Demokratska Crna Gora je za večeras bila rezervisala salu Centra za kulturu Berane, ali su naknadno otkazali rezervaciju sale i biće održana samo konferencija za medije, saznaje M portal.
Prema informacijama do kojih smo došli, otkazivanje završne konvencije Demokrata i prelazak na konferenciju za novinare samo je nastavak problema sa kojima se ova partija susrijeće od početka kampanje za lokalne izbore u Beranama. 
Izvori M portala tvrde da su postojali problemi sa sastavljanjem njihove liste, na kojoj su na kraju završili ministri i ljudi zapošljeni u raznim ministarstvima po partijskoj liniji. 
Takođe, niko sa beranske političke scene nije bio raspoložen za pravljenje predizborne koalicije sa Demokratama.
Zanimljiv je i izbor tema večerašnje konferencije ta novinare Demokrata u Beranama - od lokalnih tema, koje po pravilu najviše interesuju građane, Aleksa Bečić će se baviti samo spomenikom Amfilohiju Radoviću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Demokrate umjesto završne konvencije u Beranama drže konferenciju za medije

Službenici NCB Interpol-a Podgorica su danas, uz asistenciju službenika Posebne jedinice policije, realizovali ekstradiciju državljanina Republike Srbije A. R. (27) iz Crne Gore u Srbiju.
Za njim je, kako se navodi u saopštenju, NCB Interpol Beograd raspisao međunarodnu potragu radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od 15 godina i osam mjeseci zbog više izvršenih krivičnih djela.
To su, kako je precizirano, razbojništvo u saizvršilaštvu, mučenje učinjeno u saizvršilaštvu, ilegalna proizvodnja i promet opojnih droga, obljuba sa djetetom, krađa i razbojništvo, propisana Krivičnim zakonikom Republike Srbije, a shodno presudama Osnovnog suda u Somboru.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala - NCB Interpola Podgorica nastavljaju sa intenzivnom međunarodnom obavještajnom saradnjom sa ciljem realizacije aktivnosti na lociranju i lišenju slobode međunarodno traženih lica - poručili su iz Uprave policije.

Realizovana ekstradicija državljanina Srbije koji se potražuje zbog više krivičnih djela

Novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović kazala je danas na ročištu u Osnovnom sudu da joj je skandaloznim uratkom - BIRN-ovom mapom krajnjih desničara - koji je sačinila novinarka Vijesti Jelena Jovanić, a odobrila bivša urednica BalkanInsight Dušica Tomović, narušen društveni, porodični, duševni i profesionalni mir.
- Na svakom nivou sam oštećena nakon što su objavile taj uradak - kazala je Krsmanović.
Ona je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je u novembru 2022. godine, objavio skandolozni izveštaj Jovanović za Crnu Goru u dvije iteracije, a u okviru projekta „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu“, u kojima su Krsmanović i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski ekstremisti.
Novinarka Krsmanović se, pred sudijom Brankom Dujovićem, detaljno osvrnula na posljedice koji je ta skandalozna mapa imala na sve segmente njenog života.
- U novembru 2022. godine istraživačka agencija BIRN objavila je izvještaj o ekstremističkim i desničarskim organizacijama sa Balkana. Prezentacija je bila u Sarajevu. Prijatelj me je tokom te prezentacije pozvao i rekao da sam se našla u tom izvještaju desničarsko radikalnih ekstremista. Doživjela sam šok, bila sam zaprepašćena - ispričala je Krsmanović.
Ona je dodala da je nakon tog saznanja osjetila uznemirenost i da bi zaštitila svoje roditelje da ne bi čuli detalje razgovora izašla je u drugi dio kuće i pozvala prijatelja. Saopštio joj je da je Jelena Jovanović autorka i da je ona taj izvještaj predstavila, a da je Tomović urednica.
Nakon toga, odmah je pošla kod izabranog doktora koji joj je dao uput za psihijatra.
- Bila sam na terapiji, to je jedan strašan atak na integritet, ugled, čast, slobodu izražavanja. Mediji su zvečali o tom izvještaju, jer su se u njemu našle dvije novinarke i građanski aktivisti. Morala sam i roditeljima da objasnim sve u vezi spornih navoda tog izveštaja. Svi su bili šokirani, a moja najuža porodica živjela je u strahu da mi se nešto ne desi. Oni koji su bili bliski sa mnom govorili su mi da će proći i sa mnom su dijelili te teške trenutke - ispričala je Krsmanović.
Ona se osvrnula i na na neke komentare koji su bili na društvenim mrežama: „ti si ekstremista, BIRN je sve rekao, znaš li ti ko je BIRN...".
- To mi je smetalo i sprečavalo da funkcionišem. Jovanović i Tomović u to vrijeme su bile na Televiziji Vijesti i istrajavale u toj priči. Bile su aktivne u medijima - kazala je Krsmanović.
Ona je ukazala na činjenicu da ta mapa više ne postoji, odnonso da je u cjelosti povučena nakon revizije projekta koju su, prema njenim saznanjima, radili međunarodni eksperti, BIRN je objavio novu mapu u kojoj nije bilo ni njenog, niti imena ostalih osmoro aktivista iz Crne Gore.
- Zar to nije dovoljna činjenica koja govori o istinitosti te mape i tih navoda - ukazala je novinarka Krsmanović.
Ona je istakla da se u profesionalnom radu zalagala protiv diskriminacije, protiv radikalnih i desničarskih ideja.
- Onda osvanem u toj mapi. Upravo za ono protiv čega sam se borila - kazala je Krsmanović.
Brinula je, kako je dodala, o svojoj porodici, prijateljima sa kojima je sjela da popije kafu da ne budu imali neprijatnost jer je predstavljena kao čudovište.
- Od tog događaja ne objavljujem fotografije djece od sestre i brata da ih neko od stvarnih ekstremista ne bi prepoznao i da ne bi imali neprijatnost - ispričala je Krsmanović. Ne usuđuje se, kako kaže, sa njima da sjedne u lokal jer živimo u duboko klerikalizovanom društvu.
Poslije te mape prvi put je u lokal sjela sa svojim sestričinama i brataničnama u oktobru 2023. godine.
-Strah me bilo da njih neko ne napadne kada ih vidi sa mnom. Narušen mi je kompletan mir i život mi se naglavačke promijenio - ispričala je Krsmanović. Zaključila je da joj je stvorena mrlja na svim životnim nivoima.
Na današnjem ročištu nijesu bile prisutne tužene Jovanović i Tomović, iako ih je njihova advokatica obavijestila o terminu.
Ročište se nastavlja 15. septembra, a spisi predmeta biće dostavljeni vještaku neuropsihijatru Željku Goluboviću.
Općinski sud u Sarajevu donio je četiri prvostepene presude kojima je proglasio Balkansku istraživačku regionalnu mrežu (BIRN) i direktora Denisa Džidića krivim zbog klevete.
Osim Krsmanović spor su dobili i građanski aktivisti Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović Didi &nbsp;i Tanja Knežević-Perišić.
I pred Osnovnim sudom u Podgorici izrečena je prvostepena osuđujuća presuda. Novinarka Tanja Pavićević tužila je Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo. Prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Tanji Pavićević Jovanović je dužna da plati 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura.
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpresuda-jovanovic-i-tomovic-postupale-nesavjesno-krive-za-klevetanje-tanje-pavicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Krsmanović: Skandaloznim uratkom stvorile su mrlju na svim segmentima moga života

Nevladina organizacija Centar za građanska prava podnijela je krivičnu prijavu protiv stanovnika Berana Igora Novovića zbog njegovog komentara na Fejsbuk objavi Portala Antena M o trosatnoj blokadi na Kruševom ždrijelu u kom je, kako se vidi u skrinšotu ove objave, napisao: "Dok neko ne naleti sa 200 i prodje kroz tu bagru". Iz CGP-a su kazali da podnose krivičnu prijavu protiv Novovića zbog osnovane sumnje da je izvršilo krivična djela iz člana 370 Krivičnog zakonika Crne Gore, kao i druge radnje koje po ocjeni Tužilaštva mogu predstavljati krivično djelo. - Dana 25. maja ispod Fejsbuk objave Portala Antena M naslova "U toku trosatna blokada na Kruševom ždrijelu" prijavljeni je ostavio komentar: "Dok neko ne naleti sa 200 i prođe kroz tu bagru". Ovakva izjava predstavlja direktno pozivanje na nasilje, odnosno priželjkivanje smrtonosnog napada vozilom na grupu građana koji se svaki dan okupljaju tražeći odgovore i odgovornost od nadležnih institucija, zbog dva masovna zločina u kojima su u dvije i po godine stradala 23 osobe, među njima i četvoro đece - ističu iz Centra za građanska prava. Komentar je, kako dodaju, ostavljen javno, dostupan je široj javnosti, te je izazvao uznemirenje i osjećaj straha kod više osoba. - U skladu sa tim, a po navodima korisnika mreža kojima je već poznato ova osoba po svom ustaljenom javnom izražavanju govora mržnje, &nbsp;zahtijevamo da bude procesuiran u skladu sa zakonom - navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526120528_7ff4de8bfabe7852ed81461287bfe34fb953e7b9d1675b3b74405f309ec88b7b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250526120528_7ff4de8bfabe7852ed81461287bfe34fb953e7b9d1675b3b74405f309ec88b7b" data-rendition-name="original" width="738" height="1284" loading="lazy" alt="Fejsbuk profil Igora Novovića"> <figcaption>Fejsbuk profil Igora Novovića(Photo: Centar za građanska prava)</figcaption> </figure>

Centar za građanska prava podnio krivičnu prijavu protiv Novovića: Napisao "Dok neko ne naleti sa 200 i prođe kroz tu bagru" na objavi o blokadi Kruševog ždrijela

Demokratiju ne treba braniti samo na dan izbora, već svakog dana, u digitalnom prostoru, na ulici i u svakoj instituciji - poručio je generalni sekretar Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović na Savjetu Socijalističke internacionale.
Bogdanović je, na ovom događaju u Istanbulu pod predsjedavanjem predsjednika Socijalističke internacionale i premijera Španije Pedra Sančeza, upozorio na sistematske pokušaje podrivanja građanskog identiteta Crne Gore i njene evropske budućnosti, uz porast govora mržnje, političkih pritisaka i napada na slobodne medije.
- Nažalost, te vrijednosti danas se urušavaju i od strane političkih aktera koji su dio parlamentarne većine, a koji demonstriraju lojalnost interesima koji nijesu crnogorski - naveo je Bogdanović.
Demokratska partija socijalista se, prema njegovim riječima, odlučno suprotstavlja tim tendencijama i ostaje posvećena obnovi povjerenja, jačanju institucija i odbrani evropske i građanske Crne Gore.
Savjet, posvećen globalnim izazovima sa kojima se suočavaju savremena društva, okupio je lidere i predstavnike progresivnih partija iz cijelog svijeta.
Bogdanović, koji je govorio na panelu posvećenom digitalizaciji, sa posebnim fokusom na prijetnje koje savremene digitalne tehnologije predstavljaju po demokratske procese, institucije i slobodu izražavanja, rekao je da u digitalnoj eri demokratija ne umire u tami, već u izobličenju istine.&nbsp;
- Za male države poput Crne Gore, gdje su demokratske institucije još mlade i ranjive, weaponizacija digitalnih platformi, dezinformacije i strani uticaji prijete ne samo izbornim procesima, već i samom povjerenju u državu i njene institucije - istakao je Bogdanović.

Bogdanović: Demokratiju ne treba braniti samo na dan izbora, već svakog dana

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: konferencija-za-medije

Demokrate umjesto završne konvencije u Beranama drže konferenciju za medije

Realizovana ekstradicija državljanina Srbije koji se potražuje zbog više krivičnih djela

Krsmanović: Skandaloznim uratkom stvorile su mrlju na svim segmentima moga života

Centar za građanska prava podnio krivičnu prijavu protiv Novovića: Napisao "Dok neko ne naleti sa 200 i prođe kroz tu bagru" na objavi o blokadi Kruševog ždrijela

Bogdanović: Demokratiju ne treba braniti samo na dan izbora, već svakog dana

PRATITE TVe UŽIVO