Grupa od 23 člana američkog Kongresa predstavila je prijedlog zakona kojim bi se zabranila upotreba federalnih sredstava za eventualnu američku invaziju zemlje članice NATO-a, uključujući i radnje zvaničnika u tome pravcu.
Prijedlog zakona pod nazivom "No Funds for NATO Invasion Act" podnesen je u Zastupničkom domu američkog Kongresa. Tekst dokumenta objavio je republikanski kongresmen Don Bejkon, jedan od koautora. Na nacrtu je radila dvostranačka grupa od 23 kongresmena, među kojima su, pored Bejkona, i demokrati Bil Kiting, Steni Hojer i Brendan Bojl
U zajedničkoj izjavi navodi se da "No Funds for NATO Invasion Act" jasno šalje poruku njihovim saveznicima i partnerima, kao i svijetu, da je invazija na teritoriju saveznika Sjedinjenih Američkih Država neprihvatljiva.
Kongresmeni poručuju da bi administracija američkog predsjednika Donalda Trampa trebalo obustaviti provokativnu retoriku i zajedno sa saveznicima u NATO-u početi rješavati stvarne prijetnje.
Nacrt predviđa dvije ključne zabrane. Prva je da nijedan dolar iz federalnog budžeta SAD-a ne može biti iskorišten za invaziju na državu članicu NATO-a ili teritoriju zaštićenu članom 5 Sjevernoatlantskog ugovora. Druga zabrana odnosi se na to da nijedan američki zvaničnik ili državni službenik ne smije poduzimati radnje usmjerene ka takvoj invaziji.
Ovim zakonom inicijatori žele postaviti pravni "sigurnosni ventil" koji bi spriječio administraciju SAD-a da bez direktnog odobrenja Kongresa donosi jednostrane vojne odluke protiv saveznika. Inicijativa dolazi u jeku izjava Donalda Trampa o mogućem priključenju Grenlanda Sjedinjenim Američkim Državama. Američki predsjednik izrazio je zabrinutost zbog prisustva ruskih i kineskih snaga u Arktiku, te Grenland opisao kao strateški važnu teritoriju.
Istovremeno, čelnici vodećih evropskih zemalja objavili su zajedničku izjavu kojom potvrđuju suverenitet Danske i status Grenlanda kao autonomne teritorije. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva vodi razgovore s evropskim saveznicima o mogućem slanju vojnog kontingenta na Grenland.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kongres predlaže zabranu finansiranja mogućeg američkog napada na zemlje članice NATO-a

Zastupnik Demokratske stranke u Predstavničkom domu američkog Kongresa Šri Tanedar je u srijedu najavio da planira podnijeti inicijativu za opoziv sekretara odbrane SAD-a Pita Hegseta.
Ova inicijativa se fokusira na dva skandala koja trenutno potresaju Pentagon: Novi izvještaj o Signalgateu, skandalu s curenjem tajnih informacija na nezaštićenom čatu, te optužbe za napada na preživjele osobe na venecuelanskom brodu koji je navodno prenosio drogu.
Međutim, Tanedar bi mogao imati problema da dobije podršku za svoj prijedlog čak i unutar vlastite stranke. Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakim Džefris već je odbacio izvodljivost pokušaja opoziva Hegseta.
Tanedar će u četvrtak ujutro predstaviti svoju inicijativu za opoziv tokom skupa na Union Station u Vašingtonu, saopštila je njegova kancelarija u saopštenju.
Članci će Hegseta optužiti za "ubistvo i zavjeru za ubistvo, te nepažljivo i nezakonito rukovanje klasifikovanim informacijama", navodi se u obavještenju.
Džefris, upitan na konferenciji za medije u ponedjeljak o mogućnosti opoziva Hegseta, odbacio je tu ideju.
- Republikanci nikada neće dozvoliti da se inicijativa za opoziv iznese pred Predstavničkim domom i mi to znamo. Donald Tramp im neće dozvoliti - rekao je Džefris.
Opoziv je ove godine bio izvor značajnih unutrašnjih podjela među demokratama. Baza stranke je snažno pritiskala za to, ali zakonodavci smatraju da je manevar proceduralno beznadežan i politički rizičan.
- Dok Tanedar pokušava da osvoji poene kod svoje baze kako bi se zaštitio od političkih protivnika, ministar Hegset će nastaviti štititi domovinu. Ovo je samo još jedna farsa u pokušaju da se američka javnost odvrati od velikih uspjeha koje smo postigli ovdje u Ministarstvu rata - rekao je portparol Pentagona Kingsli Vilson, referišući na promijenjeno ime ovog ministarstva.
Demokrati u Predstavničkom domu i pomoćnici lidera koji su razgovarali s Axiosom uglavnom su odbacili ovaj potez.
Spoljne grupe će podržati ovu inicijativu, predvidio je stariji zakonodavac, ali neko kome ljudi vjeruju će morati sprovesti pravi proces ako se to dogodi.
- Radi to zbog medija i dobiće njihovu pažnju - rekao je o potezu demokratskog zastupnika.
Tanedar je u prošlosti bio oštro kritikovan od svojih kolega zbog svojih ponovljenih pokušaja da opozove Trampa.

Demokrata pokreće opoziv Pita Hegseta, kontroverznog Trampovog ministra, zbog dva velika skandala

Oba doma Kongresa složila su se da nalože američkom Ministarstvu pravde da objavi dosijee o Džefriju Epstinu, finansijeru seksualnih prijestupnika.
Predstavnički dom je ubjedljivo odobrio mjeru sa 427 glasova za i jednim protiv, a Senat ju je jednoglasno ubrzao bez formalnog glasanja.
Ovi potezi dolaze samo nekoliko dana nakon što je predsjednik Donald Tramp promijenio svoj stav i pozvao Kongres da glasa za objavljivanje dokumenata nakon javnog otpora mnogih njegovih pristalica.
Prošle sedmice, Tramp i njegove veze s Epstinom ponovo su gurnute u na naslovne strane nakon što je objavljeno više od 20.000 stranica dokumenat, od kojih neki spominju predsjednika. Bijela kuća je negirala bilo kakvu nezakonitost.
Republikanac Klej Higins iz Louizijane bio je jedini prigovor u Predstavničkom domu, navodeći zabrinutost zbog "povređivanja nevinih ljudi" zbog objavljivanja informacija.
Trampov preokret od napada na one na Kapitolu koji su željeli objavljivanje dosijea do izjave da "nema šta skrivati" iznenadio je neke u Vašingtonu.
Republikansko kongresno rukovodstvo bilo je zatečeno nakon što je proteklih nekoliko sedmica uskladilo svoju poruku s predsjednikovom i protivilo se oslobađanju.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson je više puta nazvao pritisak za objavljivanje Epstinovih dosijea "demokratskom prevarom".
Iz Senata će biti upućen na predsjednikov sto, gdje se očekuje da će ga on potpisati i stupiti na snagu.
Za objavljivanje dosijea nije bilo potrebno glasanje u Kongresu jer je Tramp mogao sam narediti objavljivanje.
Prijedlog zakona zahtijeva od državne tužiteljice Pem Bondi da objavi "sve neklasificikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale" vezane za Epstina i njegovu saučesnicu Gilejn Maksvel najkasnije 30 dana nakon što zakon bude donesen.
Ti materijali uključuju internu komunikaciju Ministarstva pravosuđa, zapisnike letova i osobe i subjekte povezane s Epstinom.
Ali zakon takođe daje Bondiju ovlaštenje da uskrati informacije koje bi ugrozile bilo kakvu aktivnu saveznu istragu ili identificirale bilo koje žrtve.
Epstin je pronađen je mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji u Njujorku 2019. godine, a mrtvozornik je utvrdio da se radi o samoubistvu.
Pritvoren je pod optužbom za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, nakon što je prethodno 2008. godine bio osuđen za podsticanje maloljetnice na prostituciju.
Tokom dvije krivične istrage protiv Epstina prikupljene su hiljade dokumenata, uključujući transkripte intervjua sa žrtvama i svjedocima.

Kongres odobrio objavljivanje Epstinovih dokumenata, ostalo je još Tramp da potpiše

Gradonačelnik grada Čamplina u američkoj Minesoti izjavio je da su dvoje državnih zastupnika, zajedno sa svojim supružnicima, upucani u svojim domovima u subotu ujutro, javlja američka agencija Asošijejted pres.
Ubijena je kogresmenka iz Demokratske stranke Melisa Hortman te njen muž, a upucani su senator Džon Hofman, takođe član Demokratske stranke, te njegova supruga.&nbsp;
Informacije je potvrdio gradonačelnik Rajan Sabas.
Hortman i njen suprug upucani su u Bruklin Parku, dok su Hofman i njegova supruga upucani u Čamplinu.
Osoba upoznata sa slučajem rekla je za Associated Press da istražitelji vjeruju da se osumnjičeni možda predstavljao kao policajac.&nbsp;
Izvor je rekao da inspektori još rade na utvrđivanju motiva napada te da su i dalje u ranoj fazi istrage.
Guverner Minesote Tim Volc rekao je da je napad bio isplaniran.
Hofman, demokrat, prvi put je izabran 2012. godine. Vodi Hoffman Strategic Advisors, konsultantsku firmu.&nbsp;
Hortman je bila demokratska liderka Predstavničkog doma američkog Kongresa i bivša predsjednica ovog tijela.

SAD: Ubijena kongresmenka i njen muž, ranjeni senator i njegova supruga

Dvojica vođa nezapamćenog upada u Kongres u januaru 2021. godine danas su puštena iz zatvora, nakon što ih je predsjednik Doland Tramp pomilovao neposredno nakon što je u ponedjeljak položio zakletvu.
Enrike Tario je bio vođa ekstremno desničarske grupe „Ponosni momci“ i osuđen je na 22 godine zatvora, a njegova porodica je saopštila da je jutros pušten.
Tario je dobio potpuno pomilovanje, dok je Stjuartu Roudsu, osnivaču „Čuvara zakletve“, Tramp umanjio kaznu, tako da je i on danas oslobođen iz federalnog zatvora, prenosi BiBiSi (BBC).
Tario i Rouds predvodili su svoje grupa prilikom napada na Kapitol, nadajući se da će Trampa, koji je izgubio izbore od Džoa Bajdena, zadržati u Bijeloj kući. Ni jedan ni drugi nisu ušli u zgradu, ali su sve vrijeme bili u kontaktu sa članovima svojih grupa koji su ušli u Kongres.

Vođe upada u Kongres SAD 2021. godine puštene iz zatvora

Američki Kongres je u ponedjeljak zvanično potvrdio pobjedu republikanca Donalda Trampa na izborima u novembru, otvorivši put da položi zakletvu 20. januara.
Potvrda izbornih rezultata u 50 država i okrugu Kolumbija obavljena je na kratkoj, formalnoj ceremoniji tokom zajedničke sjednice Predstavničkog doma i Senata. Sjednicom je predsjedavala Kamala Haris, koja kao potpredsjednica SAD predsjedava Senatom. Haris je na izborima u novembru izgubila od Trampa.
Ritual koji se održava svake četiri godine bio je u oštroj suprotnosti s prethodnom ovjerom pobjede na predsjedničkim izborima, 6. januara 2021. kada je gomila Trampovih pristalica upala na Kapitol u neuspjelom pokušaju da blokira potvrdu pobjede Džoa Bajdena u novembru 2020.
Tramp i dalje tvrdi da je njegov poraz 2020. rezultat široko rasprostranjene prevare, i upozoravao je tokom kampanje prošle godine da gaji slične zabrinutosti sve dok nije porazio Haris na glasanju 5. novembra.
- Kongres ovjerava našu veliku izbornu pobjedu danas – veliki trenutak u istoriji - naveo je Tramp na svojoj društvenoj mreži "Truth Social".
Zajednička sjednica Kongresa je održana iako se zimska oluja nadvila nad glavnim gradom SAD, otežavajući putovanja.
Kongres je ovjerio da je Tramp osvojio glasove 312 elektora, a Haris 226.
Republikanci su u novembru takođe osvojili većinu u Senatu i zadržali tijesnu prednost u Predstavničkom domu, što će Trampu omogući podršku u Kongresu koja mu je potrebna za sprovođenje plana za smanjenja poreza i suzbijanja imigracije.
Demokrate nisu pokušale da blokiraju potvrdu Trampove pobjede.
- Moramo da obnovimo našu posvećenost očuvanju američke demokratije. Kao izabrani lideri, naša lojalnost mora biti prvo i uvijek Ustavu. Ovdje smo da poštujemo volju naroda i vladavinu zakona - navela je prethodno druga po rangu članica Demokratske partije u Predstavničkom doma Ketrin Klark&nbsp;
Obezbjeđenje unutar i izvan Kapitola bilo je pojačano u pripremi za formalnu ovjeru rezultata izbora i očekuje se da tako biti do Trampovog polaganja zakletve.
Tramp je rekao da planira da pomiluje neke od više od 1.500 optuženih za učešće u napadu na Kapitol 6. januara 2021, kada su se sukobili s policijom, probijajući se kroz prozore i vrata i skandirajući: "Objesite Majka Pensa", tadašnjeg Trampovog potpredsjednika, u neuspjelom pokušaju da spriječe Kongres da potvrdi Bajdenovu pobjedu.
Kao rezultat tog nasilja, Kongres je krajem 2022. usvojio zakon kojim se jačaju zaštitne ograde kako bi se osiguralo da se proces ovjere rezultata izbora sprovodi na zakonit način.

Kongres SAD formalno ovjerio Trampovu pobjedu na izborima u novembru

Tel Aviv će zatražiti od Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (MSP), javljaju lokalni mediji u ponedjeljak, prenosi Anadolija.
Kako prenosi izraelski portal „Walla“, u povjerljivom dokumentu Ministarstva spoljnih poslova Izraela navodi se da izraelski zvaničnici žele da članovi Kongresa SAD-a upozore Južnu Afriku da će biti ozbiljnih posljedica u slučaju nastavka postupka protiv Tel Aviva.
Portal je citirao izraelske zvaničnike koji su rekli da se nadaju da će nova vlada u Južnoj Africi nakon izbora u maju imati drugačiji pristup Izraelu i ratu u Pojasu Gaze.
Južna Afrika ima rok do 28. oktobra da iznese pred Međunarodni sud pravde svoje razloge za nastavak postupka protiv Izraela zbog njegovih navodnih kršenja Konvencije o genocidu tokom rata u Gazi.
Južna Afrika je u decembru prošle godine pokrenula tužbu za genocid protiv Izraela pred MSP, optužujući Tel Aviv da je prekršio konvenciju iz 1948. godine tokom rata u Pojasu Gaze.
U izraelskom ratu u Pojasu Gaze, koji traje više od 11 mjeseci, ubijeno je skoro 41.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece.

Izraelski mediji: Izrael će tražiti od Kongresa SAD-a da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu

Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Danas se širom svijeta obilježava Dan bezbjednog interneta (Safer Internet Day), međunarodna inicijativa posvećena promociji sigurnijeg, odgovornijeg i kvalitetnijeg korišćenja interneta, sa posebnim fokusom na djecu i mlade.
Iako digitalno okruženje nudi brojne mogućnosti za učenje, komunikaciju i razvoj, dostupni podaci ukazuju na ozbiljne rizike i izazove koji zahtijevaju sistemski odgovor kroz edukaciju i saradnju svih relevantnih društvenih aktera.
Prema istraživanjima o digitalnim navikama djece u Crnoj Gori, čak 91 odsto djece uzrasta od 9 do 17 godina koristi internet, dok ga 87 odsto koristi svakodnevno. Profil na društvenim mrežama ima 72 odsto djece, pri čemu dio njih javno dijeli lične podatke. Trećina djece navodi da ne zna kako da promijeni postavke privatnosti ili zaštiti svoje podatke na mreži, dok je 38 odsto izjavilo da je tokom prethodne godine imalo najmanje jedno neprijatno iskustvo na internetu, poput uznemiravanja, neželjenog sadržaja ili poruka. Dodatno zabrinjava podatak da se oko polovine djece ne osjeća sigurno u online okruženju.
Slični trendovi bilježe se i na globalnom nivou, gdje se mladi korisnici interneta sve češće suočavaju sa cyberbullyingom, neprimjerenim sadržajima i zloupotrebom ličnih podataka. Ovi pokazatelji jasno ukazuju na potrebu za snažnijim i koordinisanim pristupom koji uključuje obrazovni sistem, razvoj digitalne pismenosti, ali i aktivniju ulogu roditelja, nastavnika i institucija.
Statistika potvrđuje da intenzivno korišćenje interneta nije praćeno adekvatnim znanjem o digitalnoj bezbjednosti, što dodatno povećava ranjivost djece u online prostoru. Nedovoljna informisanost o rizicima i zaštitnim mehanizmima, kao i ograničena podrška odraslih, čine djecu posebno izloženom potencijalnim zloupotrebama.
Dan bezbjednog interneta predstavlja važnu priliku da se ukaže na prisutne rizike, promovišu konkretne mjere zaštite djece u digitalnom okruženju, te unaprijedi edukacija mladih, roditelja i nastavnika o odgovornom i bezbjednom korišćenju savremenih tehnologija.

Dan bezbjednog interneta: Djeca u Crnoj Gori sve prisutnija online, ali nedovoljno zaštićena

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara", prenosi Mond.
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da će se pregovori o Grenlandu održati "u narednih nekoliko mjeseci", kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.
On je u razgovoru sa novinarima u Jermeniji izjavio da SAD treba da "dobiju neku korist" od ulaganja u bezbjednost Arktika.
Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da "nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika", prenosi Guardian.
- Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktik - &nbsp;naveo je američki potpresjednik.
Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da "imaju neku korist od toga".

Tag: kongres-sad