="612" loading="lazy" alt="BEZ KOORDINACIJE: Spajić, Mandić i Knežević"> <figcaption>BEZ KOORDINACIJE: Spajić, Mandić i Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  VRIJEDNOST DATE RIJEČI &nbsp; Sasvim je moguć takav rasplet. Avgustovski oslobodioci su nas navikli da njihove date riječi sami ne poštuju, osim kada je realizacija srpskog sveta u pitanju. &nbsp; Postavljanje identitetskih pitanja ispred rješavanja problema postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ukazuje da ovog puta Milan Knežević nije iskušavao samo premijera Milojka Spajića. &nbsp; Naprotiv. Mahanje trobojkom, busanje u junačka prsa srpskim jezikom, to naprasno ispostavljanje identitetskih zahtjeva, umjesto priče o Botunu, ukazuje da Milan Knežević politički testira svoje političke saveznike iz ,,srpskog sveta“ – Andriju Mandića, lidera Nove srpske demokratije, kao i Aleksu Bečića, čelnika Demokrata. &nbsp; I biće da je ova taktika usaglašena sa Kneževićevim ključnim političkim mentorom, srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. &nbsp; TEST ZA MANDIĆA, MUKE ZA KNEŽEVIĆA Uočljivo je tokom posljednjih nekoliko mjeseci da je – umjesto Andrije Mandića - baš Milan Knežević postao glavni ljubimac srpskog vožda. Uočljivo je i da se Mandić, kao lider parlamentarne većine, nekako drži podalje od Vučića... &nbsp; Da li je inicijativa Milana Kneževića pokušaj da Mandić izvede na čistinu, ili je &nbsp;zajedničke igre da se ostvari stari plan potčinjavanja Crne Gore Srbiji, samo sada novim sredstvima? &nbsp; Jedno je jasno: Kneževićev novi ultimatum teško da može proći, jer je Evropa rekla da Crna Gora sada ne treba da se zamara identitetskim pitanjima. Dakle, ako Spajić bude poštovao instrukcije Brisela, izvjesno je: Vlada broji 32 ministra, a broj Mandićevih, Bečićevih i Kneževih ministara, sve sa glasom Vladimira Jokovića, jedva prelazi trećinu. &nbsp; To znači Kneževićev novu ultimatum može da znači samo – novu kompromitaciju. &nbsp; Zato će biti interesantno posmatrati Kneževićev pokušaj kontrole štete. &nbsp; ...A DA PONOVO BLEFIRAMO? Ko zna, možda bi mogao da kopira komuniste Titove Jugoslavije? Ono iz vremena kada je vojska moćnog SSSR-a 1968. godine umarširala u Čehoslovačku. Titova Jugoslavija je tada žestoko osudila agresiju, ali su neki ovđe u Crnoj Gori otišli korak dalje. Lokalna partijska organizacija iz Pješivaca tada je Centralnom komitetu Crne Gore poslala prijedlog ultimatuma: da trupe SSSR-a u roku do 48 sati napušte teritoriju Čehoslovačke! &nbsp; Odmah je iz CK Crne Gore stiglo je kontra-pitanje: ,,A što ćemo ako Rusi ne izađu iz Čehoslovačke?“ &nbsp; Malo zatečen, bistri lokalni partijac smislio je odgovor: ako do sjutra ne izađu iz Češke, prekosjutra organizujemo novi sastanak! Možda i Milan Knežević da razmisli o nekom sličnom postupku. Recimo da kaže: ako do Vaskrsa Spajić ne odgovori, imaće DNP novi sastanak. Samo ovog puta bez Dragana Bojovića. &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Kneževićev rat za Botun: ,,Neki ćete da poginete, a neki ćemo da se vratimo...”

Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda mora početi do 31. decembra, a ukoliko do tog dana ne počnu radovi ulazimo u problem - rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata, na Televiziji E, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
Postoji, prema njegovim riječima, objektivna mogućnost da Demokratska narodna partija ili napusti Vladu ili bude „odstranjena“ iz te Vlade, ali misli da to neće ugroziri stabilnost vlasti na državnom nivou.&nbsp;
- Veći je problem za Glavni grad. Odbornici DNP-a čine većinu u Glavnom gradu, daju podršku meni kao gradonačelniku i dio su vladajuće većine, tako da bi njihov izlazak značio vrstu nestabilnosti i mislim da bi novi izbori u slučaju njihovog izlaska iz vlasti bili apsolutno najkorektnije i najbolje moguće rješenje sa aspekta odgovornosti prema građanima – kazao je Mujović.
Smatra da će Botun, osim rješenja ekološkog problema, možda biti i vrsta političkog čistilišta.
TV E: Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda treba da počne do 31. decembra. Vjerujete li nakon svega što se desilo kada je riječ o Botunu - protesta, referenduma, protivljenja lokalne zajednice bez obzira na ponude i iz Glavnog grada i iz Vlade - da će sa gradnjom početi u predviđenom roku i šta ako se to ne desi?
Mujović: Čvrsto vjerujem da se mora početi sa gradnjom iz prostog razloga što je ovo jedan veliki problem i problem koji ne trpi bilo kakvo odugovlačenje u njegovom rješavanju jer to može samo da pogorša postojeću situaciju. Ovo je problem koji ima izuzetno destruktivni potencijal, ukoliko odložimo ovo pitanje i ostavimo ga za neke druge dane. Dovodimo Podgoricu i Crnu Goru u veliku zdravstvenu opasnost. Mi smo ekološka država na papiru, međutim, ovako kako se ponašamo i kako se odnosimo prema nekim krucijalnim projektima i sa stalnom intencijom da se takvi projekti ne grade, čini mi se da malo divergiramo te teme i ponašamo se kontra svemu tome. Negradnja takvog postrojenja dovodi pod velikim znakom pitanja našu reputaciju pred evropskim partnerima i blokira put u Evropsku uniju. Poglavlje 27 je uslovljeno ispunjenjem direktive o vodama, a direktiva o vodama se ne može ispuniti bez rješavanja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za Glavni grad i to je vrlo jasna poruka da to poglavlje ne možemo zatvoriti ukoliko Glavni grad ne riješi pitanje otpadnih voda. Najveći balast u cijeloj toj priči jesu potencijalni penali koje bi Podgorica platila ukoliko se ne počne sa gradnjom do 31.decembra. Imamo jasne upute, jasnu direktivu koju smo dobili od KFE banke i predstavnika Evropske unije još 5. juna ove godine kada nam je predočeno da su sredstva, odnosno nekih 70 miliona eura, raspoloživa zaključno sa 31. decembrom. Ukoliko tog dana ne počnu radovi ulazimo u problem i potrebu da se sredstva nadoknade. Kao Vlada i kao gradska vlast nemamo komfor da ovaj problem stavimo pod tepih i čekamo neke druge dane. Mora se početi do 31. decembra.
TV E: Najavili ste ostavku ukoliko radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda ne krenu do kraja ove godine kako je to i predviđeno ugovorom. To je najavio i direktor Vodovoda. Kažete da je nemoguće da Glavni grad funkcioniše ukoliko dođe do toga da se moraju plaćati takozvani penali. Šta je najgori finansijski scenarij za Glavni grad ukoliko mještani Botuna ostanu čvrsto pri stavu da nema gradnje postrojenja na mjestu koje je predviđeno za to?
Mujović: Rekao sam da sebe ne vidim kao gradonačelnika Podgorice ukoliko bi budžet za 2026. godinu bio desetkovan i umjesto 160 miliona eura bude nekoliko desetina miliona eura, odnosno bio na nivou nekog grada srednje veličine. Podgorica zahtijeva budžet koji smo planirali i svako odstupanje od toga znači nemogućnost ispunjenja osnovnih stavki koje smo obećali građanima i koje su potrebe ovog grada. Šta će se desiti ukoliko mještani Botuna ostanu čvrsto pri svom stavu? Ne može se ništa dobro desiti ni za njih, ni za nas. Ne znam da li mještani Botuna, mještani Zete, razumiju koliko je ovo zajednički problem, počev od tog ekološkog i zdravstvenog aspekta. Bankrot Podgorice bi se u velikoj mjeri manifestovao i na Zetu. Znate i sami da veliki broj mještana Zete svoje radno pravo ostvaruje upravo u Podgorici. Šta će se desiti ukoliko ti ljudi ne budu mogli primati plate, a znate i sami da je tržište za prodaju poljoprivrednih proizvoda iz Zete uglavnom u Podgorici. Ukoliko stanovnici Podgorice budu sa tog aspekta ugroženi, to će se naravno negativno odraziti i na mještane Zete. Neprihvatljivo je da se slavi i da se sa nipodaštavanjem odnose pojedini neodgovorni prema mogućem scenariju da Podgorica dođe u stanje finansijskog kolapsa. Ono što nam.sljeduje u slučaju da radovi ne počnu jeste da platimo te penale koje imamo prema Evropskoj uniji, to je 33 miliona eura, kreditno zaduženje prema KFE banci 35 miliona, imamo ugovornu obavezu prema turskoj kompaniji Kuzu koja iznosi 47 miliona. To je najmanji iznos koji možemo platiti, 33 plus 35 plus 47, ali poslije se otvara pitanje da li će kompanija Kuzu zahtijevati samo 47 miliona ili postoji takozvani momenat oportunog troška, da mogu tražiti i mnogo veći iznos, u smislu da su u ovom periodu čekanja takođe izgubili. Tako da ta cifra može narasti i poprimiti neke astronomske dimenzije koje su neprihvatljive za Podgoricu i to kao Glavni grad teško možemo izdržati.
TV E: Ukoliko dođe do toga da Glavni grad mora platiti više od 100 miliona to znači bankrot jer je, a već ste to kazali nemoguće funkcionisati sa novcem koji preostane iz planiranog budžeta od 160 miliona. Postoji li mogućnost da Vlada pomogne u tom slučaju budući da je riječ o državnom projektu koji nije značajan samo za Glavni grad?
Mujović: Teorijski posmatrano Vlada može da pomogne, to je državni projekat od državnog značaja, ali postavlja se pitanje da li je Vlada toliko bogata i da li smije pomagati Glavnom gradu na ovaj način – to je jedan potpuno regularan projekat za koji postoji finansiranje, projekat koji nije nikakav zagađivač. Da li odustati od tog projekta, udovoljiti volji u najboljem slučaju hiljada ljudi da se to postrojenje ne gradi? Ako se odustane od ovog projekta, iako ne postoji nijedan validan razlog da tako nešto uradimo, koji ćemo.onda to projekat u budućnosti realizovati u Crnoj Gori?! Da li je moguće i realno očekivati da ćemo bilo koje drugo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u bilo kom drugom gradu realizovati, da li ćemo realizovati i izgraditi bilo koju saobraćajnicu, da li ćemo uraditi bilo koji tunel?! Uvijek će se i na svakom mjestu javiti neko ko oponira tome, ko se protivi tome, naći će se neko iz ekološkog pokreta da to ospori, da tamo postoje neke zaštićene vrste i tako dalje. Bojim se da neizgradnjom ovog postrojenja ulazimo u vrlo opasan krug nemogućnosti da Crna Gora ide naprijed i da bilo šta progresivno uradimo u budućnosti.&nbsp;
TV E: Može li se sve ovo reflektovati i na državnu vlast, nakon najava koje dolaze iz DNP-a da će zbog gradnje kolektora izaći iz lokalne vlasti i uskratiti podršku Vladi. Koliko sve to utiče na političku stabilnost, a kazali ste i da bi raspisivanje izbora u narednoj godini bilo otimanje vremena građanima i oduzimanje razvojne komponente i razvoja grada, te da to nije ni odgovorno, s obzirom na dogovor o izborima u cijeloj državi za 2027. godinu?
Mujović: U pravu ste. Politička stabilnost je osnov svakog dobrog u zemlji, ne možete bez političke stabilnosti raditi bilo šta. Možete imati najbolje projekte, imati finansije, sve na raspolaganju, ali ako postoji politička opstrukcija, politička nestabilnost onda je to jedan eliminišući faktor za za sve dobro što možete uraditi. Problem Botuna apsolutno ima taj potencijal da izvrši određene poremećaje i promjene i na nivou Vlade i na nivou gradske administracije. Što se tiče Vlade Crne Gore postoji jedna objektivna mogućnost da Demokratska narodna partija ili napusti Vladu ili bude „odstranjena“ iz te Vlade, ali mislim da to stabilnost vlasti na državnom nivou neće ugroziti. Smatram da to neće biti toliko problematično. Veći je problem za Glavni grad. Odbornici DNP-a čine većinu u Glavnom gradu, daju podršku meni kao gradonačelniku i dio su vladajuće većine, tako da bi njihov izlazak značio vrstu nestabilnosti i, kao što ste i rekli, mislim da bi novi izbori u slučaju njihovog izlaska iz vlasti bili apsolutno najkorektnije i najbolje moguće rješenje sa aspekta odgovornosti prema građanima. Nama su građani dali mandate i sad da pravimo neke nove nove većine i možda prekrajamo volju građana nije baš najbolja opcija. Ovo je specifična situacija kad znamo da su naredni izbori za godinu i po i onda bi u najboljem slučaju novi izbori mogli da se dese u neka tri - četiri mjeseca, što bi značilo smo mi tri- četiri mjeseca razvoja grada stavili pod tepih, onemogućili. Bojim se jer je Podgorica dugo pod nekakvom krizom, dugo je Podgorica u nekakvom vanrednom stanju i nova četiri mjeseca takve jedne krize i nefunkcionisanja grada bi tek bio jedan neodgovoran gest prema građanima. Ima bojazni da će doći do određenih političkih promjena, ali vidjećemo u narednim danima kako će se sve to rješavati i šta će na kraju biti konačan ishod.&nbsp;
TV E: Mještanima Botuna ponuđene su garancije da će postrojenje biti isključeno ukoliko bi bili dostignuti bilo kakvi limiti emisije negativnih elemenata, prednost u zapošljavanju, da 30 odsto domaćinstava iz Zete bude priključeno na kolektorsku mrežu, ali i da se sanira bazen crvenog mulja. Ekolozi kažu da sanacija bazena crvenog mulja ne može biti tako brzo završena, mještani Zete zadovoljni su tom ponudom ali opet ne žele uređaj za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Gdje vi u svemu tome vidite mjeru za kompromis i da li je on moguć nakon svega?
Mujović: Postoji samo jedna stavka oko koje mi kao Glavni grad i kao Vlada Crne Gore nemamo prostora za bilo kakav kompromis - izmjestiti ovo postrojenje na bilo koju drugu lokaciju u datom momentu je nemoguće. Prvo što je to neosnovano. Nemamo nikakvo opravdanje, ovo nije zagađivač. Izmjestiti postrojenje 500 metara ili 600 metara iz tačke A u tačku B apsolutno nema nikakvog opravdanja, a sa druge strane nas uslovljava da moramo raditi kompletnu novu dokumentaciju. Sve što smo prošli do sada da bi dobili građevinsku dozvolu mora se ponovo proći i to jedna procedura koja je vremenski zahtjevna i traje dvije do tri godine. Nemamo dvije do tri godine, jer mi planiramo da do 2028. godine budemo dio Evropske unije, a da 2026. zatvorimo pregovaračka poglavlja. Oko svega ostalog, oko garancija, možemo razgovarati. Niko nikad u istoriji Crne Gore nije dobio ovakve garancije i ovakve uslove kao što su dobili mještani Botuna, odnosno mještani Zete. Spremni smo čak i da idemo preko Zakona o zaštiti životne sredine, da se u Skupštini Crne Gore donesu izmjene zakona po kome će sve ovo što su preporuke Vlade Crne Gore biti unešeno u zakon, u smislu da smo u obavezi da ovo ili bilo koje drugo postrojenje u slučaju pojačane emisije štetnih gasova istog momenta ugasimo, da se nastala šteta, odnosno da se ljudi koji u takvim sredinama žive obeštete radi štetnog uticaja. Spremni smo na sve i da svim zahtjevima možemo da udovoljimo. Sanacija bazena crvenog mulja je najveći stepen i dokaz ozbiljnosti. Znamo to je to težak i vremenski zahtjevan proces, ali isto tako i finansijski zahtjevan, ali smo rekli da dok se ne sanira najveći problem Zete nema puštanja u pogon postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Na nama je, upravo kao posljedica toga, da radimo na dva kolosjeka, da radimo na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda i sanaciju bazena crvenog mulja. Za otprilike tri godine možemo očekivati da napravimo značajne iskorake ili da završimo oba od tih projekata. Nema puštanja u rad ovog postrojenja dok se bazeni crvenog mulja ne saniraju koliko god to bilo teško ili koliko god to bilo složeno, prihvatamo taj izazov i spremni smo. Volio bih da to ljudi razumiju i daju nam šansu da to realizujemo.&nbsp;
TV E: Najavljeni su i novi sastanci sa mještanima Botuna, sa premijerom Milojkom Spajićem, ali i sa šefom Delegacije EU. Pitanje koje se postavlja je da li je komunikacija sa njima, prema vašem mišljenju možda mogla biti ranije organizovana i da li je mogla biti bolja i temeljitija? Zapravo je li se zakasnilo sa svim tim?
Mujović: Čitav projekat od samog nastanka ideje od početka 2000. godine je jako loše komuniciran sa mještanima. Mještani nijesu puno pitani, rađeno je po nekom principu ignorisanja mjestana i sve je to u njima probudilo bunt i inat i to sad nama dolazi na naplatu. To je nataloženo nepovjerenje, kao posljedica rada Kombinata aluminijuma, odnosno nastanka problema sa crvenim muljem. Isto tako, prva verzija elaborata o uticaju na životnu sredinu ovog postrojenja nije dobro urađena ili bolje reći nije dobro iskomunicirana sa mještanima. Ostao je jako veliki broj otvorenih pitanja tako da je sve to stvorilo jednu krajnje nepovoljnu klimu. Da li se Vlada, da li su se institucije Evropske unije mogle ranije uključiti, sad možemo da pričamo i na jedan i na drugi način. Bilo bi poželjno da je to bilo u nekom pređašnjem trenutku, ali znate kako ovo je prije svega jedan projekat koji je trebalo da vodi Glavni grad. Država pored ovoga ima jako veliki broj problema, svakog dana imate neke nove probleme, neke blokade, neke štrajkove, neke zahtjeve, tako da nije realno da se Vlada Crne Gore u Evropska unija bave isključivo problemom Glavnog grada. Vaspitan sam da ako mi je neko povjerio odgovornu funkciju, kao što je funkcija gradonačelnika, treba da budem taj ko će biti lokomotiva tog procesa i ko treba da ulaže najveće napore. U momentu kad udarim u zid, kada ne mogu dalje sam, onda su tu institucije koje treba da nam pomognu. Sa ovim setom preporuka i setom zaključaka Vlada Crne Gore je napravila ogroman iskorak i dala mi snažan vjetar u leđa i čitavu ovu priču podigla na najveći mogući nivo, tako da se ne mogu žaliti. Predstavnici EU, konkretno gospodin Johan Satler, su napravili izuzetne iskorake i napravili možda čak i presedane. Ne pamtim da su zvaničnici EU ovako eksplicitni bili i ovako eksplicitnu podršku davali nekom projektu. Obično je to neka priča evropskih zvaničnika onako malo u rukavicama, tu se vodi računa o nijansama, o tome da se možda neko ne nađe uvrijeđen ili da neko ne pomisli da EU sprovodi neku svoju agendu ili nameće svoja rješenja. Mislim da su ovdje bile vrlo jasne poruke sa svih strana, sa svih adresa, tako da se ne mogu žaliti da je izostala podrška sa tih najvećih adresa.&nbsp;
TV E: Iako je uređaj za prečišćavanje otpadnih voda sigurno jedno od najznačajnijih ekoloških pitanja za Crnu Goru u ovom trenutku, nameće se pitanje koliko je zapravo cijela situacija u Botunu i jedno od najvažniji političkih pitanja danas i smatrate li da se neki novi politički odnosi mogu prelamati preko toga?
Mujović: Ovaj problem ima jako snažan potencijal i može imati izuzetno veliku implikaciju na političku situaciju aktuelnu i neku buduću. Ovo je kristalizacija buduće političke scene u Crnoj Gori. Ako imate danas jednu vladajuću većinu i vlast gdje ne možete naći zajednički jezik oko elementarnog ekološkog projekta kojeg podržava Evropska unija, koji je realnost u Evropskoj uniji, a sva ta vladajuća većina okupila se oko jednog jedinstvenog zajedničkog projekta - ulazak u Evropsku uniju - onda tu nešto ne štima. Postoje neke stavke koje nijesu baš za pohvalu i nijesu baš afirmativne sa tog aspekta. Možda će ovaj Botun osim rješenja ekološkog problema biti jedna vrsta političkog čistilišta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9ZFtBmhqs74&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mujović: Gradnja postrojenja mora početi do 31. decembra, u slučaju izlaska DNP-a iz lokalne vlasti novi izbori najkorektnije rješenje

Istina je da razni akteri nijesu uložili dovoljno vremena i razgovarali sa ljudima u Botunu, ali isto tako, ova situacija koristi se za izazivanje problema putem širenja lažnih vijesti i manipulacija o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda - ocijenio je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vajc-mjestani-botuna-su-izmanipulisani-i-pod-uticajem-laznih-vijesti">Pobjedu</a> europoslanik i predsjedavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomas Vajc.
On je posebno napomenuo ulogu lidera DNP-a Milana Kneževića koji bi, kako kaže, da nije poslanik bio pred sudom zbog širenja svih laži o pitanju izgradnje kolektora.
- Kneževića poznajem već osam godina, ono u čemu je dobar jeste stvaranje polarizacije, uništavanje stvari, stvaranje problema. Tokom svih ovih godina nijesam vidio da je doprinio nečemu konstruktivnom. I to je, nažalost, populizam - kazao je sagovornik Pobjede.
Vajc ističe da je ipak riječ samo o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, što je, ističe, nešto što svaki moderan grad mora da ima.
- Morate da znate, ovo nije zbog EU ili članstva u EU. Ovo je zbog sanitarnih uslova, higijenskih uslova, zaštite životne sredine, ali i turizma. Dakle, to je nešto što svaki grad mora da ima, a tehnologija koja treba da se izgradi u Botunu jeste tehnologija kakvu imamo u Njemačkoj, imamo u Švajcarskoj. Prije samo dvije sedmice vozio sam pored jednog takvog postrojenja, veoma uporedivog, i na 50 metara od njega imate vile, znate, to su vile bogatih Švajcaraca. Ovo je tehnologija koja neće štetiti životnoj sredini niti građanima. I da, greške su pravljene u prošlosti, ali sada moramo da vidimo kako da izađemo iz ove situacije - kazao je Vajc.
<h2>Gubitak novca na štetu svih građana</h2>
 
Vajc postavlja pitanje hoće li Milan Knežević Podgorici nadoknaditi ogroman novac koji će biti izgubljen ako se projekat ne realizuje.
- Crna Gora će morati da pokaže da ispunjava određene kriterijume kada je riječ o, kao što sam rekao, higijenskim uslovima, sanitarnim uslovima i zaštiti životne sredine. To je Poglavlje 27, ali ovdje je, prije svega, pitanje odakle će gospodin Knežević donijeti novac ako se ovaj projekat ne realizuje? A ako sam dobro informisan, ova opština je dobila svoju samostalnost i pravo na ovu odluku već sa ugovorom o ovom postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda koji je već bio na stolu, potpisan i pravno potpuno validan. Dakle, ne možete tražiti samoupravu s jedne strane, želite prava, ali ne želite da preuzmete odgovornosti i obaveze koje već postoje za taj distrikt - navodi Vajc.
On je kazao da treba poštovati stav građana, te da uvažava referendum.
- Uvijek moramo vrlo ozbiljno shvatiti što građani kažu i kako oni vide situaciju, ali tu smo gdje smo sada. Ipak, mislim da bi svi trebalo da sagledaju veću odgovornost, naročito građani Botuna, jer zbog njihovog otpora postoji opasnost da glavni grad ode u bankrot ili da mora da pronađe još 100 miliona eura negdje. To će se vratiti svim građanima, jer će taj novac nedostajati u obrazovnom sistemu, u zdravstvenom sistemu, nedostajaće za rekonstrukciju puteva - navodi Vajc za Pobjedu.
Europarlamentarac napominje da ovdje nije riječ samo o Poglavlju 27, već o tome „kako jedna zemlja poput Crne Gore može da propusti ovu priliku kada ima pristup ovakvim fondovima i grantovima“.
- To je, jednostavno novac koji je poklon, i ko će to zamijeniti? Dakle, nije riječ samo o Evropskoj uniji i Poglavlju 27. Moram da kažem da Crna Gora izuzetno dobro napreduje na svom putu ka EU i imam utisak da se nekim političkim snagama to ne sviđa - kazao je on.
<h2>„Pitaju li službe po čijem nalogu Knežević ovo radi“</h2>
Komentarišući nepromijenjen stav Botunjana, uprkos činjenicama koje su im više puta predočene, a koje ukazuju na to da postrojenje ne bi bilo štetno po javno zdravlje, Vajc kaže da je „jasno da su ti ljudi bili pod uticajem lažnih vijesti i netačnih informacija“.
- To je vrlo očigledno. I, kao što sam rekao, gospodina Kneževića poznajem dugi niz godina, mislim da on takođe pokušava da obezbijedi sopstveni politički opstanak tako što stvara ove tenzije i podstiče tenzije i podjele među građanima. Nažalost, tako funkcionišu populisti. Pitam se da li crnogorske službe imaju informacije po čijem nalogu on to radi - kazao je predsjedavajući POSP-a.
Dodaje da je, bez obzira na sve, jasno da je to uvijek bila Kneževićeva politička linija.
- On je protiv nezavisnosti svoje zemlje, Crne Gore, on je protiv pristupanja Evropskoj uniji. To je legitimna pozicija u demokratiji, ali ono što nije legitimno jeste koristiti populizam, lažne vijesti i jednostavno izazivati probleme i manipulisati građanima da bi se stvorila ovakva situacija - naveo je on.
<h2>Ponuda Vlade je fer</h2>
Vajc kaže da je sada nužno pronaći rješenja za izlazak iz ove situacije.
- Mislim da je ispravno što su Vlada, ali i Grad Podgorica, signalizirali da se crveni mulj iz proizvodnje aluminijuma mora sanirati i da će biti saniran. Čak bih rekao da čestitam i građanima što su izvršili određeni pritisak, jer, da, u redu, Vlada nešto traži od građana, pa treba nešto i da im da. To je u redu - kaže Vajc.
On smatra da svi znaju da je crveni mulj toksičan i štetan i da mora hitno da se sanira.
- I koliko sam shvatio, postoji jasno obećanje koje je dato od strane vlasti. Preporučio bih da se to obećanje prihvati i da se sada krene konstruktivnim putem, i da se gospodinu Kneževiću ne da prilika da manipuliše ljudima radi sopstvenog političkog opstanka - ističe sagovornik Pobjede.
U suprotnom, nada se, kako kaže da će banke biti blage i spremne na konsenzus da daju još nekoliko mjeseci Vladi Crne Gore da pronađe rješenje ili da riješi situaciju.
- Ali, još jednom, mislim da građani moraju da shvate da, ako se ovaj budžet izgubi, ne možete ponovo izgraditi sve za 100 miliona, cijene su sada mnogo veće. Sve ovo bi zaista moglo dovesti do potencijalnog bankrota Podgorice. A što to znači? To znači nema novca za brigu o djeci, nema novca za brigu o starijima, nema novca za puteve, nema novca za infrastrukturu. I to ne šteti samo opštini ili Botunu, već šteti cijelom glavnom gradu. Da, Poglavlje 27 je takođe tema i tu se onda mora naći rješenje na neki drugi način, jer će ovo biti prepreka na putu ka Evropskoj uniji - zaključuje Vajc.

Vajc: Mještani Botuna su izmanipulisani i pod uticajem lažnih vijesti

Sa najviših državnih i adresa Glavnog grada i Kancelarije Evropske unije Botunjani su pozvani da se nastave razgovori o traženju kompromisa za gradnju kolektora, na šta su oni, ekipi Dana odgovorili da razgovora nema osim u slučaju promjene lokacije, piše portal Dan.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je saopštio da očekuje da kada se premijer Milojko Spajić vrati u zemlju pokrene nova runda pregovora da bi se dale dodatne garancije na već date Vlade i Glavnog grada o gradnji postrojenja.
Mujović predlaže da iza garancija stane Skupština. Slična poruka stigla je i od Johana Satlera, šefa delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji je kazao da je u razgovoru sa mještanima kod njega pokazano da postoji napredak te da se nada da će to dovesti do situacije u kojoj izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda može početi.
Stanovnik Botuna Jagoš Bećirović ponovio je da Botunjani traže promjenu lokacije i da ne odustaju od te namjere ni pod kojim garancijama.
- Referendum je pokazao da je narod Zete rekao veliko „ne” gradnji kolektora u Botunu. Čuo sam i čitao po medijima izjavu gradonačelnika kako moli braću Zećane da napravi postrojenje u Botun i da tako truje našu djecu i ja tu ne vidim nikakav poziv za razgovor. Takođe, vidio sam i izjavu premijera - da su uvjereni da će doći do dogovora. Znam i uvjeren sam da mi svojim životima u Botunu branimo demokratiju. Nadam se da demokratija još nije umrla i nadam se da ćemo se izboriti do kraja - kaže Bećirović za Dan.
Bećirović navodi da bi na razgovore sa nadležnima išli samo u situaciji da im se ponudi promjena lokacija.
- Mi ne radimo ništa protiv države i naroda, već želimo da zaštitimo sebe. Ponavljam, razgovori dolaze u obzir samo ako se nudi promjena lokacija i na njima bi išli samo sa predstavnicima Opštine Zeta - kaže Bećirović.
Da daljih pregovora nema, osim ako je u pitanju promjena lokacije budućeg postrojenja, poručuje i Mićo Raičković.
- Johan Satler dolazi iz Evropske unije gdje je demokratija, a referendum je najviše demokratsko sredstvo u bilo kojoj državi. Očekujemo od Satlera da nam pruži ruku i kaže da će poštovati rezultate referenduma, i da se produžava rok kako bi pronašli novu lokaciju. Kakvi bismo mi bili ljudi da posle 21 godinu borbe dozvolimo da se u Botunu gradi kolektor. Pregovora oko ove lokacije nema i neka to shvate. Dok smo sposobni da stojimo ovdje postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda sa spalionicom se graditi neće - rekao je Raičković za Dan.
Raičković kaže da je referendum pokazao volju naroda i da daljih pregovora nema.
Botunjanin Ilija Raičković poručuje da pregovora više nema kada je u pitanju postojeća lokacija.
- Referendum je bio odgovor svima i na njemu su stanovnici Zete rekli što misle o ovoj lokaciji. Pregovori i razgovori mogu ali o primjeni lokacije, nikako se ne može razgovorati o lokaciji u Botunu. Ako će da razgovoraju o promjeni lokacije - to može, drugo ne dolazi u obzir. Oni svi pričaju da je to postrojenje dobro, kada je to tako imaju Ćemovsko polje pa neka tamo rade - naveo je Raičković.

Botunjani na razgovore pristaju samo ako se promijeni lokacija

Ukoliko se u predviđenom roku ne obezbijede uslovi za početak gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, podnijeću ostavku na mjesto izvršnog direktora preduzeća, jer ne mogu da dozvolim da naporan rad cijelog tima za realizaciju projekta bude zanemaren i da strateške projekte nadmašuju manipulacije pojedinaca“, saopštio je za „Dan“ direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić.
Poručuje da ne može da dozvoli da bude odgovoran za „dalje uništavanje životne sredine ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u rječni tok dok, alternativa postoji, odnosno dok se gotovo ekološko rješenje za sve nas nalazi pred svima nama i čeka".&nbsp;
Parcela, na kojoj je predviđena gradnja postrojenja u Botunu, mora biti oslobođena do 31. decembra. Nišavić je podsjetio da su u prošloj godini kroz desetine sastanaka uspjeli da dođu do kvalitetnog glavnog projekta, revidiranog od strane najpozvanijih stručnjaka, te da su na osnovu njega pripremili i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.
- Krajem prethodne godine dolazi do dvije javne rasprave na temu elaborata, na kojima se prikuplja preko 130 komentara javnosti, oni se procesuiraju i obrađuju u 2025. godini, dokument unapređuje i stvaraju se uslovi za dobijanje građevinske dozvole. Kao vrhunac intenzivnog rada stvaramo preduslov za prijavu gradnje za izgradnju SPOV na radost svih građana koji osjećaju nedostatke trenutnog stanja, a to su građani grada i susjedne opštine Zeta. Cjelokupan proces od 2024. godine prate razgovori sa mještanima i predstavnicima susjedne Opštine Zeta, gdje se, uslijed izraženog saosjećanja sa onima koji su ispaštali od rada jedne neadekvatno nadzirane prljave industrije u prethodnom periodu, prihvataju predlozi za dodatno unapređenje rada ovog ekološkog sistema. Pored činjenice da ćemo konačno zaštiti podzemne vode zetske doline, obezbjeđuju se sredstva od preko 44 miliona eura za rješavanje otpadnih voda gornje Zete i ono što je najvažnije- sanaciju bazena crvenog mulja i opasnog materijala i otpada koji se i dalje nalazi na prostoru nekadašljeg KAP-a - kaže Nišavić.
On dodaje da je pred nama „istorijska šansa i mogućnost da se unaprijede osnovni uslovi života građana dvije lokalne samouprave, da se podigne standard građana na jedan značajno veći nivo, upravo u onom najvažnijem segmentu koji se odnosi na čist vazduh i vodu, kao preduslov za zdrav i dostojan život“.
- Svaka drugačija formulacija i pokušaj manipulacije ovim aktivnostima je grubo i nedozvoljeno igranje sa sudbinama stotina hiljada građana naše države, što nikako ne smijemo dozvoliti. Pored činjenice da možemo da izgubimo ovu najvažniju šansu, ujedno gubimo i značajna finansijska sredstva i zatvaramo vrata onima koji su spremni da nam u ovom procesu pruže stručnu i finansijsku pomoć, ne samo na ovom već na svim važnim projektima koji slijede, a od značaja su za cjelokupnu državu. Već od 1. januara 2026. godine nećemo moći da koristimo preostala kreditna sredstva i postojaće rizik od zahtjeva za jednokratni povraćaj kreditnih sredstava, a istovremeno i rizik da izvođač naplati svoja potraživanja u milionskom iznosu. Uvažavajući sve ovo, vjerujem da ne postoji jedan savjestan građanin i funkcioner koji bi dozvolio sebi da propusti jednu ovakvu šansu i bez odgovornosti- iako nema uticaja na sve okolnosti i procese, nastavi da bude dio sistema koji nije u mogućnosti da realizuje ovako važan projekat, za šta su ispunjeni svi mogući preduslovi - saopštio je Nišavić.

Nišavić: Podnijeću ostavku ako ne počne gradnja postrojenja u predviđenom roku

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da bi debata o Botunu trebalo da bude zasnovana na činjenicama, a ne glasinama ili razmišljanjima političkih protivnika koji bi htjeli da projekat propadne.
Kos je, u intervjuu za Televiziju Crne Gore, istakla da je usklađivanje sa ekološkim standardima EU veoma važno.
- To znači i sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda. To znači i da se čuje glas onih koji su zabrinuti. Ali veoma je važno držati se i činjenica. Bilo je mnogo dezinformacija, ali debata treba da bude zasnovana na činjenicama, na dokumentaciji, dozvolama, a ne na glasinama ili razmišljanjima političkih protivnika koji bi htjeli da projekat propadne. Zato vjerujem da ćete moći da nađete rješenje za to - istakla je ona za TVCG.
Ocijenila je da je Crna Gora isporučila rezultate, što je dovelo do zatvaranja pet poglavlja sa EU.
- Sve vrijeme ste vrijedno radili i mišljenje EK je bilo da Crna Gora treba da zatvori pet poglavlja. Međutim, poglavlja su privremeno zatvorena i to nije kraj, dok sve ne bude završeno. Ovo je mnogo pomoglo i mogu vas uvjeriti da imate veliku podršku. Ne znam da li su svi srećni što je Crna Gora zemlja predvodnica, ali vi to zaista jeste - kazala je ona.
Kaže da je moguće postići cilj da do 2028. uđemo u EU, ali to je, kako navodi, na nama.
- Imate mnogo posla sljedeće godine i to je izvodljivo, EK će vas podržati. Ali Crna Gora mora da sprovede sve reforme - kaže Kos.
Pojašnjava da kada dođemo do Ugovora o pristupanju, zemlje članice moraju da ga ratifikuju.
- Potrebno je završiti preostala poglavlja. Idealno bi bilo zatvoriti sva poglavlja već u novembru sljedeće godine - istakla je Kos.
Kaže da EK mora početi kreiranje ugovora već u proljeće.
- Mi smo već spremni i počeli smo da radimo na Nacrtu ugovora o pristupanju, a to će onda biti diskutovano među članicama. Ako vi morate biti brzi, onda mi moramo biti još brži - istakla je Kos.
Dodaje da bi bila bih najsrećnija kada bi sve zemlje Zapadnog Balkana mogle da istovremeno postanu dio EU, ali to, kako kaže, nije moguće, jer je ovo proces zasnovan na zaslugama.

Kos: Debata o Botunu da bude zasnovana na činjenicama, a ne glasinama

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je saopštio da će, ako gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu ne počne do 31. decembra i ako EU produži rok, otići sa te funkcije.
ujović je to kazao u emisiji Boje jutra na TV Vijesti.
“Pregovori su nešto čemu uvijek treba dati šansu, ako nam je želja da riješimo problem, a ne da fingiramo pregovore”, kazao je prvi čovjek Podgorice.
Rekao je da je Glavni grad “satjeran uz zid” i da ne može djelovati u pravcu izmjene lokacije.
Osvrnuo se i na nedavni lokalni referendum u Zeti, na kojem su se građani izjasnili da nisu za gradnju postrojenja u Botunu.
“Nalazimo se u modu slavljenja poraza. Imali ste referendum u Zeti i slavlje. Čekajte, šta slavimo? Slavimo to što se neće graditi postrojenje koje će prečišćavati otpadne vode, koje će pomoći Zeti, Podgorici, Crnoj Gori. Slavimo to što se neće sanirati bazeni crvenog mulja, što će Podgorica bankrotirati…”, kaže gradonačelnik Podgorice.
Ponovio je da to postrojenje nije zagađivač.
“Ne moraju ti ljudi vjerovati meni ni nikome, dovoljno je da obiđemo postrojenja u Evropi, Njemačkoj i da se uvjerimo da li je to ista tehnologija i da li daje rezultate”, ističe Mujović.
Rekao je da se Vlada jasno izjasnila i da mu je dala podršku u “najtežim, odsudnim vremenima”. “Niko nije dobio ovakve garancije kao mještani Botuna”.
“Sve to što je Vlada definisala kao preporuke za Glavni grad, spremni smo da odluke Skupštine Glavnog grada pretočimo u realnost i obaveze”, navodi on.
Pozvao je političke subjekte, “odnosno politički subjekt koji je protiv gradnje kolektora”, da djeluju u Skupštini Crne Gore na izmjene Zakona o zaštite životne sredine, da se “zakonom obavežemo na sve ono što postoji u zaključcima Vlade”.
On je predložio da se, pored ostalog, tim izmjenama zakona “definiše odštetni zahtjev ako se bilo kome ugrožava životna sredina”.
“Taj ko ugrožava, opština, bilo ko, taj subjekt, treba da plati. Spreman sam, jasno poručujem, pozivam gospodina Kneževića, neka podnese amandman za izmjenu zakona, a ja znam da će lista partija koju sam predvodio u Podgorici to podržati, smatram i ostale članice vladajuće većine. Mislim da moramo dati sa tog aspekta puni doprinos i dati garancije ljudima čije povjerenje je narušeno, sve je to apsolutno opravdano”, poručuje Mujović.
Ocijenio je da Evropska unija “nikad snažnije” nije stala uz neki projekat i podržala ga.
“A znate koliko je EU stroga kad su u pitanju ekološki standardi, vladavina prava, odnosno ugroženost ljudskih prava. Siguran sam da nas ne bi podržavali, da na bilo koji način derogiramo bilo koga”, kaže on.
Upitan za eventualno uključenje Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, Mujović je rekao da je pristalica da “svi rade i da svako podnese svoje parče odgovornosti.”

Mujović: Ako gradnja kolektora ne počne do 31. decembra i EU ne produži rok napuštam funkciju

Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom, ocijenio je u intervju za<a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/rutovic-covjek-je-postao-rob-tehnologije-5338796"> ''Dan'' </a>Željko Rutović, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koji je autor knjige "Ukidanje čovjeka".
U svojoj najnovijoj knjizi "Ukidanje čovjeka", kako ste i sami rekli, dramatičnog naslova, razmatrate gubitak mnogih čovjekovih svojstava pod uticajem sve savršenijih digitalnih tehnologija. Je li, zaista, čovjek ugrožen kao vrsta i pretvara li se u roba umjesto da bude gospodar onoga što je ipak stvorio njegov um?
– Dramatizaciji fenomena, prakse i iskustva, pa time i samog naslova knjige doprinio je sam čovjek. Konačno, riječ je o procesu u kojem čovjek sve češće svjesno sudjeluje. Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom. U tom duhu današnjeg dominantno supermašinskog poretka, živimo stvarnost koja urušava čovjekovu autonomnost, slobodu, privatnost, misao i dostojanstvo. Sumarno, u svijetu tehnosfere čovjek nestaje kao subjekt, on nestaje u svojoj osnovnoj temeljnoj strukturi postojanja – u kritičkoj percepciji, sjećanju, jeziku, tjelesnosti i duhovnosti. U vremenu vještačke inteligencije, velikih baza podataka, postbiologije, digitalnog nadzora, automatizacije, algoritama, primjera čovjekove erozije i njegovog samoukidanja je mnogo, što upućuje da svjedočimo kraju epohe čovjeka kao misaonog, slobodnog bića, tj. prelaska u novu paradigmu postčovječanstva, koja kroz razne oblike socio-tehno inženjeringa podriva samu suštinu čovjekovog bića. Konačno, stiče se utisak da u dobrovoljnosti samoukidanja današnji čovjek u svemu tome gotovo neprirodno uživa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1147px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 167.364%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstatic.dan.co.me%2Fimages%2Fslike%2Fnew%2F2026%2F02%2F23%2F2057287.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ni istina nije što je nekada bila. Ona se relativizuje, a često i falsifikuje. Njom se i manupiliše, za šta su posebno pogodne nove tehnologije. Da li su novinari, i kad su najbolji i najprofesionalniji, dovoljni da stanu u njenu zaštitu. Šta je, recimo, sa intelektualcima?
– Svjedoci smo temeljne krize istine i njene ubrzane relativizacije. Radikalizacije relativizacije, i to na svim nivoima, tako da je u ontološkom značenju malo kome potrebna, pa time ni onom što se naziva savremena demokratija. I eto postistine koja će kreirati ne samo javno mnjenje, no i nadzirati sjećanje, pamćenje, istoriju. Konačno, vidljivo je da istina postaje relativna, potrošena, anahrona i prilagodljiva. Obmana, zamjena stvarnosti i kreiranje parastvarnosti u današnjem svemedijskom tehnološkom dobu dezavuisali su koncept, filozofski sistem, paradigmu, vrijednost i semantički sadržaj istine. Kada istina nije jedna, onda sve postaje tzv. istina ili postistina, koja očito oslobađa etičke odgovornosti. Otuda i pitanje kome je u haosu virtuelne realnosti, sveopšte propagande i manipulacije (ne)potrebna istina. 
&nbsp;
Hronika istraživačkog novinarstva je svijetli istorijski civilizacijski biljeg koji razotkriva mnoge teme koje bi ostale duboko zapretane da nema te kontrolne uloge plemenite novinarske misije.
No, novinari nijesu i jedini i dovoljan štit u zaštiti istine. Da bi bila djelatna, ona mora biti način življenja, kulture, misli, etike, vrijednosti i duha svih slojeva društva, svakog čovjeka ponaosob. U ovom duhu, nažalost, svjedočimo krizi intelektualne odgovornosti. Generalno govoreći, današnji intelektualci sve su manje kreatori javnog mnjenja, što od antičkog doba bijaše princip i misija intelektualnog sloja. Tek, intelektualci, uživajući u komforu ćutnje i tišine, danas se sve više prilagođavaju datoj stvarnosti, gubeći na taj način uzvišene principe kritičkog mišljenja istine i slobode, konačno izgubivši time i onu Jaspersovu metafizičku odgovornost.
Kad pominjemo novinarstvo, moramo reći i da su mu digitalne tehnologije neslućeno pomogle i približile ga auditorijumu, ali su mu istovremeno i odmogle, a tek ćemo saznati koliko. Kako ubijediti današnjeg čovjeka da pravila novinarstva moraju ostati ista i da se tehnolije moraju prilagoditi njima, a ne obrnuto, što je danas nerijetko slučaj?
– Tehnološka digitalna revolucija i njeni "pametni" alati, velike baze podataka, algoritmi i vještačka inteligencija donijeli su novu etapu u razvoju novinarstva. Kako kažete, te tehnologije jesu pomogle, ali i, rekao bih, mnogo više otvorile problemsku ravan fenomena manipulacije, propagande, lažnih vijesti, brisanja granica između čovjeka i mašine, istine i iluzije, slobode i kontrole. Tehnologija nije neutralna, ona ostavlja posledični rukopis u okviru kojeg našim kognitivnim moćima, kritičkim spoznajama i socijalnim iskustvom novinarstvo moramo doživjeti u svjetlu njegove civilizacijske misije, a nikako kao produžetak digitalnih proteza – proizvoda, kao alata totalizacije simulacije i u njoj projektovanog modelovanja čovjekovog ponašanja, a time i unificiranog, nadziranog mišljenja. Odbrana temelja novinarstva u krajnjem je odbrana čovjeka, njegovog dostojanstva, misli i slobode.
Nova epoha života
Da li će čovjekov humanizam preživjeti, ili će i njega, kao i mnoge odlike čovjekove ličnosti, progutati sve agresivniji konzumerizam, odnosno logika da je u novcu sve i da nema toga što se njime ne može kupiti?
Nema dileme da je danas na sceni nova paradigma, nova epoha života, čovjeka i društva, gdje je u okviru "korporativnog neofeudalizma" čovjek broj i gotovo ništa više. On više kritički ne promišlja o sebi i svijetu oko sebe; on je modeliran i programiran potpunom digitalnom kontrolom, u okviru koje um ne djeluje na logosnim principima sumnje, provjere i činjenične datosti.
Iz tog lavirinta novotehnološko-konzumerističke stvarnosti, gdje je on samo broj u okviru svijeta velikih baza podataka, te gdje je kapital neupitni arbitar moći, teško se može govoriti o humanističkom ozdravljenju.
Konačno, na širem planu čovjek današnjice je kontrolisani objekt kome se fazno i ciljano oduzimaju arhetipi njegovog tradicionalnog bića koji su ga činili bićem misaonosti, kritike, ljudskosti i empatije. Jeste, čovjek se dobrovoljno pasivizirao pod sjajem njegove nove "titule" homo konzumensa.
Kako reče Kant, "sloboda boli, u ime dužnosti", pa u tim riječima treba tražiti današnje svjesno odricanje od slobode, kao stava, kritike i otpora onome što je za otpor. Tek operacija je uspjela: čovjek je sve manje kritičko, humanističko i empatično biće, a sve više konzumerističko biće uljuljkano u spektaklu društvenih mreža, što, između ostalog, i jeste korak do njegovog samoukidanja, u čijim procesima tehne nosi ubjedljivu prevagu nad logosom.
Kao što se sve više govori o postistini, na isti način se govori i o postdemokratiji, što će reći da je danas stvarne demokratije sve manje. Otuda i pitanje, koje ste i sami na jednom mjestu postavili: da li demokratski mandat podrazumijeva i neetičnost politike?
– Globalni procesi relativizacije i dekonstrukcije temeljnih pojmova slobode, istine, etike, čovjeka, radikalno, pod uticajem raznih oblika moći, transformišu tradicionalne koncepte, ideje i prakse politike i demokratije. Doživljena sve više kao borba za nekontrolisanu moć, današnja politika ubrzano gubi načela javnog interesa, te kao takva postaje izraz partikularnih interesa u čijoj biti više nijesu važni ideološko-programski koncepti. Oni postaju fluidni, promjenjivi i nebitni za današnje dominantne postpolitičke prakse, u čijoj je osnovi medijska spin propaganda, manipulativni informaciono-korporativni inženjering i mitološko-populističke mantre.
Izraz takve stvarnosti u kojoj prevagu nosi politička tehnologija, a ne ideologija, zakonito rezultira snažnom krizom osnovnih demokratskih principa, na čijoj tradiciji i temeljima je izrasla civilizacija ljudskih prava, sloboda i progresa čovječanstva. Konačno, danas na širim prostorima svjedočimo krizi kako osnovnih etičkih političkih postulata, tako i krizi osnovnih demokratskih instituta, odnosno same demokratije kao razborito racionalnog oblika političke vladavine. Očito je da elite društva – političke, akademske, naučne, medijske – ne uspijevaju pronaći adekvatan odgovor na izazove, probleme i prakse koje se umnožavaju u postdemokratiji u okviru koje se "rastapa" kako suština izvornog demokratskog, tako i samih osnova stabilnosti i nužne društvene kohezije, u odnosu na brojne izazove ovog vijeka koji traže kako elementarni konsenzus svih subjekata društva, tako i etičke osnove i principe odgovorne demokratske vlasti.

Rutović: Čovjek je postao rob tehnologije

U godini kada treba da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja i sprovedemo istinske reforme, političke partije još jednom pokazuju da im promjena izbornih zakona nije prioritet, kazala je savjetnica Predsjednika Crne Gore za javne politike Marija Vesković.
- Zastoj u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kao i činjenica da produženje njegovog mandata nije obezbijeđeno na vrijeme, nije proceduralna greška- istakla je Vesković.
Kako smatra, to je poruka koja kaže da ne postoji stvarna politička volja da se sprovedu korjenite izborne reforme.
- Kao članica radne grupe koja je formirana sa ciljem izmjene zakona o izboru odbornika i poslanika, u tzv. „drugom krugu“ izmjena, mogu da potvrdim da je u poslednjih šest mjeseci održana samo jedna sjednica, i to konstitutivna. To pokazuje da poslanici nijesu suštinski zainteresovani za izbornu reformu, a posebno za otvorene izborne liste. Osim deklarativne podrške, nema niti jednog konkretnog koraka koji bi pokazao da će se takvo rješenje zaista naći u zakonu. Umjesto rada, imamo zastoje i odlaganja- podsjetila je Vesković.
To što predlog Predsjednika za raspisivanje referenduma za uvođenje otvorenih izbornih lista stoji više od dva mjeseca u proceduri, bez izjašnjavanja, dodaje Vesković, takođe je poruka građanima da će se ono što jača njihov glas uvijek držati po strani.
- Ako se ključne reforme stalno pomjeraju, a jedino oko čega nema čekanja ni pregovora bude povećanje izdvajanja novca za političke partije, onda je razumljivo što građani sumnjaju u iskrenost obećanja o „otvaranju“ izbornog sistema- naglašava.
Vesković upozorava da, ako je moguće usvojiti desetine zakona za manje od dva sata, onda je moguće i donijeti odluku o produženju rada Odbora i nastaviti reformu bez odlaganja. Kada se nešto hoće, nađe se i vrijeme i većina. Kada se nešto ne želi – uvijek se nađe izgovor.
Ovo je trenutak, kako ističe, u kojem se mora pokazati politička zrelost i dosljednost obećanim reformama.
- Zato pozivam poslanike da u što kraćem roku nastave sa radom na izbornoj reformi i iskoriste preostalo vrijeme koje imamo na raspolaganju kako bi građani mogli da već na sledećim izborima 2027. godine glasaju za ljude imenom i prezimenom- poručila je savjetnica Predsjednika.

Vesković: Vrijeme ističe, izborna reforma čeka

Državna sekretarka u Ministarstvu odbrane, Sandra Radević, reagovala je na gostovanje Savjetnika predsjednika Crne Gore, u emisiji "Link" na Javnom servisu, Nebojše Vuksanovića, koji je kazao da se sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost ne održavaju jer se premijer Milojko Spajić ne odaziva na poziv predsjednika države, Jakova Milatovića.
- Gospodin Vuksanović pokušava da sakrije odgovornost predsjednika Milatovića za neodržavanje sjednica Savjeta za odbranu i bezbijednost i adresira je na dva preostala člana. Krajnje nekorektno i neistinito, jer je sjednicu Savjeta od 24. decembra 2025. godine prekinuo i odgodio upravo gospodin Milatović. Gospodin Mandić i gospodin Spajić bili su za stolom i jasno iskomunicirali da su spremni da izglasaju sve odluke iz dnevnog reda, uključujući i učešće jedinica vojske u međunarodnim vježbama i obukama za 2026. godinu- kazala je Radević.
Ističe da zbog, kako je navela, "krajnje neprimjerenog postupanja" predsjednika Milatovića, na današnji dan Vojska Crne Gore, Ministarstvo odbrane, cijeli sistem odbrane, pa i država Crna Gora, trpe ogromnu reputacionu, političku i svaku drugu štetu.
- Više puta smo iskomunicirali prema javnosti kakva i kolika šteta će nastupiti upravo zbog odluke predsjednika Milatovića da se sjednica Savjeta prekine i odgodi. Danas njegov savjetnik gospodin Vuksanović lamentira nad činjenicom da se pojedini oficiri određuju za vršioce dužnosti na upražnjenim formacijskim mjestima. Pominje neke anomalije, preklapanja ingerencija 'Savjeta za nacionalnu bezbijednost!?' (vjerovatno misli na Savjet za odbranu i bezbijednost) i Ministarstva odbrane i posebno pominje 'neadekvatnu upotrebu instituta vršioca dužnosti'- navodi Radević.
Radević podsjeća Vuksanovića i Milatovića da trenutno u formaciji Vojske Crne Gore ima oko 20 odsto upražnjenih mjesta.
- Na dvije hiljade popunjenih mjesta trenutno je 60 oficira određeno za VD na upražnjenim formacijskim mjestima. Od tih 60 oficira, postupak pred Savjetom za odbranu i bezbijednost za njihovo postavljenje pokrenut je za 58 oficira i to: za 3 oficira u 2023. godini, za 9 u 2024. godini, a za 46 oficira u 2025. godini- kazala je Radević.
Da su ove odluke usvojene na sjednici Savjeta koju je, kako navodi, predsjednik Milatović prekinuo, "danas bismo imali samo 2 oficira u statusu vršioca dužnosti u cijelom sastavu Vojske Crne Gore, čije se brojno stanje mjeri u hiljadama".
Radević dodaje da u sistemu ima još 16 oficira koji pored svoje obavljaju i dodatnu dužnost u statusu VD-a.
- Osim toga, vazduhoplovci Vojske Crne Gore bi učestvovali na planiranoj međunarodnoj vazduhoplovnoj vježbi u Grčkoj i ne bi njegovom krivicom propustili priliku za unapređenje interoperabilnosti sa saveznicima i dodatnu obuku posada za složene zadatke- ističe državna sekretarka u MO.
Poručuje da je jasno da je za, kako je Vuksanović kazao, "neadekvatnu upotrebu instituta VD“, odgovoran isključivo predsjednik Milatović.
- Sve u svemu, savjetniku Vuksanoviću bi bilo bolje da posavjetuje svog šefa da nađe način i omogući učešće jedinicama Vojske Crne Gore u planiranim međunarodnim aktivnostima u 2026. godini, kao i da pokaže odgovornost kada je u pitanju ogroman broj postavljenja, unapređenja i razrješenja oko 150 pripadnika Vojske Crne Gore, čija sudbina je trenutno u fioci njegovog stola. To može da uradi potezom pera i potpisom na predmetne odluke kada god zaželi, a što je bila praksa oduvijek.
P.S. Javnost i dalje čeka odgovore na pitanja u vezi afere koja se desila u kabinetu predsjednika, a koja u ozbiljno pitanje dovodi kako integritet kabineta, tako i integritet samog predsjednika Milatovića- zaključila je Radević.

Radević: Vuksanoviću bolje da posavjetuje svog šefa da omogući učešće jedinicama VCG u međunarodnim aktivnostima

Direktor Media centra Goran Đurović poručio je da je Odbor za izbor i imenovanja Glavnog grada Podgorica danas protivzakonito zaustavio proceduru naimenovanja novih članova Savjeta RTV Podgorica.&nbsp;
Predsjednica Odbora Anđela Mićović (PES) je nakaradnim tumačenjem Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter "Radio televizija Podgorica", proces imenovanja novih članova Savjeta RTV Podgorica zaustavila, jer kandidat PES-a, navodni predstavnik NVO, nije imao urednu dokumentaciju i dovoljnu podršku NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava.
Na javni poziv za imenovanje jednog čana Savjeta RTV Podgorica iz reda NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava, prijavile su se dvije kandidatkinje: Dajana Maraš i Nataša Nelević, dok se za izbor člana Savjeta ispred sportskih organizacija prijavila Natalija Đaletić.&nbsp;
Pošto Dajana Maraš, koju su predložile takozvane NVO koje su bliske PES-u, nije imala urednu dokumentaciju i dovoljnu podršku u odnosu na protivkandidatkinju Natašu Nelević, predsjednica Odbora Anđela Mićović (PES) je odlučila da postupak obustavi i poništi konkurs.
Istu opstrukciju i protivzakonito djelovanje preduzimao je i Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, u postupku imenovanja člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, jer im se tadašnji kandidat a sada član Savjeta Agencije za AVMU, Dragoljub Vuković, nije sviđao tj. nije bio podoban (kontrolisan) naveo je Đurović u saopštenju.&nbsp;
Odbor za izbor i imenovanja Glavnog grada danas je u skladu sa propisom morao da pregleda dokumentaciju prijavljenih kandidata i ocijeni urednost dostavljene dokumentacije, ističe on. &nbsp;
- U skladu sa članom 34 Odluke o osnivanju RTV Podgorica, Odbor je danas na sjednici morao da utvrdi listu kandidata (Dajana Maraš i Nataša Nelević) sa nazivima NVO koje su predale urednu dokumentaciju.&nbsp;
Tek u sledećoj fazi postupka, na narednoj sjednici, Odbor je bo dužan da utvrdi predlog liste za imenovanje članova Savjeta po ovlašćenim predlagačima, na način što bi se na konačnoj listi našao predstavnik NVO koji ima podršku većeg broja NVO sa urednom dokumentacijom (član 35 Odluke o osnivanju RTV Podgorica). Na toj konačnoj listi našla bi se Nataša Nelević jer je dokumentacija NVO koje su nju podržale bila uredna.
U slučaju da predstavnica sportskih organizacija nije dostavila urednu dokumentaciju od makar jedne sportske organizacije, postupak za imenovanje člana Savjeta RTV Podgorica iz te kategorije ovlaštenih predlagača bi se ponovio.
Članovi 34, 35 i 35a Odluke o osnivanju RTV Podgorica su potpuno jasni i jedino objašnjenje današnje blamaže Skupštine Glavnog grada je politički motiv PES-a i koalicionih partnera da vrše opstrukciju procesa imenovanja članova Savjeta RTV Podgorica dok se ne izaberu poslušni i kontrolisani, takozvani predstavnici NVO.
U ostvarenju političkih ciljeva PES je jednako brutalan u kršenju propisa kao što je nekad bo DPS. Opstrukcija imenovanja članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge trajala je 15 mjeseci. Evropska komisija je zaprijetila Vladi Crne Gore ponovnim otvaranjem poglavlja 10 koje je privremeno zatvoreno. Valja podsjetiti da je poslanica PES-a Jelena Nedović otvoreno pozivala da se kandidat NVO promijeni i upodobi sa željama ove političke grupacije. Na kraju je Skupština Crne Gore morala da izabere kandidata NVO koji ima integritet i koji nije po volji vlasti i opozicije - dodaje Đurović.&nbsp;
Vjerujemo da će se isti scenario desiti i sa Savjetom RTV Podgorica i da će Nataša Nelević biti izabrana u narednom pokušaju, naveo je on.&nbsp;
- Ovaj proces još jednom otkriva karakter vlasti, njihov (ne)demokratski potencijal i razumijevanje principa vladavine prava. Umjesto da se u najvažnijoj godini u procesu pristupanja EU svi nosioci vlasti pridržavaju propisa i urade sve da pokažu stvarnu spremnost za jačanje institucija, mi na svakom koraku imamo zloupotrebe i opstrukcije motivisane mizernim partijskim interesima.
Media centar je tražio od Skupštine Glavnog grada da nam omogući slobodan pristup informacijama, odnosno dokumentaciji kandidata za članove Savjeta RTV Pogdorica. Ukoliko nam bude omogućen pristup dokumentaciji, obavijestićemo Delegaciju Evropske komisije o zloupotrebama u primjeni medijske regulative od strane vlasti u Glavnom gradu - zaključio je Đurović u saopštenju.&nbsp;

Tag: kolektor