Najmanje 10 osoba je poginulo, a 20 je povrijeđeno nakon što je autobus, koji je prevozio učenike, pao sa litice u ruralnom području na sjeveru Kolumbije, saopštio je danas lokalni načelnik Andres Hulijan.
On je naveo na platformi X da je autobus putovao iz karipskog grada Tolua za Medeljin nakon školskog izleta, kao i da je prevozio učenike iz srednje škole Antiokenjo.
Hulijan je istakao da su svi bolnički kapaciteti angažovani da bi se pružila pomoć povrijeđenima u nesreći.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kolumbija: Najmanje 10 osoba poginulo u padu školskog autobusa sa litice

Ronioci u Kolumbiji otkrili su veliku količinu kokaina ispod broda koji se spremao da isplovi ka Evropi, saopštila je Kolumbijska mornarica.
Članovi posade mornarice u luci Buenaventura na pacifičkoj obali sproveli su podvodni pregled trgovačkog broda koji je plovio ka Evropi, zaplijenivši više od 200 kilograma kokaina, naveli su vojni zvaničnici na društvenim mrežama.
- Tokom podvodnog pregleda u utorak, ronioci iz stanice obalske straže pronašli su sedam "sumnjivih vreća" koje su bile zapečaćene i sadržale su narkotike - saopštila je mornarica.
Zvaničnici su objavili fotografije zapljene, na kojima se vide slike ronilaca koji vade drogu, kao i desetine paketa položenih na zemlji, prenosi CBS njuz.
Na snimcima se vide i osumnjičeni koji se predaju i bivaju izvučeni iz vode.
Zapljena se dogodila samo nekoliko dana nakon što je mornarica objavila da je konfiskovala više od sedam tona droge iz dva glisera i još jednog plovila, takozvane "narko-podmornice", takođe u Tihom okeanu.
Američka uprava za suzbijanje droga kaže da oko 90 odsto kokaina koji stiže u SAD dolazi iz Kolumbije.
Prošlog mjeseca, Trampova administracija je objavila da uvodi sankcije kolumbijskom predsjedniku Gustavu Petru i članovima njegove porodice, optužujući ga da je "dozvolio da narko-karteli cvjetaju".

500x500

1084x550

Kolumbijski ronioci otkrili 200 kilograma kokaina sakrivenog ispod broda za Evropu

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je 25. oktobra da SAD ne žele naštetiti kolumbijskom narodu i njenoj ekonomiji sankcijama nametnutim predsjedniku Gustavu Petru.
Vašington je 24. oktobra stavio Petra i njegovu porodicu na crnu listu, optužujući ga da umiruje i ohrabruje "narko teroriste".
Rubio je, obraćajući se novinarima na putu iz Izraela za Katar, rekao da Sjedinjene Države imaju "snažan i trajan" odnos s kolumbijskim narodom i mnogim institucijama te latinoameričke zemlje, posebno sa bezbjednosnim snagama.
Američka vojska je pojačala aktivnosti na jugu Kariba, napadajući plovila u međunarodnim vodama za koja je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.
Predsjednik Donald Tramp je ove sedmice nazvao Petra "ilegalnim vođom narkotika" nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su napadima počinile "ubistvo".
- Ovo nije stvar SAD-a protiv Kolumbije - rekao je Rubio, misleći na sankcije protiv Petra.&nbsp;
Rekao je da Trampova administracija reaguje na stranog lidera za kojeg vjeruje da je postao neprijateljski raspoložen.
- Ali mi to odvajamo od (naroda) Kolumbije. Zato ne vidimo carinske mjere. Zato ne želimo naštetiti kolumbijskoj ekonomiji - kazao je Rubio.
Petro je stavljen na listu svjetskih lidera pod sankcijama SAD, zajedno sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugima.
Petrova supruga i sin, kao i ministar unutrašnjih poslova Kolumbije Armando Benedeti, takođe su zahvaćeni sankcijama u skladu s ovlaštenjem koje Vašingtonu omogućava da targetira one koje optužuje da su umiješani u globalnu trgovinu drogom.
Prošlog vikenda, Tramp je zaprijetio da će povećati carine Kolumbiji, a u srijedu je rekao da je svako finansiranje te zemlje iz SAD obustavljeno.

Rubio: Američke sankcije nisu usmjerene ka kolumbijskom narodu

Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije kolumbijskom predsjedniku Gustavu Petru.
Predsjednik SAD Donald Tramp drastično je povećao napetosti u sporu sa dugogodišnjim latinoameričkim partnerom, optužujući Petra da odbija da zaustavi protok kokaina prema SAD.
Tenzije između Vašingtona i mnogih zemalja u regionu rastu već nedJeljama. Američka vojska je pojačala aktivnosti na jugu Kariba, napadajući i potapajući brodove u međunarodnim vodama za koje je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.
Tramp je ove nedjelje nazvao Petra „vođom ilegalne trgovine drogom“ nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su napadima počinile ubistvo.
Petro, ​​čiji mandat ističe za 10 mjeseci, uvijek se protivio napadima. Pokušao je da okonča šestodecenijski sukob u Kolumbiji mirovnim sporazumima i sporazumima o predaji sa pobunjenicima i kriminalnim bandama, ali ti napori nisu urodili plodom, prenosi Rojters.
- Od dolaska predsjednika Gustava Petra na vlast, proizvodnja kokaina u Kolumbiji je eksplodirala do najviše stope u posljednjih nekoliko decenija, poplavivši SAD i trujući Amerikance - naveo je u saopštenju američki ministar finansija Skot Besent.
Optužio je Petra da je dozvolio da narko-karteli „procvjetaju“.
- Danas predsjednik Tramp preduzima snažne mjere kako bi zaštitio našu naciju i jasno stavio do znanja da nećemo tolerisati trgovinu drogom u našoj zemlji - dodao je.
Petro osporava osnovu američkih optužbi, rekavši da je njegova vlada zaplijenila kokain neviđenom brzinom i da se širenje usjeva koke, osnovnog sastojka za kokain, usporava svake godine od 2021.
- Ono što tvrdi Ministarstvo finansija SAD je laž. Moja vlada nije povećala količinu kokaina, već je učinila suprotno, moja vlada je zaplijenila više kokaina nego u cijeloj istoriji svijeta - naveo je Petro na Iksu.

1250x600

SAD uvele sankcije predsjedniku Kolumbije

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je danas da će srezati američku pomoć Kolumbiji zato što predsjednik te zemlje "ne čini ništa da zaustavi prozvodnju droge".
U objavi na društvenim mrežama Tramp je kolumbijskog predsjednika Gustava Petra nazvao "ilegalnim trgovcem droge koji ima vrlo slab rejting". 
 
Upozorio je Petra da bi bilo "bolje da okonča operacije s drogom".
- Ili će SAD to uraditi umjesto njega - ne na lijep način - dodao je Tramp. 
 
Ova objava je novi znak napetosti između SAD i jednog od njegovih najbližih saveznika u Latinskoj Americi. 
 
Ranije danas kolumbijski predsjednik Petro optužio je američku vladu da je prekršila suverenitet pomorskog prostora njegove zemlje i ubila jednog ribara tokom vojnog raspoređivanja u Karibima, što Amerikanci predstavljaju kao operaciju protiv trgovaca drogom. 
 
SAD su juče saopštile da vraćaju u Kolumbiju i Ekvador dvojicu preživjelih u napadu, šestom od početka septembra. Najmnje 29 ljudi ubijeno je u napadima za koje SAD tvrde da ciljaju navodne trgovce drogom.
Trampova administracija je u septembru optužila Kolumbiju da ne sarađuje u ratu protiv droge, iako je tada Vašington izuzeo Kolumbiju od sankcija koje bi pokrenule prekid pomoći toj zemlji. 
 
Kolumbija je najveći izvoznik kokaina na svijetu, i gajenje listova dostiglo je istorijski maksimum prošle godine, prema Ujedinjenim nacijama.
Petro je rekao sinoć da je kolumbijski ribar ubijen u napadu 16. septembra i identifikovao ga je kao Alehandra Karanzu, iz priobalnog grada Santa Marije. On je rekao da Karanza nema veze sa trgovinom drogom i da njegov brod imao neki kvar kada je pogođen. 
 
- Američki državni zvaničnici počinili su ubistvo i prekršili naš suverenitet u teritorijalnim vodama. Kolumbijski brod je plutao i imao je uključen signal za pomoć, sa jednim motorom podignutim. Tražim objašnjenja od američke vlade - napisao je Petro. 
 
Petro je rekao da je obavijestio kancelariju glavnog tužioca i tražio da odmah djeluje i pokrene pravni postupak pred međunarodnim i američkim sudovima. On je nastavio da objavljuje niz poruka do rano jutros oko tog ubistva. 
 
Vašington je poslao znatna vojna sredstva u Karibe, uključujući sedam brodova i stelt avione, predstavljajući to kao borbu protiv trgovine narkoticima, i u toj oblasti je od početka septembra sproveo najmanje sedam napada na brodove i male podmornice u kojima je poginulo najmanje 27 osoba.
Vodi se rasprava o legalnosti tih napada na osumnjičene u stranim ili međunarodnim vodama, koji nisu provjereni ni ispitani. 
 
Bogota osuđuje ovo američko vojno prisustvo u Karibima, a koje posebno cilja Venecuelu čijeg predsjednika Nikolasa Madura Tramp optužuje da predvodi veliku organizaciju za krijumčarenje droge u SAD.

Tramp najavio ukidanje pomoći Kolumbiji, Gustava Petra nazvao trgovcem narkoticima

Bivši desničarski kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe Velez osuđen je na 12 godina kućnog pritvora, odluka je koju je u petak donijela sutkinja Sandra Heredia.
Ovo označava istorijski trenutak, jer je to prvi put da je bivši kolumbijski predsjednik osuđen i kažnjen za zločin.
Presuda dolazi nakon što je sutkinja Heredia u utorak proglasila Uribea krivim za manipulisanje svjedocima i proceduralnu prevaru.
Utvrđeno je da je Uribe, koji je bio predsjednik od 2002. do 2010. godine, pokušao ometati pravdu 2017. i 2018. godine.
Prema nalazima suda, Uribeovi saradnici nudili su pogodnosti bivšim paravojnim formacijama s ciljem diskreditiranja političkog protivnika, senatora Ivana Cepede.
Ova osuda je bila kulminacija značajnog pravnog slučaja koji je započeo prije 13 godina.
Tokom cijelog procesa, bivši predsjednik je dosljedno tvrdio da je nevin. Uribeov tim odbrane najavio je da će se žaliti na odluku.

Bivši kolumbijski predsjednik osuđen na 12 godina kućnog pritvora

Snažan zemljotres, jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, pogodio je danas Kolumbiju - saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki zavod. 
 
Epicentar zemljotresa bio je na dubini od 35 kilometara, nedaleko od Paratebuena, oko 200 kilometara udaljenog od glavnog grada Bogote. 
 
Očevici navode da se i u Bogoti potres osjetio izuzetno jako, da je trajao dugo i da su se zgrade tresle, prenosi Tanjug. 
 
Za sada nema izvještaja o materijalnoj šteti i eventualnim žrtvama.

Zemljotres jačine 6.6 Rihtera pogodio Kolumbiju

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro izjavio je da kokain "nije ništa gori od viskija" i da je ilegalan samo zato što dolazi iz Latinske Amerike.
Kolumbija je najveći svjetski proizvođač i izvoznik kokaina, uglavnom u Sjedinjene Države i Evropu, i provela je decenije boreći se protiv trgovine drogom.
Tokom šest sati dugog ministarskog sastanka, koji je prvi put emitovan uživo, Petro je rekao da je "kokain ilegalan jer se proizvodi u Latinskoj Americi, a ne zato što je gori od viskija".
Petro je dodao da bi se globalna industrija kokaina mogla "lako demontirati" ako bi droga bila legalizovana širom svijeta.
- Ako želite mir, morate demontirati posao trgovine drogom. To bi se lako moglo demontirati ako legalizuju kokain u svijetu. Prodavao bi se kao vino - naveo je Petro.
Takođe je istakao da fentanil "ubija Amerikance i ne proizvodi se u Kolumbiji", referirajući se na opioid odgovoran za oko 75.000 smrtnih slučajeva godišnje u Sjedinjenim Državama.
- Fentanil je stvoren kao farmaceutski lijek od strane sjevernoameričkih multinacionalnih kompanija i oni koji su ga konzumirali postali su zavisni - dodao je Petro.
Od dolaska na vlast 2022. godine, Petro je pokušao uspostaviti mir sa svim oružanim grupama koje se finansiraju trgovinom drogom, u nadi da će okončati šest decenija sukoba, piše AFP.
Proizvodnja kokaina u Kolumbiji dostigla je rekordnu visinu 2023. godine, skočivši za 53 odsto na 2.600 tona, prema podacima Ureda Ujedinjenih nacija za droge i kriminal.

Predsjednik Kolumbije kaže da kokain "nije gori od viskija"

Američki predsjednik Donald Tramp naložio je niz sankcija, uključujući carine, protiv Kolumbije, koja je vratila vojne avione sa migrantima protjeranim iz SAD.
Tramp je na svojoj platformi Truth Social rekao da je naredio „odlučne, hitne i uzvratne mjere“ kao odgovor na odluku kolumbijskog predsjednika Gustava Petra.
Sankcije uključuju povećanje porez sa 25 na 50 odsto na svu kolumbijsku robu koja ulazi u SAD, kao i zabranu putovanja zvaničnicima kolumbijske vlade.
Kolumbijska vlada saopštila je danas da će poslati svoj predsjednički avion u SAD kako bi „dostojanstveno“ prevezla ilegalne imigrante koje je Trampova administracija željela da protera vojnim avionima što je Bogota odbila.
- Vlada Kolumbije, pod vođstvom predsjednika Gustava Petra, stavila je na raspolaganje predsjednički avion kako bi omogućila dostojanstven povratak državljana koje je trebalo da jutros stignu u zemlju letovima za protjerivanje - navodi se u saopštenju predsjedništva.

Tramp najavio niz sankcija Kolumbiji zbog odbijanja vojnih letova za vraćanje migranata

Vijeme je za imena i za odgovornost. Dosta je skrivanja iza kolektivne krivice, jer odgovorni imaju ime - poručila je profesorica Gorica Knežević Jelovac na protestu u Pljevljima, gdje su građani zatražili od države da reaguje i da ih zaštiti od daljeg trovanja. Knežević Jelovac je, kako prenosi PV Informer, pozvala državu, tužilaštvo i sve nadležne organe da procesuiraju odgovorne ili da priznaju da su saučesnici. - Naši građani danas stoje kao bedem protiv politike koja je naš grad pretvorila u ekološku žrtvenu zonu, a to jedinstvo građana je opasno za one koji godinama ćute, lažu i potpisuju dozvole dok se Pljevlja guše. Zato nas se plaše, jer ne mogu više građane zagušiti lažima - istakla je Knežević Jelovac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122820120_8c25855e99426f12e50919045e191a89d09efd8d6ef708f0b1e5d3190257193a.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122820120_8c25855e99426f12e50919045e191a89d09efd8d6ef708f0b1e5d3190257193a" data-rendition-name="original" width="377" height="800" loading="lazy" alt="Sa protesta u Pljevljima"> <figcaption>Sa protesta u Pljevljima(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Poručila je da ovo nije govor, već javna optužnica, jer "Pljevlja danas nisu grad, već eksperiment nad živim ljudima". - Ovo je svjesno trovanje jednog grada, a Pljevljaci prijetnja sistemu koji ubija. Pljevljaci danas ne traže usluge, ne mole, ne pregovaraju i to je najveći strah za one koji su navikli da Pljevlja ćute, dok dimnjaci rade, a računi i profiti idu drugima - naglasila je Knežević Jelovac. Upitala je i što je urađeno od tog, kako je kazala, kobnog 13. decembra i trovanja njihovih građana i djece. - Šta je urađeno? Donešen je lex specijalis, zakon protiv Evrope, zakon protiv građana, protiv zdravog razuma, a specijalan je po tome što je sramotan, jer to nije zakon za Pljevlja - to je zakon za alibi, da se opere savjest, a ne vazduh. Izabran je poseban zakon da se legalizuje trovanje, a prekrše svi evropski ekološki standardi koje je Crna Gora obavezna da poštuje u procesu pristupanja Evropskoj uniji - rekla je Knežević Jelovac.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122820120_aae9d035617fa3a3730b17420ee2f4170cec825fb40b875e711b5e22d2d77907.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122820120_aae9d035617fa3a3730b17420ee2f4170cec825fb40b875e711b5e22d2d77907" data-rendition-name="original" width="768" height="343" loading="lazy" alt="Sa protesta u Pljevljima"> <figcaption>Sa protesta u Pljevljima(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Radi se, prema njenim riječima, o zakonu koji suspenduje aktuelne propise, abolira odgovorne i poručuje da su Pljevlja manje vrijedna od evropskih standarda koje država formalno prihvata. - Oni u Podgorici, centrali, EPCG treba da shvate da Pljevljake ne interesuje novac, jer sa njim ne možemo da kupimo vazduh - poručila je Knežević Jelovac.&nbsp; Učenica trećeg razreda Gimnazije "Tanasije Pejatović" Lena Doderović rekla je da želi da djeca u vrtićima i svi drugi mališani nikada ne zapamte decembar 2025. i da Jaliju, Moćevac, Trlicu i Brdo jedino vide u ogledalu sunca u okviru zlatnih ivica njihovih Pljevalja.&nbsp; Za nadležne je poručila da je njihovo bolesno udisanje zagađenog vazduha kazna neoprostiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122820120_f6db9e393277d6be5d1b7442f9e8295365edca72f1058c4af02e1012228ff20f.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122820120_f6db9e393277d6be5d1b7442f9e8295365edca72f1058c4af02e1012228ff20f" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="Sa protesta u Pljevljima"> <figcaption>Sa protesta u Pljevljima(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Iako ne znamo koliko ćemo još brojati dane njihove nebrige i našeg stradanja - kazala je Doderović i zatražila od nadležnih da budu prijatelji djeci, mladima, a najviše starima. Građanski aktivista Pavle Čolović, organizator mirnog građanskog okupljana građana, se zahvalio predsjedniku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu koji se, kako je rekao, istinski i srčano borio za očuvanje života građana u teškim momentima ekološke katastrofe koja se nadvila nad gradom i bio učesnik na prethodnom skupu građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122820120_1f1ab7d5004c8ec56f2b3ef16719e6b7de21d6cf2041480d1864b40663b33d7b.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122820120_1f1ab7d5004c8ec56f2b3ef16719e6b7de21d6cf2041480d1864b40663b33d7b" data-rendition-name="original" width="768" height="437" loading="lazy" alt="Sa protesta u Pljevljima"> <figcaption>Sa protesta u Pljevljima(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>

Knežević Jelovac: Vrijeme je za imena i odgovornost, dosta je skrivanja iza kolektivne krivice

Ski turizam ne može biti prioritet jer je globalno u krizi. I da nema klimatskih promjena i da imamo snijega, imamo veliku konkurenciju, tako da nikad nismo u ski turizmu zavređivali međunarodnu pažnju - kazao je turizmolog Rade Ratković u emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Ističe i da ski sezona skijanja kratko traje i ne treba da bude priroitet.
- Trebalo bi strateški da razmišljamo, u kontekstu klimatskih promjena, šta da radimo, da neka stručna ekipa procijeni da li postoje šansa za postojanost snijega na postojećim visinama, a kod nas nijedno nije više od 2.000 metara - naveo je Ratković.
Priroda uslova je, prema njegovim informacijama, dobra za skijališta na većim visinama.&nbsp;
- To sve treba da se istraži i da imamo strategiju - naveo je Ratković.
Smatra da imamo prednost za gastronomski turizam.
- Treba da obnovimo sela, poboljšamo saobraćajnu dostupnost, marketinški nastup, bezbjednost i sigurnost, domet u planinama za pozive i internet - naveo je, pored ostalog, Ratković.
Ocjenjuje da fali destinacijski menadžment, kao i podrška države.
- Što se tiče prostora, mi ga devastiramo, a naročito na primorju, uništavamo ga gradnjom nekretnina i nemamo odgovor države u tom pogledu. Naprotiv, imamo indicija da država takav antituristički razvoj podržava, da ne podržava ne bi usvojila sporazum sa stranom državom o razvoju turizma i nekretnina - ističe Ratković.
Najnovija inicijativa, za koju se nada da neće doći, vidi da nema protivljenja države projektu koji nije u skladu sa principima održivog i regenerativnog razvoja, a to je Slovenska plaža.
- Nagovještava se odluka da se sruši i da se zamijeni rezidencijalnim objektima, koji su po preporuci eksperata prijetnja turizmu - ističe Ratković.
<h2>Tragedija na Savinom kuku</h2>
Komentarišući nedavnu tragediju na skijalištu Savin kuk, kada je poginuo turista iz Njemačke, ocijenio je da je to jedna tužna vijest i jedna loša poruka.
- Posebno kad se ima u vidu da nema mnogo gostiju, niti snijega koji bi mogao da generiše turističke tokove - rekao je Ratković.
Podsjetio je i na ostavku direktora Turističkog centra Durmitor Marinka Purića, ocjenjujući da je to pokazatelj odgovornosti.
- Loše je počela turistička sezona, sa lošom viješću. Dešava se to i negdje drugo, ali mi smo dosta u krizi sa tom vrstom turizma koji je globalno u krizi, mi nemamo ni velike komparativne prednosti lokacijske u odnosu na druge velike evropske skijaške centre. I da imamo kapaciteta za vještački snijeg, nikad ne znamo da li će to biti pouzdano jer ne znamo da li će temperature biti ispod nule, a onda se snijeg topi i nismo ništa uradili - naveo je Ratković.
<h2>Ekološka država</h2>
Komentarišući ekološku zagađenost u Pljevljima, te kakvu poruku šaljemo svijetu ako smo prepoznati kao zemlja divlje ljepote, ističe da turisti traže čistu prirodu, kakva je ona kojom obilujemo, ali da ono što se dešava u Pljevljima ozbiljno zabrinjava.&nbsp;
- Rekonstrukcija izgleda nije dobro odrađena i trebalo bi kao država tome da posvetimo veliku pažnju, da princip iz Ustava da budemo ekološka država stvarno u praksi primijenimo - rekao je Ratković.
Smatra da niko ne može biti za zagađenje odgovoran bez vlast u Pljevljima, ne samo ova nego i prethodna, ali ističe da aktuelni problem mora da rješava aktuelna vlast u tom gradu.
J. B.&nbsp;

Ratković: Ski turizam ne može biti prioritet, fali destinacijski menadžment

Izrael je u nedjelju obilježio značajan tehnološki iskorak u savremenom ratovanju, Ministarstvo odbrane te zemlje potvrdilo je da je Izraelskim odbrambenim snagama, IDF, isporučen prvi operativni sistem protivzračne odbrane zasnovan na laserskoj tehnologiji visoke snage, poznat kao "Iron Beam".
Kako je saopćeno, kompanija Rafael Advanced Defense Systems predala je izraelskoj vojsci prvi potpuno operativni laserski sistem za presretanje projektila, nakon opsežnih testiranja tokom kojih je sistem uspješno neutralizovao rakete, minobacačke granate i bespilotne letilice. Sistem će biti integriran u sastav Ratnog vazduhoplovstva Izraela i postati dio višeslojne protivvazdušne odbrane, zajedno sa postojećim sistemima Iron Dome, David’s Sling i Arrow.
Ministar odbrane Izraela Izrael Kac ocijenio je primopredaju sistema kao "istorijski trenutak", ističući da se radi o prvom slučaju u svijetu da je laserski sistem visoke snage dostigao punu operativnu spremnost. Prema njegovim riječima, Iron Beam predstavlja novu fazu u razvoju odbrambenih tehnologija.
Generalni direktor Ministarstva odbrane Amir Baram naveo je da isporuka sistema označava prelazak iz faze razvoja u serijsku proizvodnju. Dodao je da je Iron Beam tek početak šire tehnološke transformacije, naglašavajući da bi laserska tehnologija mogla značajno unaprijediti odbrambene kapacitete Izraela, posebno u pogledu troškova.
Za razliku od klasičnih presretačkih raketa, čija cijena po lansiranju može iznositi desetine ili stotine hiljada dolara, lasersko presretanje znatno je jeftinije. Izraelski zvaničnici smatraju da bi to moglo promijeniti ekonomski balans u sukobima, naročito u odnosu na protivnike koji se oslanjaju na masovnu upotrebu relativno jeftinih raketa i dronova.
Primopredaja je održana danas u postrojenju kompanije Rafael, prisustvovali su visoki vojni i industrijski zvaničnici. Među njima je bio i komandant Ratnog vazduhoplovstva Izraela, general-major Tomer Bar, koji je ovaj trenutak opisao kao posebno emotivan, naglasivši da se radi o važnom segmentu ukupne protivvazdušne odbrane, čije su sposobnosti, kako je rekao, već potvrđene tokom rata.
Direktor Rafaela Joav Turgeman izjavio je da je kompanija ponosna što je isporučila, kako je naveo, najnapredniji laserski sistem na svijetu za presretanje zračnih prijetnji. Dodao je da je Rafael, uprkos intenzivnim borbenim dejstvima, već demonstrirao zavidne operativne mogućnosti laserskih sistema visoke snage.
Sistem je poznat i pod hebrejskim nazivom Or Eitan, u znak sjećanja na kapetana Eitana Ostera, oficira IDF-a poginulog u borbama na jugu Libana.

Izrael prvi na svijetu dobio sistem koji će obarati projektile laserom

U napadu nožem u gradu Suriname, koji se nalazi u Južnoj Americi, ubijeno je najmanje devet osoba, uključujući djecu.
Zvaničnici su rekli da su žrtve, među kojima je petero maloljetnika, djeca i komšije napadača.
Policija navodi da je osumnjičeni muškarac pokušao napasti policajce koji su stigli na mjesto događaja i da je povrijeđen prilikom hapšenja.
Trenutno se oporavlja u bolnici, a u toku je istraga o napadu i njegovim motivima.

Južna Amerika: Muškarac nožem ubio devet osoba, među njima i djeca

Gošća astrološkog talk-show programa Znak Podznak je eno-gastronom Zerina Bogućanin.&nbsp;
Kroz iskrenu ispovijest Bugućanin otkriva događaje i ljude koji su značajno uticali na formiranje njenog karaktera.&nbsp;
Ona je danas cijenjeno ime na italijanskoj kulinarskoj sceni. 
 
Emisiju možete pogledati večeras u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNOua0LDKwUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Zerina Bogućanin gošća emisije "Znak Podznak"

Gost emisije Jutro sa Majom je crnogorski bokser Matija Roganović, koji je osvajanjem zlatne medalje na Evropskom prvenstvu za juniore u Njemačkoj ostvario jedan od najvećih uspjeha u istoriji crnogorskog boksa u mlađim kategorijama. Sa njim je razgovarala naša novinarka Adela Mulić.
Naš gost biće Luka Vučković, umjetnik, sportista i humanista, koji će najaviti 18. Humanitarni plivački maraton OPEN WATER, koji se održava 3. januara. Pričamo o ideji maratona, ljudima zbog kojih se pliva, granicama fizičke izdržljivosti, ali i o tome kako sport može biti snažan alat solidarnosti i zajedništva.
Ugostićemo i glumca Ognjena Mićovića, koji je nedavno privukao veliku pažnju sjajnom ulogom u TV seriji „Tvrđava“, o kojoj govori cijeli region. Razgovaramo o uspjehu serije, njegovoj ulozi, glumačkom procesu, ali i o Podgorici u kojoj je rođen.
Naši gosti/panelisti su Todor Vukčević - Yacht Chef, Jelena Čejović Vukčević - umjetnica i Isidora Nikolić – muzičarka.

Jutro sa Majom donosi priče o zlatnim medaljama, humanosti, umjetnosti…

Ove subote, gošća astrološkog talk- show programa Znak Podznak je Eno - gastronom Zerina Bogućanin.&nbsp;
Kroz iskrenu ispovijest otkriva događaje i ljude koji su značajno uticali na formiranje njenog karaktera. Ona je danas cijenjeno ime na italijanskoj kulinarskoj sceni.
Emisiju možete pogledati večeras u 22 sata, na E - televiziji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNOua0LDKwUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gošća emisije "Znak Podznak" gastronom Zerina Bogućanin

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Tag: kolumbija