Najmanje 25 osoba, uključujući mnoge fudbalere, poginulo je kada se čamac prevrnuo na jugozapadu Demokratske Republike Kongo, saopštile su vlasti danas.
Noćašnju nesreću na rijeci Kva preživjelo je najmanje 30 osoba, navele su vlasti i ukazale da bi loša vidljivost mogla da bude uzrok prevrtanja čamca.
Fudbaleri koji su bili u čamcu vraćali su se sa utakmice u provinciji Mai-Ndombe.
Smrtonosna prevrtanja čamaca nisu rijetka pojava u toj centralnoafričkoj zemlji, a najčešći uzroci su slaba vidljivost tokom noći i prevelik broj putnika. Stotine su poginule u takvim nesrećama posljednjih godina.
Kongoanci najčešće koriste reke za prevoz, posebno u udaljenim oblastima gdje putne infrastrukture ili nema ili je loša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U prevrtanju čamca u Kongu najmanje 25 mrtvih, među njima mnogi fudbaleri

Nepoznata bolest usmrtila je više od 50 ljudi na sjeverozapadu Konga, saopštili su u ponedjeljak ljekari na terenu i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), javlja danas AP.
Interval između pojave simptoma i smrti je u većini slučajeva bio 48 sati, i „to je ono što je zaista zabrinjavajuće“, rekao je za Asošijeted pres Serž Ngalebato, medicinski direktor bolnice Bikoro, regionalnog centra za praćenje.
Najnovija epidemija bolesti u Demokratskoj Republici Kongo počela je 21. januara, a zabilježeno je 419 slučajeva, uključujući 53 smrtna ishoda.
Prema afričkoj kancelariji SZO, prva epidemija u gradu Boloko počela je nakon što je troje djece pojelo slijepog miša i umrlo u roku od 48 sati nakon simptoma hemoragične groznice.
Već dugo postoji zabrinutost da bolesti prelaze sa životinja na ljude na mjestima gdje se meso divljih životinja koristi u ishrani. Broj takvih epidemija u Africi porastao je za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji, saopštila je SZO 2022. godine.
Nakon što je druga epidemija trenutne misteriozne bolesti počela u gradu Bomate 9. februara, uzorci iz 13 slučajeva poslati su na testiranje u Nacionalni institut za biomedicinska istraživanja u glavnom gradu Konga, Kinšasi, saopštila je SZO.
Svi uzorci su bili negativni na ebolu ili druge uobičajene bolesti hemoragične groznice kao što je Marburg, a neki su bili pozitivni na malariju.
Prošle godine je utvrđeno da je još jedna misteriozna bolest slična gripu koja je ubila desetine ljudi u drugom dijelu Konga vjerovatno malarija, navodi AP.

SZO: Nepoznata bolest usmrtila više od 50 ljudi u Kongu, umirali za 48 sati od prvih simptoma

Najmanje 700 ljudi poginulo je od nedjelje u sukobima u Gomi, najvećem gradu u Kongu, saopštile su Ujedinjene nacije.
Stefan Dižarik, portparol UN, rekao je da je 2.800 ljudi povrijeđeno dok su pobunjenici M23, koje podržava Ruanda, zauzeli prijestonicu pokrajine Sjeverni Kivu, javlja BBC.
- Demonstranti su 28. januara napali zgrade nekoliko ambasada u Kinšasi, glavnom gradu Demokratske Republike Kongo, među kojima Francuske i Ruande, osuđujući miješanje tih zemalja u sukobe na istoku Konga. Napadnute su i ambasade Ruande, Belgije, Sjedinjenih Američkih Država- prenose mediji.
Demonstranti su protestovali zbog napredovanja pobunjenika grupe M23 koje podržava Ruanda i njihovog upada u grad Gomu na istoku Konga zahvaćenom sukobima.
Pobunjenici grupe M23 su među oko 100 oružanih grupa koje se bore za kontrolu u toj oblasti bogatoj rudom.
Snage Konga bore se protiv pobunjenika koje podržava Ruanda i zaposjeli su ključni istočni grad Gomu u velikoj eskalaciji građanskog rata koji traje decenijama.
Goma je regionalni trgovinski i humanitarni centar gdje su stotine hiljada od više od šest miliona ljudi izbjeglica iz rata u istočnom Kongu uz međuetničke tenzije koje su dovele do jedne od najvećih humanitarnih kriza na svijetu.
- Pobunjenici grupe M23 su privremeno zauzeli Gomu 2012. godine prije nego što su bili primorani da se povuku pod međunarodnim pritiskom, i ponovo su se pojavili krajem 2021. godine sa rastućom podrškom Ruande, smatraju Vlada Konga i stručnjaci Ujedinjenih nacija. Ruanda negira da im pruža podršku-kazali su iz UN-a.
Uz UN, nekoliko država, među kojima SAD, Velika Britanija i Francuska, osudilo je Ruandu zbog napredovanja pobunjenika. Ruanda s druge strane okrivljuje Kongo za eskalaciju, navodeći da kongoanske vlasti nijesu poštovale prethodne mirovne sporazume.

Najmanje 700 ljudi poginulo u Kongu

Borci koje podržava Ruanda približili su se u nedjelju Gomi, najvećem gradu u istočnom Kongu, primoravši hiljade civila da pobjegnu i prizemljili letove sa lokalnog aerodroma dok se vladine snage bore da spriječe pobunjenike da zauzmu grad.
Pobunjenički pokret M23 je ovog mjeseca brzo napredovao u istočnim pograničnim područjima Demokratske Republike Kongo, bogatim mineralima, ali sukobima, što izaziva strah da bi se borbe mogle preliti u regionalni rat.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija trebalo je da se sastane dan ranije nego što je planirano u nedjelju kako bi razgovarali o krizi, rekle su diplomate nakon što su ubijena tri mirovnjaka UN – dva Južnoafrikanca i jedan Urugvajac.
Sedam drugih južnoafričkih vojnika i tri iz Malavija koji su služili u odvojenoj južnoafričkoj misiji takođe su ubijeni ove nedjelje, saopštile su južnoafričke vlasti i vlasti UN.
Tri godine nakon svoje trenutne pobune, pobunjenici, za koje Ujedinjene nacije kažu da dobijaju podršku od susjedne Ruande, sada kontrolišu više teritorije Konga nego ikada ranije.
Kigali poriče da podržava grupu.
Borci M23 počeli su ranije ove nedjelje da se kreću na Gomu, glavni grad provincije Sjeverni Kivu i dom za oko milion ljudi, i obećali su da će zauzeti grad.
Pucnjava i artiljerijska vatra se mogla čuti na periferiji grada u nedjelju, što je dovelo do panike u nekim oblastima, rekli su stanovnici.
Do sredine popodneva, pobunjenici su se približavali aerodromu Goma, rekla su dva vladina vojnika.
- Mi smo na aerodromu Goma i čekamo napadače koji su udaljeni dva ili tri kilometra odavde - rekao je jedan od vojnika Rojtersu.
Drugi vojni izvor iz Konga, koji je tražio da ostane neimenovan, rekao je da se vladine snage "čvrsto drže".
Zvaničnici na aerodromu rekli su da letovi više ne rade. UN su u nedjelju poručile osoblju u Gomi da ne idu na aerodrom i da ostanu zaštićene.
<h2>Humanitarna kriza</h2>
Istočni Kongo je i dalje zgarište pobunjeničkih zona i milicijskih feuda nakon dva uzastopna regionalna rata proistekla iz genocida u Ruandi 1994. godine.
Dobro obučeni i profesionalno naoružani, vojnici grupe M23 – najnovijeg u dugom nizu pobunjeničkih pokreta predvođenih Tutsima – kažu da žele da zaštite etničku populaciju Tutsija u Kongu.
Vlada Konga, međutim, kaže da su pobunjenici zastupnici ekspanzionističkih ambicija Kigalija u regionu, što je optužba koju vlada Ruande poriče.
Kongo je prekinuo sve diplomatske odnose sa Ruandom usred ovonedjeljne pobunjeničke ofanzive.
Vojska Konga saopštila je u subotu da su snajperisti Ruande odgovorni za ubistvo vojnog guvernera Sjevernog Kivua na liniji fronta dan ranije.
Portparol vlade Ruande nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Humanitarne agencije su zabrinute zbog uticaja sukoba na civile, upozoravajući da će borbe produbiti ono što je već jedna od najgorih humanitarnih kriza na svijetu.
Nekoliko stotina hiljada ljudi bilo je prinuđeno da pobjegne iz više zona borbi otkako je najnovija ofanziva M23 počela oko Gome 23. januara, navodi se u saopštenju kancelarije humanitarnog koordinatora UN.
- Nekoliko lokacija na periferiji Gome, u kojima se nalazilo više od 300.000 raseljenih, potpuno je ispražnjeno u roku od nekoliko sati - navodi se u saopštenju.
Eskalacija nasilja primorala je Svjetski program za hranu da privremeno zaustavi operacije u vanrednim situacijama, rekao je izvršni direktor u objavi na društvenim mrežama u nedjelju.

Pobunjenici u Kongu u ofanzivi na istoku zemlje, hiljade civila u izbjeglištvu

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da je njegova zemlja spremna pružiti svu potrebnu podršku za rješavanje spora između Ruande i Demokratske Republike Kongo, ako obje strane to žele, javlja Anadolija.
- Mi, kao Turska, spremni smo pružiti svu potrebnu podršku za rješavanje ovog pitanja, što bi doprinijelo stabilnosti i miru u regionu Velikih jezera, ako obje strane to žele - poručio je Erdogan nakon sastanka s predsjednikom Ruande Paulom Kagameom u Ankari.
Kongo optužuje susJednu Ruandu da podržava pobunjeničku grupu M23 koja je pokrenula pobunu na istoku Konga 2022. godine. Ruanda odbacuje te optužbe.
Erdogan i Kagame su prisustvovali i ceremoniji potpisivanja četiri bilateralna sporazuma o saradnji Turske i Ruande.
RIJeč je o sporazumima o saradnji između Agencije za radiodifuziju Ruande (RBA) i Turske radio i televizijske korporacije (TRT), o saradnji u istragama nesreća, o saradnji u oblasti medija i komunikacija te o saradnji između Direkcije odbrambene industrije Turske i Ministarstva odbrane Ruande.

Erdogan: Turska spremna da podrži rješavanje spora između Ruande i DR Kongo

Vlasti u Kongu su danas počeli vakcinaciju stanovništva protiv majmunskih boginja, skoro dva mjeseca nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila epidemiju koja je zahvatila nekoliko afričkih zemalja.
Gotovo 265.000 doza vakcina koje su Kongu donirale Evropska unija i SAD poslate su u grad Goma na istoku u provinciji Sjeverni Kivu, gdje su bolnice i zdravstveni radnici preopterećeni u nastojanju da obuzdaju novi i vjerovatno zarazniji soj virusa.
Kongo, sa oko 30.000 zabilježenih slučajeva majmunskih boginja i 859 smrtnih slučajeva, čini više od 80 odsto broja svih slučajeva i 99 odsto svih smrtnih slučajeva prijavljenih u Africi ove godine. U svih 26 provincija te zemlje zabilježeni su slučajevi zaraze.
Iako je većina infekcija majumunskih boginja kao i smrtnih slučajeva zabilježenih u Kongu kod djece mlađe od 15 godina, doze koje su namijenjene samo odraslima i davaće se rizičnoj populaciji i radnicima na prvoj liniji, rekao je ove nedjelje ministar zdravlja Rodžer Kamba.
Najmanje tri miliona doza vakcine odobrene za upotrebu kod djece očekuje se da stignu iz Japana u narednim danima, rekao je Kamba.
Virus majmunskih boginja prvi put je otkriven 1958. godine kada su naučnici otkrili bolest sličnu boginjama kod majmuna.
Virus pripada istoj porodici kao i velike boginje, ali uzrokuje blaže simptome poput temperature, drhtavice i bolova u tijelu. Ljudi s težim slučajevima mogu razviti izrasline na licu, rukama, prsima i genitalijama.
Donedavno je većina slučajeva bila zabilježena u srednjoj i zapadnoj Africi kod ljudi koji su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim životinjama.
Međutim, 2022. godine je potvrđeno da se virus širi i seksualnim putem što je izazvalo epidemiju. u više od 70 zemalja širom svijeta.

U Kongu počela vakcinacija protiv majmunskih boginja

Ukrajinska vlada smijenila je guvernera oblasti Sumi Volodimira Artijuka, izjavio je danas u parlamentu u Kijevu predstavnik Vlade Taras Melničuk, pošto je u nedjelju u ruskom raketnom napadu u Sumiju poginulo 35 osoba, dok je oko 120 ranjeno, pišu tamošnji mediji.
Artijuk je tog dana u Sumiju planirao svečanu dodjelu nagrada pripadnicima vojske.
Gradonačelnik Konotopa Artem Semenikin je izjavio da je Artijuk nesvjesno stvorio uslove za ruski napad, navode mediji.
Semenikin je ocijenio da je Artijukova namera da preda nagrade pripadnicima 117. brigade predstavljala nepotreban rizik za civilno stanovništvo i vojnike.
Artijuk je rekao da je proslava bila planirana, ali je odbacio odgovornost za njeno iniciranje.
Predstavnici lokalnih vlasti oblasti Sumi su u ponedeljak izrazili nepoverenje Artijuku, navode onlajn novine Kijev Indipendent.

Nakon smrtonosnog ruskog napada: Smijenjen guverner ukrajinske oblasti Sumi

Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić boravio je u radnoj posjeti Milanskoj skali (Teatro alla Scala), gdje je o mogućnostima saradnje razgovarao s generalnim i umjetničkim direktorom tog prestižnog svjetskog teatra Fortunatom Ortombinom, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
U otvorenom i prijateljskom razgovoru Subotić i Ortombina izrazili su spremnost za dalje razgovore o uspostavljanju odnosa dva teatra koji bi u prvom redu rezultirali gostovanjem Milanske skale u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Nacionalni teatar Crne Gore, kao buduće članice Evropske unije, snažno je posvećen razvoju i unapređenju odnosa i saradnje s najprestižnijim evropskim i svjetskim institucijama, kojima u prvom redu pripada Milanska skala - rekao je Subotić.
Sastanku je prisustvovala muzička urednica Crnogorskog narodnog pozorišta Ivana Čanović.&nbsp;
Teatar Milanska skala jedan je od najpoznatijih i najprestižnijih svjetskih operskih teatara, otvoren 1778. godine. Tokom istorije, bio je domaćin premijera brojnih slavnih opera, uključujući djela Verdija, Pučinija i Rosinija. Poznat je po izuzetnoj akustici, raskošnom enterijeru i visokom standardu izvođenja. Danas, osim opere, u Milanskoj skali izvode se i baleti i koncerti, a uz teatar funkcioniše i poznata muzička akademija za obuku mladih umjetnika. 2028. godine Milanska skala obilježiće dva i po vijeka postojanja.

CNP-Milanska skala: Otvorene mogućnosti za saradnju

Turistička organizacija Herceg Novi i Uprava lokalnih javnih priohoda kreću sa naplatom izletničke takse.
- Na osnovu odluke Skupštine opštine Herceg Novi o uvođenju izletničke takse, sa početkom ljetnje turističke sezone počeće naplata za posjetu turističkog lokaliteta Stari grad - napominju iz Turističke organizacije.
Izletnička taksa utvrđena je za svakog posjetioca koji u okviru organizovanih grupa turista posjećuje lokalitet Stari grad, u iznosu od jedan euro.
Ukrcaj i iskrcaj grupa turista obavljaće se na tri lokacije: autobusko stajalište kod cvjećare na Dubravi, dolazni peron na glavnoj autobuskoj stanici i autobusko stajalište kod "Tonsatija".
U skladu sa zakonskim odredbama, prihod od izletničke takse isključivo je prihod Turističke organizacije Herceg Novi, nad čijim prikupljanjem i plaćanjem nadzor obavlja Uprava lokalnih javnih prihoda.
Naplatu izletničke takse obavlja turistička agencija, drugo pravno lice ili preduzetnik koji je registrovan za obavljanje turističke djelatnosti uz obavezu da naplaćeni iznos izletničke takse uplati Turističkoj organizaciji.
Uplata izletničke takse biće na žiro račun broj 510-9063208-98, otvoren kod CKB banke A.D. Podgorica i na žiro račun broj 520-9063208-36 otvoren kod Hipotekarne banke A.D. Podgorica.
Od 1. januara2026. godine uplata će biti isključivo na navedeni račun kod Hipotekarne banke A.D. Podgorica.

Herceg Novi: Počinje naplata izletničke takse za posjetu Starom gradu

Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za sprovođenje mira (PIC) naglasili su čvrstu podršku međunarodne zajednice suverenitetu, teritorijalnom integritetu te ustavnom i pravnom poretku Bosne i Hercegovine, te njenom kontinuiranom napretku ka evropskim i evroatlantskim integracijama.
Ovo je saopšteno nakon sjednice koja je održana u Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice 15. aprila.
Povod njihovog okupljanja u Potočarima je, kako se navodi, obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Ambasadorima su predstavljeni planovi za obilježavanje godišnjice genocida.
- Održavanjem sastanka u Potočarima, ovom jedinstvenom mjestu sjećanja, još jednom potvrđujemo opredijeljenost međunarodne zajednice za pružanje podrške Opštem okvirnom sporazumu za mir i postignućima ostvarenim tokom tri decenije njegove provedbe. Memorijalni centar u Potočarima je državna institucija od izuzetne važnosti, s jasno definisanim mandatom da čuva sjećanje na Srebrenicu, te da kroz obrazovanje, prepoznavanje i pomirenje doprinosi prevenciji bilo kakvog nasilja zasnovanog na etničkoj pripadnosti - rekao je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit.
On je rekao kako "nikada više građani Bosne i Hercegovine ne smiju postati žrtve mržnje, podstrekivanja ili nasilja zbog svog porijekla, vjerske ili etničke pripadnosti".
Uoči sjednice, ambasadori Vijeća za sprovođenje mira su položili cvijeće u memorijalnom kompleksu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOHR_BiH%2Fstatus%2F1912085712142213162%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1912085712142213162%7Ctwgr%5E50fde2147383157231c4193f0ffb6b55798c2f15%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine u Srebrenici više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka. Za genocid i druge zločine u srebreničkom regionu, osuđeno je više od 50 osoba na oko 700 godina zatvora.
Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni ratni predsjednik RS-a i glavni komandant Vojske RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Predstavnici međunarodne zajednice iz Potočara ponovili opredijeljenost suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: kongo