Komemorativna sjednica povodom smrti Jusufa Kalamperovića, dugogodišnjeg istaknutog društveno-političkog radnika i funkcionera i bivšeg predsjednika Opštine Bar, održana je danas u velikoj sali Skupštine opštine Bar. Otvarajući sjednicu, kojoj je prethodio minut ćutanja porodice, prijatelja, odbornika Skupštine opštine, nekadašnjih predsjednika Opštine, društveno-političkih poslenika i funkcionera, ljudi iz javnog života, kao i velikog broja građana, predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić podsjetio je na politički, društveni, kulturni i sportski angažman i istakao važna državnička mjesta i odgovorne funkcije koje je obavljao Kalamperović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010181012_46c836cd9c1350cd67fd90d050b4dfb0a5776aa805379d61f92e7bd808421ca4.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251010181012_46c836cd9c1350cd67fd90d050b4dfb0a5776aa805379d61f92e7bd808421ca4" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Sa komemorativne sjednice u Baru"> <figcaption>Dušan Raičević(Photo: Opština Bar)</figcaption> </figure>  U ime Opštine Bar, od Kalamperovića se oprostio predsjednik, Dušan Raičević koji je istakao da Jusufov odlazak znači odlazak čovjeka od kojeg su svi mnogo naučili, čovjeka koji je u svakom trenutku bio potpora naporima da Bar učinimo boljim mjestom za život i sačuvamo njegov duh slobode, sloge i mira. - Jusuf je bio mikrokosmos našeg Bara. Svojim životom osvjedočio je njegove najplemenitije vrijednosti čovjekoljublja, bratstva u različitostima, antifašizma i čojstva. Utkao je sebe ne samo u razvoj našeg grada, već i države Crne Gore, za čiju je nezavisnost i slobodu dao ogroman doprinos u najtežim vremenima - kazao je Raičević. Prema njegovim riječima, Jusuf je sa ponosom nosio titulu svetionika slobode, mira i ljubavi u bezumlju i mraku ratnih godina.&nbsp; - Gradio je Bar zajedno sa njegovim velikim neimarima nakon razornog zemljotresa i bio svjedok rađanja novog grada, trasirajući put njegovog razvoja kojim i mi danas koračamo - poručio je on. Pored svih značajnih funkcija koje je obavljao Kalamperoviću je, kako je istakao predsjednik Opštine Bar, najviše pristajala ona najvrednija – titula dobrog čovjeka, privrženog svom rodnom kraju, porodici i domu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010181012_4df185a54847ccfd1e3459a22f2a055330ca95079f8a2510fdbb97fcec61769e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251010181012_4df185a54847ccfd1e3459a22f2a055330ca95079f8a2510fdbb97fcec61769e" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="Sa komemorativne sjednice u Baru"> </figure>  - Pamtićemo ga kao odmjerenog, mudrog i dostojanstvenog čovjeka, simbola jednog vremena, kojeg su uvažavali i poštovali i oni koji se s njim nijesu slagali. Jer, uprkos različitim uvjerenjima, u njemu su uvijek prepoznavali plamen ljudskog i plemenitog – bez obzira na naciju, vjeru ili politiku - kazao je predsjednik Opštine Bar. Raičević je na kraju poručio: „Neka je našem dragom Jusufu vječna slava i hvala. Ovaj grad će ga se uvijek sjećati sa sjetom i ponosom što je nekada hodao među nama.“ U ime porodice Kalamperović, prisutnima se obratila njegova ćerka, Emira Kalamperović-Pelinković koja je istakla zahvalnost na prilici da se obrati pred njegovim prijateljima, kolegama i sugrađanima. - Tata, hvala ti što si nas učio da budemo ljudi, da budemo skromni, a ponosni, da budemo snažni u dobroti. Hvala ti što si nas učio ljubavi prema našem gradu, našim sugrađanima, moru, sirenama feribota, zidinama Starog Bara, maslinama i mirisu agruma. Hvala ti na podsjećanju da snaga čovjeka leži u plemenitosti, u dobroti i dobročinstvima - kazala je ona, ističući da će njegovu veličinu čuvati ponosno, uz trud da sijaju njegovom svjetlošću širine, razumijevanja, blagorodnosti i mudrosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010181012_201cdc493d46cdab41f664db36c69af541e32830cd82dfc219346f6752b02099.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251010181012_201cdc493d46cdab41f664db36c69af541e32830cd82dfc219346f6752b02099" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Sa komemorativne sjednice u Baru"> <figcaption>Emira Kalamperović-Pelinković(Photo: Opština Bar)</figcaption> </figure>  Jusuf Kalamperović rođen je 1945. godine u Dobroj Vodi i ostavio je dubok trag gdje god je djelovao: u politici, kulturi, privredi, diplomatiji. Bio je predsjednik Opštine Bar, član Predsjedništva Crne Gore, poslanik u Skupštini Crne Gore i Savezne Republike Jugoslavije, ministar pomorstva i saobraćaja, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar unutrašnjih poslova i javne uprave. Bio je jedan od osnivača Saveza reformskih snaga Crne Gore, ali i Pokreta za Nezavisnu Crnu Goru uoči referenduma 2006. godine.&nbsp; Bio je sekretar Opštinskog komiteta Saveza komunista, &nbsp;te jedan od osnivača Socijaldemokratke partije Crne Gore. Bio je počasni konzul Republike Slovenije u Crnoj Gori.&nbsp; Jedan je od osnivača Matice crnogorske i utemeljivač “Barskog ljetopisa”. Obavljao je i funkciju direktora “Prekookenaske plovidbe”, a kao dugododišnji sportski radnik bio je predsjednik Vazduhoplovnog saveza Crne Gore, član Crnogorskog olimpijskog komiteta, takmičar i predsjednik Šahovskog kluba “Mornar” i predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore.&nbsp; Njegov ukupan rad i doprinos krunisan je i osvjedočen i najvišom nagradom Bara – nagradom Dana oslobođenja “24. novembar”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jusuf bio mikrokosmos Bara, čovjek od kojeg su svi mnogo naučili

Cmogorska akademija nauka i umjetnosti organizuje Komemorativnu sjednicu povodom smrti akademika Aleksandra Čilikova.
Komemorativna sjednica će se održati u utorak, 23. septembra, u 10 sati u zgradi Cmogorske akademije nauka i umjetnosti u Ulici Rista Stijovića 5 u Podgorici.

1250x600

1084x550

Komemorativna sjednica povodom smrti Aleksandra Čilikova u CANU

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) zajedno sa Ministarstvom kulture i medija Crne Gore danas je organizovala Komemorativnu sjednicu povodom smrti slikara i akademika Voja Stanića. U svom obraćanju, akademik Ljubomir Stanković, predsjednik CANU-a, kazao je da je kroz svoj život, koji je trajao više od jednog vijeka, istaknuti crnogorski umjetnik stvorio djela po kojima će se pamtiti širom svijeta. - Vojovo naslijeđe će živjeti vječno, kroz njegova djela koja su postala dio nacionalnog blaga Crne Gore i šireg okruženja. Njegova umjetnost, prepoznatljiva po vedrini i neposrednosti predstavlja neiscrpnu inspiraciju za generacije umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti . Stanićev likovni opus prožet ljubavlju prema Crnoj Gori, Herceg Novom i čovjeku bio je usmjeren ka stvaranju svijeta ispunjenog ljepotom i harmonijom. Njegove slike, često sa motivima iz svakodnevnog života, bile su ispunjene toplotom i duhovnošću, a istovremeno su nosile duboke filozofske poruke o smislu i ljudskom postojanju - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125131124_9def93f677638ab4e4ba887dbaf02aabf4bd0cbdcd3020ea71a3762557d3475f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241125131124_9def93f677638ab4e4ba887dbaf02aabf4bd0cbdcd3020ea71a3762557d3475f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="komemoracija voju staniću"> </figure>  Stanković smatra da je veoma važno da CANU kao i cijela Crna Gora njeguju sjećanja na ovog, kako je kazao, velikog umjetnika. Prisutnima se obratila i ministarka kulture dr Tamara Vujović, koja je Stanića opisala kao umjetnika koji je stvarao sa dušom i intuicijom, ostavljajući za sobom djela koja pozivaju na introspekciju i sanjarenje. Istakla je da je bio omiljeni profesor umjetničke škole u Herceg Novom koje odavno nema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125131124_6ca4d6436e34b79d9ca694cb9d33987b166f8680b791c90e365d60ed5c36339c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241125131124_6ca4d6436e34b79d9ca694cb9d33987b166f8680b791c90e365d60ed5c36339c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="komemoracija voju staniću"> <figcaption>Tamara Vujović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Vojo nije težio da svojim djelima pruži konačne odgovore. Svojim slikama nas je uvodio u svijet u kojem snovi i stvarnost postaju jedno. Bio je i filozof, slikar snova i vjesnik nadrealizma. Njegovo stvaralaštvo nosi odlike metafizičkog slikarstva. Nažalost, zemaljski dani prođu. Škver će biti drugačiji bez aure koju mu je davalo prisustvo slikara. Crna Gora će biti tužnija bez velikana sa kojim je dijelila prostor i vrijeme - poručila je ministarka Vujović. Akademik Žarko Mirković prisjetio se nedavnog okupljanja povodom 100. rođendana Voja Stanića, kada je upriličena i izložba slika pomenutog umjetnika I monografije koju je, njemu u čast objavila CANU.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125131124_98ca0de94621d42c304013c0e308052ab96ce698818d68d351fcda7cd6928a7d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241125131124_98ca0de94621d42c304013c0e308052ab96ce698818d68d351fcda7cd6928a7d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="komemoracija voju staniću"> <figcaption>Žarko Mirković(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Prilično sam siguran da tada, pored punog vijeka koji je Vojo proživio, niko nije pomišljao da sličnih svečanosti neće biti ponovo. Jer nas je svojim dugim i plodnim životom, a prije svega svojim djelom koje je nekako sraslo sa nama, navikao da je uvijek tu. Vojov životni stav, njegova mudrost, zemaljsko vrijeme koje je odživio do kraja a koje je ispunjavao mnogim zadovoljstvima najviše radošću slikanja protive se svakoj patetici. Možda bi zato ovaj skup trebali prihvatiti kao još jedan susret, a ne kao oproštaj. Kao slavljenje njegovo života i onoga što je za života uradio - kazao je on. Posjetimo, jedan od najznačajnijih slikara koje je iznjedrila naša zemlja Vojislav Vojo Stanić preminuo je 19. novembra u 101. godini. Sahranjen je prošlog četvrtka u Herceg Novom.

Komemoracija Voju Staniću u CANU; Vujović: Crna Gora će biti tužnija bez velikana sa kojim je dijelila prostor i vrijeme

Savez Udruženja Paraplegičara Crne Gore upozorio je na ozbiljne nezakonite izmjene predloženog Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji predviđa da sve osobe sa invaliditetom ponovo prolaze kroz komisije. Ovaj postupak može dovesti do ukidanja već stečenih prava, odnosno rješenja o invaliditetu, što je, kako ističu iz Saveza, protivzakonito.
Predsjednica Milijana Ćirković poručila je da zakone treba unapređivati u korist osoba sa invaliditetom, a ne ukidati već postojeća, stečena prava.
- Nama je, prije svega, dosadilo da toliko komisija mora da se prolazi da bismo jedva dobili stečena prava i ono što zaista zaslužujemo. Kada je u pitanju ovaj zakon, ne znamo koliko će adekvatno biti sproveden, ali se nadamo da će nijedno lice sa invaliditetom biti ugroženo ili oštećeno, te da će prava koja su već stečena ostati očuvana i eventualno unaprijeđena - &nbsp;rekla je Ćirković.
Prema podacima Monstata, lica sa invaliditetom čine oko 11 odsto ukupne populacije. Ipak, precizan spisak trenutno ne postoji, a očekuje se da bi novi zakon mogao omogućiti njegovo formiranje. Međutim, kako naglašava predsjednica, mnogi neće pristati da se ponovo podvrgavaju komisijama, što je, prema njenim riječima, opravdano, jer su prava već jednom priznata.
- Ne možemo štetiti onome što već postoji, već samo unapređivati sistem. Dok sam u ovoj organizaciji, trudiću se da apelujem da se sistem unapređuje, a ne pogoršava ono što su ljudi već stekli - istakla je Ćirković.
Savez Udruženja Paraplegičara CG nastavlja da prati predložene zakonske izmjene i najavljuje aktivno uključivanje u proces, kako bi se osigurala zaštita prava osoba sa invaliditetom i spriječilo njihovo narušavanje.

Ćirković: Zakoni se trebaju unapređivati, a ne oduzimati prava osoba sa invaliditetom

Evropske vlade optužene su da finansiraju rat Rusije u Ukrajini, nakon otkrića da je Kremlj zaradio više od sedam milijardi eura prošle godine od izvoza tečnog prirodnog gasa Evropskoj uniji, prenosi danas britanski list Gardijan.
Brisel se obavezao da će zabraniti uvoz ruskog gasa do 2027. godine, ali analize pokazuju da se još ne primjećuje smanjenje količina koje stižu u evropske luke iz ruskog gasnog kompleksa na Jamalskom poluostrvu u Sibiru, dodaje list na svom portalu.
Više od 15 miliona tona tečnog gasa sa Jamala prevezeno je kroz arktički led do EU terminala u 2025. godini, prema nevladinoj organizaciji Urgevald, od čega je Kremlj, prema procjenama, zaradio 7,2 milijarde eura.
Evropa je prekinula dotok gasa preko gasovoda iz Rusije na početku ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, ali se udio EU u globalnim isporukama iz Jamala povećao prošle godine na 76,1 odsto sa 75,4 u 2024. godini, navodi se u izvještaju.
Taj uvoz je i dalje legalan i EU oklijeva da zabrani ruske isporuke gasa posebno zbog zavisnosti centralne i istočne Evrope od tog izvora energije.
Jedna od dvije transportne kompanije za koje se kaže da formiraju okosnicu za tečni gas iz Jamala je Sipik (Seapeak) sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Prema najnovijoj analizi, Sipik je prevezao 37,3 odsto gasa iz Jamala svojim brodovima, dok je grčka firma Dinagas (Dynagas) prevezla 34,3 odsto.
Jedanaest od 14 specijalnih tankera ledolomaca koji prevoze LNG iz Jamala su u vlasništvu te dvije komanije, Dinagasa i Sipika, čiji vlasnik je američka investiciona firma Stounpik.
Britanija je saopštila da će ove godine uvesti zabranu za pružanje pomorskih usluga plovilima koja prevoze ruski gas.
Aktivista nevladine organizacije "Urgevald" Sebastijan Reters rekao je da dok Brisel slavi najnovoji dogovor o postepenom prekidu kupovine ruskog gasa evropske luke i dalje služe kao "logistička pluća za najveći ruski terminal prirodnog tečnog gasa Jamal".
On je rekao da mora odmah da se prekine sa "davanjem kiseonika" ruskim energetskim profitima i da se odmah zatvori ta rupa u zakonu koju predstavlja Jamal.

Gardijan: Evropske vlade optužene da finansiraju Putinov rat uvozom ruskog tečnog gasa

Magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica i most Radovana Pavićevića prohodni su za saobraćaj, saopštili su iz Opštine Danilovgrad, dodajući da očekuju da će se nastaviti trend pada vodostaja rijeke Zete.
Iz Opštine Danilovgrad su rekli da je zbog nešto povoljnijih meteoroloških uslova i prekida padavina tokom prethodne noći došlo do značajnog pada vodostaja rijeke Zete, koji je danas niži za pola metra.
Time su se, kako su kazali, stekli uslovi za otvaranje pojedinih puteva, na kojima se sada saobraća u uobičajenom režimu.
- Prohodan je most Radovana Pavićevića, magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica, put Bandići Stologlav, put Zagorak - potok Smrdan - naveli su iz Opštine Danilovgrad u objavi na Fejsbuku.
Iz te lokalne samouprave su rekli da i dalje ostaju neprohodni putevi Glava Zete - Mijokusovići, Sekulići - Ždrebaonik, Frutak, most Dobro Polje, most Brestica, Bandići - most na Kulendriji i ulica u Pažićima, s mosta desno.
- Uprkos ohrabrujućem trendu pada vodostaja rijeke Zete za koji očekujemo da će se nastaviti, građane pozivamo da i dalje budu oprezni, pridržavaju se preporuka nadležnih organa i ne izlažu se bespotrebnim rizicima - naveli su iz Opštine Danilovgrad.
Oni su kazali da građani informacije mogu dobiti pozivom na broj Službe zaštite i spašavanja - 123 i broj Službe komunalne policije - 020 818 171.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1G4o6o5UGc%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Prohodna magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica i most Radovana Pavićevića

Nakon što je zaprijetio Kolumbiji vojnom intervencijom, američki predsjednik Donald Tramp u srijedu je rekao da se dogovara posjeta Bijeloj kući predsjednika te zemlje Gustava Petra, sa kojim je prije toga imao telefonski razgovor.
Tramp i Petro rekli su da su raspravljali o odnosima između dvije zemlje, u prvom telefonskom razgovoru otkako je u nedjelju američki predsjednik rekao da mu vojna operacija protiv kolumbijske vlasti "zvuči dobro".
Prijetnja Kolumbiji uslijedila je nakon što je Tramp u susjednoj Venecueli uhapsio predsjednika Nikolasa Madura, koji je prevezen u SAD kako bi se suočio sa "optužbama za drogu i oružje".
- Bila mi je velika čast da razgovaram sa predsjednikom Kolumbije Gustavom Petrom, koji je pozvao da objasni situaciju sa drogom i drugim nesuglasicama koje smo imali. Cijenim njegov poziv i ton i radujem se susretu sa njim u bliskoj budućnosti - napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Tramp je dodao da se "dogovara" sastanak u Vašingtonu između njega i Petra, prvog kolumbijskog ljevičarskog predsjednika, ali nije dao konkretan datum sastanka.
- Razgovarali smo telefonom prvi put otkako je postao predsjednik - rekao je Petro pristalicama okupljenim na skupu u Bogoti namijenjenom proslavi suvereniteta Kolumbije, dodajući da je zatražio ponovno pokretanje dijaloga između dvije zemlje.
Izvor iz Petrovog kabineta rekao je za Rojters da je poziv bio "srdačan" i "pun poštovanja".
Odnosi između Trampa i Petra su hladni otkako se republikanac vratio u Bijelu kuću u januaru 2025. godine.
Tramp je više puta optužio Petrovu administraciju, bez dokaza, da je omogućila stalan protok kokaina u SAD, nametnuvši sankcije kolumbijskom lideru u oktobru.
U nedjelju je Tramp rekao da je Petro "bolesnik koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga SAD-u".
SAD su u septembru poništile Petrovu vizu nakon što se pridružio propalestinskim demonstracijama u Njujorku i pozvao američke vojnike da "ne poslušaju Trampove naredbe".
Petro, glasni protivnik izraelskog rata u Gazi, optužio je Trampa da je "saučesnik u genocidu" i pozvao na "kazneni postupak" zbog američkih raketnih napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge u karipskim vodama.
Trampova administracija izvela je više od 30 napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge od septembra, u kampanji u kojoj je ubijeno najmanje 110 ljudi.

Razgovarali Tramp i predsjednik Kolumbije: Dogovara se sastanak u Bijeloj kući

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: komemorativna-sjednica