<p>Komitet eksperata u okviru Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima žali što crnogorske vlasti još nisu usvojile preporuku da se romski jezik formalno uvrsti u obrazovanje u Crnoj Gori.</p>
<p>U izvještaju o ispunjenim preporukama, koji je objavljen danas, ovo ekspertsko tijelo Savjeta Evrope pohvalilo je nekoliko političkih koraka Vlade, ali konstatuje kako nisu usvojene preporuke date u šestom izvještaju o evaluaciji iz 2023.</p>
<p>Pored uvođenja romskog jezika u obrazovni sistem, Komitet eksperata preporučio je i rješavanje problema nedostatka kvalifikovanih nastavnika, kao i uvođenje romskog jezika u službenu upotrebu u makar jednoj jedinici lokalne samouprave.</p>
<p>Zato ovo tijelo Savjeta Evrope preporučuje povećanje napora za promociju romskog jezika u Crnoj Gori, u saradnji sa govornicima.</p>
<h2>Obrazovni sistem</h2>
<p>Zabrinuti su što nisu date nikakve konkretne informacije o konkretnim koracima koji su preduzeti ili su u fazi razmatranja sa govornicima kako bi se romski jezik uveo u obrazovni sistem.&nbsp;</p>
<p>- Potrebne su efikasne mjere za integraciju romskog jezika na svim nivoima javnog obrazovanja, u skladu sa obavezama Crne Gore. Kao prvi korak, vlasti bi mogle da razmotre uvođenje romskog jezika u predškolsko i osnovno obrazovanje, gdje nedostatak standardizacije nije nepremostiva prepreka, a zatim da razmotre održive mjere za njegovo uključivanje na svim nivoima formalnog obrazovanja – naveli su iz Komiteta eksperata.</p>
<p>Romski jezik je i dalje odsutan iz formalnog obrazovanja, uprkos prethodnim preporukama Komiteta stručnjaka i Komiteta ministara u ranijim ciklusima praćenja.&nbsp;</p>
<p>- Kako navodi vlast, nedostatak kvalifikovanih nastavnika i dalje predstavlja prepreku, sprečavajući razvoj koherentne strategije za osnovnu i dalju obuku nastavnika na ovom jeziku, kao i uvođenje romskog jezika u obrazovanje – navodi se u dokumentu.</p>
<p>Vlasti su obavijestile o objavljivanju rječnika romsko-crnogorskog i crnogorsko-romskog jezika 2023. u izdanju Centra za očuvanje i razvoj manjinske kulture.&nbsp;</p>
<p>- To je prvi rječnik napisan na varijantama kojima govore Romi u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i očekivalo se da će poslužiti kao polazna tačka za budući proces standardizacije koji, međutim, nije napredovao od prethodnih ciklusa praćenja – ističu iz Komiteta eksperata.</p>
<p>Vlasti su navele i nekoliko drugih projekata koje je finansirala Crna Gora, a koji su usmjereni na promociju romskog jezika, uključujući i oblast obrazovanja.&nbsp;</p>
<p>- Međutim, prema riječima govornika romskog jezika, ove inicijative nisu dio standardnog školskog programa i oslanjaju se na finansiranje zasnovano na projektima, često od međunarodnih donatora ili nacionalnih grantova, umjesto da ih na održiv način finansira Ministarstvo prosvjete – istaknuto je u dokumentu.</p>
<p>Komitet stručnjaka notirao je informacije o različitim projektima i inicijativama koje je Crna Gora finansirala za promociju romskog jezika.&nbsp;</p>
<p>- Pozdravljamo objavljivanje novog rječnika i podstičemo vlasti da istraži načine na koje on može poslužiti kao osnova za razvoj nastavnih materijala i drugih resursa, čime se podstiče nastava romskog jezika i podržava ponovno pokretanje procesa standardizacije u saradnji sa govornicima – naveli su iz Komiteta eksperata.</p>
<h2>Nastavni kadar</h2>
<p>Nedostatak kvalifikovanih nastavnika je, kako navode crnogorske vlasti, ključna prepreka u razvoju strategije za obuku nastavnika za nastavu na romskom jeziku.</p>
<p>- Da bi se riješio ovaj problem, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, u saradnji sa Filološkim fakultetom Univerziteta Crne Gore, razmatra mogućnosti za uvođenje master programa na romskom jeziku, crpeći iskustva i prakse drugih zemalja članica Savjeta Evrope, uključujući jedinice o metodologiji nastave – navodi se u dokumentu.</p>
<p>U početnim fazama, kako dodaju, gostujući predavači iz susjednih zemalja biće pozvani da drže časove dok prva generacija diplomaca ne završi program i ne bude mogla da preuzme predavačke pozicije.&nbsp;</p>
<p>- Prema riječima govornika romskog jezika, nije jasno kakav bi bio vremenski okvir – kazali su iz Komiteta eksperata.</p>
<p>Iz ovog tijela Savjeta Evropa preporučuju da bi, kako bi se riješio problem nedostatka kvalifikovanih nastavnika, vlasti mogle razmotriti kratkoročna rješenja koja bi mogla da podstaknu studente, kao što su dalje stipendije, zagarantovano zaposlenje ili bonusi na plate.&nbsp;</p>
<p>- Imajući u vidu da nije postignut napredak u sprovođenju ove ponovljene preporuke iz prethodnih ciklusa praćenja, potrebne su hitne mjere za sprovođenje ove preporuke u saradnji sa govornicima romskog jezika – navodi se u dokumentu.</p>
<h2>Službena upotreba</h2>
<p>Vlasti su potvrdile da romski jezik još nije u službenoj upotrebi ni u jednoj opštini.</p>
<p>- Glavni problem, kako je navedeno u šestom izvještaju o evaluaciji i prethodnim ciklusima, jeste da broj govornika ne dostiže prag od pet odsto ni u jednoj administrativnoj jedinici. Vlasti navode da je nedostatak administrativnog osoblja formalno obučenog za romski jezik ključna prepreka za nesprovođenje ove preporuke – kazali su iz Komiteta eksperata.&nbsp;</p>
<p>Vlasti ukazuju da su posvećene nastavku napora da pronađu rješenja za ovo pitanje i u potpunosti sprovedu preporuku, ističući da je 5. novembra prošle godine imenovan prvi sudski tumač za romski jezik u Crnoj Gori.</p>
<p>- Komitet eksperata zabrinut je što preporuka nije sprovedena i što romski jezik još nije u službenoj upotrebi u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, uprkos ponovljenim preporukama u tom pogledu u prethodnim ciklusima – navodi se u dokumentu.</p>
<p>Podsjećaju na obaveze iz člana 10 Povelje, koji zahtijeva i organizacione mjere unutar administracija (na primjer zapošljavanje službenika koji govore relevantni manjinski jezik, obuku postojećeg osoblja), kao i mjere koje podstiču govornike manjinskih jezika da iskoriste mogućnost korišćenja svog jezika u kontaktima sa vlastima.&nbsp;</p>
<p>- Vlasti treba da identifikuju postojeće osoblje koje govori romski jezik i da ih u konsultaciji sa njima imenuju u najmanje jednoj jedinici lokalne samouprave, gdje govornici romskog jezika imaju najveću koncentraciju u relativnom ili apsolutnom broju. Vlasti se podstiču da nastave napore da pronađu rješenje za ovo pitanje, da počnu dijalog sa govornicima romskog jezika i da aktivno promovišu zapošljavanje govornika romskog jezika u lokalnoj javnoj administraciji i da razmotre obuku na radu – ističu iz Komiteta eksperata.</p>
<p>Dodaju da crnogorske vlasti treba da preduzmu efikasne korake kako bi omogućile službenu upotrebu romskog jezika u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto. Pohvalili su imenovanje sudskog tumača za romski jezik.</p>
<h2>O mjerama bez romske zajednice</h2>
<p>Crna Gora je informaciju o implementaciji preporuka, kako se navodi u dokumentu, poslala 29. januara ove godine, a procjena eksperata zasniva se na informacijama od crnogorskih vlasti, kao i od predstavnika govornika manjinskih jezika.</p>
<p>Evaluaciju je Komitet eksperata usvojio 13. juna.</p>
<p>- Vlasti Crne Gore obavijestile su o nedavno usvojenoj Strategiji za manjinsku politiku za period od 2024. do 2028. i pratećem Akcionom planu koji uključuju ciljeve za unapređenje jednakosti i jačanje prava etničkih i manjinskih grupa u obrazovanju, zapošljavanju, upotrebi jezika, uključujući podršku manjinskim jezicima kroz programe za jezičku revitalizaciju. Nova strategija za socijalno uključivanje Roma i Egipćana trebalo bi da bude izrađena 2025. godine, a radna grupa zadužena za njenu pripremu trebalo bi da bude formirana u drugom kvartalu. U vrijeme usvajanja ove evaluacije to se još nije dogodilo – navodi se u dokumentu.</p>
<p>Dodaju da su ih predstavnici govornika romskog jezika obavijestili da ih vlasti nisu konsultovale u vezi sa sprovođenjem preporuka za hitnu akciju, niti prilikom pripreme informacija o primjeni ovih preporuka.&nbsp;</p>
<p>- Neophodno je obavijestiti ove organizacije o preporukama datim tokom ciklusa praćenja i uzeti u obzir potrebe i želje koje su one izrazile prilikom primjene i izveštavanja o njima – ističu iz Komiteta eksperata.</p>
<h2>Prethodni izvještaji</h2>
<p>U izvještaju koji je Komitet eksperata objavio 11. septembra 2023. navodi se da je „situacija romskog jezika i dalje kontroverzna u Crnoj Gori“, sa „očiglednim sukobom između domaćeg zakonodavstva i obaveze da se obezbijedi visok nivo zaštite“ tog jezika.</p>
<p>- Uprkos pozitivnim pomacima, izvještaj je utvrdio probleme u primjeni Povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja je stupila na snagu u Crnoj Gori 2006. godine i primjenjuje se na albanski, hrvatski, bosanski i romski – naveli su tada u dokumentu.</p>
<p>I prije dvije godine konstatovali su da je romski jezik i dalje odsutan iz formalnog i redovnog obrazovanja, uglavnom zbog nepostojeće obuke nastavnika i nedostatka nastavnih materijala.</p>
<p>- Prestanak emitovanja Romskog radija smanjio je prisustvo romskog jezika u medijima još više u odnosu na prethodne evaluacije, čak i ako romski medijski portal (Romanet) i njegov podkast predstavljaju „pozitivne korake“. Da bi se povećala upotreba romskog jezika trebalo bi ovaj jezik uvesti u službenu upotrebu u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto koji je utvrđen Zakonom o pravima i slobodama manjina – kazali su 2023. u Komitetu eksperata.</p>
<p>Komitet ministara je i krajem 2020. u izjveštaju preporučio da crnogorske vlasti treba da uvedu romski jezik u obrazovni sistem i preduzmu sve neophodne mjere kako bi osigurale njegovu upotrebu u pravosudnom sistemu i državnoj administraciji.</p>
<p>Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima je konvencija Savjeta Evrope osmišljena da zaštiti i promoviše tradicionalne regionalne ili manjinske jezike država potpisnica i omogući govornicima tih jezika da ih koriste i u privatnom i u javnom životu. Njenu primjenu prati nezavisni Komitet stručnjaka.&nbsp;</p>
<p>Crna Gora, koja se pridružila ovoj povelji 2006. godine, dala je posebnu zaštitu albanskom i romskom jeziku, a opštu zaštitu bosanskom i hrvatskom. U skladu sa željom govornika srpskog, kako je precizirano, ovaj jezik „ostaje pod isključivom zaštitom nacionalnog crnogorskog zakona“.</p>

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekspertsko tijelo Savjeta Evrope: Žalimo što romski jezik još nije formalno uvršten u obrazovanje

<p>Na području Podgorice stanje sa požarima i dalje je izuzetno teško. Načelnik Službe zaštite i spašavanja, <b>Nikola Bojanović,</b> potvrdio je za Portal ETV da je izbio novi požar između Bera i Krusa, dok je situacija u Piperima i dalje zahtjevna, a u Kučima trenutno pod kontrolom.</p>
<p>- Novi požar je izbio između Bera i Krusa, tamo smo uputili četiri vatrogasna vozila sa deset vatrogasaca - kazao je Bojanović.</p>
<p>On je naglasio da se situacija na terenu stalno mijenja, jer, kako kaže, „svakih deset minuta bukvalno izbije neki novi požar“, tw da je takva dinamika razvoja u najmanju ruku veoma čudna.</p>
<p>- Već šesti put od juče gasimo Dajbabsku goru. Taman zaustavite i lokalizujete neke požare, izbijaju odmah novi požari na sasvim različitim lokacijama. Ovo više nije ni fizički već psihički napor - rekao je Bojanović.</p>
<p>Dodao je da je požar u Berima izbio prije otprilike pola sata.</p>
<p>- Ja sam odatle, iz tog kraja, i idem sada da vidim šta se dešava, ali ovo zaista postaje teško ispratiti i iskoordinirati - naglasio je načelnik podgoričke Službe zaštite i spašavanja za Portal ETV.</p>

Bojanović: Aktuelan je novi požar između Bera i Krusa, stanje u Piperima i dalje kritično

<p>Iz beranskog Osnovnog državnog tužilaštva danas su se oglasili povodom slučaja uklanjanja biste ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru.</p>
<p>Kako su naveli, njihova tužiteljka dala je obavezujući nalog da se podnese krivična prijava kako protiv poznatog izvršioca, tako i protiv nepoznatih izvršilaca.&nbsp;</p>
<p>- Kada je policija dostavila krivičnu prijavu protiv identifikovanog izvršioca V.D, tužilac je saslušao osumnjičenog i protiv istog donio rješenje o zadržavanju, a nakon toga dostavio Osnovnom sudu u Beranama predlog za određivanje pritvora po kojem predlogu je Osnovni sud u Beranama istom i odredio pritvor - navode oni.</p>
<p>Dodali su da je ODT Berane juče Osnovnom sudu podnijelo optužni predlog sa predlogom za produženje pritvora.</p>
<p>Oni kažu kako kako nije tačno da je nalog za uklanjanje biste od strane ODT Berane kasnio.</p>
<p>Kažu i kako je rukovoditeljka ODT Berane sedmog avgusta od policije obaviještena da će spomen obilježje biti uklonjeno i oduzeto nakon ponoći.</p>
<p>- Tom prilikom rukovoditeljka povratno nije obaviještena od strane policije da su pružali asistenciju predsjedniku opštine Berane, a ne da su postupali po nalogu rukovoditeljke i dežurne tužiteljke da se oduzme sporno spomen obilježje. Narednog dana dežurna tužiteljka, kao i rukovoditeljka su obaviještene da predmetno spomen obilježje nije uklonjeno i oduzeto, već da su te večeri policijski službenici pružali asistenciju predsjedniku Opštine Berane, kojem je od strane Ministarstva kulture i medija uručeno rješenje, kojim se nalaže da se sporno obilježje – spomenik Pavlu Đurišiću ukloni po hitnom postupku u roku od odmah, a najkasnije do tri dana - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Kako ističu, dolaskom na lice mjesta predsjednik opštine Berane Đole Lutovac odustao je od izvršenja i obavijestio policiju da je prestala potreba za pružanjem asistencije iako je policiji od tužilaštva naloženo da moraju ukloniti i oduzeti spomen obilježje.</p>
<p>- Narednog dana dežurna tužiteljka i rukovoditeljka su obaviještene da spomen obilježje nije uklonjeno i oduzeto, jer je predsjednik opštine odustao da izvrši Rješenje Ministarstva kulture i medija nakon obavljenog razgovora sa okupljenim građanima kojih je bilo oko sto. Nakon obavještenja da nije uklonjeno spomen obilježje ponovo je dat nalog ovlašćenim policijskim službenicima da spomen obilježje mora biti uklonjeno i oduzeto, po kojem nalogu nije postupljeno i tom prilikom nije tačno da se pominjao Temeljni ugovor, kao razlog zbog kojeg se ne može oduzeti predmetno spomen obilježje, jer tužilaštvo postupa isključivo po procesnim zakonima, niti je tačno da je policija uputila inicijativu tužilaštvu za uklanjanje spomen obilježja, jer u tom tužilaštvu službeno nije zaprimljena takva inicijativa, već je tužilaštvo nakon prvog obavještenja da je postavljeno spomen obilježje po službenoj dužnosti izdalo usmeni nalog za uklanjanje i oduzimanje istog - zaključili su oni.</p>

ODT Berane: Lutovac odustao od uklanjanja spomenika, nije tačno da je pominjan Temeljni ugovor

<p>Usvajanjem PUP-a Podgorice otvoren je put za projekat Velje brdo - poručio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović nakon jučerašnjeg usvajanja Prostorno urbanističkih planova za glavni grad i Pljevlja na telefonskoj sjednici koja je trajala oko sat.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-za-oko-sat-usvojila-pup-podgorice-pljevalja-12-clanova-nije-glasalo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ministarstvo je, kaže on, dugo, pa i tokom kolektivnog odmora, naporno radilo kako bi građanima Podgorice i Pljevalja isporučilo očekivane rezultate.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdespotovic-usvajanje-pup-podgorice-na-telefonskoj-sjednici-jos-jednom-pokazalo-neozbiljnost-neodgovornost-i-netransparentnost-aktuelne-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- I osnove za nastavak razvojnih aktivnosti. Korak po korak, plan po plan - gradimo budućnost - naveo je on u objavi na društvnoj mreži Iks.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSlavenRadunovic%2Fstatus%2F1956694682764800247&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radunović: Usvajanjem PUP-a Podgorice otvoren put za projekat Velje brdo, naporno smo i dugo radili - pa i tokom kolektivnog odmora

<p>Glavni izvori informacija o devedesetim godinama su porodica, mediji i neposredno okruženje, dok formalno obrazovanje, na žalost, ima marginalnu ulogu - jedan je od zaključaka iz publikacije Centra za građansko obrazovanje (CGO) <a href="https://cgo-cce.org/2025/05/30/devedesete-suocavanje-ili-poricanje/" target="_blank">„Devedesete – suočavanje ili poricanje?“,</a> zasnovane na <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/01/Tranziciona-pravda-.pdf" target="_blank">nalazima istraživanja javnog mnjenja</a> iz januara 2025. godine.</p>
<p>U ovoj publikaciji je napravljen komparativni osvrt na podatke iz <a href="https://media.cgo-cce.org/2020/03/CGO_Tranziciona-pravda-FF.pdf" target="_blank">2020</a>. i <a href="https://media.cgo-cce.org/2021/05/CGO_Tranziciona-pravda_-izvjestaj-FF.pdf" target="_blank">2021</a>, koji se odnose na opštu populaciju, i podatke iz <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/09/Muzej-90ih-istrazivanje.pdf" target="_blank">2024. godine</a>, fokusirane na mlade uzrasta od 18 do 25 godina. U njoj je, pored ostalog, naglašeno da ohrabruje što su mladi otvoreniji za suočavanje s prošlošću i promjene u obrazovnom pristupu.&nbsp;</p>
<p>Publikacija analizira stavove građana i građanki o ratnim zločinima, odgovornosti, obrazovanju o tom periodu, memorijalizaciji i institucionalnom pristupu tranzicionoj pravdi, s ciljem da podstakne argumentovanu javnu debatu o tranzicionoj pravdi i motiviše donosioce odluka, kao i druge društvene aktere, na jačanje institucionalnih kapaciteta i unaprjeđenje procesa suočavanja sa prošlošću.</p>
<p>&nbsp;- Vidjivi su trendovi koji osnažuju društvene podjele, političku instrumentalizaciju prošlosti i izostanak konsenzusa o činjenicama. Većina smatra da Crna Gora nije u dovoljnoj mjeri institucionalno adresirala ratne zločine, a brine i što određeni narativi negiranja ili relativizacije zločina imaju značajnu podršku - pokazuju nalazi CGO.&nbsp;</p>
<p>Dominantno je uvjerenje (60odsto) je, kažu oni, da su devedesete godine značajne za današnje društvo, a većina ispitanih (54.7 odsto) smatra i da su te ideologije i politike koje su dovele do sukoba i zločina i dalje prisutne.</p>
<p>- Gotovo 72 odsto prepoznaje učešće Crne Gore u ratovima, ali manje od polovine (49.7 odsto) vjeruje da su se ratni zločini dogodili na njenoj teritoriji, uprkos pravosnažnim sudskim presudama - navode u CGO.</p>
<p>Podaci, kako su kazali, opominju i na duboko nepovjerenje građanstva u institucije kada je riječ o tranzicionoj pravdi - tužilaštvo, sudstvo, policija, Vlada, Predsjednik i Skupština ocijenjeni su kao najmanje posvećeni, dok NVO sektor i mediji, iako ih se ovom temom bavi mali broj njih, uživaju najveće povjerenje.</p>
<p>- Vjerske i akademske zajednice dobijaju prosječne ocjene, a političke partije se ne prepoznaju kao nosioci ovog procesa. Ovakav trend prijeti da suočavanje s prošlošću ostane na nivou parcijalnih i neformalnih inicijativa, što produbljuje podjele i političku nestabilnost, ali i usporava evropske integracije, u kojima je tranziciona pravda jedan od ključnih kriterijuma - pokazuju podaci CGO.</p>
<p>Nalazi iz 2025. godine, kažu, ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja.</p>
<p>- Naime, iako opada saglasnost da su sve strane jednako odgovorne ili počinile podjednako teške zločine, paralelno preovlađuje odbacivanje ideje da je sopstvena nacija činila najteže zločine. Raste i podijeljenost u percepciji stradanja, a opada saglasnost da su odgovorni pojedinci, a ne nacije. CGO ukazuje da su to znaci jačanja kolektivne odbrane kroz prizmu nacionalne pripadnosti i smanjenje spremnosti za kritičko sagledavanje uloge sopstvene zajednice u sukobima - ističu u CGO.</p>
<p>Svijetla tačka tog mračnog perioda bili su, kako navode, antiratni pokreti i pojedinci koji su ratnohuškačkoj politici pružali snažan i hrabar otpor.</p>
<p>- Uprkos njima, crnogorsko društvo još pokazuje znake kolektivne amnezije uz slab i površan institucionalni odgovor. Nepostojanje šire političke, ali i društvene volje, te izostanak sveobuhvatnih obrazovnih i memorijalnih politika, kao i vrlo ograničen napredak u procesuiranju ratnih zločina, doprinijeli su tome da ni više od tri decenije kasnije nemamo konsenzus u vezi sa pitanjima civilizacijskog karaktera - navode u CGO.</p>
<p>U ovom kontekstu, CGO preporučuje jačanje obrazovnih sadržaja o ratovima devedesetih u školama, sa fokusom na činjenice, odgovornost i ljudska prava.</p>
<p>- Takođe, potrebne su javne kampanje koje afirmišu kulturu sjećanja i osudu ratnih zločina, ali i podstiču unaprjeđenje zakonskog okvira i praksi protiv govora mržnje i istorijskog revizionizma. CGO cijeni i da je neophodno veće uključivanje mladih u programe interkulturalne razmjene i memorijalizacije, kao i podrška programima alternativnog obrazovanja i dokumentovanja činjenica - navode u CGO.</p>
<p>Autori publikacije su Ivana Matanović, Marlena Ivanović i Damir Suljević, a urednica Zvezdana Kovač.</p>
<p>Publikacije je objavljena u okviru CGO projekta „Obrazovanje za budućnost - tranziciona pravda za pomirenje“, koji je dio regionalnog programa Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a i autora i ne odražava nužno EU niti UNDP stavove</p>

Formalno obrazovanje ima marginalnu ulogu kad su u pitanju devedesete: Nalazi ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja

<p>Potpredsjednik Skupštine Dragutin Vučinić je za navijače Hajduka pomislio je da su vatrogasci iz susjedne Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji stižu da pomognu Crnoj Gori u borbi s vatrenom stihijom.</p> <p>Naime, prema pisanju Slobodne Dalmacije, &nbsp;Vučinić je grupu navijača Hajduka – popularnu Torcidu – zamijenio sa vatrogascima.</p> <p>– 18 autobusa s navijačima Hajduka tim putem išlo je prema Tirani, gdje Hajduk večeras igra uzvratnu utakmicu 3. pretkola Konferencijske lige protiv Dinamo Sitija – navodi Slobodna Dalmacija.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7188%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsport%2Fhajduk%2Fpotpredsjednik-skupstine-podgorice-od-torcide-mislio-da-su-vatrogasci-kad-je-shvatio-pogledajte-reakciju-1496316&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Vučinić je danas na svom Facebook profilu objavio poruku:</p> <p>STIŽE POMOĆ NAŠIM MOMCIMA!</p> <p>Upravo sam dobio informaciju – ogromna kolona šlepera pod pratnjom naše policije ide iz pravca Nikšića i Danilovgrada ka Podgorici!</p> <p>U koloni je i preko desetak autobusa – iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uz dvadesetak šlepera… Vatrogasci?</p> <p>NISMO SAMI!</p> <p>Nedugo nakon objave, uslijedio je komentar jednog korisnika:</p> <p>– To idu navijači Hajduka iz Splita za Albaniju.</p> <p>Na što je Vučinić odgovorio:</p> <p>– Ja pomislih kako su mi opisali da su vatrogasci… odgovorio je Vučinić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d" data-rendition-name="original" width="902" height="1600" loading="lazy" alt="kom"> </figure>  <p>Potom je objasnio:</p> <p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Rekli su da su bili u plavim uniformama. Drug mi je poslao slike, vozač autobusa mimoišao se s njima, slikao je tek kad je glavnina prošla, nažalost...</p>

I hrvatski mediji pišu o tome: Potpredsjednik Skupštine Glavnog grada Dragutin Vučinić pomiješao Torcidu s vatrogascima

<p><b>Goran Jokić</b> ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i čelnika Uprave policije <b>Lazara Šćepanovića</b> da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp;</p> <p>Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – <b>Igora Nedovića, </b>u sred dana,<b> </b>16. jula u Staroj varoši i <b>Ivana Milačića</b>, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp;</p> <h2><b>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA </b>&nbsp;</h2> <p>Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp;</p> <p>U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp;</p> <p>- Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp;</p> <h2><b>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</b></h2> <p>Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp;</p> <p>Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp;</p> <p>Jokićev rođeni brat, <b>Danilo Jokić</b>, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore <b>Gorana Danilovića</b>, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je <b>Željka Savković</b>, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije <b>Janka Vučinića,</b> kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp;</p> <p>I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp;</p> <h2><b>NAREDBA ZA BELVEDER</b></h2> <p>,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!”</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.<span>(Photo: Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp;</p> <p>- U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije <b>Joanikija Mićovića </b>u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka <b>Kaćuša Krsmanović</b>, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp;</p> <h2><b>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</b></h2> <p>Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada <b>Zdravka Krivokapića</b> je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE:   Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp;</p> <p>Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp;</p> <p>Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.</p>

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

<p>Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat <b>Đuro Grubišić</b>, inače sestrić poslanika <b>Vladimira Dobričanina</b>, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine <b>Željko Komnenović</b> nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.</p>
<p>Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.</p>
<p>Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.</p>
<p>To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.</p>
<p>- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.</p>
<p>Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.</p>
<p>- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.</p>
<p>Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.</p>

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

<p>Funkcioner Demokratske Crne Gore <b>Boris Bogdanović</b> nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata <b>Veselina Radulovića</b>, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.</p>
<p>U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.</p>
<p>- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.</p>
<p>Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i direktora policije <b>Lazara Šćepanovića</b> nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije <b>Darku Mađariću</b> i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti <b>Tihomira Goranovića</b>.</p>
<p>Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.</p>
<p>Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: komitet-eksperata

Ekspertsko tijelo Savjeta Evrope: Žalimo što romski jezik još nije formalno uvršten u obrazovanje

Bojanović: Aktuelan je novi požar između Bera i Krusa, stanje u Piperima i dalje kritično

ODT Berane: Lutovac odustao od uklanjanja spomenika, nije tačno da je pominjan Temeljni ugovor

Radunović: Usvajanjem PUP-a Podgorice otvoren put za projekat Velje brdo, naporno smo i dugo radili - pa i tokom kolektivnog odmora

Formalno obrazovanje ima marginalnu ulogu kad su u pitanju devedesete: Nalazi ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja

PRATITE TVe UŽIVO