<p>Opština Tivat još 2023. godine raspisala je tender za asfaltiranje puta za Grabovac koji, između ostalog, vodi i do nelegalno izgrađenog konaka Srpske pravoslavne crkve (SPC) na državnoj zemlji i iste te godine potpisala ugovor za izvođenje radova sa kompanijom „Asfalt-beton“ iz Podgorice, saznaje Portal ETV.</p> <p>U tivatskoj upravi zvanično su potvrdili informacije Portala ETV da je Crkva Srbije ilegalno podigla konak na državnoj zemlji, bez bilo kakve građevinske dozvole i legalizacije, ali istovremeno i tvrdili da ,,nije evidentirano da postoji put“ koji vodi do te lokacije?!</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsveti-zidovi-mimo-zakona-spc-u-tivtu-podigla-konak-na-drzavnoj-zemlji-bez-gradevinske-dozvole-i-legalizacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Uvidom u dokumentaciju Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, nije evidentirano postojanje puta do kat.parc.br.1973/89 i 1957 sve KO Đuraševići - kazali su Portalu ETV u Opštini Tivat 9. juna uz napomenu da im je iz opštinske Direkcije za investicije potvrđeno da nije bilo opštinskih ulaganja na ovoj dionici.</p> <h2>UGOVOR</h2> <p>Ipak, na sajtu Portala javnih nabavki jasno se vidi da je Opština Tivat 31. oktobra 2023. raspisala tender za radove na asfaltiranju puta za Grabovac, te da je na ugovor o ovom poslu potpis stavio predsjednik Opštine <b>Željko Komnenović</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_8c392c3dcc6cb15f6adc984b950d56806b0b0a064fdc17e0e791081fc0e3d060.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250704020728_8c392c3dcc6cb15f6adc984b950d56806b0b0a064fdc17e0e791081fc0e3d060" data-rendition-name="original" width="1170" height="2157" loading="lazy" alt="Tender"> </figure>  <p>Ugovor o izvođenju radova, u koji je Portal ETV imao uvid, potpisan je 29. novembra iste godine između Opštine Tivat i firme „Asfalt-beton gradnja“ sa sjedištem u Podgorici.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_026197dd5c4dfafbbe009d41e326381ef617bac3a6ec76375157ca316cb6ddde.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250704020728_026197dd5c4dfafbbe009d41e326381ef617bac3a6ec76375157ca316cb6ddde" data-rendition-name="original" width="1170" height="1999" loading="lazy" alt="Ugovor"> </figure>  <p>- Naručilac ustupa, a izvođač se obavezuje da za račun Naručioca izvrši izvođenje radova na asfaltiranju puta za Grabovac u skladu sa ugovornim dokumentima i svemu prema ponudi ESJN br. 92164 od 7.11.2023, koja je sastavni dio ovog ugovora - piše u članu 1 predmeta nabavke.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_ef411f0069a2bc14ec11a45d82f0ad50a3db6fd96ea8e41c76c98c49a758a049.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250704020728_ef411f0069a2bc14ec11a45d82f0ad50a3db6fd96ea8e41c76c98c49a758a049" data-rendition-name="original" width="1170" height="1609" loading="lazy" alt="Ugovor 2"> </figure>  <p>Ukupna cijena izvođenja ovih radova, kako piše u ugovoru, sa uračunatim PDV-om iznosila je 48.097,5 eura. Izvori Portala ETV kažu da su ovi radovi obuhvatili i asfaltiranje puta do konaka.</p> <h2>BEZ ODGOVORA</h2> <p>U Opštini Tivat do objavljivanja ovog teksta nijesu precizno odgovorili na zahtjev Portala ETV da zvanično saopšte koliko se asfaltiranih puteva, koji su na dijelu teritorije Opštine Tivat, nalazi u zelenoj zoni Grabovac, te &nbsp;preko kojih tačno parcela prelazi put za čije su asfaltiranje raspisali tender 2023, i iste godine potpisali ugovor o izvođenju radova.</p> <p>Iako se jasno vidi da je Komnenović potpisao ugovor, u opštini su ostali pri tome da informacije nemaju, te dostavili obavještenje da su ovim povodom uputili zahtjev Direkciji za investicije.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020736_8676ce267cbe51cfaf632883af1118cfc28988d78db797f02ee15fefe097df3b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250704020736_8676ce267cbe51cfaf632883af1118cfc28988d78db797f02ee15fefe097df3b" data-rendition-name="original" width="942" height="800" loading="lazy" alt="Odgovor"> </figure>  <p>Naglasili su da je, u skladu sa članom 20 stav 4 Zakona o slobodnom pristupu informacijama propisano da, ukoliko organ vlasti nije u posjedu tražene informacije, dužan da bez odlaganja - ukoliko zna koji je organ nadležan za postupanje po zahtjevu - uputi zahtjev tom nadležnom organu i o tome obavijesti podnosioca.</p> <h2>IMA JOŠ POSLA</h2> <p>Portal ETV obišao je teren na kojem su „sveti zidovi“ nikli bez papira, tj. odobrenja lokalne uprave. Ovaj objekat isprva smo uočili iz daljine - sa vidikovca na brdu Grabovac, odakle se silueta nove građevine jasno ocrtala u prostranom zelenom pejzažu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020736_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250704020736_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4" data-rendition-name="original" width="1759" height="2573" loading="lazy" alt="Pejzaž"> </figure>  <p>Do ove lokacije došli smo upravo putem za koji smo kasnije saznali da je asfaltirala Opština - iako iz lokalne uprave tvrde da ne znaju za postojanje puta.</p> <p>Kako smo se približavali lokaciji, uvjerili smo se da radovi još nijesu konačni: na to je prvo ukazala velika gomila građevinskog šuta, kamenja i zemlje nasložena pred sami konak.</p> <p>Iza svega toga nazirala se nedovršena fasada na prizemlju: cigla još vidljiva, spratovi u gruboj fazi, ali sa postavljenim prozorima i krovom na kojem su montirani dimnjaci.</p> <p>Na terenu nije bilo table o gradilištu, investitoru ni broju građevinske dozvole - što je, inače, zakonska obaveza svakog legalnog gradilišta.</p> <h2>TRANSPARENTNO NELEGALNO</h2> <p>Ovaj crkveni smještaj se, inače, nalazi na državnoj parceli (broj:1973/89), u katastarskoj opštini „Đuraševići“- tik uz parcelu koja se zaista vodi na Mitropoliju crnogorsko-primorsku (broj:1957) gdje je ranije regularno napravljena crkva.</p> <p>Za izgradnju ovog konaka na državnoj parceli, kako je Portal ETV ranije objavio, a što nam je potvrđeno i iz same Opštine Tivat, nije izdata građevinska dozvola, rješenje, niti pokrenut postupak legalizacije.</p> <p>- Shodno podacima iz katastarske evidencije, izvršili smo pretragu službene evidencije izdatih građevinskih dozvola, koja se pred Sekretarijatom za uređenje prostora vodi od 1959. godine, na osnovu čega je utvrđeno da u istoj ne egzistira odobrenje za izgradnju objekta na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići - kazali su ranije u Opštini Tivat odgovarajući na pitanja Portala ETV.</p> <p>Decidni su i da je pretragom službene evidencije utvrđeno da za ovu parcelu nije ni pokrenut postupak legalizacije.</p> <p>- Izvršena je pretraga Liste bespravnih objekata, koja je za potrebe ovog organa sačinjena kao grafički sistem, na osnovu čega je utvrđeno da su objekti na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići evidentirani na grafičkoj podlozi, odnosno da su vidljivi na orto foto snimku, ali da isti nijesu označeni kao objekti koji su evidentirani u katastarskom operatu, niti kao objekti za koje je izdata građevinska dozvola ili rješenje o legalizaciji, niti da je za iste pokrenut postupak legalizacije - jasni su u Opštini Tivat.</p> <h2>UZURPACIJA</h2> <p>Ova parcela, inače, ulazi u sastav površine koja je važećim Prostorno-urbanističkim planom predviđena za - „šume sa posebnom namjenom“.</p> <p>To dodatno otvara pitanje odgovornosti za gradnju bez dozvole, ali i mimo planske dokumentacije pošto su „šume sa posebom namjenom“ u Zakonu o šumama definisane kao: urbane šume; za očuvanje i korišćenje genofonda šumskih vrsta drveća; za očuvanje biodiverziteta gena, vrsta, ekosistema i predjela; šume značajne estetske vrijednosti; od značaja za zdravlje ljudi i rekreaciju; za obrazovanje...</p> <p>To su i šume od značaja za naučno-istraživačku djelatnost; kulturno-istorijskog značaja; šume za potrebe odbrane zemlje i za posebne potrebe državnih organa i druge specifične potrebe.</p> <p>Jasno je: zgradnja konaka ne spada ni u jednu od ponuđenih kategorija, a kako sada izgleda, tih projektovanih šuma neće biti, ukoliko se SPC - na državom zemljištu - bude pitala.</p> <h2>STARE NAVIKE</h2> <p>No, ovo nije prvi i jedini uzurpatorski podvig i slučaj crkvene divlje gradnje u novijoj istoriji - nego samo jedan u nizu.</p> <p>Jedan od najupečatljivijih bio je svojevrsni desant na Rumiju, kada je u crkveno-vojnoj operaciji jula 2005. godine, na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije.</p> <p>Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila limenku na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem.</p> <p>Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. Istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar.</p> <p>Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.</p> <p>Drugi primjer je iz 2018. godine - i to upravo u Tivtu, kada je nezakonito sagrađena krstionica SPC na Ostrvu cvijeća u zoni Morskog dobra, preduzeća koje u ime države upravlja obalom.</p> <p>Iako je utvrđeno da ova izgradnja nije bila previđena planskim dokumentima, da je objekat bespravan i nelegalan, krstionica i dan danas stoji na moru kao podsjetnik samovolje Srpske pravoslavne crkve i njenog nastojanja da bude iznad države.</p> <p><b>Anja IVANOVIĆ</b></p>

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Opština Tivat 2023. naručila asfaltiranje puta koji obuhvata i prilaz nelegalnom konaku SPC - a tvrde da ne znaju da postoji

<p>Dok obični građani države Crne Gore u sopstvenom dvorištu bez potrebne dokumentacije ne mogu izgraditi nikakav objekat, Srpska pravoslavna crkva (SPC) uspjela je, prema saznanjima Portala ETV, da na državnoj zemlji u Tivtu - ilegalno podigne konak.</p> <p>Crkveni smještaj se nalazi na državnoj parceli (broj:1973/89), u katastarskoj opštini „Đuraševići“- tik uz parcelu koja se zaista vodi na Mitropoliju crnogorsko-primorsku (broj:1957) gdje je ranije regularno napravljena crkva.</p> <h2>GRADNJA BEZ DOZVOLE, ALI I BEZ KAZNE</h2> <p>Za izgradnju ovog konaka na državnoj parceli, kako nam je potvrđeno i iz Opštine Tivat, nije izdata građevinska dozvola, rješenje, niti pokrenut postupak legalizacije.</p> <p>- Shodno podacima iz katastarske evidencije, izvršili smo pretragu službene evidencije izdatih građevinskih dozvola, koja se pred Sekretarijatom za uređenje prostora vodi od 1959. godine, na osnovu čega je utvrđeno da u istoj ne egzistira odobrenje za izgradnju objekta na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići - kazali su u Opštini Tivat odgovarajući na pitanja Portala ETV.</p> <p>Decidni su i da je pretragom službene evidencije utvrđeno da za ovu parcelu nije ni pokrenut postupak legalizacije.</p> <p>- Izvršena je pretraga Liste bespravnih objekata, koja je za potrebe ovog organa sačinjena kao grafički sistem, na osnovu čega je utvrđeno da su objekti na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići evidentirani na grafičkoj podlozi, odnosno da su vidljivi na orto foto snimku, ali da isti nijesu označeni kao objekti koji su evidentirani u katastarskom operatu, niti kao objekti za koje je izdata građevinska dozvola ili rješenje o legalizaciji, niti da je za iste pokrenut postupak legalizacije - jasni su u Opštini Tivat.</p> <h2>UZURPACIJA</h2> <p>Ova parcela, inače, ulazi u sastav površine koja je važećim Prostorno-urbanističkim planom predviđena za - „šume sa posebnom namjenom“.</p> <p>To dodatno otvara pitanje odgovornosti za gradnju bez dozvole, ali i mimo planske dokumentacije pošto su „šume sa posebom namjenom“ u Zakonu o šumama definisane kao: urbane šume; za očuvanje i korišćenje genofonda šumskih vrsta drveća; za očuvanje biodiverziteta gena, vrsta, ekosistema i predjela; šume značajne estetske vrijednosti; od značaja za zdravlje ljudi i rekreaciju; za obrazovanje...</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609210644_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250609210644_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4" data-rendition-name="original" width="1759" height="2573" loading="lazy" alt="Konak"> </figure>  <p>To su i šume od značaja za naučno-istraživačku djelatnost; kulturno-istorijskog značaja; šume za potrebe odbrane zemlje i za posebne potrebe državnih organa i druge specifične potrebe.</p> <p>Jasno je: zgradnja konaka ne spada ni u jednu od ponuđenih kategorija, a kako sada izgleda, tih projektovanih šuma neće biti, ukoliko se SPC - na državom zemljištu - bude pitala.</p> <h2>RADOVI NIJESU GOTOVI</h2> <p>Portal ETV obišao je teren na kojem su „sveti zidovi“ nikli bez papira i odobrenja lokalne samouprave. Ovaj objekat novinari Portala ETV uočili su iz daljine - sa vidikovca na brdu Grabovac, odakle se silueta nove građevine jasno ocrtala u prostranom zelenom pejzažu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609210644_43501e883a90c2977e3ca2d9183b4f197a65838cf486750ec9cd9eaf4ab23ea2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250609210644_43501e883a90c2977e3ca2d9183b4f197a65838cf486750ec9cd9eaf4ab23ea2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Konak iz daljine"> </figure>  <p>Kako smo se približavali lokaciji, uvjerili smo se da radovi još nijesu konačni. Na to je prvo ukazala velika gomila građevinskog šuta, kamenja, daski, zemlje nasložene pred sami konak.</p> <p>Iza svega toga nazirala se nedovršena fasada na prizemlju: cigla još vidljiva, spratovi u gruboj fazi, ali sa postavljenim prozorima i krovom na kojem su montirani dimnjaci.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609210640_91391aa6f33993e95f9dd2dd8e3bc4d2cddd0469e40ca45645615178b204e4cc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250609210640_91391aa6f33993e95f9dd2dd8e3bc4d2cddd0469e40ca45645615178b204e4cc" data-rendition-name="original" width="2420" height="1816" loading="lazy" alt="Konak"> </figure>  <p>Na terenu nije bilo table o gradilištu, investitoru ni broju građevinske dozvole - što je, inače, zakonska obaveza svakog legalnog gradilišta.</p> <h2>PUT KOJEG „NEMA“</h2> <p>Do ove lokacije došli smo freško sređenim putem. Na pitanje Portala ETV - je li Opština Tivat izdala dozvolu za asfaltiranje puta do konaka u KO Đuraševići, dobili smo odričan odgovor, uz napomenu da postojanje tog puta uopšte nije evidentirano.</p> <p>- Uvidom u dokumentaciju Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, nije evidentirano postojanje puta do kat.parc.br.1973/89 i 1957 sve KO Đuraševići - kazali su nam u Opštini Tivat.</p> <p>Zaključili su da im je iz opštinske Direkcije za investicije potvrđeno da nije bilo opštinskih ulaganja na ovoj dionici.</p> <h2>RUMIJA, KRSTIONICA...</h2> <p>No, ovo nije prvi i jedini uzurpatorski podvig i slučaj crkvene divlje gradnje u novijoj istoriji - nego samo jedan u nizu.</p> <p>Jedan od najupečatljivijih bio je svojevrsni desant na Rumiju, kada je u crkveno-vojnoj operaciji jula 2005. godine, na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije.</p> <p>Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila limenku na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem.</p> <p>Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. Istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar.</p> <p>Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.</p> <p>Drugi primjer je iz 2018. godine - i to upravo u Tivtu, kada je nezakonito sagrađena krstionica SPC na Ostrvu cvijeća u zoni Morskog dobra, preduzeća koje u ime države upravlja obalom.</p> <p>Iako je utvrđeno da ova izgradnja nije bila previđena planskim dokumentima, da je objekat bespravan i nelegalan, krstionica i dan danas stoji na moru kao podsjetnik samovolje Srpske pravoslavne crkve i njenog nastojanja da bude iznad države.</p> <p>I sve se to dešavalo za vrijeme vladavine DPS-a i drugih građanskih stranaka. Što se onda može očekivati da će se dešavati sa ilegalno izgrađenim konakom SPC u Tivtu, kada Crnom Gorom vlada „avgustovska većina“? Ili je, ipak, to pitanje - suvišno.</p> <p><b>Anja IVANOVIĆ</b></p>

„Sveti zidovi“ mimo zakona: SPC u Tivtu podigla konak na državnoj zemlji, bez građevinske dozvole i legalizacije

<p>Četiri vatrogasca povrijeđena su danas u Rožajama kada je došlo do prevrtanja vozila vatrogasne službe, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.</p>
<p>Oni su zbrinuti u Kliničko-bolničkom centru u Beranama i van su životne opasnosti.</p>
<p>Do nezgode je došlo oko 16.45 sati, kada su izašli na teren zbog gašenja požara na jednoj kući.</p>
<p>O razlogu prevrtanja vozila u OKC-u nisu imali informacije.</p>

Rožaje: Povrijeđena četiri vatrogasca prilikom prevrtanja vozila, zbrinuti u bolnici u Beranama

<p><b>Dijar Adžajev</b> nije ni sanjao da će postati popularan na društvenim mrežama samo zato što voli da pleše. Ovaj mladić, porijeklom iz Azerbejdžana, živi u Crnoj Gori, gdje trenutno radi na gradilištu bulevara Tivat - Jaz.&nbsp;</p>
<p>Duhovit i skroman, kaže da je u svakodnevicu odlučio da unese svježinu, pa je na gradilištu nezaustavljiv dok sluša muziku koju voli. Ovo je priča o njemu.&nbsp;</p>
<p>Za rad je, kaže Dijar, važan vedar duh, ali ništa manje i prirodan osjećaj za ples. Za njega je ples odraz slobode, a muzika strast.</p>
<p>- Ranije sam samo radio i bio fokusiran isključivo na posao. Onda sam odlučio da unesem malo radosti. Dok radim, pustim muziku i igram, tako mi je lakše i ljepše na poslu - ispričao je on za Televiziju E.</p>
<p>Dijar je u Crnu Goru došao iz Azerbejžana. Kaže da je to učinio zbog posla, a već dva mjeseca je angažovan na velikom gradilištu. A onda je postao i popularan na društvenim mrežama - zbog snimka dok pleše i radi.</p>
<p>- Sam sam naučio da igram. Slušao sam muziku na slušalicama i vježbao. Tako sam vremenom usavršio korake. I na društvenim mrežama sam dijelio svoje snimke, ali nijesam vjerovao da ću postati popularan i da će neko zbog toga praviti reportažu sa mnom - ispričao je on.</p>
<p>U to nijesu sumnjali njegovi prijatelji. Kažu da sa Dijarom nikada nije dosadno, te da on svaki posao pretvara u pjesmu.</p>
<p>- Raditi sa Dijarom je zaista lijepo. On je vrlo pozitivan čovjek i dobar prijatelj. Kad radiš sa takvim ljudima, dobiješ dodatnu volju i energiju. Ne osjetiš kako vrijeme prolazi, niti kako posao ide - jednostavno sve je lakše i ljepše - kazao je njegov kolega Elsad.</p>
<p>Dijar i njegov zemljak Elsad kažu da im je u Crnoj Gori lijepo. Zadovoljni su što mogu da rade, ali I što upoznaju dobre ljude.</p>
<p>- Prije svega želim da kažem da je Crna Gora veoma lijepa država. Meni se ovdje mnogo sviđa. Ljudi, vazduh, priroda - sve je stvarno lijepo. Došao sam prije šest mjeseci. I sve je dobro, hvala bogu, sve je kako treba - ispričao je Elsad.</p>
<p>Dijar dodaje da je zahvaljujući svojim prijateljima iz rodnog kraja našao posao.&nbsp;</p>
<p>- Preporučili su mi kompaniju "Bemax" i ja sam odlučio da se preselim. I sada radim u Bemaxu. Ovdje mi se sviđaju ljudi. Njihova energija i odnos prema meni. Sve je jako lijepo - istakao je Dijar.</p>
<p>Obećava da pozitivne energije koje ima na gradilištu faliti neće.</p>
<p>Prilog novinarke TV E <b>Dalile Šabotić</b>.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDVCEbHbDL1k%2F%3Figsh%3DeHdpaWh4ZTBhb2t4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Dobar ritam rada: Dijar Adžajev odlučio da unese malo radosti u svakodnevicu

<p>Promjenom rukovodeće strukture unutar United media grupe neće postojati nijedan opozicioni medij u Srbiji. Suština je da će ta mreža vrlo brzo da se proširi, kao što je i (lider Demokratske narodne partije) <b>Milan Knežević </b>najavio svoje kolumne u "Vijestima", koje će potpasti pod apsolutnu kontrolu (predsjednika Srbije (<b>Aleksandra</b>)<b> Vučića</b> - rekao je izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije <b>Balša Božović</b>.</p>
<p>On je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, kazao da promjene unutar rukovodećih tijela United grupe, koja je vlasnik nekoliko srpskih medija dominantno kritički nastrojenog prema srpskom režimu, više to neće biti.&nbsp;</p>
<p>Do sada je, kaže Božović, Vučić kontrolisao 80 odsto medija u Srbiji, a sada će kontrolisati 100 posto tamošnji medijski prostor. Osim Srbije i Crne Gore, smatra da će se to proširiti i na medije u Bosni i Hercegovini.&nbsp;</p>
<p>- Suština je da će opozicija i studentski pokret koji je protiv ovog režima, a svi se na neki način spremaju za izbore koji su najavljeni, tu trku morati da trče bez ijednog slobodnog medija ovoga puta - istakao je Božović.&nbsp;</p>
<p>Dodaje da je u Crnoj Gori mali broj je i dalje nezavisan, te da je oko 20 i nešto odsto onih koji i dalje izvještavaju u skladu sa standardima novinarstva.&nbsp;</p>
<p>- Biće veoma teško Crnoj Gori u narednom periodu, pogotovu kada je fokusirana na svoj evropski put. Biće potrebno mnogo mnogo više od toga da se zabrani neka Jovana Jeremić i jutarnji program Pinka na šest mjeseci. Taj sada pritisak će na Crnu Goru da bude značajno veći nego do sada - ocijenio je Božović.</p>
<p>Naglašava da je Vučić sve političke ciljeve ostvario preko medijskih konglomerata koji je imao u Srbiji, ali je veoma jak i u regionu, te će biti veliki fokus u odnosu na dezinformacije.</p>
<p>- Veliki broj emisija, veliki broj narativa koji su antievropski i koji su na neki način usmjereni na bacanju raznih dimnih bombi na tom evropskom putu biće u narednom periodu prisutni u Crnoj Gori. Pitanje je na koji način će institucije u narednom periodu da se suočavaju sa takvim malignim uticajem - kazao je Božović.</p>
<p>Ostaje, kako je rekao, i da se vidi da li i kakav je plan opozicije u Crnoj Gori, pa čak i dijela vlasti kojima to svakako neće ići u prilog.</p>
<p>- Da li postoji akcioni plan da se od toga odbrane i kakav je redosljed koraka koji će oni preuzeti sa svoje političke strane, jer će u velikoj mjeri rezultat zavisiti od toga kakvi će sve narativi biti prisutni u javnosti i na kraju kakvi će rezultati tih narativa biti i kada je u pitanju evropski put Crne Gore - istakao je Božović.</p>
<p>Broj napada na novinare u Srbiji je porastao tri puta u 2025. u odnosu na 2024. godinu, dok je u Crnoj Gori evidentno političko targetiranje kritički nastrojenih medija, u prvom redu od Demokrata, partije koja rukovodi sektorom bezbjednosti.&nbsp;</p>
<p>Božović smatra da nije slučajno da se targetiraju mediji od Demokrata, jer su duboko ušli u krajnji cilj, a to je "neodgovoran odnos prema javnosti i prema biračima koji su za njih glasali".&nbsp;</p>
<p>- To nijesu ponašanja u skladu sa onim što je strateški put Crne Gore, ne mogu takve politike i takvi donosioci odluka da vode jednu zemlju u Evropsku uniju. To ne ide jedno sa drugim i to će takođe biti u nekom narednom periodu problem za Crnu Goru. Takve političke snage će kočiti Crnu Goru u njenom daljem napretku. One će pokušati svom snagom da ostanu na vlasti - ocijenio je Božović.</p>
<p>Bjekstvo <b>Miloša Medenice</b> i specijalne tuziteljke <b>Lidije Mitrović</b> imalo je odjeka i u regionu, kaže Božović, jer je to slučaj koji ima podrugljiv ton prema institucijama koje nijesu u stanju da se izbore sa tom krizom. To, prema njegovim riječima, govori koliko se institucije degradirale u prethodnih pet i po godina.</p>
<p>- Stvar je u tome ne da treba da postoji politička odgovornost za ono što se dogodilo, već je to neli preduslov za neki minimum koji građani očekuju. U ovom slučaju mislim da se ne radi samo o amaterizmu, već se radi i o namjeri da se predstavi Crna Gora i njene institucije kao nedorasle za jedan ovakav slučaj. Nadam se da će neka naredna vlada imati dosta više zadataka i ciljeva koji će ostvariti ne bi le se ovakve &nbsp;situacije preduprijedile u budućnosti - naglasio je Božović.</p>
<p>Komentarišući oslobađajuću presudu Apelacionog suda za pokušaj terorizma na da izbora 2016.godine, čak i za one koji su priznali krivicu, Božović podsjeća da je jedna sutkinja podnijela ostavku neposredno pred izricanje presude.</p>
<p>Smatra da su dvojica tužioca iz tog slučaja u pritvoru koji liči na politički progon, dok je presuda oslobodila sve osumnjičeni za pokušaj terorizma i to će uticati i te kako na prilike u Crnoj Gori, jer su oslobođeni i oni koji su se izjasnili, pa je sve to jedna "šarena laža".</p>
<p>- Strane ambasade &nbsp;koje su bile involvirane u cijeli slučaj i znale šta se dogodilo 2016. su 2019. godine pozdravile prvostepenu presudu. Ova presuda je najveći šamar tim stranim adresama, prije svega Velikoj Britaniji, SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj. Mnoge od njih su na svojim zvaničnim komunikacionim kanalim pozdravile presudu iz 2019. godine, pohvalile proces koji su vodili Čađenović i Katnić. Imate dvojicu, u to vrijeme osumnjičenih, sada oslobođenih, koji ne da su presudom zadovoljni, već su na ruskom slavili oslobađajuću presudu. Ovo je presuda koja je oslobodila i ruske agente, Šišmakova i njegovu grupu iz GRU, a podsjetiću koliko se samo puta ima Šišmakova pominjalu u raznim drugim reonima po Evropi u posljednjih nekoliko godine, posebno od invazije Rusije na Ukrajinu - zaključio je Božović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFcYwxfihgvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Vijesti će potpasti pod apsolutnu kontrolu Vučića, u Srbiji neće postojati nijedan opozicioni medij

<p>Koliko ulažemo u muzičko obrazovanje - i da li ulažemo dovoljno? Možemo li zadržati naše umjetnike ili ih školujemo za tuđe scene? Neka su od pitanja na koja ćemo pokušati naći odgovore sa našim gostom <b>Vučićem Ćetkovićem</b>, poslovnim direktorom Muzičkog centra Crne Gore</p>
<p>Hrvatski predstavnici na ovogodišnjoj Pjesmi Evrovizije su grupa Lelek, koji su pobijedili na Dori, održanoj prošle sedmice. Naša gošća tim povodom biće <b>Zorja Pajić</b>, srpska muzičarka koja je jedna od koautora pjesme “Andromeda”.</p>
<p>Naše gošće/panelistkinje su sopran <b>Nataša Jovović</b>, i muzičarka <b>Majda Božović</b>.</p>

Tag: konak

Opština Tivat 2023. naručila asfaltiranje puta koji obuhvata i prilaz nelegalnom konaku SPC - a tvrde da ne znaju da postoji

„Sveti zidovi“ mimo zakona: SPC u Tivtu podigla konak na državnoj zemlji, bez građevinske dozvole i legalizacije

Rožaje: Povrijeđena četiri vatrogasca prilikom prevrtanja vozila, zbrinuti u bolnici u Beranama

(VIDEO) Dobar ritam rada: Dijar Adžajev odlučio da unese malo radosti u svakodnevicu

Božović: Vijesti će potpasti pod apsolutnu kontrolu Vučića, u Srbiji neće postojati nijedan opozicioni medij

Jutro s Majom: O muzici i muzičkom obrazovanju - da li ulažemo dovoljno?

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO