Konstitutivna sjednica Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore biće održana 4. novembra u 14 sati, dan nakon održavanja konsultativnog saslušanja ministra zdravlja Vojislava Šimuna, ministra finansija Novice Vukovića, direktora Montefarma Aleksandra Bogavca i direktora FZO Vuka Kadića na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
Ovo saslušanje se održava na temu „Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova“.
Kako je saopšteno iz FZO, predložene tačke dnevnog reda Konstitutivne sjednice su verifikacija mandata predsjednika i članova Upravnog odbora Fonda i predlaganje i izbor zamjenika UO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Konstitutivna sjednica Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje 4. novembra

Nenad Rašić, predsjednik stranke Za slobodu, pravdu i opstanak, izabran je za potpredsjednika Skupštine Kosova iz redova srpske zajednice, piše Danas.
Time je poslije gotovo pola godine završena konstitutivna sjednica devetog saziva, prenosi Kossev.
Za Nenada Rašića glasao je 71 poslanik, devet je bilo protiv, a 24 uzdržana.
Njegova stranka ima samo jedan mandat dok ostalih devet, prema Ustavu Kosova, pripada Srpskoj listi, čiji kandidati nisu prethodno dobili dovoljan broj glasova za ovu funkciju.
- Od danas, Skupština Republike Kosova je potpuno konstituisana - rekao je Dimalj Baša, predsjednik kosovske skupštine iz Pokreta Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija.
Time je, kako kaže, ispunjena i obaveza prema Ustavnom sudu, koji je prije samo dva dana dao rok od 12 dana da se okonča konstituisanje.
Međutim, Srpska lista ima pravo na žalbu, čime bi se ponovio scenario – privremene mjere Ustavnog suda, a potom nova procedura i mogućnost novih izbora, koji bi mogli i da se čak spoje i sa predsjedničkim.
Rašić je jedan od pet potpredsjednika Skupštine Kosova.
Aljbuljena Hadžiju iz Pokreta Samoopredjeljenje, Fljora Čitaku iz Demokratske partije Kosova i Kujtim Šalja iz Demokratskog saveza Kosova izabrani su u avgustu.
Za potpredsjednicu iz redova drugih manjinskih naroda tada je izabrana Emilija Redžepi.
U avgustu, šest mjeseci poslije održavanja izbora i isto toliko duge institucionalne krize, izabran je i predsjednik kosovske skupštine na rekordnom 57. zasijedanju.
Poslanicima su prije nekoliko mjeseci potvrđeni mandati, ali je višemjesečni izbor prvog čovjeka parlamenta nedjeljama kočio proces kako bi skupština bila formalno konstituisana.
Na sjednici 26. avgusta izabran je Dimalj Baša, poslanik Pokreta Samoopredeljenje Aljbina Kurtija, sa 73 glasa za i 30 poslanika protiv.
Dobio je glasove i Demokratske partije Kosova (PDK), iako su pojedini poslanici unaprijed izjavili da ga „ne smatraju kompetentnim“, prenosi Kossev.
Podržali su i ga i pojedini poslanici stranke Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja.
Prema pisanju medija, među onima koji su bili protiv su Demokratski savez Kosova (LDK), Srpska lista i Nisma Fatmira Ljimaja.
Baša je četvrti predloženi kandidat Samoopredjeljenja za predsjednika skupštine, pošto podršku većine nisu dobile Aljbuljena Hadžiju, Donika Gervala i Hekuran Murati.
U prvom obraćanju u Skupštini, Baša je pozvao Srbiju, za koju je rekao da ima „pretenzije na teritoriji njihove zemlje“, da prizna Kosovo.
- Pozivam na demokratizovanu Srbiju, koja priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, na dobrosusjedske odnose koje gradimo, da razmišljamo o izgradnji generacija sa međusobnim poštovanjem i tolerancijom, a ne sa mržnjom i sukobima - rekao je on, prenosi Kosovo onlajn.
<h2>Kako je tekla saga?</h2>
Sjednice skupštine su zakazivane i prekidane nedjeljama.
Ustav, pa i zakoni su mnogo loše napisani i njima nisu predviđene situacije poput ove, objasnio je ranije Ognjen Gogić, politikolog iz Kosovske Mitrovice.
- To je pravna praznina. Nedorečenost i nepotpunosti su, između ostalog, dovele do ovakve situacije - kaže on za BBC na srpskom.
Najvišim pravnim aktom Kosova propisano je da predsjednika skupštine predlaže stranka sa najviše glasova na izborima, što nigdje drugdje nije ustanovljeno kao odredba, ukazuje Gogić.
Navodi primjer Srbije, gdje se skupština konstituiše potvrdom mandata dvije trećine poslanika.
<h2>Politički inat</h2>
Ova pravna saga imala je i drugu stranu medalje – političku.
Po osvajanju najvećeg broja glasova na februarskim parlamentarnim izborima, Kurti je najavio da će sa prethodnim koalicionim partnerima napraviti vladu.
Ali bez konstituisane skupštine, ne može ni da se napravi vlada.
Kurtijev plan remetilo i to što veće opozicione stranke ne žele u koaliciju sa njim.
U opoziciji su ostale Demokratska partija Kosova (PDK) sa 24 mandata, Demokratski savez Kosova (LDK) sa 20 i Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja sa osam poslanika.
Manjine imaju po 10 zagarantovanih mjesta – 10 srpski predstavnici i 10 ostali – Bošnjaci, Turci, Romi, Aškalije, Egipćani.
Srpskoj listi, bliskoj vlastima u Beogradu, pripalo je devet, a jedan mandat osvojio je Nenad Rašić, nekadašnji ministar u Kurtijevoj vladi.
- Niko iz opozicije nije rekao da hoće da formira vladu i da hoće predsjednika skupštine. Mogli su da ponude Kurtiju kandidata, ali nisu. Niko i neće sa Kurtijem, opozicija nije zadovoljna rezultatima i hoće nove izbore - ukazuje Gogić.
Poslanici opozicionih partija optuživali su Kurtija da namjerno sabotira formiranje skupštine.
- Igra oko neformiranja Skupštine Kosova postala je sramotna, ne samo za izabrane poslanike, već i za državu Kosovo. Sjednice koje se ponavljaju svakih 48 sati, bez bilo kakve odluke, postale su simbol naše državne nezrelosti - poručio je ranije Ramuš Haradinaj, lider Alijanse za budućnost Kosova (AAK).
Poslije jedne od prethodnih sjednica skupštine, Kurti je pismom pozvao predsednika LDK na koaliciju, što je Ljumir Abdidžiku odbio i predložio prelaznu vladu, ujedinjenje i dogovor svih albanskih stranaka zastupljenih u parlamentu.
Kurti je odbacio ovaj prijedlog, a nije odustao od ekskluzivnog prava predlaganja predsjedavajuće parlamenta, što je opozicija tražila.

Skupština Kosova konačno konstituisana, potpredsjednik iz srpske zajednice

Suljo Mustafić i u naredne četiri godine biće na čelu Bošnjačkog vijeća, odlučeno je na konstitutivnoj sjednici u Rožajama petog saziva Bošnjačkog vijeća, na kojoj su verifikovani mandati novim vijećnicima i izabran predsjednik krovne institucije bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.
- Suljo Mustafić, profesor književnosti i jezika, dosadašnji predsjednik Bošnjačkog vijeća, obnašaće tu funkciju i u narednom četvorogodišnjem mandatu. Mustafića je za tu funkciju predložilo više vijećnika zbog, kako je navedeno, dosadašnjeg zapaženog zalaganja u sferi afirmacije identiteta Bošnjaka - saopšteno je iz Bošnjačkog vijeća.
Mustafić se u uvodnom obraćanju zahvalio vijećnicima na podršci i najavio brojne aktivnosti koje će, kako je istakao, predstavljati kontinuitet rada na polju realizacije programa koji ističu bogatu kulturnu i društvenu baštinu bošnjačkog naroda.
Mustafić je kazao i da je neophodno snažnije institucionalno djelovanje u pravcu daljeg uključivanja Bošnjaka u sve društvene tokove u zajedničkoj domovini, te da će Bošnjačko vijeće i u narednim godinama biti važan činilac u domenu isticanja bogatstva različitosti koje Crnu Goru čini jedinstvenom.
On je dodao i da je ponosan na rad prethodnog saziva Vijeća a posebno na saradnju koja je u ostvarena u domenu regionalnog povezivanja sa nacionalnim vijećima i ustanovljavanju regionalnog Matičnog društva bošnjačkih vijeća.
Novi saziv Bošnjačkog vijeća broji 52 vijećnika – 26 iz redova državnih i lokalnih funkcionera i 26 izabranih na elektorskoj skupštini koja je protekle sedmice održana u Rožajama.
Bošnjačko vijeće je, kako navode, najveće predstavničko tijelo Bošnjaka u Crnoj Gori a čine ga ugledni članovi zajednice koji dolaze iz različitih društveno – političkih sfera.
Članovi novog saziva Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori su: Suljo Mustafić, Ervin Ibrahimović, Mirsad Rastoder, Kenana Strujić Harbić, Ernad Suljević, Alen Balić, Sanel Balić, Rahman Husović, Almir Avdić, Samir Agović, Mehmed Adrovic, Amer Smailović, Nihad Canović, Mirsad Azemović, Damir Gutić, Admir Šahmanović, Maida Gorčević, Selma Omerović, Jasmin Ćorović, Mirsad Nurković, Ermin Čindrak, Seid Hadžić, Armen Šehović, Elvir Zvrko, Edina Dešić, Admir Adrović, Almir Muratović, Edvin Bektešević, Naida Nišić, Rifat Agović, Dženisa Mujević, Miralem Bektešević, Mirsad Džudžević, Šefket Alilovic, Mirela Mulić, Mirsada Bošnjak, Amel Durutlić, Irfan Redžepagić, Dženana Kuč, Mevludin Dizdarević, Sulejman Kujević, Nedžib Ibrišimović, Maida Kurtagić, Mirela Ljaić, Haris Zejnelagić, Mersid Ćorović, Muradif Grbović, Alija Kujović, Elmir Kurtagić, Elvir Ramčić, Alen Suljević i Haris Šahman.

Mustafić ostaje na čelu Bošnjačkog vijeća: Ostajemo važan činilac u isticanju bogatstva različitosti koje Crnu Goru čini jedinstvenom

Snažnija podrška sudstvu, jačanje kapaciteta Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kao i Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), te osnaživanje radnih grupa za pregovaračka poglavlja 23 i 24, uz precizno definisanje rokova za sprovođenje reformi iz evropske agende, doprinijeće ispunjavanju uslova za članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine, poruka je konstitutivne sjednice Savjeta za vladavinu prava.
Na sjednici Savjeta, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju mr Momo Koprivica, razmatrani su mehanizmi prevazilaženja prepreka za unapređenje stanja vladavine prava.
Poseban značaj dat je izradi akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, budući da oni sadrže ključne obaveze za unapređenje stanja u ovoj važnoj oblasti. S tim u vezi, naglašen je značaj preciznog definisanja obaveza i postavljanja realnih rokova, uzimajući u obzir opredjeljenje Vlade da se sve obaveze iz evropske agende ispune do kraja 2026. godine, kako bi Crna Gora do 2028. godine postala punopravna članica Evropske unije.
- Posebno je bilo riječi o potrebi jačanja kadrovskih i administativnih kapaciteta u izvšnoj i sudskog grani vlasti, s posebnim fokusom na stvaranje boljih uslova za rad u pravosuđu. Članovi Savjeta su se saglasili da se pitanja nedostatka sudija kao i snaženja prostornih kapaciteta sudstva i državnog tužilaštva moraju prioritetno rješavati, budući se ova pitanja reflektuju na cjelokupnu pravnu sigurnost u zemlji. S tim u vezi, formulisan je set konkretnih preporuka i zaduženja nadležnim organima u pogledu unapređenja uslova rada institucija, prije svega Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja, kao i Agencije za sprječavanje korupcije - saopšteno je iz Vlade.
Predsjednik Savjeta je izrazio očekivanje odgovornog postupanja i potpune posvećenosti svih članova Savjeta ispunjenju zavrnih mjerila u poglavljima 23 i 24. Najavio je da će se Savjet sastajati, po pravilu, jednom mjesečno kako bi se obezbijedio adekvatan nadzor i praćenje realizacije obaveza u oblasti vladavine prava.
- Tokom sjednice je naglašena i potreba sistemskog usklađivanja s GRECO preporukama u oblasti borbe protiv korupcije, a dat je i osvrt na ostale aktuelnosti iz pregovaračkog procesa, kao što su potreba upodobljavanja sastava pregovaračkih radnih grupa za poglavlja 23 i 24 i izrada Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2025-2026. - navedeno je u saopštenju Vlade.
Na sjednici je usvojen Poslovnik o radu Savjeta, a utvrđeni su i osnovni pravci u pogledu metodologije predstojećeg rada ovog tijela.
Zamjenica predsjednika Savjeta je ministarka evropskih poslova, a članovi su predsjednica Vrhovnog suda, predsjednik Sudskog savjeta, vrhovni državni tužilac, glavni specijalni tužilac, direktor Agencije za spečavanje korupcije, kao i ministri pravde, unutrašnjih poslova, ljudskih i manjinskih prava, &nbsp;direktor Uprave policije, glavni pregovarač, pregovarač za klaster I i šefovi pregovaračkih grupa za poglavlja 23 i 24.&nbsp;
Član Savjeta je i jedan predstavnik NVO sektora. Savjet za vladavinu prava biće motor ubrzanja ispunjenja završnih mjerila iz poglavlja 23 i 24, koja su od presudnog značaja za okončanje pristupnih pregovora sa EU.&nbsp;
&nbsp;

Savjet za vladavinu prava: Precizno definisati rokove u cilju ispunjavanja uslova za članstvo u EU do 2028. godine

Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada, na kojoj će biti verifikovani mandati odbornicima, biće održana danas sa početkom u 11 sati.
Na dnevnom redu sjednice je i izbor predsjednika lokalnog parlamenta, ali za tu funkciju još nije predložen nijedan kandidat.
Odbornici imaju rok da se do 28. decembra dogovore o novom predsjedniku Skupštine Glavnog grada.
Prema rezultatima lokalnih izbora koji su održani 29. septembra, u novom sazivu parlamenta Demokratska partija socijalista (DPS) imaće 19 odbornika, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrate 14, a koalicija Za budućnost Podgorice 13.
Lista „Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović” osvojila je šest mandata, Evropski savez tri i Stranka evropskog progresa i Pokret Preokret po dva mandata.

Danas konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada

Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada, na kojoj će biti verifikovani mandati odbornicima, biće održana sjutra. 
 
Na dnevnom redu sjednice je i izbor predsjednika lokalnog parlamenta, ali za tu funkciju još nije predložen nijedan kandidat. 
 
Odbornici imaju rok da se do 28. decembra dogovore o novom predsjedniku Skupštine Glavnog grada. 
 
Prema rezultatima lokalnih izbora koji su održani 29. septembra, u novom sazivu parlamenta Demokratska partija socijalista imaće 19 odbornika, koalicija Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore 14, a koalicija Za budućnost Podgorice 13. 
 
Lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović” osvojila je šest mandata, Evropski savez tri i Stranka evropskog progresa i Pokret Preokret po dva mandata. 
 
Sjednica Skupštine Glavnog grada počeće u 11 sati.

Sjutra konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada

Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Glavnog grada biće održana 28. novembra, potvrđeno je Gradskoj TV u lokalnom parlamentu.&nbsp;
Kako saznaje podgorički lokalni emiter, na sjednici je planirano da se verifikuju mandati novim odbornicima, nakon čega će sjednica najvjerovatnije biti prekinuta.
Odbornici imaju rok da se do 28. decembra dogovore o novom predsjedniku Skupštine Glavnog grada.
Iako je rok za održavanje konstitutivne sjednice bio 5. decembar, na kolegijumu je dogovoreno da se lokalni parlament konstituiše ranije, kako bi se do 28. decembra izabrao predsjednik, a potom i izglasao budžet grad i time izbjeglo privremeno finansiranje koje bi u mnogim gradskim preduzećima izazvalo probleme u funkcionisanju.
Ukoliko se partije do 28. decembra ne dogovore o formiranju vlasti, Podgoričane očekuju još jedni izbori.

Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada 28. novembra

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje nalaze se na terenu i u stalnoj su komunikaciji sa mještanima Žabljaka Crnojevića, usljed povećanog vodostaja i praćenja trenutne situacije.
Kako je saopštio komandir Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje Miloš Ćećanović, situacija je pod kontrolom. Sjeverni vjetar u ovom momentu ima povoljan uticaj, jer doprinosi da se voda ne izlije u stambene i druge objekte na području Rijeke Crnojevića.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje nastaviće sa kontinuiranim praćenjem stanja na terenu i preduzimanjem svih neophodnih mjera u cilju zaštite ljudi i imovine, zaključuje se u saopštenju.

Pripadnici cetinjske Službe u pripravnosti zbog povećanog vodostaja

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić obišao je danas područja Skadarskog jezera koja su pogođena povećanjem vodostaja usljed obilnih padavina, kako bi se neposredno upoznao sa stanjem na terenu i mjerama koje se preduzimaju radi zaštite ljudi i životne sredine.
Tokom obilaska, Služba zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero, koja dežura 24 časa, informisala je ministra da je situacija trenutno pod kontrolom, navode iz Ministarstva. Prema podacima Službe, oko tridesetak objekata nalazi se u zoni povećanog rizika, ali u ovom trenutku nema potrebe za evakuacijom stanovništva.
- Ekipe su stalno prisutne na terenu i redovno obilaze najugroženija područja, kako bi imale potpuni uvid u stanje. Građanima je i dalje na raspolaganju dežurni kontakt-telefon za prijavu eventualnih problema- ističe se u saopštenju.
Služba je ukazala i na to da je u ovakvim okolnostima dodatna radna snaga uvijek potrebna, posebno u slučaju daljeg pogoršanja vremenskih uslova.
Ministar Ćulafić je naveo da Nacionalni parkovi i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, nad kojima Ministarstvo vrši nadzor, redovno dostavljaju izvještaje o stanju na terenu i informišu, te da su njihove službe u punoj pripravnosti.
- Od samog starta redovno pratimo situaciju, u kontaktu sam i sa ministrom unutrašnjih poslova, kao i sa Ministarstvom životne sredine Albanije. Na terenu sam se, i u razgovoru sa mještanima, uvjerio da zaštitari Nacionalnog parka rade odgovorno i profesionalno. Čuli smo da je situacija danas bolja, ali uprkos tome ostajemo u punoj pripravnosti kako bi, kao i do sada, reagovali na vrijeme- kazao je ministar Ćulafić.

Ćulafić obišao poplavljena područja na Skadarskom jezeru: Situacija danas bolja, ostajemo u pripravnosti

Danska premijerka Mete Frederiksen potvrdila je danas da će se ministar vanjskih poslova Danske Lars Leke Rasmunsen naredne sedmice sastati sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, kako bi razgovarali o statusu Grenlanda.
Sastanak je dogovoren u trenutku pojačanih nastojanja Sjedinjenih Američkih Država da ojačaju svoj uticaj nad ovim prostranim arktičkim ostrvom, navodi njemačka novinska agencija DPA. Tačna lokacija i vrijeme susreta još nijesu saopšteni.
- Nalazimo se na raskršću- izjavila je Frederiksen tokom stranačke konferencije, prenosi danska novinska agencija Ricau.
Američki državni sekretar Marko Rubio ranije je potvrdio da planira razgovore sa danskim zvaničnicima, nakon što su Danska i Grenland zvanično zatražili sastanak. Grenland ima manje od 57.000 stanovnika, oko četiri petine njegove teritorije prekriveno je ledom, a iako uživa široku autonomiju, formalno je dio Kraljevine Danske, članice NATO-a.
Američki predsjednik Donald Tramp posljednjih dana ponovo je izrazio svoju dugogodišnju želju da Sjedinjene Američke Države „posjeduju“ Grenland. Njegova administracija nije isključila ni mogućnost upotrebe vojne sile kako bi preuzela kontrolu nad ostrvom, pozivajući se na bezbjednosne interese, kao i na, kako navode, rastuću prijetnju Kine i Rusije u regionu.
Kao odgovor na takve poruke, premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi prijetnje savezniku unutar NATO-a značile ozbiljno narušavanje temelja savezništva, poručivši da u tom slučaju „sve staje“.

Danska i SAD o Grenlandu: Frederiksen potvrdila sastanak Rasmunsena i Rubija

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće sjutra sa Mađarskom u drugom kolu A grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.
Obje selekcije na startu šampionata ostvarile su ubjedljive pobjede.
Crna Gora je savladala Maltu 21:12, dok je Mađarska nadigrala Francusku 15:7.
Crnogorski vaterpolisti izgubili su posljednjih devet međusobnih duela, a posljednju pobjedu protiv Mađarske ostvarili su u finalu Svjetske lige 2018. godine.
Duel u Beogradskoj areni počeće u 15 sati i 15 minuta.
U drugom meču te grupe i, u 12 sati i 45 minuta, sastaće se Malta i Francuska.&nbsp;

Tag: konstitutivna-sjednica