Posebno tematsko izdanje časopisa Komun@ koje je u cjelosti posvećeno crnogorsko-slovenačkim vezama predstavljeno je, u okviru Manifestacije „Dani Crne Gore u Sloveniji“, u hramu znanja Academije Higher Educacion Colleges u Mariboru. Tokom promocije istaknuto je da časopis Komun@, koji već 15 godina njeguje crnogorsku kulturnu baštinu i identitet, ovim brojem prvi put izlazi u dvojezičnom – crnogorsko-slovenačkom formatu i svojim sadržajem i kvalitetom zadivio je brojnu kulturnu i svaku drugu javnost kako u Crnoj Gori, tako i u Sloveniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102212108_9b97ddadd94e60965cb8dc91ea64318443c963ad015e712141b34dcc2f89c253.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102212108_9b97ddadd94e60965cb8dc91ea64318443c963ad015e712141b34dcc2f89c253" data-rendition-name="original" width="6016" height="4016" loading="lazy" alt="sa promocije"> </figure>  Mr Denis Martinović, v.d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Ministarstva za dijasporu Crne Gore istakao je da je Komun@ kao novina/časopis opstala u ovim vremenima užurbane digitalizacije i digitalnog doba, samo zbog nespornog kvaliteta, u šta se mogu svi uvjeriti čitaoci, ne samo kroz ovaj broj nego i kroz mnoge ranije, istakao je on, napominjući da mu je posebno drago da se glas Crne Gore čuje u Evropskoj uniji, tj.Sloveniji, zašta u ovom slučaju zaluge pripadaju upravo Komuni, uz naglasak da će u &nbsp;ministarstvu dijaspore &nbsp;uvijek imati partnera i sagovornika, naročito ljudi sa idejama i svi oni koji poput Komune doprinise društvenom napretku. Govoreći na promociji ovog jedinstvenog glasila sa posebnim grafičkim formatom koji podsjeća na izdanja sa početka 20. vijeka, Vojislav Kovač, počasni konzul Crne Gore u Republici Sloveniji iskreno je zahvalio na realizaciji ovog jako važnog projekta za dvije države i &nbsp;na objavi dvojezičnog broja časopisa Komun@ koji obiluje bogatim i raznolikim temama. - Posebno cijenim izbor sadržaja koji ne samo da je izuzetno interesantan, već doprinosi produbljivanju kulturnih i društvenih odnosa između Crne Gore i Slovenije. Trud, profesionalnost i posvećenost redakcije i uredništva Komune svakako zaslužuju priznanje, pa želim im puno uspjeha u daljem radu - istakao je Kovač. On je dodao da posebna zahvalnost pripada &nbsp;crnogorskom društvu "Komovi" iz Maribora koje je uz promociju ovog izdanja Komune pripremilo bogat višednevni program manifestacije „Dani Crne Gore u Sloveniji“ - Velika mi je čast da sam danas sa vama, kada se okupljamo ne samo kao ljudi iz istog naroda, već kao crnogorska zajednica koja se, bez obzira na udaljenost, osjeća bliskom – srcem i dušom. Vaše prisustvo ovdje, vaša angažovanost u kulturi, jeziku, tradiciji – to nije samo naslijeđe koje čuvate, to je most koji gradite. Most između generacija, između domovine i dijaspore, između prošlosti i budućnosti. Samo nastavite tako - rekao je Kovač, pozdravljen gromoglasnim aplauzom prisutnih na ovom događaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102212108_3e125bb2cb242157c1f7dcaec790f6f82d27d5e71388abe093a623d4e7ea7302.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102212108_3e125bb2cb242157c1f7dcaec790f6f82d27d5e71388abe093a623d4e7ea7302" data-rendition-name="original" width="1440" height="963" loading="lazy" alt="sa promocije"> </figure>  Učestvujući na promociji prof. dr Peđa Ašanin Gole, univerzitetski profesor sa Fakulteta za primijenjene društvene studije u Sloveniji kazao je da „predstavljanje dvojezičnog izdanja časopisa Komuna nije neki običan kulturni događaj, već prilika za razmišljanje o temeljnim silama koje nas definišu kao pojedince i narode“. - Ovo izdanje Komune postavlja opipljiv most između Slovenije i Crne Gore i predstavlja čin povezivanja par excellence, kazao je on, napominjući da u svijetu koji često određuju podjele, granice i strah od drugog i drugačijeg, Komuna nam nudi lijek: povezivanje, pa zato ovo izdanje Komune nas podstiče da odbacimo iluziju samodovoljnosti i da osvijestimo našu uključenost u mrežu odnosa, istakao je Ašanin Gole.&nbsp; On je takođe između ostalog naglasio da „kada jezik Crne Gore srijeće jezik Slovenije, ne stvara se samo tekst, stvara se zajednička istina – spoznaja da su naša kulturna iskustva, iako izražena u različitim melodijama, dio iste ljudske simfonije, čestitajući istovremeno redakciji Komune na vizionarskom radu koja nije samo pripremila i štampala ovo posebno izdanje, nego su i uspjeli „da prizovu u život ideju komune kao aktivne, stvaralačke i međukulturno bogate zajednice“, rekao je Gole , dodajući da ovaj broj Komune &nbsp;treba da bude opomena da je naš prvi i najvažniji zadatak, kao mislećih bića, da gradimo mostove – jezicima, kulturama i, što je najvažnije, ljudima. Učestvujući na promociji Igor Đurović, poznati slovenački i novinar ljubljanskog Dela, inače crnogorskog porijekla , istakao je da mu je posebno zadovoljstvo što je u prilici da govori na promociji jednog jedinstvenog glasila koje je odavno prešlo granice Crne Gore, pa eto i došlo do Slovenije sa velikim uspjehom. Podsjećajući prisutne on je u svojoj kratkoj besjedi napomenuo da je u povijesnom trenutku za Crnu Goru 21.maja 2006 ponosan što je kao akreditovani novinar izvještavao iz Skupštine Crne Gore u referendumskim danima kada je Crna Gora obnovila svoju državnost. Govoreći o posebnom broju Komune koji se promoviše u Sloveniji, Đurović je rekao da ovim izdanjem „Komun@ &nbsp;još više učvrstila veliko prijateljstvo između dva mala, ali srcem i istorijom veoma velika i bogata naroda“, izražavajući posebne pohvale redakciji i uredništvu Komune na odabiru tekstova i kvalitetnom sadržaju koji će predstavljati materiju za neka dalja izučavanja o odnosima Slovenije i Crne Gore kroz istoriju. Na kraju promocije prisutnima se obratio mr Amer Ramusović, glavni i odg.urednik Komune koji je „glavni krivac“, kao je istaknuto od strane medijatorke Irine Damjanović, što je još jedno veoma sadržajno i kvalitetno izdanje ugledalo svijetlo dana, ovoga puta na dva jezika, što je još više podiglo stepenicu kvaliteta ovog časopisa koji je već nekoliko godina uveliko prešlo granice Crne Gore. - Posebno sam ponosan što kao autore u ovom broju imamo Milana Kučana, nekadašnjeg državnika iz SFRJ i prvog predsjednika nezavisne Republike Slovenije koji je napisao Uvodnik i napomenuo da mu je njemu pripala posebna čast da on bude jedan od autora ovog dvojezičnog izdanja Komune, apostrofirajući dugogodišnje veoma dobre veze između Slovenije i Crne Gore, kao i ambasadora Crne Gore u Sloveniji Dragana Tufegdžića i veleposlanicu Slovenije u Crnoj Gori Bernardu Gradišnik - istakao je Ramusović, dodajući da brojni tekstovi u ovom posebnom izdanju svjedoče o bogatim kulturnim vezama Crne Gore i Slovenije. On je takođe napomenuo da su u ovom broju Komune publikovani &nbsp;prilozi o znamenitim i poznatim ličnostima koje povezuju dvije zemlje – Radomiru Iliću, Momu Vukoviću, Dragici Petrovič, Vladimiru Osolniku, Milanu Rakočeviću, Peđi Miloviću, Andreju Žakelju, Zoranu Zakrajšeku... o aktivnostima i doprinosu &nbsp;na svim poljima počasnog konzula Crne Gore u Sloveniji Vojislava Kovača, te o diplomatskim vezama koje grade nova poglavlja saradnje, zatim tekstovi o crnogorskim društvima u Sloveniji i slovenačkim u Crnoj Gori, o Njegoševim putovanjima kroz Sloveniju, kao i o kulturnim spomenicima koji povezuju Njegoša i Prešerna. Na kraju promocije u ime redakcije i uredništva časopisa Komun@, Ramusović je uručio zahvalnicu i sve ukoričene brojeve časopisa kao znak saradnje i podrške zajedničkim projektima Nori Pavićević, sekretarki Crnogorskog kulturnog društva „Komovi“ Maribor, kao i Remzu Skenderoviću, za izuzetan doprinos u pripremi ovog broja časopisa. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Opomena da je prvi i najvažniji zadatak da gradimo mostove jezicima, kulturama i ljudima

U okviru manifestacije „Dani Crne Gore u Sloveniji“, u prelijepom ambijentu hrama znanja Academia Higher Education Colleges u Mariboru, predstavljeno je posebno tematsko izdanje časopisa Komun@, koje je u cjelosti posvećeno crnogorsko-slovenačkim vezama.
Tokom promocije istaknuto je da časopis Komun@, koji već 15 godina njeguje crnogorsku kulturnu baštinu i identitet, ovim brojem prvi put izlazi u dvojezičnom – crnogorsko-slovenačkom formatu, te da je svojim sadržajem i kvalitetom zadivio kulturnu i širu javnost u obje države.
Pozdravljajući prisutne, Denis Martinović, v.d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Ministarstva za dijasporu Crne Gore, istakao je da je Komun@ opstala u vremenu ubrzane digitalizacije zahvaljujući svom nesporenom kvalitetu, što potvrđuje i ovo izdanje.
– Posebno mi je drago što se glas Crne Gore čuje u Evropskoj uniji, odnosno u Sloveniji, za šta zasluge pripadaju upravo Komuni. Ministarstvo za dijasporu će uvijek biti partner i sagovornik svim ljudima sa idejama koji, poput Komune, doprinose društvenom napretku – kazao je Martinović.
Govoreći na promociji, Vojislav Kovač, počasni konzul Crne Gore u Republici Sloveniji, zahvalio je na realizaciji ovog važnog projekta za dvije države i objavljivanju dvojezičnog broja časopisa koji obiluje bogatim i raznolikim temama.
– Posebno cijenim izbor sadržaja koji ne samo da je izuzetno interesantan, već i doprinosi produbljivanju kulturnih i društvenih odnosa između Crne Gore i Slovenije. Trud, profesionalnost i posvećenost redakcije i uredništva Komune svakako zaslužuju priznanje – istakao je Kovač, zahvalivši i Crnogorskom društvu „Komovi“ iz Maribora na organizaciji manifestacije Dani Crne Gore u Sloveniji.
– Velika mi je čast da sam danas sa vama, kada se okupljamo ne samo kao ljudi iz istog naroda, već kao crnogorska zajednica koja, bez obzira na udaljenost, ostaje povezana srcem i dušom. Vaša angažovanost u kulturi, jeziku i tradiciji nije samo čuvanje nasljeđa – to je građenje mostova: između generacija, između domovine i dijaspore, između prošlosti i budućnosti. Samo nastavite tako – poručio je Kovač, uz aplauz prisutnih.
Na promociji je govorio i Peđa Ašanin Gole, univerzitetski profesor sa Fakulteta za primijenjene društvene studije u Sloveniji, koji je istakao da predstavljanje dvojezičnog izdanja Komune nije samo kulturni događaj, već i prilika za razmišljanje o silama koje nas povezuju kao narode.
– Ovo izdanje Komune postavlja most između Slovenije i Crne Gore i predstavlja čin povezivanja par excellence. U svijetu koji često određuju podjele, granice i strah od drugačijeg, Komun@ nudi lijek – povezivanje. Kada jezik Crne Gore sretne jezik Slovenije, ne stvara se samo tekst, već zajednička istina da su naša iskustva dio iste ljudske simfonije – kazao je Ašanin Gole, dodajući da ovaj broj treba da bude opomena da je naš prvi i najvažniji zadatak da gradimo mostove – jezicima, kulturama i, prije svega, ljudima.
Na promociji je govorio i Igor Đurović, poznati slovenački novinar lista Delo crnogorskog porijekla, koji je izrazio zadovoljstvo što učestvuje u predstavljanju izdanja koje je, kako je kazao, odavno prešlo granice Crne Gore.
On je podsjetio da je kao akreditovani novinar izvještavao iz Skupštine Crne Gore tokom referendumskih dana 21. maja 2006. godine, kada je Crna Gora obnovila svoju nezavisnost, naglašavajući da Komun@ ovim izdanjem dodatno učvršćuje prijateljstvo između dva, kako je rekao, “mala, ali srcem i istorijom velika naroda”.
Na kraju događaja obratio se Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik Komune, kojeg je moderatorka Irina Damjanović opisala kao “glavnog krivca” što je još jedno kvalitetno izdanje ugledalo svjetlo dana – ovoga puta na dva jezika, čime je časopis dodatno podigao ljestvicu kvaliteta.
– Posebno sam ponosan što kao autore u ovom broju imamo Milana Kučana, prvog predsjednika nezavisne Republike Slovenije, koji je napisao uvodnik, kao i ambasadora Crne Gore u Sloveniji Dragana Tufegdžića i veleposlanicu Slovenije u Crnoj Gori Bernardu Gradišnik. Brojni tekstovi u ovom izdanju svjedoče o bogatim kulturnim vezama Crne Gore i Slovenije – rekao je Ramusović.
On je dodao da su u broju publikovani prilozi o znamenitim ličnostima koje povezuju dvije zemlje – Radomiru Iliću, Momu Vukoviću, Dragici Petrovič, Vladimiru Osolniku, Milanu Rakočeviću, Peđi Miloviću, Andreju Žakelju, Zoranu Zakrajšeku i drugima – kao i tekstovi o djelovanju počasnog konzula Vojislava Kovača, diplomatskim vezama, crnogorskim društvima u Sloveniji i slovenačkim u Crnoj Gori, te o kulturnim spomenicima koji povezuju Njegoša i Prešerna.
Na kraju promocije, u ime redakcije i uredništva časopisa Komun@, Ramusović je uručio zahvalnice i komplet izdanja časopisa Nori Pavićević, sekretarki Crnogorskog kulturnog društva „Komovi“ Maribor, i Remzu Skenderoviću za izuzetan doprinos u pripremi ovog broja.

Dvojezično izdanje časopisa Komun@ posvećeno crnogorsko-slovenačkim vezama promovisano u Mariboru

Izložba slika i promocija književnog djela slikarke i književnice iz Beranke Dace Marković, koja živi i radi u Beogradu, biće održana sjutra u 20 sati u Galeriji Most u Podgorici. Organizatori izložbe su Galerija "Most" i časopis " Komun@". Na otvaranju izložbe i na promociji njenih knjiga proze i poezije govoriće: Slobodan Vuković, novinar i publicista, mr Željko Rutović, kulturolog i publicista, mr Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik časopisa Komun@, prof. dr Draško Došljak, profesor, književnik i književni kritičar i Slavko Marković, profesor i književnika, a posjetiocima ovog događaja obratiće se i sama autorka Daca Marković. Daca Marković, koja je rođena u tadašnjem Ivangradu, decenija živi i radi u Beogradu, a čitav svoj život posvetila je slikarstvu i književnosti. Kao slobodan umjetnik i književnik, izlagala je na 43 samostalne izložbe, od toga 20 muzeja i galerija: Lugano, Vukovar, Podgorica, Moskva, Perast, Berane, Rožaje Šid, Sv. Stefan idr. Kolektivno izlagala na 460 izložbi u zemlji i inostranstvu, među kojima,Tuzla, G. Milanovac, Moskva, Rijeka, Trebinje, London, Lugano, Požarevac itd. Dobitnik je &nbsp;12 nagrada(između ostalih &nbsp;Zlatna četka-Moskva, tri godišnje nagrade &nbsp;ULUPUDS-a,zlatne značke KPZ Srbije…) i učesnik 15-tak umjetničkih kolonija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903100940_74918d237f2979531a15e6cfee28673b3d23dcf52e8908708767cbf98baeebdf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903100940_74918d237f2979531a15e6cfee28673b3d23dcf52e8908708767cbf98baeebdf" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="Daca Marković"> <figcaption>Daca Marković(Photo: Komun@)</figcaption> </figure>  Njen atelje u potkrovlju jedne zgrade u ulici Nikole Tesla broj 4 u Zemunu i u rodnoj kući u Beranama u Polimskoj br.102 prave su male galerije umjetnosti jednog slobodnog umjetnika. Njene slike likovna publika bila je u prilici da vidi u mnogim gradovima širom bivše Jugoslavije, a Daca često kaže: “Sve dok sam živa, ja ću da slikam i pišem. To me drži, navikla sam na to. Ja međutim radim kao da je sve normalno, učestvujem na izložbama, nastavljam da pišem". Jedan njen rad nalazi se u Njujorku u jednom muzeju. Jugoslaviju je prestavljala kao jedini njen učesnik na međunarodnoj izložbi u švajcarskom gradu Luganu pod nazivom ,,Umjetnost, juče, danas sjutra”. Izlagala je sa velikanima kao što su Šagal, Dali, Pikaso, Vorhol i zamislite, tada i Daca Marković iz Jugoslavije… Posebno je ponosna na gostovanje u Moskvi 2000. godne, gdje je na poziv ministra kulture ruske prijestonice tada kao učesnik Srbije i Crne Gore imala samostalnu izložbu u galeriji tamošnjeg &nbsp;ministarstva kulture i bila učesnik &nbsp;međunarodnih &nbsp;izložbi &nbsp;,,Zlatni kist” i “Zlatna četka“. Na toj izložbi se predstavila sa tri rada iz ciklusa slika “Rat gledan kroz prozor” a djela su rađena na neobičnom materijalu-slikarskim paletama, što je na neki način bila svojevrsna ilustracija stanja u kojem smo se svi mi onda nalazili , a &nbsp;te slike bile su inspirisane onim što je tada vidjela gledajući kroz prozor svog ateljea u potkrovlju zgrade u Zemunu. Prije nekoliko godina na poziv kolege Ibrahima Kurpejovića bila je učesnik međunarodne online izložbe “Umjetnost otvara granice “na kojoj je učestovalo 73 autora iz 12 zemalja. Marković je do sada izdala 20 knjiga, od čega šest romana, tri zbirke priča i 11 knjiga poezije. Prije dvije godine, časopis Komun@ izdao je njenu knjigu “Priče moje majke” koja je naišla na jako dobru kritiku i izazvala veliku pažnju, naročito kod brojnih naših nostalgičara, prije svega Beranaca, koji su u Dacinim pričama vidjeli dio sebe i svojeg djetinjstva, jer Daca je to ispričala pravim nostalgičnim jezikom pa sam i ja jedan od njih.

Izložba slika i promocija književnog djela Dace Marković u Galeriji "Most"

Predsjednik Programskog odbora regionalne nagrade „Dialogos“ za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija, mr Radojica Grba, posthumno je uručio plaketu porodici Janka Nikolovskog na svečanosti održanoj u Skoplju, u hotelu Kanet, kao priznanje za njegov doprinos razvoju i afirmaciji ove nagrade, utemeljene u Crnoj Gori 2013. godine.
Uručivanju su prisustvovali predstavnici naučno-akademske zajednice, medija, civilnog sektora, članovi crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji, direktor časopisa Komun@ Amer Ramusović, kao i urednik beranske Nove Slobode i portala E-Spona Saša Radunović.
Janko Nikolovski, novinar i publicista, bio je programski direktor nagrade „Dialogos“ u periodu od 2013. do 2020. godine. Tokom svog angažmana dao je snažan doprinos njenom stručnom utemeljenju i regionalnoj prepoznatljivosti. Među dosadašnjim laureatima nagrade nalaze se istaknuti teoretičari i medijski stručnjaci, među kojima su prof. dr Sandra Bašić Hrvatin, prof. dr Ratko Božović, prof. dr Sead Alić, prof. dr Vedada Baraković, prof. dr Nenad Vertovšek i drugi. Dobitnik nagrade za 2025. godinu je prof. dr Mirza Mahmutović iz Tuzle, za knjigu Komunikacija fotografijom.
Idejni utemeljitelj nagrade je crnogorski kulturolog i publicista mr Željko Rutović, koji je takođe prisustvovao svečanosti. Od ove godine, nagrada se dodjeljuje u organizaciji Društva crnogorskih novinara, na čijem je čelu Dragan Mitov Đurović, a naredna dodjela za 2026. godinu biće održana u Tuzli, u okviru novog, regionalno definisanog koncepta njenog obnavljanja.
Plaketu je u ime porodice primila kćerka Janka Nikolovskog, prof. Cvetanka Nikolovska Gegaj, koja se zahvalila prisutnima ističući da priznanje predstavlja snažan izraz kulture sjećanja na ime i djelo njenog oca. Tom prilikom podsjetila je i na knjigu Janko Nikolovski – po(etika) života, koju su uredili mr Željko Rutović i dr Mirko Jakovljević, a koju je objavila Komuna. Knjiga je promovisana u Skoplju i Podgorici.

Janku Nikolovskom posthumno uručena Plaketa „Dialogos“

U organizaciji Crnogorske zajednice u Republici Sjevernoj Makedoniji i podgoričkog časopisa Komun@, proteklog vikenda na terasi Hotela Kanet u Gradskom parku u Skoplju održano je književno veče posvećeno crnogorskim književnicima i publicistima.
Publici u Skoplju, među kojom su bili članovi Crnogorske zajednice, građani i brojni gosti, predstavili su se istaknuti autori: Radojica Grba – pjesnik, satiričar i aforističar, autor brojnih zbirki poezije i aforizama; Saša Radunović – novinar, publicista i romansijer; te mr Željko Rutović – kulturolog, publicista i autor više stručnih knjiga iz oblasti sociologije politike, kulture i medija.
Radojica Grba je čitao stihove iz svoje dječije poezije, ali i epigrame i aforizme, dok je Radunović govorio o svom romanu Ivangradska trilogija. Na zahtjev publike, Rutović je interpretirao aforizme iz svoje najnovije knjige Postumno, objavljene u izdanju časopisa Komun@.
Govoreći o stvaralaštvu Grbe i Radunovića, Rutović je istakao da obojica snažno obilježavaju savremenu crnogorsku književnu scenu. “Grbin aforizam je suvi žig lucidne riječi, snažan otpor banalnosti, površnosti i etičkom posrnuću moći bez znanja”, poručio je Rutović, dodajući da je njegov doprinos dječijoj poeziji posebno vrijedan i upečatljiv.
O Radunoviću je rekao: “Limska dolina je krvotok crnogorske književnosti. U Ivangradskoj trilogiji, Radunović vješto pripovijeda o susretu konzervativnog i modernog, lokalnog i univerzalnog, donoseći upečatljive slike i sjećanja koja su postala simbol jednog vremena.”
Veče je moderirao Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik Komun@, koji je sa znalačkom lakoćom vodio program. Prisutnima su se obratili i Milorad Milanović, potpredsjednik Crnogorske zajednice u Republici Sjevernoj Makedoniji, kao i Mirče Nešovski, jedan od osnivača Udruženja makedonsko-crnogorskog prijateljstva.
Kulturnom događaju prisustvovali su i visoki gosti, među kojima Zoran Miljanić, ambasador Crne Gore u Sjevernoj Makedoniji, te Vasil Tupurkovski, bivši član Predsjedništva SFRJ.

Veče crnogorskih književnika i publicista u Skoplju: Poezija, aforizmi i kulturni mostovi

Iz štampe je upravo izašao 51. broj časopisa Komuna na povećanom broju stranica (32) sa bogatim programskim sadržajem o arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice i dijelom onih koji su ostavili traga u graditeljskom životu Podgorice i Crne Gore. Kako su saopštili, ovaj broj se već nalazi na svim prodajnim mjestima i kioscima za štampu u svim crnogorskim gradovima.
Oni su iz širokog tematskog opusa ovog posebnog tematskog broja u kojem su učestvovali poznati i kompetetni autori izdvojili neke od naslova.
- Najnoviji broj Komune počinje Uvodnikom prof dr Slavice Stamatović Vučković u kojem se ističe da „ kao snažan nosilac društvenog identiteta arhitektura je neka vrsta &gt;hard&lt; memorije, zbog čega i ima tako značajnu ulogu u stvaranju i održavanju kolektivnog sjećanja jer slojevi grada i iskustva prošlosti stvaraju njegov identitet-palimpsest različitih rukopisa“. Uz ovaj “tematski broj o arhitektnosko-graditeljskom nasljeđu Podgorice mr Željko Rutović u tekstu pod nazivom „Čitati grad“ na primjeren način govori da „danas kada se gradovi ubrzano transformišu i dobijaju futurističke ideje i vizije, sve više dolazi do izražaja njihovo istorijsko arhitektoinsko nasljeđe kao jedinstveni govor prošlosti - naveli su oni.
U ovom posebnom tematskom broju Komune mr Veselin Konjević vodi nas kroz Podgoricu kroz vjekove sa svojim tekstom pod nazivom „Grad nastajao na šest rijeka“ u kojem naglašava da se Podgorica prvi put pominje u dokumentima Kotorskog arhiva 1326. godine, a da je ubrzano rasla minulih godina doživljavajući pravi preporod naročito na polju intezivne urbanizacije i razvoju građevinarstva.
- S druge strane Danilo Burzan piše o Duljki kao kolijevci Podgorice koja zaslužuje mnogo veću pažnju, kao i urbanizaciji Podgorice gdje u tekstu pod nazivom „Ulice kratkog sjećanja“ piše da je svaka priča o ulicama Podgorice vezana za njenu urbanizaciju. Tu je i tekst sa naslovom „ Knjiga postojanja Podgorice“ o graditeljskoj baštini Velizara Radonjića u kojem on ističe da „graditeljsko nasljeđe i graditeljska baština nijesu samo artefakti, arheološke iskopine, stare zgrade ili mostovi, već da je ona i hronika našeg nastajanja i postojanja, naša istorijska čitanka, knjiga postanja i najviši sertifikat našeg identiteta“ - naglasili su u Komuni.
U ovom broju Komune iz pera Marijana Maša Miljića je i još jedno podsjećanje na Jusovaču - zapušteno kameno zdanje u srcu Podgorice koje prestavlja ruglo grada, koje će, napokon, kako najavljuju iz Uprave za kapitalne projekte, Glavnog grada i Ministarstva kulture i medija, konačno biti rekonstruisano.
- O Podgorici kao prostoru sudara i prožimanja raznih kultura i civilizacija u tekstu sa naslovom „Plodni dodir različitih kultura“ piše Abdulah Bato Abdić i podsjeća na Vezirov most kao grandiozno kameno djelo po kojem se Podgorica, između ostalog odavno prepoznavala, a Slobodan Čukić o podgoričkom manastiru Sv.Đorđe koji nikada nije zaživio, ali je kao dokaz za izgradnju tog manastira ostao pečat iz 1408.godine kao jedini svjedok, dok Ivan Kern piše o zaboravljenom nekada velelepnom antičkom mostu na morači, jednom od najljepših mostova koje su ovi krajevi vidjeli i koji je ostao sakriven u vremenu i prostoru - istakli su oni.
O graditeljskom nasljeđu Stare varoši i Drača piše arhitektica mr Jovana Radević koja u u tekstu pod nazivom „Od reciklaže materijala do recikalaže ideja „ ističe da „zidine Stare varoši i Drača čuvaju brojne lekcije iz istorije Podgorice, ali nas takođe, dosta toga mogu naučiti i o načinu gradnje“, dok dr Goran Sekulović u tekstu sa naslovom „Arhitektura nije naselje ili grad, već ideja prostora“ napominje da kada se govori o korjenima i pionirima podgoričkog svaremenog graditeljstva i arhitektonskog rukopisa, nužno se mora imati u vidu vrijeme nakon Drugog svjetskog rata“.
- Iz ugla Zlatka Vujotića, neprevaziđenog majstora i obnovitelja starih kamenih građevina, Komuna u ovom posebnom tematskom broju objavljuje tekst sa naslovom „Jezgra Podgorice moraju ostati autentična „ gdje konstatuje da Mirkova i Stara varoš ubrzano nestaje pod naletom betona“, a u ovom broju publikovan je i svojevremeni tekst Pavla Rovinjskog o starim podgoričkim kućama. O arhelogiji Podgorice-zakonodavnom i institucionalnom okviru piše dr Petra Zdravković, koja kao direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara piše da Podgorica obiluje arheološkim lokalitetima širokog hronološkog opsega, od praistorije do savremenog doba - dodali su u Komuni.
U tekstu sa naslovom „ Prvi stambeni objekti s kraja XV vijeka“ dr Igbala Šabović Kerović ističe da je Podgorica od osnivanja i nakon 1878.godine, pa sve do sredine XX vijeka predstavljala organski jedinstvenu cjelinu čiji se urbani rast, u odnosu na nasljiđenu urbanu strukturu, nakon 1878 godine vezuje za formiranje nove Mirkove varoši, a transformacije za kasniji period, vrijeme donošenja i implementaciju prvih regulacionih planova tokom druge polovine XX vijeka.
- U ovom posebnom tematskom broju, Komun@ ekskluzivno publikuje tekstove dvoje crnogorskih mladih arhitekata koji su bili stipendisti Evropske unije u projektu BalkanStoryMap koji se odnosio na arhitektonsko nasljeđe druge polovine XX vijeka u cilju očuvanja kulturno-istorijskog i arhitektonskoh značaja uz uvodnik dr Milice Vujošević, iz NVO Kana/ko ako ne arhitekt / kao rukovoditeljke tog projekta i prof dr Slavice Vučković Stamatović kao njihove mentorke u radionici Housing + - naveli su oni.
Tako je, kažu, publikovan tekst Selme Bulić o rezidencijalnom kompleku Malo brdo kao posljednjem kriku socialističkog ideala stanovanja i mr Danila Bulatovića, doktoranta na Univezitetu Politehnike u Torinu koji je napisao tekst sa naslovom „Arhitektura kao reprezentacija nekadašnje elite“ koji se odnosi na stambenu zgradu za izvršne organe SR CG u Beogradskoj ulici u Podgorici.
- U tekstu „Nostalgija za budućnost“ mr Aleksandar Ašanin, arhitekta, piše o Podgorici juče, danas i sjutra u kojem ističe „ da je današnja Podgorica asamblaž različitih graditeljskih filosofija i njihovih proizvoda i grad u kojem gotovo ništa noije sačuvano u svom izvornom obliku koji mahnitom brzinom proizvodi svoj vjetrovatno najnehumaniji stratum-invensitorski cementopolis...“ - ističu u Komuni.
Komuna i u ovom broju ne zaboravlja one koji su ostavili traga u graditeljskom životu Podgorice i Crne Gore pa u tekstu pod naslovom „Arhitektura je etički čin“ arhitektica mr Ane Dobrašinović piše o Svetlani Kani Radević i njenim projektima, ,,čiji projektanski nerv je uvijek bio napet sa očiglednom jakom željom da bude aktuelna dosljednja svom karakterističnom eksperementisanju“, a arhitekta Vildan Ramusović u tekstu pod naslovom „Prvi laureat Borbine nagrade za arhitekturu“ podsjeća na Milana Popovića jednog od najnagrađevanijih arhitekata na prostoru bivše SFRJ „koji je sav svoj radni i životni vijek utkao u biće Podgorice i Crne Gore, stvarajući njen prostor.izgled i stil“.
- Ovaj broj Komune završava tekstovima o knjizi „ Podgorica kroz prostor i vrijeme“ autorke dr Igbale Šabović Kerović o kojoj prof dr Aleksandar Čilikov ističe da je to „kapitalno naučni projekat i monografija koja jasno ukazuje na značaj graditeljskog nasljeđa u formiranju kulturnog identiteta Podgorice...“ i tekst „Hronika graditeljstva u Crnoj Gori “ autora Velizara Radonjića koja po dr Mileti Bojoviću, vanrednom članu CANU predstavlja „ svojevrstan ljetopis , odnosno hroniku razvoja graditeljstva...“ - naveli su oni.
I ovaj broj Komune uredio je mr Amer Ramusović, dok je za dizajn i grafičko uređenje bio zadužen Voislav Bulatović.

Novi broj Komune posvećen arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice

Nakon Plava, Gusinja i Sarajeva, u Kranju u Sloveniji biće promovisana posebna tematska izdanja časopisa Komuna koja su u cjelosti posvećena Plavu i Gusinju.
Promocija u Kranju zakazana je, kako je saopšteno iz Komune, za sjutra u 19 sati, a organizator promocije je Zavičajno društvo Plava i Gusinja “IZVOR”.
Na promociji ovih izdanja govoriće predstavnici društva IZVOR, zatim mr Amer Ramusović, direktor i glavni i odgovorni urednik i mr Željko Rutović, predsjednik Programskog odbora časopisa Komune.
Svoje učešće na promociji najavili su predstavnici Ambasade i Konzulata Crne Gore u Sloveniji, Župan Opštine Kranj, potom predstavnici crnogorskih udruženja registrovanih u Sloveniji, kao i pripadnici kulturnog i javnog života u Sloveniji.

U Sloveniji promocija izdanja Komune posvećenih Plavu i Gusinju

Vaterpolisti Budućnosti One poraženi su večeras u Podgorici od Panatinaikosa 14:9, u utakmici četvrtog kola C grupe Eurokupa.
Podgorički tim upisao je četvrti poraz i bez pobjede je u debitantskoj sezoni na evropskoj sceni.
Budućnost je odigrala najbolji meč ove sezone, ali to nije bilo dovoljno da se priredi iznenađenje.
Panatinaikos, koji je dobio i prvi međusobni duel, dvadesetak minuta je &nbsp;dominiraom vodio je 8:1, pa 10:3.
Od sredine treće četvrtine Budućnost je zaigrala bolje i uspjela da ublaži poraz.
U ekipi Panatinaikosa, čiju kapicu nosi crnogorski reprezentativac Dušan Banićević, najefikasniji su bili Nikolas Kopeliadis i Aristeidis Kalivolopulos sa po četiri gola.
Isti učinak u domaćem sastavu imao je Darko Brguljan, tri je postigao Petar Brnović, a po jedan Marko Bošković i Nikola Petrović.
Budućnost će u narednom kolu, 4. decembra, biti gost Vuljagmenij.

Panatinaikos pobijedio Budućnost One

Jedna osoba povrijeđena je u padu lifta u zgradi u centru Podgorice.
To je Portalu ETV potvrdio šef Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
- Povrijeđeni je izvučen iz lifta i prebačen vozilom hitne pomoći radi pružanja medicinske pomoći - kazao nam je Bojanović.
Uzrok pada lifta još nije poznat.

Jedna osoba povrijeđena u padu lifta u centru Podgorice

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Nakon što je na društvenim mrežama objavljen video-snimak tuče dvije ženske osobe, podgorička policija ih je identifikovala i privela aktere na informativni razgovor u stanicu policije u Podgorici.
- Svi akteri su identifikovani i privedeni i u toku je njihovo ispitivanje - rečeno je Pobjedi nezvanično iz Uprave policije.
Pozvan je tužilac i čeka se klasifikacija djela.

Policija privela dvije maloljetnice na informativni razgovor zbog tuče

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Nikakvog incidenta 8. avgusta nije bilo u Gornjem Zaostru – tvrdnja je svjedoka koji su juče saslušani u Osnovnom sudu u Beranama na suđenju Danku Femiću iz Podgorice optuženom za dva krivična djela prinude, odnosno da je prisilio fotoreportere Vijesti i Pobjede – Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića da mu predaju fotoaparate, ljut što su fotografisali akciju uklanjanja statue četničkog zlikovca Pavla Đurišića, koja je potom sklonjena u obližnju crkvu kojom gazduje Crkva Srbije. Vjernici Crkve Srbije toga dana skinuli su Đurišićevu statuu sa postamenta, postavljenu dan ranije, kako bi spriječili da je ukloni policija i preda tužilaštvu kao dokaz u predmetu koji je formiran zbog podizanja spomenika četničkom vođi, zločincu koji je tokom Drugog svjetskog rata pobio hiljade nedužnih ljidi, listom Muslimana u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, u okviru monstruoznog plana stvaranja etnički čiste takozvane velike Srbije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_8838f2ad2f7f9f691e0a2bfe7b9de1f14c744887b15ea218df2ae0d43d8a6fda.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112007118_8838f2ad2f7f9f691e0a2bfe7b9de1f14c744887b15ea218df2ae0d43d8a6fda" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="femić"><figcaption>OTEO FOTOAPARATE: Danko Femićetv</figcaption></figure>  Svjedoci Drago Labović, Dragoljub Šćekić, Radovan Obradović, Milić Ralević i Vojislav Rmuš, osim tvrdnji da fotoreporteri nijesu bili meta bilo kakvog napada, požalili su se juče sudu i kako niko nije ni znao da su oni novinari, jer nijesu imali „nikakva obilježja“. Rekli su i da je lokalni svještenik Milenko Ralević zabranio snimanje uklanjanja statue sa postamenta, što fotoreporteri nijesu poštovali. Kazali su i da su na skupu bila dvojica policajaca u civilu, te da bi oni sigurno reagovali da se dogodio bilo kakav incident. Insistirali su i na tome da se skup odvijao na privatnom imanju. <h2>SVJEDOČENJA</h2> Svjedok Labović je, kako piše u zapisniku sa jučerašnjeg ročišta, vidio Femića, Vasiljevića „i još jednog momka“ kojeg ne zna, kako razgovaraju kod crkve u Gornjem Zaostru. - ...držali su fotoaparate u rukama i čuo je kada ih je Femić zamolio da izbrišu fotografije koje su napravili prilikom uklanjanja spomenika, nakon čega mislim da je oštećeni Stevo Vasiljević to i uradio, te mu je optuženi Femić predao opremu - fotoaparat, nakon čega su se pozdravili i u prijateljskom raspoloženju rastali maltene samo što se nijesu poljubili i nije bilo nikakvog incidenta tu – piše u zapsiniku. Rekao je i da se ne razumije u novinarstvo, ali da mu „neka logika kaže da su isti trebali da imaju neki prsluk, na kojem bi pisalo da se radi o novinarima ili neki bedž“. Novinarskim obilježjima pozabavio se i svjedok Šćekić koji je kazao kako su „svi prisutni na navedenom skupu bili ugošćeni i počašćeni, pa i ovdje prisutni oštećeni Stevo Vasiljević sa dvojicom svojih kolega, koji nijesu imali obilježja da bi znao da se radi o novinarima“. Kako piše u zapisniku, ovaj svjedok je rekao i da je „svještenik Milenko Ralević sa razglasa tri-četiri puta zamolio građane i novinare da ne fotografišu i snimaju uklanjanje spomenika, te da sjednu pod šator dok se spomenik ne ukloni“. Ustvrdio je i da bi on, jer je bio na dizalici, najbolje mogao da čuje i vidi da je bilo „kakvo guranje, ili kakvu galamu, prijetnje, psovanje i slično“. - Skup je mirno završen bez bilo kakvih tenzija, a bila je prisutna i policija – kazao je ovaj svjedok. Svjedok Obradović je posebno naglasio, kako proizilazi iz zapisnika, da je svještenik Ralević ponovio „četiri-pet puta“ da se ne snima uklanjanje spomenika i ne objavljuje na društvenim mrežama. Svjedok Ralević je kazao da je svještenik Ralević „tri puta pozvao i zamolio na ozvučenje da niko od prisutnih ne fotografiše i ne snima demontažu spomenika“. On je ispričao i da je kada je statua unijeta u crkvu, nekoliko minuta kasnije vido Femića kako prilazi „i ima dva fotoaparata oko vrata“. - ...tada su nam prišli ovdje oštećeni Stevo Vasiljević i Boris Pejović, koji su nam tom prilikom rekli da su novinari i zamolili oca Milenka da posreduje da im se vrati oprema. Otac Milenko je tada kazao da ne može da posreduje, da ne zna ljude i da ga ne zanima ono što se dešava van crkve – rekao je on. Poslije toga su, kako je ispričao, zamolili njega da pita Femića da im vrati opremu, što je ovaaj i učinio.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112007118_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6" data-rendition-name="original" width="892" height="527" loading="lazy" alt="vasiljević"><figcaption>RULJA GA MALTRETIRALA SAT VREMENA: Stevo Vasiljevićetv</figcaption></figure>  - Imao je dva fotoaparata, izvadio je dvije baterije i kartice iz džepa i sve stavio na haubu od vozila i oni su uzeli svako svoj aparat i njegove sastavne djelove i tada su nam se još jednom izvinili i pokazali da su izbrisali fotografije – rekao je on. Ralević je ispričao i da je zamolio fotoreportere „da idu kako ne bi došlo do eskalacije sukoba, jer nijesu ispoštovali blagoslov sveštenika“. Svjedok Rmuš je ispričao da je svještenik pozvao da se ne fotografiše, „bukvalno molio kako ne bi došlo do provokacija ili bilo kakvih drugih incidenata što je trajalo nekih 15 minuta“. - Nakon čega su ovdje oštećeni Stevo Vasiljević i sa njim još dvoje ljudi, od kojih je jedan bio mlad, počeli da fotografišu što je izazvalo reakciju kod okupljenih, što su shvatili kao prvokaciju – piše u zapisniku njegovog svjedočenja. Rekao je i da ih „niko pipnuo prstom nije, niti im je šta drugo uradio“. Sljedeće ročište zakazano je za 24. decembar. Proces vodi sudija Tomo Zečević. <h2>STRATEGIJA</h2> Upoređujući jučerašnja svjedočenja sa izjavom episkopa Metodija Ostojića koji je u avgustu saslušavan zbog događaja u Gornjem Zaostru, proizilazi da je strategija odbrane Femića da niko nije znao da su oni novinari, jer nijesu imali obilježja, da su snimali na privatnom posjedu, da su oni ti koji su izazvali incident, da se niko nije nad njima iživljavao. Ostojić je rekao kako novinari Pobjede i Vijesti nijesu imali akreditacije i „press“ prsluke.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_f1221ba0763c02ff9829e261147035c23e0ac6bd598201c784c7fe346f9742ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112007118_f1221ba0763c02ff9829e261147035c23e0ac6bd598201c784c7fe346f9742ad" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ODT Beraane"><figcaption>NAPADAČI NIJESU PROCESUIRANI: Osnovno državno tužilaštvo BeraneODT</figcaption></figure>  - Od ostalih su se razlikovali samo po tome što su nosili fotoaparate. ...Stoga, pod punom moralnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da sve dok sam bio prisutan u hramu i kasnije na imanju porodice Dobrašinović, nijesam vidio i koliko je meni poznato nije bilo nikakvih incidenata, niti verbalnog i fizičkog nasilja prema bilo kom prisutnom licu. ...Sveštenik je zamolio da se uklanjanje spomenika ne snima iz namjere da se ko ne sladi fotografijama velikog vojvode Pavla Đurišića dok ga skidaju sa postamenta. Lično je bio prisutan sve vrijeme i nadgledao kada su civilnim vozilom pristigli novinari, prošli na vrh puta, ušunjali se i odmah počeli da snimaju. To je izazvalo izmučeni narod i prema riječima prisutnih došlo je do komešanja. Niko nikog nije udario – ispričao je tada Ostojić. Tužilaštvo do danas nije identifikovalo napadače i pokrenulo postupak protiv aktera jednog od najbrutalnijih napada na novinare ikada zabilježen u Crnoj Gori i to naočigled dvojice službenika policije koji nijesu reagovali?! Novinar Vijesti Balša Rudović i fotoreporter Pejović ispričali su nakon događaja da ih je „bijesna masa pijanih ljudi“ sat i po psihički maltretirala i prijetila im smrću, a da je Vasiljevića tuklo više desetina osoba, da su svještenici sve posmatrali, ne reagujući na njihov poziv da im pomognu. Vasiljevića je rulja maltretirala skoro sat. Jedan od napadača, kako je ispričao, prijetio mu je nožem, jedan mu je lomio opremu, udarali su ga... Iz te rulje izvukao ga je jedan prisebni mještanin.

Femićevi svjedoci kao i episkop Metodije Ostojić – napad je najbolja odbrana

&nbsp;Komunalna inspektorka iz Tivta Nataša Samardžić koja je na divlje u tivatskom naselju Seljanovo dogradila na prizemnoj kući sprat i visoko potkrovlje, iako je gradilište ljetos pečatirano, bez ikakvih problema završila je planirani posao, a sada je u fazi unutrašnjih radova. I niko je ne zaustavlja.
- Mašine su tu, nesmetano rade. Institucije ne reaguju. Ovo je strašno. Nevjerovatna bahatost. I ona sjutra treba nekome da izda nalog o zabrani bilo kakve gradnje. Osjećamo se nemoćno i bijesno – požalili su se mještani Portalu ETV. &nbsp;&nbsp;
Dostavili su nam i snimak sa radilišta, uz konstataciju – što bi bilo da neko od njih počne da gradi bez dozvola.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FGYeQxM0QV_g%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Komunalna inspektorka iz Tivta uređuje unutrašnjost kuće koju je dogradila „na divlje“
Portal ETV o ovom slučaju izvještava mjesecima.
Ko i zašto štiti komunalnu inspektorku Samardžić nema informacija.&nbsp;
Portal ETV obratio se Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru 2. novembra, ali do danas nijesu odgovorili na naša pitanja, pored ostalih, u kojoj fazi je postupak u slučaju komunalne inspektorke Samardžić.
- Ima ona veze svuda. Niko joj ništa ne može – konstatuju mještani koji su nam se obratili.
Komunalna inspektorka Samardžić zaprijetila je ljetos i našoj redakciji da će nas tužiti ako budemo pisali o njenom slučaju, odbijajući da odgovori na pitanja.
I dok se neki izvode pred sud zbog divlje gradnje, neki drugi, poput inspektorke Samardžić su zaštićeni i mogu da čine što hoće, bez bilo kakve sankcije.

Tag: komuna