Sindikat Aerodroma Crne Gore smatra da procjena imovine, povodom aktuelizacije pitanja koncesije nad aerodromima Podgorica i Tivat, treA da bude potpuna, nezavisna i javno provjerljiva, uz uključivanje dodatnih procjenitelja i stručnjaka iz kompanije.
Njihovo saopštenje prenosimo u cjelosti:
"Sindikat Aerodroma Crne Gore pozdravlja činjenicu da je Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović sugerisala Ministarstvu saobraćaja pokretanje postupka procjene imovine Aerodroma Crne Gore, kao i to što je resorno ministarstvo uputilo Upravi za državnu imovinu zahtjev za procjenu.
Pozdravljamo i inicijativu predsjednika Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Borisa Mugoše za održavanje sjednice sa predstavnicima Vlade i Aerodroma, na kojoj bi se razmotrile sve aktivnosti u vezi sa koncesijom. Očekujemo da se svi članovi Odbora odazovu i pokažu nivo odgovornosti koji ova tema zahtijeva.
Upravo zato što je riječ o pitanju od najvišeg javnog interesa, i jer su u javnosti prisutne percepcije i snažne sumnje da se postupak želi okončati u korist južnokorejske kompanije Incheon International Airport Corporation, postupak mora biti vođen uz maksimalnu transparentnost, provjerljivost i institucionalnu kontrolu.
Zato predlažemo da, pored procjenitelja koje je angažovala Uprava za državnu imovinu (sudskih vještaka), budu uključeni i dodatni nezavisni procjenitelji, kako bi se dobila što preciznija procjena i što širi stručni konsenzus o realnoj vrijednosti Aerodroma Crne Gore.
Ovaj zahtjev je dodatno važan zbog realne promjene tržišnih vrijednosti u posljednjih nekoliko godina. Prema podacima MONSTAT-a, prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici porasla je sa 1.054 €/m² (2018) na 2.153 €/m² (III kvartal 2025), odnosno za oko 104%. U primorskom regionu porasla je sa 1.397 €/m² na 2.458 €/m², odnosno za oko 76%. Ovi podaci nijesu direktna valuacija aerodromske imovine, ali nedvosmisleno potvrđuju da se današnje odluke ne smiju zasnivati na zastarjelim procjenama i parcijalnim prikazima vrijednosti.
Podsjećamo i da je, prema važećem pravnom okviru, za raspolaganje državnom imovinom iznad vrijednosti od 150 miliona eura potrebna odluka Skupštine Crne Gore, na predlog Vlade. To dodatno obavezuje sve institucije da proces procjene bude besprijekoran, argumentovan i široko prihvaćen.
<h2>Uključiti i stručnjake iz samih Aerodroma Crne Gore</h2>
Posebno naglašavamo da u samoj kompaniji postoje kompetentni stručnjaci i revizori koji najbolje poznaju imovinu, ugovorne odnose, operativne potrebe i rizike. Njihovo mišljenje mora biti uključeno suštinski, a ne formalno.
<h2>Stav Sindikata: protiv koncesije</h2>
Sindikat Aerodroma Crne Gore jasno i nedvosmisleno saopštava: protiv smo davanja pod koncesiju Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat.
Nijesmo protiv razvoja, investicija i modernizacije — naprotiv. Ali jesmo protiv ustupanja strateške državne infrastrukture na dugi rok, posebno u trenutku kada sistem ostvaruje rezultate i ima realan potencijal da se razvija u državnom vlasništvu, kroz pametno ulaganje, reinvestiranje dobiti i korišćenje razvojnih finansijskih instrumenata.
<h2>Aerodromi su ljudi, a ne samo infrastruktura</h2>
Aerodromi nijesu samo piste i terminali — aerodromi su ljudi. Iza ovog sistema stoje zaposleni i njihove porodice, koji 365 dana godišnje nose operacije i bezbjednost saobraćaja. Neprihvatljivo je da se o ovako važnoj temi odlučuje bez ozbiljnog i uvažavajućeg socijalnog dijaloga sa zaposlenima.
<h2>U trenutku rasta ne smije se uvoditi institucionalna neizvjesnost</h2>
Pred nama je ljetnja IATA sezona (NS26), koja počinje 29. marta 2026, što dodatno povećava potrebu za brzim, stabilnim i odgovornim operativnim odlukama. U takvom trenutku ne smije se otvarati prostor za upravljačku neizvjesnost koja može otežati planiranje kapaciteta i odnose sa avio-kompanijama.
<h2>Naš zahtjev: pauza, dijalog i odluka zasnovana na punoj istini o vrijednosti</h2>
Pozivamo Vladu Crne Gore i Skupštinu Crne Gore da, prije bilo kakve konačne odluke:
· otvore formalne konsultacije sa socijalnim partnerima i stručnom javnošću;
· obezbijede nezavisnu, višestruku i transparentnu procjenu imovine i ukupne vrijednosti Aerodroma Crne Gore (uz više procjenitelja i suštinsko učešće internih stručnjaka);
· objave javnosti metodologiju procjene, ključne pretpostavke i rezultate;
· predstave uporednu analizu dva modela: koncesija naspram razvoja u državnom vlasništvu (finansijski, operativni i socijalni efekti).
Aerodromi nijesu teret — aerodromi su strateška razvojna šansa Crne Gore. Greške ovog tipa kasnije se teško, a često i nikako, ispravljaju."

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikat Aerodroma Crne Gore: Procjena imovine mora biti potpuna, nezavisna i javno provjerljiva

Koncesionar brodogradilišne luke u Bijeloj (Adriatic 42) do sada je uložio ukupno 51.031.237 eura, od čega 20.314.906 eura u infrastrukturu i nadgradnju, a 30.716.331 eura u opremu, iako investicioni period formalno još nije započeo, pokazao je Izvještaj o statusu projekta od 2. februara ove godine.
- Dostavljenom dokumentacijom dokazano je da članovi novog Konzorcijuma kumulativno ispunjavaju tehničke, finansijske i kadrovske uslove propisane koncesionim aktom i članom 23 Zakona o koncesijama, uključujući reference u oblasti brodogradnje i remonta jahti i megajahti, kao i uslove finansijske podobnosti - navedeno je u Informaciji o prenosu Ugovora o koncesiji za privredno korišćenje brodogradilišne luke na području KO Bijela koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Prema tom dokumentu, Vlada daje saglasnost da se ugovor o koncesiji prenese na novi Konzorcijum „Adriatic 42“ d.o.o. Bijela, „Adriatic Marinas“ d.o.o. Tivat i I.P.P.S. Limited, Republika Kipar, uz uslov da prethodni i novi koncesionar solidarno odgovaraju za sve obaveze preuzete Ugovorom o koncesiji.&nbsp;
- Koncesionu djelatnost će obavljati društvo „Adriatic 42“ d.o.o, u skladu sa zaključenim Ugovorom o koncesiji - poručeno je u vladinom dokumentu.
Vlada je na sjednici 29. novembra 2018. godine donijela Odluku o dodjeli koncesije za privredno korišćenje brodogradilišne luke na području KO Bijela i prihvatila Ugovor o koncesiji zaključen sa Konzorcijumom „Adriatic Marinas“ d.o.o. i B.V. Holding Maatschappij Damen. Ugovor je potpisan dan kasnije u Podgorici.
Ugovor o koncesiji je potom, 4. novembra 2020. godine, prenesen na novog koncesionara – Konzorcijum „Adriatic Marinas“ d.o.o. Tivat i „Dry Docks World – Dubai LLC“, Ujedinjeni Arapski Emirati.
Shodno odredbama ugovora, koncesionar je u obavezi da u periodu od 30 godina adaptira, rekonstruiše, izgradi, opremi i koristi brodogradilišnu luku Bijela, u skladu sa Biznis planom i Investicionim planom koji čine njegov sastavni dio, kao i važećim propisima iz oblasti planiranja prostora i izgradnje objekata. Ukupna planirana investicija u prve tri godine iznosila je 20 miliona eura.
- Investicioni period počinje da teče od dana predaje izvještaja nezavisnog eksperta kojim se potvrđuje da je koncesiono područje očišćeno od istorijskog zagađenja. Planirani rok za završetak remedijacije je 30. jun 2026. godine. Koncesionar je operativni rad započeo u oktobru 2022. godine - podsjeća se u Informaciji o prenosu Ugovora o koncesiji za privredno korišćenje brodogradilišne luke na području KO Bijela koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Ugovorom je definisana djelatnost izgradnje, remonta i održavanja brodova, jahti i megajahti, uključujući rekonstrukciju svih vrsta plovnih objekata, izgradnju ribarskih i hidrokrilnih plovila, plutajućih dokova i pontona, servisiranje brodske elektronike i opreme, izvođenje instalacionih i montažnih radova, kao i puštanje u rad postrojenja i opreme.
Prenos ugovora o koncesiji uređen je Zakonom o koncesijama i Zakonom o lukama. U Informaciji se pojašnjava da se, skladu sa članom 52 Zakona o koncesijama, ugovor može prenijeti na drugog koncesionara uz prethodnu saglasnost koncedenta, pod uslovom da novi koncesionar ispunjava najmanje iste uslove kao postojeći.

U brodogradilište u Bijeloj uloženo 51 milion eura, koncesija prelazi na novi konzorcijum

Reprezentativni Sindikati Aerodroma Crne Gore (ACG) i svi zaposleni odlučno i jednoglasno su protiv dodjele koncesije u postupku koji je od samog početka opterećen ozbiljnim kontroverzama, institucionalnim nesuglasicama i sudskim sporovima, saopštio je predsjednik SOACG-Aerodrom Podgorica Slobodan Martinović.
Prema njegovim riječima, tender koji traje još od 2018. godine obilježili su javna prepucavanja članova tenderske komisije, disonantni tonovi unutar same vlasti i sudski postupci koje je pokrenuo drugorangirani ponuđač.
- Takav proces ne može imati puni legitimitet niti garantovati zaštitu državnog interesa. Država Crna Gora zaslužuje transparentan, jasan i pravno čist postupak kada je riječ o njenoj najvažnijoj saobraćajnoj infrastrukturi - naveo je Martinović.
Kako je dodao, posebno je neprihvatljivo da se monopol nad vazdušnim saobraćajem praktično ustupa privatnoj korporaciji po uslovima definisanim 2018. godine, u potpuno izmijenjenim ekonomskim okolnostima.
- Nakon godina inflacije i rasta vrijednosti infrastrukture i tržišta, jasno je da ta cifra danas nema istu realnu vrijednost. Davati najveće privredno bogatstvo države za iznos koji Aerodromi, uz ozbiljan investicioni ciklus i podršku države, mogu ostvariti kroz sopstveni profit u relativno kratkom periodu, predstavlja strateški i ekonomski promašaj. Ali iznad svega, želimo jasno poručiti: Aerodromi Crne Gore nisu samo infrastruktura – to su ljudi. To su radnici koji su u najtežim vremenima, tokom pandemije i finansijskih izazova, sačuvali sistem, održali operativnost i bezbjednost saobraćaja, očuvali međunarodnu reputaciju i omogućili da kompanija stane na zdrave noge - saopštio je Martinović.
Kako je ukazao, bez ikakvih privilegija, uz ogroman lični i profesionalni napor, zaposleni su pokazali da znaju, mogu i hoće da razvijaju sopstvenu kompaniju.
- Zato smatramo da Aerodromi Crne Gore imaju kapacitet da se samostalno razvijaju, modernizuju i unapređuju – uz odgovorno upravljanje i jasnu državnu strategiju. Radnici su svojim radom dokazali da su najjači oslonac ove kompanije i da budućnost aerodroma ne mora biti vezana za privatnog koncesionara - dodao je Martinović.
Zahtijevaju poništavanje, kako navodi, kompromitovanog postupka i pokretanje nove, transparentne i inkluzivne rasprave o modelu razvoja aerodroma.
- Spremni smo da, kao sindikat i kao radnici, svim legitimnim i demokratskim sredstvima branimo interese zaposlenih, ali i dugoročni interes države Crne Gore. Aerodromi Crne Gore moraju ostati u službi građana i razvoja države – a ne predmet ishitrenih i štetnih odluka - zaključio je Martinović.

Martinović: Sindikati Aerodroma i svi zaposleni su protiv koncesije

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović sugerisala je Ministarstvu saobraćaja (MS) da ide u postupak procjene imovine Aerodroma Crne Gore.
– U slučaju da je vrijednost imovine veća od 150 miliona eura, Skupština bi morala da daje saglasnost na ugovor o koncesiji – izjavila je Ćirović za "Dan".
Ona je navela da očekuje da će im biti dostavljen finalni predlog ugovora sa izabranim koncesionarom, kao i da je poslednje što je zaštitnik preduzeo u vezi sa koncesionim postupkom za aerodrome mišljenje dato na nacrt akata koji su bili sastavni dio postupka davanja na koncesiju.
U Ministarstvu saobraćaja je prošle sedmice došlo do promjena. Ministarka Maja Vukićević (DNP) podnijela je ostavku na tu funkciju, a od tada tim resorom rukovodi Filip Radulović.
Prema procjeni iz 2018. godine, koju je radio Ekonomski fakultet, imovina Aerodroma je procijenjena na 140 miliona eura. Od tada, do sada, prema mišljenju mnogih, vrijednost imovine je morala biti uvećana i gotovo izvjesno preći iznos od 150 miliona. Jedan od onih koji smatraju da je vrijednost imovine Aerodroma vrlo izvjesno prešla 150 miliona je Boris Mugoša (SD).
– Prva procjena vrijednosti imovine aerodroma urađena je 2018. godine za postupak koji je krenuo 2019. godine i tada je procijenjena na 140 miliona. Velika je vjerovatnoća da bi sada procjena pokazala da je vrijednost imovine iznad 150 miliona. Ali, to treba neko relevantan da procijeni, jer bi donošenje odluke o koncesiji bilo diskutabilno s aspekta zakonitosti – poručio je Mugoša na pres konferenciji.
Istakao je i da koncesioni postupak traje od kraja 2019. godine i da Vlada hoće da realizuje postupak u 2026. godini po uslovima od prije sedam godina.
"Dan" je Ministarstvo saobraćaja i Vladu pitao hoće li tražiti da se radi procjena imovine Aerodroma prije donošenja odluke o koncesiji, kao i da li su nekog već angažovali za taj posao. Ministarstvu saobraćaja se, međutim, otkako je Radulović preuzeo resor, ne odgovara na pitanja "Dana" u vezi sa Aerodromima. Prošle sedmice smo ih pitali i kada će biti informacija o koncesionom postupku za aerodrome na Vladi, ali na pitanja još nismo dobili odgovore. Izgleda da je Radulović odlučio da promijeni praksu iz prethodnog mandata kada je bio ministar saobraćaja i kada je redovno odgovarao na upite novinara.
Prvorangirani ponuđač na tenderu za aerodrome je južnokorejski Inčon, koji je ponudio jednokratnu fiksnu naknadu od 100 miliona i varijabilnu od 35 odsto od godišnjih prihoda.
Vlada je prošle sedmice usvojila izmjene Zakona o finansiranju lokalnih samouprava i Zakona o koncesiji. Time je predvidjela da od 100 miliona eura, opštinama Zeta i Tivat ne ide 70 miliona na raspolaganje, već da taj novac ide u državni budžet, a da 75 miliona bude iskorišćeno za infrastrukturne projekte u tim dvjema opštinama.
Takođe, Zeta i Tivat neće nijednog eura vidjeti od varijabilne koncesione naknade, koja će iznositi minimum 300 miliona, a gotovo sigurno ići i preko pola milijarde. Taj prihod će, ukoliko se Vlada odluči da da koncesiju Inčonu, ići u državni budžet.

Ćirović: Prije koncesije mora se ponovo procijeniti imovina Aerodroma

Redakcija za ekonomiju STEGA-e ocijenila je da će opštine Zeta i Tivat ostati bez ijednog eura prihoda jer je izmjenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave propisano da kompletna koncesiona naknada za aerodrome, i fiksni i varijabilni dio, ide direktno u državni budžet.
- U situaciji kada državni budžet nema dovoljno sredstava za redovno servisiranje obaveza bez dodatnog zaduživanja, Vlada poseže za centralizacijom lokalnih prihoda. Umjesto da otvoreno govori o fiskalnim problemima, vlast pod plaštom „decentralizacije“, „lokalnog razvoja“ i „pravične raspodjele prihoda“ usvaja rješenja koja u praksi znače preusmjeravanje novca sa lokalnog na centralni nivo - ocijenili su u STEGa-i.
Najnovije izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, smatraju, jasno pokazuju taj obrazac: ključni izvori prihoda se centralizuju, a opštine se svode na pasivne posmatrače resursa koji se nalaze na njihovoj teritoriji.
- Izmjenama zakona propisano je da kompletna koncesiona naknada za aerodrome – i fiksni i varijabilni dio – ide direktno u državni budžet. Opštine Zeta i Tivat, na čijoj se teritoriji nalaze aerodromi, ostaju bez ijednog eura tog prihoda. Poređenja radi, kod luka lokalnim samoupravama pripada 50 odsto koncesione naknade, a kod ostalih dobara od opšteg interesa 70 odsto. Samo su aerodromi izuzeti iz ovog sistema. Takav izuzetak nema razvojnu logiku – to je fiskalna eksproprijacija lokalnih prihoda - pojasnili su u STEGA-i.
Vlada se, napominju, dodatno poziva na formulaciju da će se „75 odsto prihoda od fiksnog dijela naknade koristiti za infrastrukturne projekte od strateškog značaja na teritoriji opštine u kojoj se nalazi aerodrom“. 
Međutim, u STEGA-i kažu da to nijesu sredstva lokalnih samouprava, već diskrecioni fond države. 
- Zakon ne propisuje jasne kriterijume, procedure niti obavezno učešće opština u odlučivanju o projektima. Praktično, država uzima novac ostvaren na teritoriji Zete i Tivta, a potom političkom procjenom odlučuje hoće li i koliko sredstava vratiti - ističu u saopštenju.
Naglašavaju da ni varijabilni dio koncesione naknade, koji zavisi od poslovnog uspjeha aerodroma, ne pripada lokalnim zajednicama.
- I taj prihod se centralizuje, dok opštine ostaju sa bukom, gužvama, pritiskom na infrastrukturu i dodatnim komunalnim troškovima – bez ikakve fiskalne kompenzacije - navedeno je u saopštenju za javnost.
Sve ovo, ocjenjuju u STEGA-i, jasno ukazuje da se kroz izmjene zakona priprema teren za aerodromsku koncesiju, čemu se protive.
- Proces se sprovodi tiho, kroz normativne zahvate, dok se javnosti nudi narativ o „jačanju lokalnog razvoja“. U stvarnosti, riječ je o čistoj centralizaciji prihoda i moći, na štetu lokalnih zajednica Zete i Tivta - zaključeno je u saopštenju.

STEGA: Koncesijom Zeta i Tivat ostaju bez ijednog eura prihoda

Odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini opštine Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić saopštio je da se dosljedno protivi koncesiji aerodroma, jer smatra da se profitabilni državni monopol ne smije poklanjati strancima.
S tim u vezi, upitao je Vladu, da li je Predlogom zakona o izmjeni Zakona o finansiranju lokalne samouprave i zvanično potpisana kapitulacija Tivta.
​- Sjetite se teatralnih obećanja i ostavki predsjednika Opštine kada se zaklinjao da Tivat neće pristati na manje od 70 odsto prihoda od koncesije. Danas nam ta ista vlast, kroz Vladine izmjene zakona, umjesto jasnih procenata nudi “mrvice” iz nekog maglovitog fiksnog dijela naknade - kazao je Lisičić.
On je upitao i predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića, gdje je nestalo tih obećanih 70 odsto.
- Da li ste te procente žrtvovali zarad partijskog mira u Podgorici? Ko će upravljati našim novcem? Da li će o “strateškim projektima” u Tivtu odlučivati Tivćani ili ponovo podgorički kabineti Zašto poklanjate monopol - upitao je Lisičić.
Aerodrom je, kako kaže, “zlatna koka” koja treba da razvija naš grad, a ne da puni džepove koncesionaru dok mi molimo za sopstveni novac kroz “namjenske komponente”.
- Ovo nije razvoj, ovo je pretvaranje Tivta u podstanara na sopstvenoj zemlji. Ako niste bili sposobni da odbranite aerodrom kao državno preduzeće, pokažite makar mrvicu integriteta i insistirajte na onome što ste građanima obećali. Sve ostalo je prodaja magle i interesa Tivta - zaključio je Lisičić.

Lisičić: Koncesija aerodroma je pretvaranje Tivta u podstanara na sopstvenoj zemlji

Svaka odluka u vezi sa budućim modelom upravljanja crnogorskim aerodromima u nadležnosti je nacionalnih vlasti, saopštili su Pobjedi iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Upoznati smo da je u toku tender za dodjelu koncesije za aerodrome u Crnoj Gori. Organizacija i sprovođenje tendera za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma, kao i svaka odluka u vezi s budućim modelom upravljanja aerodromima, u nadležnosti su nacionalnih vlasti - <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/delegacija-eu-odluka-o-modelu-upravljanja-aerodromima-je-u-nadleznosti-crnogorskih-vlasti">odgovorili su iz Delegacije EU na pitanja Pobjede</a> da li su pratili dosadašnji višegodišnji tenderski proces i da li je EU zagovornik da se crnogorski aerodromi daju koncesionarima na upravljanje ili da država i dalje upravlja aerodromima.
Iz Delegacije EU nijesu precizirali da li bi EU, odnosno Evropska komisija finansijski podržala Crnu Goru i njenu državnu kompaniju. 
Aerodromi Crne Gore za rekonstrukciju i proširenje dva crnogorska aerodroma u Podgorici i Tivtu.
Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra prošle godine novu rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je sačinila Tenderska komisija, koja je ista kao i prvobitna, a koja je bila zvanično objavljena 17. jula. 
Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) sa 65,15 bodova. Konačnu odluku treba da donese Vlada, nakon što dokumentaciju dostavi Ministarstvo saobraćaja.
Komisija za koncesije Vlade Crne Gore je krajem prošle godine donijela rješenje kojim je odbila kao neosnovan prigovor kvalifikovanog ponuđača CAAP, izjavljen protiv rang-liste ponuđača u postupku davanja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. 
Komisija je utvrdila da je Tenderska komisija, u ponovnom postupku, postupila u skladu sa ranijim nalozima, otklonila uočene nepravilnosti i sačinila rang-listu sa jasnim i detaljnim obrazloženjem bodovanja po svim unaprijed utvrđenim kriterijumima. Takođe, ocijenjeno je da su kriterijumi primijenjeni jednako na sve ponuđače.
I dalje aktuelna predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Jelena Maraš je u novogodišnjem intervjuu za Pobjedu ocijenila da su obje ponude za koncesiju Aerodroma Crne Gore, koje su bile vrednovane, ponižavajuće i uvreda za državu. Ona smatra da nakon takvih ponuda država treba da nastavi upravljanje crnogorskim aerodromima.
- Vlada može razmotriti predlog rang-liste ponuđača, ali konačnu odluku treba da donese Skupština, smatram da u ovom slučaju nadležnost pripada Skupštini. Kako god, ja ne bih nikada potpisala odluku da takva ponuda dobije koncesiju, ipak je nacionalni interes najbitniji - poručila je ranije Maraš.
Aerodromi Crne Gore su prošle godine prvi put od osnivanja u jednoj godini opslužili više od tri miliona putnika. Prošlogodišnji rezultat predstavlja rast od osam odsto u odnosu na 2024. godinu i rast od 16 odsto u poređenju sa pretpandemijskom 2019. godinom.
Rast putnika i avio-linija se ogleda i u finansijskim rezultatima. Prema posljednjim projekcijama, avijacijski prihodi iznose skoro 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona EUR. To prošlu godinu čini najboljom u operativnom rezultatu u dosadašnjem poslovanju Aerodroma Crne Gore. Neto dobit bi, nakon što se svedu svi računi krajem godine, mogla da bude oko 12 miliona eura.
Vlada je u četvrtak utvrdila Prijedlog izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojim se obezbjeđuje funkcionalnija raspodjela prihoda od koncesione naknade za korišćenje aerodroma i uspostavlja jasna namjenska komponenta fiksnog dijela koncesione naknade za korišćenje aerodroma.
Vlada je prije dva dana utvrdila i Prijedlog dopune Zakona o koncesijama, kojim se, kako je saopšteno, kroz uvođenje mogućnosti da se koncesiona naknada sastoji iz fiksnog i varijabilnog dijela, unapređuje normativni okvir za uređivanje koncesionih odnosa i obezbjeđuje veća fleksibilnost u ugovaranju.

Delegacija EU: Odluka o modelu upravljanja aerodromima je u nadležnosti crnogorskih vlasti

Poslanik Evropskog saveza i predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša istakao je da je, bez obzira na najnovije akrobacije Vlade sa zakonima koji se odnose na koncesiju i njenu želju nakon ostavke ministake Maje Vukićević da što prije da Aerodrome na koncesiju, suština da se mora odrediti vrijednost kompanije.
- Jer ako je njegova vrijednost preko 150 miliona (a velika vjerovatnoća je da jeste) odluka o koncesiji se donosi u Parlamentu (Zakon o državnoj imovini). Sve ostalo bi bilo veoma upitno sa aspekta zakonitosti - navodi Mugoša.
Mugoša ističe da je zbog važnosti teme kao što je koncesioni model za Aerodrome predložio inicijativu na navedenom skupštinskom odboru, koja je prihvaćena, da se održi sjednica skupštinskog odbora sa predstavnicima Vlade i Aerodroma na kojoj bi se razmotrile aktivnosti koje se odnose na problematiku davanja koncesije.
On ističe da je aktuelni tenderski postupak diskreditovan iz mnogo razloga jer traje preko šest godina i prate ga mnoge kontroverze, zbog čega ga treba prekinuti, ukazujući da koncesioni akt ima ekonomske i pravne manjkavosti.&nbsp;
- Stav Evropskog saveza je jasan i dosljedan. Mi smo protiv davanja oba aerodroma pod koncesiju na 30 godina. Smatramo da treba ozbiljno razmotriti i druge modele valorizacije (davanje jednog od dva aerodroma pod koncesiju, dokapitalizaciju od strane stranog investitora, strani menadžment i dr). Aerodromima je svakako neophodno unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Prije odluke o koncesiji neophodno uraditi procjenu vrijednosti Aerodroma

Rukovodilac Ministarstvom saobraćaja, Filip Radulović, uputiće prijedlog da južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobije koncesiju na crnogorske aerodrome, saopštio je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP), Milan Knežević i ocijenio da je riječ o visoko koruptivnim radnjama.
- Podnošenjem ostavke člana Pokreta Evropa sad, Stefana Madžgalja, na članstvo u Odboru direktora Aerodroma Podgorica, gotovo da je uklonjena i posljednja brana koja ide u pravcu da Radulović možda na današnjoj ili na sljedećoj sjednici uputi predlog da Južnokorejci dobiju koncesiju na crnogorske aerodrome - naveo je Knežević u video obraćanju.&nbsp;
Na taj način, kako je kazao, uklonjena je i predsjednica Odbora, Jelena Maraš, koja se protivila tome da crnogorski aerodromi budu pod koncesijom i koja je u svom novogodišnjem intervjuu jasno saopštila da odluku o koncesiji može isključivo donijeti Skupština.&nbsp;
- Otud i ova brzina, ali i ova namjera da se kroz koordiniranje Radulovića dođe do još jedne rasprodaje državne imovine i krčmljenja onoga što su stvarale generacije i generacije građana Crne Gore, posebno ako imamo u vidu fantastične rezultate aerodroma i činjenicu da su nedavno proslavili i tri milionitog putnika - rekao je Knežević.&nbsp;
On je pozvao crnogorsko Tužilaštvo da ispita sve u Vladi i van Vlade, počev od njega da li se koncesijom plaća ćutanje južnokorejske države i pravosudnih organa vezano za preduzetnika u oblasti kriptovaluta, Do Kvona i njegovih mogućih poslovnih veza sa premijerom Milojkom Spajićem.
- Da li ustvari zetski i tivatski aerodrom dolaze u miraz Južnokorejcima zbog toga što niko još nije saznao kakvi su bili odnosi između Spajića i Do Kvona? Podsjećam da je Spajić na sastanku parlamentarne većine u julu nakon prvog glasanja, kada je italijansko-argentinska kompanija bodovana bolje od južnokorejske, vršio pritisak na lidere parlamentarne većine, ali i na Tendersku komisiju da se ponovi glasanje i da se izmijene rezultati glasanja kako bi Južnokorejci bili bodovani na način da dobiju ove koncesije - rekao je Knežević.&nbsp;
On je ocijenio da to treba da zabrine svakog u Crnoj Gori i niko ne može govoriti da se radi o naknadnoj pameti DNP-a, jer su na samom početku ukazivali da aerodromi Crne Gore treba da ostanu u državnom vlasništvu.
- Kao što sam tada rekao na sastanku lidera parlamentarne većine, želim da ponovim i danas da je ovdje neko uzeo novac i neko je zbog grijehova iz prošlosti prihvatio da Južnokorejci koji posluju sa gubitkom i još nigdje nijesu radili u Evropi, dobiju pravo na crnogorske aerodrome i da na taj način počne zaokruživanje Crne Gore kao kolonijalne države - smatra Knežević.&nbsp;
On je zaključio da je njegova dužnost bila da obavijesti crnogorsku javnost da se planira koruptivna predaja, a ne prodaja crnogorskih državnih interesa i aerodroma Južnokorejcima.&nbsp;

Knežević tvrdi: Vlada će dati koncesiju na aerodrome Južnokorejcima

Rok za žalbe na odluku tenderske komisije o rangiranju ponuda za dodjelu aerodroma u koncesiju ističe 27. novembra. Kako saznaje Portal ETV, obje kompanije koje su dostavile ponude — južnokorejska Incheon International Airport Corporation (IIAC) i Corporación América Airports S.A. (CAAP) sa sjedištem u Luksemburgu — zatražile su uvid u najnoviju odluku o rangiranju.
Nova rang-lista ponuđača pokazuje da je južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) i dalje najbolje rangirana sa 96,18 bodova. Luksemburško-američki konzorcijum Corporación América Airports (CAAP) ostao je drugi sa 65,15 bodova, što je identično ocjenama sa prvobitne liste objavljene 17. jula.
Shodno Zakonu o koncesijama, nakon objave nove liste ponuđači imaju pravo da u roku od 15 dana ulože prigovor, kao i da u roku od osam dana zatraže uvid u dokumentaciju.
Američko-luksemburški konzorcijum je ranije, u zakonskom roku, podnio zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljan prvobitno utvrđenom rang-listom. Tada su zatražili uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja koji je prethodio konačnoj rang-listi, a koji je, prema njihovim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da njihova ponuda ne bude prvorangirana.

Miraš Dušević

Obje kompanije traže uvid: Ističe rok za žalbe na rangiranje ponuda za koncesiju aerodroma

Poljski premijer Donald Tusk uputio je u četvrtak dramatičan apel građanima Poljske koji se nalaze u Iranu ili planiraju putovati u tu zemlju, pozivajući ih da je hitno napuste ili u potpunosti odustanu od putovanja.
Upozorio je da je sigurnosna situacija izuzetno ozbiljna i da bi se mogla naglo pogoršati u vrlo kratkom roku.
Tusk je jasno naglasio da se ovaj poziv mora shvatiti s maksimalnom ozbiljnošću i da nipošto nije riječ o pretjeranom upozorenju.
Poljski premijer je upozorio da se situacija može promijeniti "u roku od nekoliko sati do nekoliko desetina sati". Prema njegovim riječima, ukoliko dođe do izbijanja oružanog sukoba, niko neće moći garantovati mogućnost sigurne evakuacije stranih državljana.
- Niko neće biti u stanju osigurati opcije za izvlačenje ljudi ukoliko dođe do eskalacije trenutne situacije - poručio je Tusk, naglašavajući urgentnost trenutka.
Ovo dramatično upozorenje iz Varšave dolazi usred izuzetno visokih tenzija tokom pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Bijela kuća je u srijedu saopštila da bi za Iran bilo "mudro" da pristane na sporazum sa SAD-om. Ovakva retorika stiže nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ponovo javno nagovijestio mogućnost direktne vojne intervencije protiv Teherana.
Da je situacija na ivici usijanja potvrđuju i navodi stranih medija, koji špekulišu da bi do američkog vojnog udara na Iran moglo doći već tokom predstojećeg vikenda.

"Situacija je izuzetno ozbiljna": Poljska hitno pozvala svoje građane da napuste Iran

Uvredama, prijetnjama i govorom mržnje upućenim jednoj ženi u politici ne napada se samo ona već sve žene koje su odlučile da dignu glas, da se bore i da budu dio javnog života - poručila je predstavnica Evropskog saveza Tanja Vujičić.
Ne smijemo, podvlači ona, ćutati pred primitivizmom, seksizmom i pokušajima zastrašivanja.
- Podrška Anđeli (Vojinović) je podrška dostojanstvu svake žene. Solidarno, glasno i bez straha protiv mržnje i ponižavanja žena u politici - zaključila je Vujičić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvujicic_tanja%2Fstatus%2F2024569010902180206%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujičić: Ne smijemo ćutati pred primitivizmom, seksizmom i pokušajima zastrašivanja

Košarkaši Budućnost Volija i Mornar Barskog zlata igraće u finalu završnog turnira Kupa Crne Gore.
Budućnost je danas u Bijelom Polju, u polufinalnom meču, savladala SC Derbi 97:60.
Ekipa trenera Andreja Žakelja potpuno je nadigrala rivala, a pitanje pobjednika riješila je već u četvrtini koju je dobila 34:9.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Đorđije Jovanović sa 32 poena.
Centar Zoran Nikolić ubacio je 15, Jogi Ferel 14, dok je Rašid Sulajmon meč završio sa 12 poena.
U ekipi SC Derbija jedini sa dvocifrenim učinkom bio je Filip Anđušić sa deset poena.
Mornar je nastup u finalu izborio pobjedom protiv Kotora 90:83.
Barski tim dopobjede vodili su Olston Mejson sa 22 i Nemanja Vranješ sa 16 poena.
Istakli su se i Alija Islamović i Petar Krivokapić sa po 13 poena.
U ekipi Kotora najbolji je bio Miki Pirson sa 21, dok je Maksim Vukčević ubacio 19 poena.
Finalni meč na pogramu je sjutra u 19 sati.

Budućnost i Mornar u finalu

Košarkašice Budućnost Bemaxa pobjednice su Kupa Crne Gore.
Budućnost je večeras u Bijelom Polju, u finalnom meču završnog turnira, savladala tivatsku ekipu Sea stars 108:61.
To je podgoričkim košarkašicama 15. uzastopni, ukupno 17. trofej Kupa Crne Gore.
Pehar su, osim posljendjih 15, osvajale i 2007. i 2008. godine.&nbsp;
Sea stars je plasmanom u finale ostvario najbolji rezultat u tom takmičenju.
Najefikasnija u podgoričkom sastavu bila je Amerikanka Dilern Brn sa 29 poena, dok su po 17 dodale Ksenija Šćepanović i Janja Dragišić.
U ekipi iz Tivta najbolja je bila Zitorija Kuk sa 25 poena.
Za trofej u konkurenciji košarkaša sjutra će igrati Budućnost Voli i Mornar Barsko zlato.

Košarkašice Budućnost Bemax pobjednice Kupa Crne Gore

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: koncesija