Podrška Francuske našem evropskom putu znači mnogo, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović se na marginama Konferencije Ujedinjenih nacija u Sevilji sastao sa predsjednikom te zemlje Emanuelom Makronom.
- Imao sam srdačan i otvoren razgovor sa predsjednikom Francuske. Podrška Francuske našem evropskom putu znači mnogo - poručio je Milatović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1939941737356550343%3Ft%3D9X0mAm8oLbOs-wKDVjBOzQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Susret Milatovića sa Makronom: Mnogo znači podrška Francuske našem evropskom putu

Za Crnu Goru održivi razvoj nije samo politički cilj – to je način na koji gradimo društvo, ekonomiju i međunarodne odnose, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na Četvrtoj međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija o finansiranju za razvoj, koja se održava u Sevilji, u prisustvu brojnih svjetskih lidera i na poziv generalnog sekretara UN Antonija Gutjeresa i premijera Španije Pedra Sančeza. Obraćajući se na plenarnoj sesiji, Milatović je istakao je da se ova konferencija održava u pravom trenutku - u vrijeme ozbiljnih geopolitičkih nesigurnosti, rekordnih izdvajanja za bezbjednost i odbranu širom svijeta, klimatskih promjena i rastuće nejednakosti, kada izgleda da svijet ne poklanja dovoljno pažnje jednoj od najvažnijih tema za budućnost svijeta - održivom razvoju.&nbsp; U tom smislu je istakao da je Crna Gora, prije više od tri decenije, napravila važan politički izbor da postane prva država na svijetu koja se u Ustavu proglasila ekološkom, čime je održivost postala temelj crnogorske politike, demokratskog identiteta i evropske budućnosti. &nbsp; Predsjednik je naglasio da Crna Gora bilježi konkretne rezultate, uključujući napredak u oblastima poput borbe protiv siromaštva, dostojanstvenog rada, inovacija i zelene ekonomije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250630160632_fdc8dda885541a00ef43784a7a59a73f86e67712c424c80ab288bbfaa57144ff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250630160632_fdc8dda885541a00ef43784a7a59a73f86e67712c424c80ab288bbfaa57144ff" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović"> </figure>  Prema posljednjem globalnom izvještaju Ujedinjenih nacija, Crna Gora se nalazi na 57. mjestu od 193 zemlje po ostvarenju ciljeva održivog razvoja – što predstavlja skok od 29 mjesta u samo dvije godine. - Naša zemlja je izgradila sveobuhvatnu strukturu finansiranja održivog razvoja, koja obuhvata nacionalne fondove – poput Eko fonda, Fonda za ubrzani razvoj i Fonda za inovacije – kao i podršku iz EU pretpristupnih fondova (IPA) zahvaljujući čemu ubrzavamo strukturne reforme dostižući EU standarde u ovoj oblasti. &nbsp;Na taj način pokazujemo da proces pristupanja Crne Gore EU nije samo geopolitička aspiracija - to je razvojna strategija koja je blisko povezana sa našim putovanjem ka ispunjenju ciljeva održivog razvoja. To je ono što održivi razvoj znači u praksi: stvarna ekonomska transformacija vođena vrijednostima, a ne samo brojevima", naglasio je predsjednik države.&nbsp; Na kraju obraćanja on je poručio da Crna Gora možda nije velika po površini, ali je snažna po odlučnosti i jasnim prioritetima kada je u pitanju posvećenost multilateralizmu, sistemu UN-a i održivoj budućnosti.

Milatović: Održivi razvoj nije samo politički cilj, već način na koji gradimo društvo, ekonomiju i međunarodne odnose

Bivša predsjednica Skupštine Danijela Đurović nova je savjetnica aktuelnog prvog čovjeka zakonodavnog doma Andrije Mandića.
Tu odluku jednoglasno je su podržali poslanici većine na sjednici Administrativnog odbora Skupštine.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Velimir Đoković kazao je da je Đurović dugi niz godina u politici, "na izuzetno visokim pozicijama".
- Svi znamo da je bila predsjednica Skupštine, što dodatno govori o njenim kvalitetima i siguran sam da će ovo rješenje, kao i sva dosadašnja koja je predložio predsjednik parlamenta, biti na opšti kvalitet rada, ne samo Kabineta, već i 26. saziva parlamenta - rekao je Đoković.
Danijela Đurović je osnovnu i dio srednje škole završila u Herceg Novom, a maturirala je u gradu Peoria - država &nbsp;Ilinios, SAD.
Zvanje diplomirane inženjerke menadžmenta stekla je na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu. Magistrirala je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici - odsjek biologija, gdje je i stekla zvanje magistarke ekologije i zaštite životne sredine.&nbsp;
Đurović je bila funkcionerka Socijalističke narodne partije (SNP), a stranku je napustila 2023. godine zbog nepremostivih razlika s rukovodstvom vezanim za pravce djelovanja tog političkog subjekta.
Poziciju predsjednice Skupštine vršila je od aprila 2022. do oktobra 2023. godine.

Danijela Đurović nova savjetnica Andrije Mandića

U padu bolničkog aviona u indijskoj državi Džarkand sedam osoba je poginulo, saopštile su danas indijske vlasti.
U nesreći, koja se dogodila u ponedjeljak, poginula su dvojica članova posade, pacijent i četvoro članova njegove porodice, javlja Rojters.
Avion “Bičkraft C90” je sa pacijentom povrijeđenim u požaru letio iz grada Rančija prema Nju Delhiju, ali je ubrzo zatražio promjenu putanje zbog oluje, a zatim je nestao sa radara.
Olupina aviona je pronađena u oblasti Čatra, prenosi N1.

U padu bolničkog aviona u Indiji poginulo sedam osoba

Bivši britanski premijer Boris Džonson koji je bio na funkciji pre četiri godine kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, izjavio je danas da se Ukrajinci "bore kao heroji dok se Zapad nećka".
- Kako ovaj užasan i nepotreban rat ulazi u svoju petu godinu. Zapad, a posebno Sjedinjene Američke Države, moraju da shvate jednu istinu, (ruski predsednik Vladimir) Putin ne želi da okonča ovaj rat. Putin ne želi mir. Neće zaustaviti pokolj dok se ne suoči sa mnogo većim pritiskom - napisao je Džonson na platformi X.
Bivši britanski premijer je pozvao da se zapleni cela ruska "fantomska" flota koja se koristi za zaobilaženje sankcija.
- Hajde i da odmrznemo svu rusku zamrznutu imovinu i predamo je Ukrajini. Hajde da damo Ukrajincima oružje koje im je potrebno da unište sve ruske fabrike dronova. Hajde da sve ovo uradimo sada - dodao je Džonson.
Ruska ekonomija je u krizi, ruski gubici su značajni, rekao je bivši konzervativni britanski premijer.
- Međutim, na ovu tužnu godišnjicu Putinove invazije, fundamentalni problem ostaje isti kao što je bio i u protekle četiri godine. Ukrajinci se herojski bore dok mi na Zapadu odugovlačimo i odlažemo odluke. Zapad može da okonča rat ove godine ako prestanemo da se nećkamo - dodao je Džonson.

Bivši britanski premijer Džonson: Ukrajinci se bore kao heroji dok se mi na Zapadu nećkamo

Odnosi Crne Gore i Hrvatske u protekle četiri decenije prošli su put od rata i izvinjenja do partnerske saradnje u NATO i EU integracijama, ali su danas ponovo opterećeni političkim tenzijama i otvorenim pitanjima koja mogu biti zloupotrijebljena za pritiske i ucjene, ocijenjeno je u izvještaju Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Izvještaj pod nazivom Crna Gora i Hrvatska: Novi i stari problemi i njihova evropska dimenzija, čiji su autori izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica i glavna urednica Faktografa Sanja Despot, analizira ključne tačke odnosa dvije države – od raspada zajedničke države i napada na Dubrovnik, do savremenih političkih sporova.
Kako se navodi, najmračniji dio odnosa predstavlja period početka devedesetih godina, kada je tadašnje crnogorsko rukovodstvo, uključujući Momira Bulatovića i Mila Đukanovića, konstruisalo narativ o neposrednoj prijetnji iz Hrvatske, uz medijske manipulacije o navodnim desetinama hiljada naoružanih ustaša i terorista, što je kulminiralo napadom na Dubrovnik.
Uslijedilo je izvinjenje Hrvatskoj, ali i, kako se konstatuje, nedovoljno suočavanje crnogorskog društva sa počinjenim nedjelima. Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine i brzog priznanja od strane Hrvatske, uslijedio je period stabilnijih odnosa, tokom kojeg je Hrvatska, kao članica EU i NATO-a, pružala podršku Crnoj Gori u procesu integracija.
Međutim, odnosi su ponovo zaoštreni usvajanjem rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore, koja je, kako se navodi u izvještaju, bila nedvosmisleno usmjerena prema Hrvatskoj, uprkos naknadnom dodavanju Dahaua i Mauthauzena u njen naziv. Rezolucija je usvojena uz snažnu kampanju Demokratskog fronta i podršku zvanične Srbije.
Hrvatska je reagovala zabranom ulaska u zemlju liderima partija koje su podržale rezoluciju – Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću – a potom i blokadom zatvaranja pregovaračkog poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, uprkos ranijim najavama da bilateralna pitanja neće biti prepreka evropskom putu Crne Gore.
U izvještaju se podsjeća da dobrosusjedski odnosi predstavljaju ključni princip politike proširenja EU, ali se upozorava i na mogućnost neprimjerenih pritisaka, kakvi su viđeni u ranijim fazama proširenja, poput slovenačke blokade Hrvatske.
Istovremeno, autori ukazuju da se otvorena bilateralna pitanja mogu koristiti i u unutrašnjopolitičke svrhe, kao instrument za jačanje partijskih pozicija i rejtinga, kroz tumačenje i primjenu evropskih pravila.
CDT zaključuje da aktuelni odnosi između dvije države ostavljaju prostor i za konstruktivno rješavanje otvorenih pitanja, ali i za njihovu politizaciju, zloupotrebu i potencijalne ucjene u okviru evropskog procesa.

CDT: Od napada na Dubrovnik do evropskih ucjena – odnosi Crne Gore i Hrvatske na novom testu

Politika

PES i NSD dijele „zlatnu koku“ partijskih uhljeba

Hronika

Pod lupom Tužilaštva iskaz sutkinje Rade Kovačević zbog sata

Društvo

Završnica obračuna Daria Vraneša i Milana Lekića

Porodice žrtava dva masakra na Cetinju i grupa građana: Direktna uvreda - Jokiću obezbijeđeno novo radno mjesto u sistemu