Mali avion s 15 osoba srušio se u srijedu u ruralnom području provincije Norte de Santander na sjeveroistoku Kolumbije, a niko od putnika i članova posade nije preživio, saopštile su vlasti.
Satena, državna aviokompanija koja je upravljala letom, navela je da su lokalni zvaničnici iz zajednice Kurasika obavijestili nadležne gdje se avion srušio, nakon čega je na teren upućen spasilački tim kako bi "procijenio stanje putnika".
Kolumbijsko Ministarstvo saobraćaja kasnije je saopštilo da su "nakon što je letilica locirana na terenu, nadležne službe, nažalost, potvrdile da nema preživjelih".
Avion, registracijskih oznaka HK4709, poletio je u 11:42 sati po lokalnom vremenu s aerodroma u Kúkuti, glavnom gradu departmana, ka Ocanji, opštini okruženoj planinama. Let obično traje oko 40 minuta.
Posljednji kontakt letilice s kontrolom letenja zabilježen je nekoliko minuta nakon polijetanja, navela je Satena.
Zvaničnici nisu iznijeli mogući uzrok nesreće, ali su najavili istragu.
U avionu su bila dva člana posade i 13 putnika, među njima i Diogenes Kintero (36), zastupnik u Donjem domu Kongresa za oblast Katatumbo, saopštila je aviokompanija. Među poginulima je bio i društveni aktivista Karlos Salsedo, koji se kandidovao za Kongres.
Kintero je bio poznati borac za ljudska prava u nemirnoj pograničnoj regiji s Venecuelom, odakle je poticao i gdje se nesreća i dogodila.
Po zanimanju advokat, izabran je 2022. godine kao jedan od 16 zastupnika u Donjem domu koji predstavljaju više od devet miliona žrtava višedecenijskog oružanog sukoba u Kolumbiji. Ta su mjesta u parlamentu uspostavljena u sklopu istorijskog mirovnog sporazuma iz 2016. godine između kolumbijske vlade i najveće gerilske grupe u zemlji, poznate kao FARC.
Njegova stranka, U Party, izrazila je žaljenje zbog njegove smrti i navela da je bio "lider posvećen svom regionu, s čvrstom vokacijom za javnu službu".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Kolumbiji se srušio avion s 15 osoba, među poginulima su lokalni kongresmen i aktivista

Najmanje 27 pripadnika ljevičarske gerilske grupe u Kolumbiji poginulo je u sukobima sa rivalskom frakcijom u borbi za kontrolu nad područjem koje je prekriveno džunglom na jugozapadu zemlje, saopštile su vojne vlasti u nedjelju.
Sukobi, koji su bili najnasilniji u posljednjih nekoliko mjeseci, dogodili su se u ruralnom području opštine El Retorno, naveo je vojni izvor Rojtersa.
Region je od strateškog značaja za proizvodnju i krijumčarenje kokaina.
Do sukoba je došlo između frakcije Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) koju predvodi Nestor Gregorio Vera, poznat po ratnom imenu Ivan Mordisko, i druge frakcije na čijem je čelu Aleksander Dijaz Mendoza, poznat kao Kalarca Kordoba, precizirao je drugi vojni izvor.
Obje grupe bile su dio takozvanog Centralnog generalštaba, ali su se razdvojile u aprilu 2024. godine zbog unutrašnjih sporova.
Prema navodima dva vojna izvora, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, svi stradali pripadali su Verinoj grupi.
Lider iz Mendozine grupe takođe je potvrdio Rojtersu sukobe i 27 poginulih.

500x500

1084x550

Najmanje 27 mrtvih u sukobu gerilskih grupa u Kolumbiji

Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro pozvao je u objavi na društvenoj mreži Iks (X) na kreiranje "Velike Kolumbije", odnosno formiranje države koja bi zahvatala teritorij šest južnoameričkih zemalja.
Riječ je o zemlji koja je od 1819. do 1831. godine postojala kao "Republika Kolumbija", a koju je uspostavio Simon Bolivar, venecuelanski oficir koji se smatra najvećim borcem protiv evropskog kolonijalizma u Južnoj Americi. Obuhvatala je prostor današnjih država Kolumbije, Venecuele, Ekvadora, Paname, zapadne Gvajane te sjevera Perua i Brazila.
- Ovo je Velika Kolumbija, to je bila Bolivarova ideja i predlažem da je, putem ustavotvornog izjašnjavanja stanovništva, ponovo izgradimo kao konfederaciju autonomnih nacija - napisao je Petro.
On je i objasnio zbog čega bi formiranje ovakve države bilo pozitivno po zemlje koje bi obuhvatala.
- Imali bismo zajedničke politike u oblastima koje narod predloži. Nesumnjivo, trgovinska politika bila bi usmjerena ka industrijalizaciji, a s obzirom na geografski položaj - ka tome da budemo središte svijeta i Latinske Amerike. Središte čistih energija, znanja i visokotehnoloških infrastruktura za mobilnost i komunikaciju. Za te oblasti postojao bi Velikokolumbijski parlament, sud pravde i vijeće vlade, slično kao u Evropskoj uniji ili u federalnim Sjedinjenim Američkim Državama - dodao je Petro.
Na kraju je kolumbijski predsjednik još dodao da s ovom predloženom državom postoji i veliki potencijal za turizam i za globalnu povezanost.
Ovaj potez bi se mogao shvatiti i kao odgovor na agresivne poteze SAD-a u regiji. Amerika je uhapsila venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura te njeni zvaničnici konstantno naglašavaju potrebu da SAD "uspostavi kontrolu" nad Južnom Amerikom koja je "dio njihove hemisfere".
Petro je sigurno najglasniji lider jedne južnoameričke zemlje kada je riječ o kritikama upućenim liderstvu SAD-a, a naredne sedmice bi trebalo doći u posjetu predsjedniku ove zemlje Donaldu Trampu.

1250x600

Petro pozvao na formiranje Velike Kolumbije koja bi obuhvatala šest južnoameričkih država

Nakon što je zaprijetio Kolumbiji vojnom intervencijom, američki predsjednik Donald Tramp u srijedu je rekao da se dogovara posjeta Bijeloj kući predsjednika te zemlje Gustava Petra, sa kojim je prije toga imao telefonski razgovor.
Tramp i Petro rekli su da su raspravljali o odnosima između dvije zemlje, u prvom telefonskom razgovoru otkako je u nedjelju američki predsjednik rekao da mu vojna operacija protiv kolumbijske vlasti "zvuči dobro".
Prijetnja Kolumbiji uslijedila je nakon što je Tramp u susjednoj Venecueli uhapsio predsjednika Nikolasa Madura, koji je prevezen u SAD kako bi se suočio sa "optužbama za drogu i oružje".
- Bila mi je velika čast da razgovaram sa predsjednikom Kolumbije Gustavom Petrom, koji je pozvao da objasni situaciju sa drogom i drugim nesuglasicama koje smo imali. Cijenim njegov poziv i ton i radujem se susretu sa njim u bliskoj budućnosti - napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Tramp je dodao da se "dogovara" sastanak u Vašingtonu između njega i Petra, prvog kolumbijskog ljevičarskog predsjednika, ali nije dao konkretan datum sastanka.
- Razgovarali smo telefonom prvi put otkako je postao predsjednik - rekao je Petro pristalicama okupljenim na skupu u Bogoti namijenjenom proslavi suvereniteta Kolumbije, dodajući da je zatražio ponovno pokretanje dijaloga između dvije zemlje.
Izvor iz Petrovog kabineta rekao je za Rojters da je poziv bio "srdačan" i "pun poštovanja".
Odnosi između Trampa i Petra su hladni otkako se republikanac vratio u Bijelu kuću u januaru 2025. godine.
Tramp je više puta optužio Petrovu administraciju, bez dokaza, da je omogućila stalan protok kokaina u SAD, nametnuvši sankcije kolumbijskom lideru u oktobru.
U nedjelju je Tramp rekao da je Petro "bolesnik koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga SAD-u".
SAD su u septembru poništile Petrovu vizu nakon što se pridružio propalestinskim demonstracijama u Njujorku i pozvao američke vojnike da "ne poslušaju Trampove naredbe".
Petro, glasni protivnik izraelskog rata u Gazi, optužio je Trampa da je "saučesnik u genocidu" i pozvao na "kazneni postupak" zbog američkih raketnih napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge u karipskim vodama.
Trampova administracija izvela je više od 30 napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge od septembra, u kampanji u kojoj je ubijeno najmanje 110 ljudi.

Razgovarali Tramp i predsjednik Kolumbije: Dogovara se sastanak u Bijeloj kući

Najmanje 10 osoba je poginulo, a 20 je povrijeđeno nakon što je autobus, koji je prevozio učenike, pao sa litice u ruralnom području na sjeveru Kolumbije, saopštio je danas lokalni načelnik Andres Hulijan.
On je naveo na platformi X da je autobus putovao iz karipskog grada Tolua za Medeljin nakon školskog izleta, kao i da je prevozio učenike iz srednje škole Antiokenjo.
Hulijan je istakao da su svi bolnički kapaciteti angažovani da bi se pružila pomoć povrijeđenima u nesreći.

Kolumbija: Najmanje 10 osoba poginulo u padu školskog autobusa sa litice

Ronioci u Kolumbiji otkrili su veliku količinu kokaina ispod broda koji se spremao da isplovi ka Evropi, saopštila je Kolumbijska mornarica.
Članovi posade mornarice u luci Buenaventura na pacifičkoj obali sproveli su podvodni pregled trgovačkog broda koji je plovio ka Evropi, zaplijenivši više od 200 kilograma kokaina, naveli su vojni zvaničnici na društvenim mrežama.
- Tokom podvodnog pregleda u utorak, ronioci iz stanice obalske straže pronašli su sedam "sumnjivih vreća" koje su bile zapečaćene i sadržale su narkotike - saopštila je mornarica.
Zvaničnici su objavili fotografije zapljene, na kojima se vide slike ronilaca koji vade drogu, kao i desetine paketa položenih na zemlji, prenosi CBS njuz.
Na snimcima se vide i osumnjičeni koji se predaju i bivaju izvučeni iz vode.
Zapljena se dogodila samo nekoliko dana nakon što je mornarica objavila da je konfiskovala više od sedam tona droge iz dva glisera i još jednog plovila, takozvane "narko-podmornice", takođe u Tihom okeanu.
Američka uprava za suzbijanje droga kaže da oko 90 odsto kokaina koji stiže u SAD dolazi iz Kolumbije.
Prošlog mjeseca, Trampova administracija je objavila da uvodi sankcije kolumbijskom predsjedniku Gustavu Petru i članovima njegove porodice, optužujući ga da je "dozvolio da narko-karteli cvjetaju".

Kolumbijski ronioci otkrili 200 kilograma kokaina sakrivenog ispod broda za Evropu

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je 25. oktobra da SAD ne žele naštetiti kolumbijskom narodu i njenoj ekonomiji sankcijama nametnutim predsjedniku Gustavu Petru.
Vašington je 24. oktobra stavio Petra i njegovu porodicu na crnu listu, optužujući ga da umiruje i ohrabruje "narko teroriste".
Rubio je, obraćajući se novinarima na putu iz Izraela za Katar, rekao da Sjedinjene Države imaju "snažan i trajan" odnos s kolumbijskim narodom i mnogim institucijama te latinoameričke zemlje, posebno sa bezbjednosnim snagama.
Američka vojska je pojačala aktivnosti na jugu Kariba, napadajući plovila u međunarodnim vodama za koja je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.
Predsjednik Donald Tramp je ove sedmice nazvao Petra "ilegalnim vođom narkotika" nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su napadima počinile "ubistvo".
- Ovo nije stvar SAD-a protiv Kolumbije - rekao je Rubio, misleći na sankcije protiv Petra.&nbsp;
Rekao je da Trampova administracija reaguje na stranog lidera za kojeg vjeruje da je postao neprijateljski raspoložen.
- Ali mi to odvajamo od (naroda) Kolumbije. Zato ne vidimo carinske mjere. Zato ne želimo naštetiti kolumbijskoj ekonomiji - kazao je Rubio.
Petro je stavljen na listu svjetskih lidera pod sankcijama SAD, zajedno sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugima.
Petrova supruga i sin, kao i ministar unutrašnjih poslova Kolumbije Armando Benedeti, takođe su zahvaćeni sankcijama u skladu s ovlaštenjem koje Vašingtonu omogućava da targetira one koje optužuje da su umiješani u globalnu trgovinu drogom.
Prošlog vikenda, Tramp je zaprijetio da će povećati carine Kolumbiji, a u srijedu je rekao da je svako finansiranje te zemlje iz SAD obustavljeno.

Rubio: Američke sankcije nisu usmjerene ka kolumbijskom narodu

Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije kolumbijskom predsjedniku Gustavu Petru.
Predsjednik SAD Donald Tramp drastično je povećao napetosti u sporu sa dugogodišnjim latinoameričkim partnerom, optužujući Petra da odbija da zaustavi protok kokaina prema SAD.
Tenzije između Vašingtona i mnogih zemalja u regionu rastu već nedJeljama. Američka vojska je pojačala aktivnosti na jugu Kariba, napadajući i potapajući brodove u međunarodnim vodama za koje je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.
Tramp je ove nedjelje nazvao Petra „vođom ilegalne trgovine drogom“ nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su napadima počinile ubistvo.
Petro, ​​čiji mandat ističe za 10 mjeseci, uvijek se protivio napadima. Pokušao je da okonča šestodecenijski sukob u Kolumbiji mirovnim sporazumima i sporazumima o predaji sa pobunjenicima i kriminalnim bandama, ali ti napori nisu urodili plodom, prenosi Rojters.
- Od dolaska predsjednika Gustava Petra na vlast, proizvodnja kokaina u Kolumbiji je eksplodirala do najviše stope u posljednjih nekoliko decenija, poplavivši SAD i trujući Amerikance - naveo je u saopštenju američki ministar finansija Skot Besent.
Optužio je Petra da je dozvolio da narko-karteli „procvjetaju“.
- Danas predsjednik Tramp preduzima snažne mjere kako bi zaštitio našu naciju i jasno stavio do znanja da nećemo tolerisati trgovinu drogom u našoj zemlji - dodao je.
Petro osporava osnovu američkih optužbi, rekavši da je njegova vlada zaplijenila kokain neviđenom brzinom i da se širenje usjeva koke, osnovnog sastojka za kokain, usporava svake godine od 2021.
- Ono što tvrdi Ministarstvo finansija SAD je laž. Moja vlada nije povećala količinu kokaina, već je učinila suprotno, moja vlada je zaplijenila više kokaina nego u cijeloj istoriji svijeta - naveo je Petro na Iksu.

SAD uvele sankcije predsjedniku Kolumbije

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je danas da će srezati američku pomoć Kolumbiji zato što predsjednik te zemlje "ne čini ništa da zaustavi prozvodnju droge".
U objavi na društvenim mrežama Tramp je kolumbijskog predsjednika Gustava Petra nazvao "ilegalnim trgovcem droge koji ima vrlo slab rejting". 
 
Upozorio je Petra da bi bilo "bolje da okonča operacije s drogom".
- Ili će SAD to uraditi umjesto njega - ne na lijep način - dodao je Tramp. 
 
Ova objava je novi znak napetosti između SAD i jednog od njegovih najbližih saveznika u Latinskoj Americi. 
 
Ranije danas kolumbijski predsjednik Petro optužio je američku vladu da je prekršila suverenitet pomorskog prostora njegove zemlje i ubila jednog ribara tokom vojnog raspoređivanja u Karibima, što Amerikanci predstavljaju kao operaciju protiv trgovaca drogom. 
 
SAD su juče saopštile da vraćaju u Kolumbiju i Ekvador dvojicu preživjelih u napadu, šestom od početka septembra. Najmnje 29 ljudi ubijeno je u napadima za koje SAD tvrde da ciljaju navodne trgovce drogom.
Trampova administracija je u septembru optužila Kolumbiju da ne sarađuje u ratu protiv droge, iako je tada Vašington izuzeo Kolumbiju od sankcija koje bi pokrenule prekid pomoći toj zemlji. 
 
Kolumbija je najveći izvoznik kokaina na svijetu, i gajenje listova dostiglo je istorijski maksimum prošle godine, prema Ujedinjenim nacijama.
Petro je rekao sinoć da je kolumbijski ribar ubijen u napadu 16. septembra i identifikovao ga je kao Alehandra Karanzu, iz priobalnog grada Santa Marije. On je rekao da Karanza nema veze sa trgovinom drogom i da njegov brod imao neki kvar kada je pogođen. 
 
- Američki državni zvaničnici počinili su ubistvo i prekršili naš suverenitet u teritorijalnim vodama. Kolumbijski brod je plutao i imao je uključen signal za pomoć, sa jednim motorom podignutim. Tražim objašnjenja od američke vlade - napisao je Petro. 
 
Petro je rekao da je obavijestio kancelariju glavnog tužioca i tražio da odmah djeluje i pokrene pravni postupak pred međunarodnim i američkim sudovima. On je nastavio da objavljuje niz poruka do rano jutros oko tog ubistva. 
 
Vašington je poslao znatna vojna sredstva u Karibe, uključujući sedam brodova i stelt avione, predstavljajući to kao borbu protiv trgovine narkoticima, i u toj oblasti je od početka septembra sproveo najmanje sedam napada na brodove i male podmornice u kojima je poginulo najmanje 27 osoba.
Vodi se rasprava o legalnosti tih napada na osumnjičene u stranim ili međunarodnim vodama, koji nisu provjereni ni ispitani. 
 
Bogota osuđuje ovo američko vojno prisustvo u Karibima, a koje posebno cilja Venecuelu čijeg predsjednika Nikolasa Madura Tramp optužuje da predvodi veliku organizaciju za krijumčarenje droge u SAD.

Tramp najavio ukidanje pomoći Kolumbiji, Gustava Petra nazvao trgovcem narkoticima

Bivši desničarski kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe Velez osuđen je na 12 godina kućnog pritvora, odluka je koju je u petak donijela sutkinja Sandra Heredia.
Ovo označava istorijski trenutak, jer je to prvi put da je bivši kolumbijski predsjednik osuđen i kažnjen za zločin.
Presuda dolazi nakon što je sutkinja Heredia u utorak proglasila Uribea krivim za manipulisanje svjedocima i proceduralnu prevaru.
Utvrđeno je da je Uribe, koji je bio predsjednik od 2002. do 2010. godine, pokušao ometati pravdu 2017. i 2018. godine.
Prema nalazima suda, Uribeovi saradnici nudili su pogodnosti bivšim paravojnim formacijama s ciljem diskreditiranja političkog protivnika, senatora Ivana Cepede.
Ova osuda je bila kulminacija značajnog pravnog slučaja koji je započeo prije 13 godina.
Tokom cijelog procesa, bivši predsjednik je dosljedno tvrdio da je nevin. Uribeov tim odbrane najavio je da će se žaliti na odluku.

Bivši kolumbijski predsjednik osuđen na 12 godina kućnog pritvora

Amerikanci vjeruju da su bogati i moćni ljudi rijetko pozvani na odgovornost, pokazala je nova anketa Reuters/Ipsos, sprovedena nakon objavljivanja miliona dokumenata o vezama pokojnog seksualnog prestupnika Džefrij Epstin u elitnim američkim poslovnim i političkim krugovima.
Oko 69 posto ispitanika u četverodnevnoj anketi, koja je završena u ponedjeljak, reklo je da njihovi stavovi “veoma dobro” ili “izuzetno dobro” odgovaraju izjavi da Epsteinovi dosijei “pokazuju da su moćni ljudi u SAD-u rijetko odgovorni za svoje postupke”. Još 17 posto ispitanika smatra da ta izjava “donekle dobro” opisuje njihove stavove, dok je 11 posto reklo da ona ne odražava njihovo mišljenje. Među republikancima i demokratama, više od 80 posto reklo je da izjava barem donekle opisuje njihovo razmišljanje.
Po nalogu Kongresa, Američko Ministarstvo pravosuđa objavilo je veliki broj dokumenata koji povezuju pokojnog finansijera s nizom istaknutih ljudi u politici, finansijama, akademskoj zajednici i biznisu, kako prije tako i nakon što se 2008. godine izjasnio krivim po optužbama za prostituciju, uključujući navođenje maloljetnice. Epsteinova smrt 2019. godine u ćeliji zatvora na Manhattanu, nakon njegovog hapšenja pod optužbom za seksualnu trgovinu maloljetnicima, proglašena je samoubistvom. Skandal se pokazao kao trajna politička glavobolja za Donalda Trumpa, koji je dugo potpirivao sumnje oko Epstina i kojeg prate kritike da njegova administracija nije u potpunosti otkrila sve što je američka vlada znala o tom slučaju. Objavljivanje dokumenata dovelo je do ostavki nekih istaknutih ljudi; izvršni direktori u Goldman Sachs i Hyatt Hotels podnijeli su ostavke.
Drugi su zadržali moćne funkcije. Trumpov sekretar za trgovinu Howard Lutnick očigledno je posjetio Epstinovo privatno ostrvo radi ručka 2012. godine i pozvao ga na prikupljanje sredstava 2015. godine za Hilari Klinton, Trumpovu demokratsku rivalku na predsjedničkim izborima 2016. godine, pokazuju mejlovi.
Dr. Mehmet Oz, Trumpov administrator američkih centara za Medicare i Medicaid usluge, poslao je putem mejla pozivnicu za proslavu Valentinova 2016. godine Epstinu, pokazuju dokumenti Ministarstva pravosuđa. Ni Lutnick ni Oz nisu optuženi za krivična djela.
Republikanski predsjednik, koji se intenzivno družio s Epstinom 1990-ih i 2000-ih, negirao je da je znao za finansijerove zločine i tvrdi da je prekinuo veze početkom 2000-ih, prije Epstinovog sporazuma o priznanju krivice.
Iako Amerikanci generalno imaju niska očekivanja da će elita biti pozvana na odgovornost, donekle su podijeljeni po stranačkim linijama oko toga koliko dugo bi nacija još trebala diskutovati o aferi Epstin.
Upitani da li njihovo mišljenje dobro opisuje izjava da je “vrijeme da zemlja prestane govoriti o Epstinovim dosijeima”, 67 posto republikanskih ispitanika reklo je da to barem donekle odražava njihovo razmišljanje, dok je samo 21 posto demokrata reklo isto.
Anketa Reuters/Ipsos, sprovedena putem interneta širom SAD-a, prikupila je odgovore od 1.117 odraslih Amerikanaca i imala marginu greške od tri procentna poena.

Većina Amerikanaca nakon Epstinovih datoteka smatra da moćnici prolaze nekažnjeno za krivična djela

Ukrajinski dronovi pogodili su rusko naftno skladište u zapadnoj regiji Pskov, izazivajući eksplozije i požar, saopštio je danas zvaničnik ukrajinske bezbjednosne službe SBU.
- Uništavanje naftnih depova direktno utiče na sposobnost neprijatelja da vodi borbene operacije, napreduje i premješta rezervne kadrove. Takve operacije su dio sistematskog slabljenja vojnog potencijala Rusije - rekao je zvaničnik za Reuters.

Ukrajinski dronovi pogodili naftno skladište u Rusiji

Državni sekretar u Ministarstvu odbrane, Marko Marković, odgovorio je Kabinetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, u čijem saopštenju je rečeno da šef resora odbrane, Dragan Krapović, brani neustavne odredbe Zakona o vojsci koje je uspostavio nekadašnji ministar iz redova Demokratske partije socijalista, Predraga Bošković.
- Ako je savjetnik predsjednika Crne Gore javno saopštio da je pod ucjenom povukao kandidaturu za sudiju Ustavnog suda, javnost ima pravo da zna: da li je pod istom ucjenom Milatović predložio kandidatkinju koja nije dobila većinu u Skupštini- kazao je Marković.
On dalje pita da li je pod istim pritiskom, odnosno ucjenom predsjednik pokrenuo postupak osporavanja odredbi Zakona o Vojsci, te da ako postoji ucjena predsjednik je dužan da saopšti ko na njega vrši pritisak. Ako ucjene nema, onda je obaveza da predsjednik objasni kako je nastala najgnusnija afera u novijoj istoriji Crne Gore baš u njegovom kabinetu.
- I na kraju,da podsjetim gradjane i javnost da smo Milatovića u Podgorici jedva odvojili od političkog subjekta Predraga Boškovića, zahvaljujući poštenim odbornicima koji nijesu pristali na Milatovićeve nemoralne aranžmane- zaključio je Marković.

Marković: Milatovića smo u Podgorici jedva odvojili od DPS-a i Boškovića

Kad budete pali s vlasti, ima da vas hapse po Podgorici Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, neće stići da pale kamere televizijske kuće, poručio je poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević poslaniku Pokreta Evropa sad (PES) Vasiliju Čarapiću.
On je tokom rasprave u Skupštini o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, kazao da nema ništa protiv Emirata, ali poručuje da se ovim ugovorom brani korupcija, te da predstavlja kolonizaciju i kapitulaciju Crne Gore.
- Vi ste ujakov eksponent i ujakova politička partija, ovoga Kankaraša koji se ugrađuje po Podgorica. Ima poseban telefon gdje su mu detaljni urbanistički planovi i kapitalni projekti. Ka kad mu budu otvorili telefon, čast izizecima u PES-u, ima gospodine Čarapiću da uskačete u maricu da neće se moći izbrojiti. Više će vas biti, no Botunjana kad nas je hapsio Lazar Šćepanović. Uzete su pare i kad-tad će taj koji je uzeo pare da odgovara i neće moći da pobjegne - naveo je Knežević u parlamentu.
On tvrdi da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović spojio premijera Milojka Spajića sa Emiratima.
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović kazao je da razumije poziciju Kneževića, ali podsjeća da je ovaj Nacrt sporazuma usvojen na Vladi kad je DNP bio dio nje.
- Nema riječi o izdaji i rasprodaji zemlje, radi se o ravnopravnom partnerstvu, gdje EPCG ulazi sa 50 odsto vlasništva. Ovdje se dominantno radi o projektima koje Elektroprivreda razvija, ali zbog nedostatka adekvatne tehnologije nije bila u stanju da ih realizuje u odgovarajućem nivou - poručio je Šahmanović.
Knežević je odgovorio da Vlada ovaj ugovor stavlja iznad zakona i Ustava i svega što je u Crnoj Gori donešeno.
- Ovo će da vam padne na Ustavnom sudu - poručio je Knežević, pozivajući "pod barjakom otpora" sve građane da brane državu, kako je rekao, od kapitulacije i kolonizacije.
<h2>Čarapić: Knežević kroz političko lutanje stvara pogrešnu percepciju</h2>
Vasilije Čarapić (PES) rekao je na početku sjednice da sporazum sa UAE spada u oblast međunarodnog javnog prava, navodeći da je neshvatljivo što se potenciraju posjete premijera Milojka Spajića, a zanemaruje da brojne evropske države, kao i Rusija, Kina i Srbija, imaju razvijenu saradnju sa UAE
- Cijeli svijet sarađuje sa UAE i ne potpisuje nikakve sporne ugovore, samo se to zamjera Crnoj Gori - kazao je Čarapić.
On je naveo da mu je krivo što Knežević "kroz političko lutanje na crnogorskom nebu", uvlači lidera druge države i stvara se percepcija koja je protivna politici ove Vlade.
- Stvara se slika da je liderstvo te države (Srbije) protiv ove države - kazao je Čarapić.
Uskoro opširnije...

Tag: kolumbija