<p>Tokom vikenda, u periodu od 30. maja do 1. juna 2025. godine, saobraćajna policija širom Crne Gore lišila je slobode ukupno 64 vozača. U tom periodu registrovano je 47 saobraćajnih nezgoda, u kojima su četiri osobe zadobile teške, a 12 osoba lake tjelesne povrede.</p>
<p>Najveći broj vozača uhapšen je zbog vožnje pod dejstvom alkohola – ukupno 42. Još 21 vozač lišen je slobode zbog upravljanja vozilom pod uticajem opojnih droga, dok je jedno lice uhapšeno zbog drugih težih prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja.</p>
<p>Najveći broj lišenja slobode evidentiran je u Podgorici – 14 vozača, zatim u Danilovgradu (9) i Kotoru (6).</p>
<p>Tokom kontrola, službenici policije izdali su 1.230 prekršajnih naloga, podnijeli 140 prekršajnih prijava i privremeno oduzeli 17 pari registarskih oznaka.</p>
<p>Policija podsjeća da je na snazi Naredba o privremenoj zabrani saobraćaja za teretna motorna vozila, autobuse i kampere na pojedinim dionicama puteva, u periodu od 9. maja do 15. septembra 2025. godine. Vozačima se savjetuje da se detaljno informišu o zabrani i poštuju propisana ograničenja.</p>
<p>Uprava policije nastavlja sa lokalnim i nacionalnim akcijama pojačane kontrole saobraćaja, posebno fokusiranim na motocikliste i mlade vozače. Iz te institucije apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju propise, redovno kontrolišu tehničku ispravnost svojih vozila i posjeduju svu neophodnu dokumentaciju i opremu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tokom vikenda lišena slobode 64 vozača

<p>Mirovni pregovori sa Ukrajinom, koje je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin, obuhvatiće i nacrt sporazuma između dvije zemlje iz 2022. od kog se bilo odustalo, kao i činjenicu da Rusija pod kontrolom drži gotovo petinu ukrajinske teritorije - objavio je danas Kremlj.<br/>
 <br/>
Putin je predložio održavanje direktnih pregovora sa Ukrajinom u Istanbulu, čiji je cilj postizanje trajnog mira i okončanje rata. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekavši da je Kijev spreman na razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na momentalni prekid vatre.</p>
<p>Nekoliko dana nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija i Ukrajina su započele razgovore u Bjelorusiji, koji su se kasnije preselili u Istanbul. Nacrt sporazuma (Istanbul Communique) dogovorenog u tom gradu, bio je postavljen kao okvir za moguće rešenje.</p>
<p>Razgovori su prekinuti te godine u maju, ali ruski zvaničnici tvrde da se rješenje može postići po uzoru na taj nacrt.</p>
<p>Stiv Vitkof, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, takođe je pomenuo nacrt iz 2022. godine kao mogući vodič do budućeg mira.</p>
<p>Savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov novinarima je, nakon Putinove jutrošnje izjave, kazao da će pregovori u obzir uzeti i nacrt koji je napušten 2022, kao i trenutnu situaciju na terenu.</p>
<p>Prema nacrtu, čiju su kopiju pročitali novinari Rojtersa, Ukrajina bi pristala na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodne bezbjednosne garancije od pet stalnih članica Savjeta bezbednosti UN: Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD, kao i drugih zemalja, uključujući Bjelorusiju, Kanadu, Njemačku, Izrael, Poljsku i Tursku.</p>
<p>Ukrajina je u suštini privremeno pristala na nenuklearnu neutralnost i da ne bude članica vojnog saveza NATO, u zamjenu za bezbjednosnu garanciju koja bi, u slučaju ruske invazije, obavezala SAD i njihove saveznike da se direktno bore protiv Rusije.</p>
<p>Pitanje teritorije, u nacrtu iz 2022. godine, bilo je sekundarno u odnosu na bezbjednosnu garanciju - koju su diplomate sa obje strane vidjele kao daleko najveću prepreku miru.</p>
<p>Ukrajina je, nakon invazije, željela da joj se garantuje bezbjednost, ali su SAD i njihovi saveznici bili oprezni da se ne uključe u eventualni budući rat sa Rusijom.</p>

Kremlj: Pregovori koje predlaže Putin uključuju činjenicu da Rusija kontroliše petinu Ukrajine

<p>Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ sinoć su, uz podršku Posebne jedinice policije, kontrolisali članove organizovane kriminalne grupe i operativno interesante osobe, saopšteno je iz Uprave policije.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250510130520_cf590c0a38129e632f01a83577f62a4d5e83853a51c85709c89512aca38ac862.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250510130520_cf590c0a38129e632f01a83577f62a4d5e83853a51c85709c89512aca38ac862" data-rendition-name="original" width="986" height="739" loading="lazy" alt="Pojačane kontrole"> </figure>  <p>Kontrole su vršene na području Budve.</p> <p>- Policija nastavlja sa pojačanim i koordiniranim aktivnostima, kako na primorju tako i u ostalim regijama, a radi održavanja stabilnog javnog reda i mira i sigurnosti svih građana - poručeno je iz Uprave policije.</p> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250510130520_0ff8a1108944813937a5530ba42ba5972b716d242f6d304665dfdcfe88c28c80.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250510130520_0ff8a1108944813937a5530ba42ba5972b716d242f6d304665dfdcfe88c28c80" data-rendition-name="original" width="907" height="680" loading="lazy" alt="Pojačane kontrole"> </figure>  <p>&nbsp;</p>

FOTO: Policija u Budvi kontrolisala članove OKG i operativno interesantne osobe

<p>Evropska unija će povećati carinsku kontrolu robe koju platforme e-trgovine, kao što su Temu i Shein, direktno isporučuju potrošačima u EU jer nastoji da osigura poštenu konkurenciju i bezbjednost proizvoda, navodi se u nacrtu odluke u koju je Rojters imao uvid.</p>
<p>Direktiva Evropske komisije, za koju se očekuje da će biti objavljena u srijedu, imala bi uticaj na sve prodavce e-trgovine izvan Unije.</p>
<p>Ovi trgovci su nadvladavali lokalne konkurente ekstremno niskim cijenama proizvoda nastalim u Kini, dodaje Rojters.</p>
<p>Oni su imali i koristi od zakona Evropske unije koji daje paketima vrijednim manje od 150 eura bescarinski status, što im, kako kritičari smatraju, omogućava nepravednu prednost. Odjeća, na primjer, obično podleže uvoznim taksama od 12 odsto za ulazak u EU.</p>
<p>Evropska komisija je najavila da će tokom carinske akcije širom Unije prioritetno biti kontrolirani proizvodi kupljeni preko interneta koji predstavljaju „ozbiljne bezbjednosne opasnosti i nose rizik nepoštovanja zakona“. Precizna lista proizvoda će biti utvrđena u dogovoru sa državama članicama.</p>
<p>Prema podacima Komisije, 91 odsto svih trgovinskih pošiljki, u vrijednosti ispod 150 eura, prošle godine stiglo je iz Kine. U EU je takvih pošiljki prošle godine bilo ukupno 4,6 milijardi, što je više nego dvostruko od broja pošiljki godinu ranije, prenosi Tanjug.</p>

EU će pooštriti kontrolu jeftinih proizvoda sa platformi Temu i Shein

<p>Donji dom Parlamenta Pakistana je danas izglasao sporan zakon koji državi daje sveobuhvatnu kontrolu društvenih mreža i predviđa slanje u zatvor korisnika tih mreža koji "šire dezinformacije".</p>
<p>Sindikati novinara i urednika medija su kritikovali novi „Zakon o sprečavanju elektronskog kriminala“ za koji kažu da je posljedica nastojanja Vlade da još više suzbije slobodu opozicionog govora.</p>
<p>Po novom zakonu će se formirati „Uprava za zaštitu društvenih medija i regulativu“, ovlašćena da na društvenim medijima smjesta blokira sadržaj koji bude smatrala „nezakonitim i uvredljivim“, kao što su kritikovanje sudija, Oružanih snaga, Parlamenta, lokalnih vlasti.</p>
<p>Pojedincima i organizacijama koje objavljuju takav sadržaj može biti i blokiran pristup društvenim mrežama.</p>
<p>Po novom zakonu društvene mreže moraju da se registruju kod tog novog „organa za zaštitu i regulisanje društvenih medija“, a one koji se ne pridržavaju biće zabranjene.</p>
<p>Zakon proglašava „širenje dezinformacija“ za krivično dkelo, uz kaznu od tri godine zatvora i novčanu od dva miliona rupija (6,870 eura).</p>
<p>Pakistanski mediji su posljednjih godina pod sve većom cenzurom, a društvena mreža Iks (X) je zabranjena godinu jer je tamo opozicija dobila veliku podršku.</p>

1250x600

1084x550

U Pakistanu kontrola nad društvenim mrežama, za prekršioce zatvor

<p>Tokom prethodnog vikenda na crnogorskim putevima evidentirano je 37 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri oosobe zadobile teške, a 13  lake tjelesne povrede.</p>
<p>U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 118 prekršajnih prijava, izdali 866 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 13 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.</p>
<p>Uhapšeno je 39 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja.</p>
<p>- Od tog broja njih 14 je lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, 18 vozača je lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, i sedam<b> </b>vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima - saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Od ukupnog broja, njih 22 je uhapšeno u Podgorici.</p>
<p>Iz Uprave policije napominju vozače da je do 1. aprila na snazi Naredba o vremenskom periodu i putu odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu, te da će u skladu sa tim službenici saobraćajne policije vršiti pojačane kontrole učesnika u saobraćaju u narednom periodu.</p>
<p>- Takođe, naglašavamo da će predmet pojačane kontrole saobraćaja u narednom periodu biti posjedovanje i upotreba pneumatika za zimsku upotrebu, naročito kod autobusa i teretnih motornih vozila, a tokom praznika će biti sprovedene planske represivne aktivnosti pojačane kontrole saobraćaja sa težištem na kontrolu prisustva alkohola i nedozvoljenih psihoaktivnih supstanci kao i sankcionisanja neodgovornih učesnika u saobraćaju. Presretači će takođe intenzivnije pokrivati najfrekventnije putne pravce, sa posebnim akcentom na pristupne puteve koji vode ka zimskim turističkim centrima i primorskim opštinama - navedeno je u saopštenju UP.</p>
<p>Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da strpljivom, odgovornom i opreznom vožnjom prilagođenom uslovima na putu, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju poštujući saobraćajne propise, kako bi doprinjeli bezbjednosti građana u predstojećim danima praznika.</p>

Za vikend uhapšeno 39 osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droga

<p>Službenici Uprave policije svakog decembra, odnosno januara, u cilju suzbijanja ilegalne prodaje i upotrebe pirotehničkih sredstva, sprovode više planskih preventivnih aktivnosti.</p>
<p>Kako bi se suzbile negativne pojave i posljedice vezane za nelagalnu prodaju i upotrebu pirotehničkih sredstava, službenici Uprave policije u saradnji sa Direktoratom za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, Upravom carina, nadležnim inspekcijskim službama - Poreske uprave i Uprave za inspekcijske poslove, kao i sa službenicima Komunalne policije i Komunalne inspekcije, u ovom periodu sprovode koordinisane aktivnosti.</p>
<p>- Dakle, sprovodi se obilazak lokacija poput tržnica, pijaca, i drugih objekata gdje se najčešće vrši nelegalna prodaja pirotehničkih sredstava - saopšteno je iz Uprave policije. </p>
<p>Takođe, u sklopu tih aktivnosti policijski službenici vrše kontinuirani obilazak i školskih dvorišta, u cilju preventivnog djelovanja na suzbijanju ove negativne pojave, a sve u cilju zaštite bezbjednosti i zdravlja građana.</p>
<p>- Apelujemo na građane, naročito na maloljetna lica, da se uzdrže od upotrebe pirotehničkih sredstava budući da u ne malom broju slučajeva upotrebe istih može doći do neželjenih posljedica poput ozbiljnog povrjeđivanja kako sebe tako i drugih lica - poručuju iz Uprave policije.</p>

Suzbijanje ilegalne prodaje i upotrebe pirotehničkih sredstva: Policija obilazi tržnica pijace, škole...

<p>Službenici Uprave carina, Odsjeka za suzbijanje krijumčarenja, su tokom posljednjih mjesec dana, izvršili više od 6.400 kontrola. Oduzeta je krijumčarena roba u vrijednosti od 185.000 eura, a izdati su prekršajni nalozi u vrijednosti od 65.000 eura, saoptšeno je iz Uprave carina.</p> <p>Kako je navedeno, krijumčarenu robu su činili tekstilni proizvodi, razne vrste akciznih roba, cigarete, žestoka alkoholna pića, telefoni i kamere za video nadzor.</p> <p>- Takođe, u tri slučaja zadržan je neprijavljeni novac od oko 1.000.000 eura, gdje se posebno ističe rezultat na graničnom prelazu Božaj gdje je pronađeno 950.000 eura, kojom prilikom je u saradnji sa službenicima SPO-a i FOJ-a procesuiran albanski državljanin - navedeno je u saopštenju Uprave carina.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214111240_244dc5083c01f62a35b204a42ec9b365ce44d05daa45109f01b9af153c24ef7b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214111240_244dc5083c01f62a35b204a42ec9b365ce44d05daa45109f01b9af153c24ef7b" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="oduzeti novac"> </figure>  <p><br/></p> <p>Samostalno i u saradnji sa drugim državnim organima podnešeno je osam krivičnih prijava.&nbsp;</p> <p>- Uprava carina će i u narednom periodu biti u potpunosti posvećena suzbijanju svih vidova sive ekonomije, što će direktno doprinijeti smanjenju štete po budžet Crne Gore - poručuju iz te institucije.</p>

Za mjesec oduzeta roba vrijedna 185.000 eura

<p>Nakon što Holandija od 9. decembra počne s ponovnom kontrolom pasoša na svojim granicama biće to osma država članica Evropske unije, odnosno deveta članica Šengena koja primjenjuje kontrolu svojih granica, prenosi Al Jazeera Balkans.</p>
<p>Naime, kontrolu prelaska svojih granica u Evropskoj uniji primjenjuju Austrija, Njemačka, Danska, Francuska, Švedska, Slovenija i Italija. Osim njih, kontrolu na svojim granicama vratila je privremeno i Norveška koja je članica Šengena.</p>
<p>Kao razloge ponovnog uvođenja kontrole na svojim granicama države članice EU-a, odnosno Šengena navele su visok nivo neregularnih migracija, krijumčarenje migranata i znatno povećane sekundarne migracijske tokove.</p>
<h2>Porast incidenata</h2>
<p>Među razlozima su i veliki i kumulativni pritisak na migracioni sistem, posebno za prihvat azilanata. Navodi se kao razlog i porast kriminalnih incidenata u prihvatnim centrima.</p>
<p>Novo uvođenje kontrole na granicama prema šengenskim pravilima ne može biti duže od šest mjeseci u kontinuitetu, pa države članice EU-a, odnosno Šengena odluke o prolongiranju donose svakih pola godine.</p>
<p>U skladu s tim, većina članica EU-a, odnosno Šengena, koje su vratile kontrole na svojim granicama učinile su to do prve polovine 2025. godine.</p>

Od decembra ponovo kontrole pasoša u devet članica Šengena

<p>Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača <b>Jovo Rabrenović</b> pozvao je Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da hitno reaguju i saopšte ima li na crnogorskom tržištu kukuruznog brašna iz Srbije koje je prije par dana Švajcarska povukla iz prodaje zbog visoke koncentracije aflatoksina - koje prekoračuju dozvoljene vrijednosti.</p>
<p>Ta informacija objavljena je 7. novembra na sajtu platforme evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF).</p>
<p>- Obzirom da su crnogorski potrošači najčešće opredijeljeni na kupovinu brašna porijeklom iz Srbije i da najveće učešće na crnogorskom tržištu čine različite vrste brašna od proizvođača iz Srbije neophodno je hitno saopštiti da li se na našem tržištu nalazi povučena vrsta brašna - konstatovao je Rabrenović uz poziv Upravi da izvrši kontrolu tržišta i o rezultatima sprovedene kontrole obavijesti javnost.</p>
<h2>Potencijalno ozbiljan rizik</h2>
<p>U izvještaju Evropskog sistema za brzo uzbunjivanje u trgovini hranom (RASFF) se navodi, da je u predmetnom kukuruznom brašnu prisutan aflatoksin (aflatoksin B1 – mikotoksini), što je utvrđeno zvaničnom kontrolom na tržištu.</p>
<p>- U sistemu je rizik po zdravlje ljudi označen kao „potencijalno ozbiljan“. Kako stoji na sajtu, razlog za to je prekoračeno prisustvo aflatoksina - mikotoksina. Navodi se da je u uzorku, primijećeno prisustvo micotoksina u količnama 11.4 µg/kg dok je dozvoljeno 2 µg/kg - istakao je Rabrenović.</p>
<p>Ovo, ukazuje, nije prvi put da Švajcarska povlači sa svog tržišta srpsko kukuruzno brašno jer je sličan primjer zabilježen i početkom jula kada je Švajcarska povukla s tržišta žuto i bijelo kukuruzno brašno, porijeklom iz Srbije zbog nedozvoljene količine mikotoksina fumonizim.</p>
<p>- Tada je otkriveno prisustvo mikotoksina fumonizim u većoj količini od dozvoljene: u bijelom brašnu bilo ga je 1388 µg/kg, a u žutom 1585 µg/kg, što predstavlja 38 odsto, odnosno 58 odsto više od dozvoljene količine - naveo je Rabrenović.</p>
<p>Aflatoksini, kako je rekao, predstavljaju grupu prirodnih toksičnih metaboličkih produkata gljivica Aspergilus Flavus, koja stvara toksine pod povoljnim uslovima vlage i toplote, razmnožavajući se primarno u biljnim kulturama, poput pšenice, kukuruza, soje, oraha, kikirikija, pistacija i drugog jezgrastog voća.</p>
<p>- Zbog specifičnog djelovanja, mikotoksine nazivaju još i „tihim ubicama“ i njihov negativni uticaj na ljudsko zdravlje i poljoprivredu su ogromni. Toksično djelovanje mikotoksina se razlikuje od ostalih toksikoza. Bolest je izazvana hranom i sezonskog je karaktera, nije infektivna. Djelovanje može biti akutno, hronično i specifično što zavisi od doze, vrste mikotoksina, dužine izlaganja i otpornosti organizma navodi se na sajtu Zavoda za javno zdravlje Subotica - naglasio je Rabrenović.</p>
<h2>Problem i krastavci i cimet</h2>
<p>On je podsjetio i da je početkom prošlog mjeseca RASFF objavo da krastavci iz Srbije predviđeni za tržište Hrvatske nijesu prešli granicu jer je u njima tada pronađen hlorpirifos, a tovar iz Srbije je označen kao potencijalno rizičan.</p>
<p>- Sličan problem se tokom oktobra ponovio kada su u cimetu porijelom iz Srbije u isporuci za EU tržište takođe detektovane nedozvoljene materije te je kao takav vraćen zemlji izvoznici - dodao je Rabrenović.</p>
<p>Na sajtu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore posljednje objavljeno saopštenje na ovu temu je, kaže, još iz februara, odnosno marta ove godine.</p>
<p>- I prosto je teško povjerovati da od tada do danas na našem tržištu nije bilo potencijalno rizične hrane ili proizvoda koji mogu biti kontaminirani različitim opasnim supstancama – ocijenio je Rabrenović.</p>
<h2>Neophodna komunikacija</h2>
<p>Evidentno je, ističe, da je iz aspekta zaštite potrošača i njihovog zdravlja neophodno da nadležna Uprava ima intezivniju komunikaciju sa javnošću i da redovno informiše potrošače o eventualnim problematičnim proizvodima na tržištu Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Zaista je i pored sve dobre volje, teško vjerovati da se na prostoru tržišta Evrope svakodnevno javlja o proizvodima koji se povlače sa tržišta jer su opasni po zdravlje ljudi a da na crnogorskom tržištu takvih problema nema. Zaključujem da ili naš sistem funkcioniše bolje od sistema država EU ili nam je sistem u potpunosti zakazao i ne sprovodi svoje obavezne aktivnosti - zaključio je nacionalni ekspert za zaštitu potrošača.</p>

Uprava za bezbjednost hrane da saopšti ima li na crnogorskom tržištu kukuruznog brašna iz Srbije sa visokom koncentracijom aflatoksina

<p>U noćašnjim ruskim napadima dronovima i artiljerijom na više oblasti u Ukrajini poginulo je najmanje četvoro ljudi, a 36 je ranjeno, javile su lokalne ukrajinske vlasti.</p>
<p>Najmanje dvoje ljudi je poginulo i dvoje je ranjeno u oblasti Sumi, jedna osoba je poginula u oblasti Herson i jedna u regionu Odese, dok je 27 ljudi ranjeno u oblasti Harkov, a pet u oblasti Dnjepopetrovsk, javili su guverneri i gradonačelnici pogođenih zona.</p>
<p>Ruski dronovi takođe su gađali glavni grad Kijev, kada su oštećene zgrade ali nije bilo nastradalih, napisao je na Telegramu gradonačelnik Vitalij Kličko.</p>
<p>Sa ruske strane rusko Ministarstvo odbrane objavilo je da je noćas presrelo 91 ukrajinski dron od kojih 20 u oblasti Belgorod, 14 u oblasti Kursk i osam u Moskovskoj oblasti.</p>
<p>Ruska vojska je u petak poslala više od 530 dronova i desetak raketa na Kijev, zbog čijih dejstava je poginulo najmanje dvoje ljudi. To je bio najmasovniji napad dronovima na Ukrajinu od početka sukoba u februaru 2022. godine, saopštile su lokalne vlasti.</p>

Ukrajinski zvaničnici: Najmanje četvoro poginulih, 36 ranjenih u ruskim napadima

<p>Prilaz psihijatrijskoj bolnici u Dobroti kao i čitav kompleks nema nikakvo obezbjeđenje. Bolnica iz sopstvenog budžeta plaća zaštitarsku agenciju koja obezbjeđuje sudsko odjeljenje sa tri-četiri čuvara u smjenama od 24 sata, koji nijesu dovoljno obučeni. Svako može da uđe i izađe, a osoblje bolnice to ne može da kontroliše. Na ulazu u kompleks nema nikakve rampe niti nas je iko pitao ko smo i đe idemo prije nego smo ušli u upravnu zgradu. Hladovina kruga bolnice služi kao parking.</p> <p>Ova ustanova, u kojoj boravi 250 osoba, često je pod lupom javnosti zbog brojnih ozbiljnih propusta, koji ugrožavaju bezbjednost ne samo pacijenata i osoblja nego i cijelog društva. Nedostatak kapaciteta, adekvatnog stručnog osoblja, obezbjeđenja - „stara“ su boljka ove bolnice.</p> <p>To potvrđuju sagovornici Pobjede, psihijatar i direktor ustanove Aleksandar Mačić, tehničko i medicinsko osoblje.</p> <p>Već na početku razgovora direktor bolnice iznosi frapantan podatak da na sudskom odjeljenju ima 21 krevet, a sudskih pacijenata ima oko 135!</p> <p>- Da, dobro ste čuli – oko 135, ponovio je Mačić i dodao da je kapacitet prepunjen i da oko 53 odsto pacijenata čine sudski pacijenti.</p> <p>Naime, od 230 kreveta u Dobroti 135 koriste sudski pacijenti, od čega je čak tridesetak osumnjičenih za ubistvo. Borave uglavnom u trokrevetnim sobama i odjeljenje je prenatrpano.</p> <p>Sa direktorom smo obišli sudsko odjeljenje, gdje nas je dočekao čuvar koji je otključao rešetke kako bismo ušli. Na hodniku je više pacijenata koji znatiželjno gledaju u nas, pitajući se ko smo i zbog čega smo došli.</p> <p>Borave u malim sobama, sa zbijenim krevetima, neokrečenim zidovima i starim namještajem.</p> <h2><b>PROBLEM BEZBJEDNOSTI</b></h2> <p>Kako nam je ispričao direktor Mačić, ustanova godišnje plaća agenciju 80.000 eura iz sopstvenog budžeta koji bi trebalo da služi za namještaj i ostale bolničke potrebe.</p> <p>Mačić je naveo da od Ministarstva zdravlja očekuju saglasnost za angažovanje ljudi koji bi obezbjeđivali krug ustanove.</p> <p>- Najbezbolnije rješenje je to, jer vi kad zaposlite čovjeka, vašeg radnika, vi ga možete i kazniti i nagraditi, otpustiti ga, a ovako ne možete ama baš ništa - problematizovao je Mačić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080728_bf4abae0981843048e891db32959bcb9ab2dcfdd1353e18e5558b602448400fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250707080728_bf4abae0981843048e891db32959bcb9ab2dcfdd1353e18e5558b602448400fa" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="OD 230 KREVETA U DOBROTI 135 KORISTE SUDSKI PACIJENTI: Pacijent kuva kafu u zajednickoj prostoriji na sudskom odjeljenju,"> <figcaption>OD 230 KREVETA U DOBROTI 135 KORISTE SUDSKI PACIJENTI: Pacijent kuva kafu u zajednickoj prostoriji na sudskom odjeljenju<span>(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Naglašava da zatvorska policija nije nadležna da obezbjeđuje sudsko odjeljenje i nada se da će sud to riješiti na neki drugi način. Poređenja radi kada u Klinički centar Crne Gore upute zatvorenika on dobija 24-časovni policijski nadzor.</p> <p>- Nema odjeljenja na kojem nema sudskih pacijenta, čak i u hroničnim odjeljenjima - istakao je on i negirao da među pacijentima postoje klanovi.</p> <p>Mačić ističe da imaju problem zbog velikog priliva pacijenata, i to ne samo sudskih.</p> <p>- Povećava se taj broj pacijenata što govori u prilog činjenici da fali nešto u sistemu zaštite mentalnog zdravlja u centrima za mentalno zdravlje koji ne mogu dovoljno dobro da liječe ljude sa psihozama. Otuda gdje je otvoreno manje odjeljenje, kao u Bijelom Polju, imamo manje prijema. Iz Nikšića sad imamo manje prijema. Trebalo bi razviti to, u više gradova napraviti manja odjeljenja i ojačati centre za mentalno zdravlje - smatra Mačić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080732_9c67364f876b4bfcbed51ce0ab66d7e018326c3e8773a2cfc5203b441eb18005.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250707080732_9c67364f876b4bfcbed51ce0ab66d7e018326c3e8773a2cfc5203b441eb18005" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KNJIGE PACIJENTIMA PUNO ZNAČE: Pacijent razgleda naslove u bolničkoj biblioteci,"> <figcaption>KNJIGE PACIJENTIMA PUNO ZNAČE: Pacijent razgleda naslove u bolničkoj biblioteci<span>(Photo: FOTO: Stevo Vasiljević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Naglašava da je riječ o ljudima koje oni moraju primiti po sili zakona i da je jedini način da dekompresuju bolnicu da otpuštaju ljude koji se bolje osjećaju.</p> <p>- Ako neko vidi drugo rješenje, neka predloži slobodno, navodi on.</p> <h2><b>ZLOUPOTREBE</b></h2> <p>Na upit da li ima zloupotrebe u boravku pacijenata na sudskom odjeljenju, Mačić odgovara potvrdno, ali priznaje da to nijesu samo zloupotrebe ustanove na čijem je čelu.</p> <p>- Uvijek ima toga, znate, ali pravni proces vode sudije, tužioci, vještaci, odbrana, a mi smo samo zadnja karika koja tu ispašta. Neka zakonska rješenja bi trebalo možda promijeniti da se neke stvari brže rješavaju. Trenutno imamo 250 pacijenata, a 230 kapaciteta, ukazao je direktor Specijalne bolnice za psihijatriju.</p> <p>Iz razgovora sa ljudima koji borave u ovoj ustanovi ne stiče se utisak da nešto fali, osim, kako kažu, kupanja na plaži.</p> <p>- Zadovoljni smo - kazao je jedan od njih.</p> <p>- E, samo kad bi nas direktor puštio da se okupamo, da odemo do plaže, to bi nam značilo, kazao je, dok se oko njega okupilo još nekoliko pacijenata.</p> <p>Drugi se uključuje u razgovor i direktoru ponavlja da bi toliko mogao „da im učini“. Priča o kupanju, izlascima, sukobima unutar ustanove, nedozvoljenim posjetama i bjekstvima aktuelna je prethodnih dana u medijima.</p> <h2><b>SUDSKO ODJELJENJE</b></h2> <p>U okviru kompleksa bolnice pacijenti su smješteni na muška i ženska akutna i hronična odjeljenja uz posebno sudsko odjeljenje u kojem leže osobe koje su, zbog teških krivičnih djela koja su počinili, iz UIKS-a upućeni na liječenje.</p> <p>- Otac mi je „opalio“ više godina zatvora, ja mnogo manje. Nadam se da ću brzo da izađem, imam porodicu i raduje me što ćemo ubrzo biti zajedno - ispričao je jedan od Pobjedinih sagovornika sa sudskog odjeljenja od kojeg smo pokušavali da saznamo informaciju više.</p> <p>Sad je postalo „moderno“ da se pod raznim okolnostima šalju na liječenje u ovu bolnicu, rekao je Mačić dok prilazimo grupi pacijenata koji se terete za najteža krivična djela: ubistva i pokušaje ubistva usljed teških psihičkih bolesti.</p> <p>Ističe da je najveći problem prepunjenost bolnice koja dovodi do lošijeg kvaliteta rada, manjka kadra, nedostatka muških tehničara i doktora.</p> <p>- Mi smo praktično prebačeni pod okrilje pravosudnog sistema, iako to nigdje ni u statutu ni u zakonu ne piše. Posljedica toga je da ne možemo adekvatno liječiti druge pacijente, jer oni zauzimaju njihove krevete iz kojih nikako da izađu, a sudski procesi su veoma spori - istakao je Mačić.</p> <p>Dok mi razgovaramo, stanovnici sudskog odjeljenja u grupi čekaju da im se obratimo.</p> <p>- Jeste li Vi sudija?- bilo je pitanje jednog od njih upućeno novinarki.</p> <p>Drugi, kojem je bilo jasno da u posjetu nije predstavnik sudske vlasti, već pokazuje interesovanje za razgovor i kaže nam da mu je jedino teško što ne viđa porodicu koliko bi htio.</p> <p>- Imam dijete i to mi je jedini problem, jer ne mogu da budem sa njim koliko želim - kazao je on.</p> <h2><b>Obilazak kompleksa</b></h2> <p>Pacijenti imaju kreativnu umjetničku radionicu u kojoj, između ostalog, prave autentične suvenire od gline ali i razne druge sadržaje koje distribuiraju u saradnji sa Turističkom organizacijom Kotora.</p> <p>Tamo smo upoznali nekoliko pacijentkinja koje su nas stidljivo posmatrale, pušile i pile kafu. U istoj zgradi je i biblioteka u kojoj uvijek ima mjesta za još knjiga koje, po njihovom svjedočenju, pacijentima puno znače. Jedan od njih kaže da je tek ovdje počeo ozbiljnije da čita i da najviše voli istorijske knjige iz kojih saznaje puno toga što i širi vidike. U nastavku objekta je dobro opremljena teretana u kojoj smo sreli dva pacijenta koja su naporno radila kardio trening, ne osvrćući se na nas.&nbsp;</p> <p>Jedan od njih, kada je završio sa treningom kazao nam je da je na liječenju zbog zavisnosti od alkohola, tvrdeći da je na dobrom putu da se oporavi. Ispričao je da je „čist“, da se uspješno oporavlja, oprašta od alkohola i izlazi.</p> <p>Sreli smo još nekoliko njih koji su nam isto rekli, ali nam je Mačićev osmijeh govorio više od riječi.</p> <p>- A što je bilo prošli put? - pitao ga je direktor.</p> <p>- To je bio posljednji put, direktore, neću više - odgovorio mu je.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080736_c9a5a30bbeeceaa970e53e04297aebccd6376df92e4c99e01520db6e0365cf28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250707080736_c9a5a30bbeeceaa970e53e04297aebccd6376df92e4c99e01520db6e0365cf28" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="PO ČITAVOM KOMPLEKSU PARKIRANA AUTA I MOTORI: Osoblje silazi niz stazu ispred sudskog odjeljenja,"> <figcaption>PO ČITAVOM KOMPLEKSU PARKIRANA AUTA I MOTORI: Osoblje silazi niz stazu ispred sudskog odjeljenja<span>(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</span></figcaption> </figure>  <p>I još jedan sagovornik tvrdio je da je vrijeme da ide kući, da ne treba da bude tu, jer se „skinuo“ sa droge.</p> <p>- A alkohol? - pitala ga je zaposlena u bolnici.</p> <p>- Pa dobro, moram nešto, više se ne drogiram, ali popijem ponekad, moram nešto - kazao je on.</p> <p>Nakon razgovora sa njim, prilazi i drugi, iz druge države, koji nam govori da je prošao čitav svijet, radio u inostranstvu, ali da je odlučio da se liječi u Dobroti. Donirao je novac za bolnicu, kako kaže, koliko je mogao.</p> <p>- Ovdje sam svega tri dana i baš sam zadovoljan, kazao je i pridružio se ostalima u sređivanju bašte, gdje se na nekoliko lokacija u grupama radilo na uljepšavanju dvorišta.</p> <p>Stepeništem (oko 15 stepenica) stigli smo do ženskog sudskog odjeljenja gdje smo zatekli mlađe osobe, mahom zavisnice.</p> <p>Razgovarali smo sa dvije cimerke. Rukovale su se s nama i poželjele nam dobrodošlicu.</p> <p>Jedna od njih koja se liječi od zavisnosti, a osuđena je za pokušaj ubistva, rekla nam je: „Nije ovdje tako loše kako se predstavlja u javnosti“.</p> <p>Pored nje, pričali smo i sa pacijentkinjom kojoj je određena mjera obaveznog liječenja zbog porodičnog nasilja.</p> <p>- Prvi put sam ovdje, kazala je ona, objašnjavajući nam da je došlo do zabune, nesporazuma u kući koji je okončan njenim dovođenjem u psihijatrijsku ustanovu.</p> <p>Sreli smo i tehničara koji ne krije ljubav prema svom poslu.</p> <p>- Ne, nije mi teško, niti je strašno raditi u ovim uslovima. Naravno, volio bih da su bolji i da su plate veće, ali svoj posao radim s ljubavlju i to osjećaju i znaju pacijenti - kazao je on.</p> <p>Dodaje da je u Specijalnoj bolnici zaposlena i njegova supruga.</p> <p>Na prostranom kompleksu pacijenti imaju i plastenik gdje uzgajaju biljke, kao i sportski teren gdje obično borave, kako nam je pojašnjeno, pacijenti zavisnici.</p> <p>Govoreći o ljudima koji nikada nijesu napuštali bolnicu, Mačić pojašnjava da su povremeno išli na neke vikende, ali su obično porodice te koje ih više ne prihvataju.</p> <p>Kaže da pacijente treba voziti širom Crne Gore na razna suđenja te da ih uglavnom voze oni, a imaju svega dva vozila.</p> <p>Pored toga, Mačić ističe da je paviljonski tip bolnice potpuno nepraktičan, sa mnogo stepeništa gdje se ne može nositi ni hrana, ni veš, jer neki pacijenti ne mogu da dolaze u restoran, i njima treba svakodnevno da se nosi hrana.</p> <p>- Ovo što vam pričam su stari problemi, ja sam ovo zatekao. Uslovi na psihijatriji su uvijek teški. Morate imati šireg društvenog sluha za sve okolnosti koje se dešavaju, počev od finansiranja zdravstva pa nadalje. Mogla se napraviti jedna gradska bolnica u Podgorici ili odjeljenje za psihijatriju, kao u Nikšiću što ima. Svi znaju naše probleme i svi su nudili pomoć ali ta pomoć ne stiže. Mi smo na to navikli - zaključuje Mačić.</p> <p>Nakon više sati boravka u Specijalnoj bolnici odlazimo bez odgovora na pitanje – ko će biti odgovoran za ponovno bjekstvo, prebijanje, nedozvoljene posjete i druge zloupotrebe boravka u ovakvoj instituciji?</p> <p>Loša obezbijeđenost objekata, neograđenost, manjak kadra ali i nedovoljna sredstava u budžetu za ulaganja, samo su dio problema koji idu naruku pacijentima sudskog odjeljenja. Zbog svega toga, krivicu nije realno tražiti isključivo u menadžmentu i osoblju bolnice čiji je osnovni zadatak briga o svim pacijentima kojih je, prema zvaničnim brojkama, mnogo više nego što su sami kapaciteti ustanove.</p> <p>A najrealnije stanje Dobrote pokazuje odgovor koji je Mačić dobio kada je objašnjavao da nema gdje pacijenta da smjesti, jer nema kreveta i pitao đe da ga smjesti.</p> <p>- Ne znam, vodi ga kući - ispričao nam je Mačić odgovor koji mu je saopšten.</p> <p>Možda rješenje stoji u izgradnji potpuno nove ustanove koja će zadovoljiti sve te kriterijume, ali u ovom momentu stoji jedna činjenica – da je pacijentima prilično jednostavno da pobjegnu iz bolnice. Država je izgleda zaboravila da Dobrota postoji.</p> <h2><b>Radne terapije</b></h2> <p>Pacijenti u sklopu liječenja imaju radnu terapiju, plastenike o kojima brinu, radionice, teretanu, sportske terene...</p> <p>- Sponzori nam mnogo pomažu, to jesu manja sredstva, ali kad se skupi sve, nešto imamo… Ja sam stanovišta da treba razmišljati o novoj, modernoj bolnici. Razlika između bolnice u Podgorici i ovoj ovdje je ta što se u glavnom gradu nalazi klinika i ona treba da se bavi naučnim radom ili da liječi mekše slučajeve - ocijenio je Mačić.</p> <p>Ističe da u Dobrotu dolaze i maloljetnici jer, kako objašnjava, nemaju gdje.</p> <p>- U više navrata sam se zbog toga žalio ombudsmanu. U Podgorici je napravljeno dječje odjeljenje koje nije zatvoreno i dovoljno obezbijeđeno, pa nije jasno čemu tačno služi. Mi trenutno nemamo maloljetnika u bolnici, godišnje ih bude četiri do šest - ustvrdio je on.</p> <h2><b>Najveći broj pacijenata iz Podgorice</b></h2> <p>Mačić pojašnjava da najveći broj pacijenata dolazi iz Podgorice, zato što je najveći grad i naglašava da nestrpljivo iščekuju završetak radova bolnice u Spužu, koja bi trebalo da funkcioniše u okviru UIKS-a.</p> <p>- Time bi se bolnica relaksirala, neka uzmu 50 pacijenata od 130, nama je dovoljno, zbog kreveta. Imamo i problem „podstanara“. To su ljudi koji tu borave 30-40 godina jer nemaju gdje - upozorava on.</p> <p>Problematizuje i to što pacijent i kada mu istekne zatvorska kazna i dalje ne može da ide sa odjeljenja, nego čekaju dozvolu suda za njegov izlazak.</p> <p>- Sud dakle treba da procijeni da li su oni za dalje liječenje ili nijesu, što je greška, nekad je to radila ovdje komisija. To nije vještačenje, mi treba da kažemo završeno je liječenje i obično su te kazne duže od prosjeka liječenja i tu imamo problem - ističe direktor Specijalne bolnice.</p> <h2><b>Napadi i bjekstva pritvorenika</b></h2> <p>Pritvorenik koji je bio smješten u Specijalnoj bolnici „Dobrota“ u Kotoru u ponedjeljak je vraćen u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, nakon što je napao drugog pacijenta.</p> <p>Prema našim saznanjima, do incidenta je došlo nakon obilaska ustanove koju smo posjetili kako bismo izvijestili o uslovima u kojima boravi 250 osoba.</p> <p>Direktor Mačić potvrdio je u četvrtak Pobjedi da je došlo do incidenta, prvo verbalnog sukoba, a zatim i do napada koji, kako kaže, nije bio tih razmjera da bi o tome obavještavali policiju.</p> <p>- Obavijestili smo zatvorsku policiju da dođe po njega jer su se stekli zakonski uslovi za to - kazao je Mačić.</p> <p>Odgovarajući na naše pitanje da li je naš dolazak u Specijalnu bolnicu izazvao, kako nam je nezvanično saopšteno, revolt kod tog pacijenta, Mačić je negirao.</p> <p>Dan je prije petnaestak dana objavio anonimno pismo iz Dobrote u kojem se tvrdi da nekoliko pripadnika jednog kotorskog klana nesmetano izlazi iz ustanove, obavlja nedozvoljene posjete, unosi se alkohol i narkotici.</p> <p>I Vijesti su objavile da dvostruki ubica Uroš Jegdić povremeno slobodno šeta državom, jer su mu odobravani slobodni dani, odnosno liječenje u kućnim uslovima.</p> <p><i><b>Autorke: Ana Raičković i Jovana Raičević</b></i></p>

Polovina pacijenata kriminalci, bolnički kompleks bez policijskog nadzora

<p>U društvenoj teoriji, studenti se prepoznaju kao društvena snaga tek šezdesetih godina 20. veka. Bilo je to u okvirima Nove ljevice i teoretičara kontrakulturnih pokreta. Naime, Nova ljevica bješe intelektualni pokret koji je inspirisao na akciju nebrojene mlade ljude, i naveo ih na misao da mogu promijeniti sami sebe i društvo u kojem žive. Rođen je iz revolta prema modernom univerzitetu i društvu, a doprinio je mobilisanju građana za pitanja kao što su građanska prava, siromaštvo, rat (u Vijetnamu), ženska prava. Individualne slobode i kulturna autentičnost postali su ciljevi političke akcije i inspirisali su ljude na pobunu protiv nepravde i nejednakosti, kao i na odbacivanje postojećeg sistema odnosa moći.</p>
<p>Ukoliko to djeluje nemoguće ili utopijski – utopijski su djelovale i američka Deklaracija o nezavisnosti (1776) i francuska Deklaracija o pravima čoveka i građanina (1789). Pa radikalnu, revolucionarnu i „utopijsku“ ideju o tome da su „Svi ljudi rođeni jednaki“ danas uzimamo zdravo za gotovo. Novi počeci nijesu teški u politici – oni su nemogući. Možemo se otresti nekih djelova prošlosti, ali ne svih. Upravo zato je jedan od slogana studentske pobune 1968. i glasio „Budimo realni – zahtijevajmo nemoguće“.</p>
<p>Dakle, Nova ljevica se pojavljuje pedesetih i šezdesetih u Zapadnoj Evropi i Sjedinjenim Državama kao reakcija na neuspjeh tradicionalnih marksističkih partija (Stara levica) i konzervativnog status quo u poslijeratnim društvima. Bio je to i raznoliki politički i intelektualni pokret koji je odbacivao i kapitalizam Zapada i komunizam Sovjetskog Saveza. Dok se Stara ljevica još uvijek fokusirala na industrijski rad, klasnu borbu i državnu kontrolu nad privredom, Nova ljevica je proširila svoja interesovanja i na građanska prava, feminizam, antikolonijalizam, antiratno djelovanje, lične slobode i kritiku kulture konzumerizma. I, umjesto na radnika u plavom kombinezonu, fokusirala se na – studente i mlade uopšte. Nova ljevica i studentski pokret su neodvojivi – Nova ljevica kao kritička teorijska paradigma ne bi postojala bez studentskih pokreta, a i studenti su bili pod zamašnim uticajem ovih ideja.</p>
<p>Lideri Nove ljevice mahom su bili univerzitetski profesori i/ili aktivisti: Herbert Markuze (SAD), Rejmond Vilijams (Velika Britanija), Žan-Pol Sartr i Danijel Kon-Bendit (Francuska), Jirgen Habermas i Rudi Dučke (Nemačka) itd, iako je u pitanju bila neformalna mreža, a ne čvrsta organizacija intelektualaca. Ipak, oni i drugi postali su svojevrsni „gurui“ studentskog pokreta ili „neocrvene revolucije“.</p>
<p>Na primer, Markuzeova knjiga „Čovek jedne dimenzije“ (1964) oštro je kritikovala razvijena industrijska društva i ponašanje tzv. „pristojnog čoveka“, inspirišući mnoge studente. Vođa Pokreta za slobodu govora na Berkliju, Mario Savio, bio je čuven po svom govoru u kojem poziva na otpor prema „mašineriji“ institucionalne moći. Mnogi drugi mislioci i aktivisti pozivali su na radničko i studentsko samoupravljanje, odnosno direktnu demokratiju. Dučke poziva na „dugi marš kroz institucije“ u smislu transformacije društva „iznutra“ a ne putem direktne revolucije. Zvuči li sve to poznato?</p>
<p>Studenti su bili i (p)ostali motor pokreta Nove ljevice. Za razliku od radničke klase, koja je prečesto vezana ekonomskom neizvesnošću ili sindikalnom disciplinom, studenti imaju relativnu slobodu, pristup idejama, i okupljaju se po univerzitetima u velikom broju. Upravo zato, kampusi (a ne fabrike) su prirodno mjesto za političko eksperimentisanje. Spomenuti Pokret za slobodu govora na Univerzitetu Berkli (1964) bio je okidač američke Nove ljevice, dok su studenti u Parizu bili ključni akteri generalnog štrajka koji je 1968. gotovo pokrenuo političku revoluciju u Francuskoj. Organizacije poput „Studenti za demokratsko društvo“ (1962) su iznele zahtjeve koji nijesu usko politički, već traže demokratskije, participativnije i humanije društvo.</p>
<p>Odnos između studenata i mislilaca Nove ljevice bio je vođen sledećim zajedničkim idealima: antiautoritarizam (odbacivanje i zapadnog tehnokratskog kapitalizma i sovjetskog komunizma), lične slobode (teme poput otuđenja, seksualnih sloboda i slobodnog kulturnog izražavanja), međunarodna solidarnost (antikolonijalizam), te feminizam i ekologizam.</p>
<p>Da li nas i ovo podsjeća na najnoviji studentski pokret u Srbiji? Studenti su Novoj ljevici dali energiju, vidljivost i radikalizam, iako je pretjerani fokus na „životne stilove“ i identitetske politike doveo do kritika da je Nova ljevica napustila klasnu politiku. Ipak, uticaj studentskog angažmana u okvirima Nove ljevice bio je ogroman, transformisao je univerzitetski život, i ostavio nasljeđe koje se vidi i danas – pa i u studentskoj pobuni u našoj Republici.</p>
<p>I zato, da li je studentski pokret u Srbiji „najnovija ljevica“? Antipartijska, antisistemska, sa elementima patriotizma (ako ne i nacionalizma), ali i ljevičarskim pozivima na jednakost, solidarnost, zborove građana i – ljubav? Hipici 21. stoljeća? Avangarda postradničke klase? Danas o njima pohvalno pišu lijevi intelektualci poput Slavoja Žižeka, Janisa Varufakisa i Srećka Horvata. Dok su fašisti oduvek mrzjeli univerzitet (kao što i univerzitet tipično mrzi fašiste). A naši blokirani fakulteti već izgledaju sjajno kao skvotovi u berlinskom Krojcbergu. Prednost studenata u tome je što nerijetko imaju dosta znanja i što mogu da ne budu „ponavljači istorije“. Studenti na univerzitetu uče da prije bilo kakvog seminarskog rada, prvo moraju obaviti pregled literature.</p>
<p>Ovako grade svoje ideje na iskustvu prethodnih generacija, počevši od najviših tačaka ljudskog znanja i „stojeći na leđima divova“. S druge strane, mnogi studenti smatraju da istorija počinje i završava se sa njima, zahtijevajući promjene odmah i sada, umjesto da strpljivo grade čvrstu organizaciju. Kontroverzni stavovi „Ne rušimo vlast, već mijenjamo sistem“ i „Svi su oni isti“ kao da je prepisan iz udžbenika iz Pariza ili Berklija 1968. I koristi režimu. Stari marksisti su šezdesetih zato kritikovali studente i njihovu namjeru da od univerziteta naprave svoju tvrđavu ili „crvenu bazu“ kao – „Geto od zlata u svijetu od govana“.</p>
<p>Studenti kao „najnovija ljevica“ u Srbiji najzad (prekasno?) ulaze u politiku zahtijevajući prevremene izbore. U tom poslu moraju da se povežu i sa političkim partijama na osnovu čvrsto dogovorenih principa. Jer, iako su proteste 1996/97. godine odvojeno vodili studenti i opozicija (koalicija Zajedno), između njih je postojala kvalitetna sinergija. A možda i ne moraju da se povežu sa njima, ko zna? Uostalom, pogledajmo u „vođe“ studentskih protesta od Dragana Đilasa do dvojice Čedomira (Jovanovića i Antića) danas? Studentska politika je isuviše često bila samo predstava ili predigra budućih „mladih lidera“ koji uvežbavaju umeća licemerja, poziranja i karijerizma uz prenaglašeni osjećaj sopstvene bitnosti.</p>
<p>Ipak, postoji bojazan da protesti postanu razvodnjeni i dezorijentisani, i da zato studente sada vlast juri po ulicama, a ne obrnuto. Režim je krenuo u obračun i jedina šansa mu je podjela frontova na studente, profesore, aktiviste, opoziciju, građane i civilni sektor. Uz šetnje i blokade raskrsnica, možda je vrijeme da se dodatno izađe iz bezbjednih tvrđava kao što je univerzitet, upravo zbog istorijskih lekcija i gašenja Nove ljevice šezdesetih. Izlazak na izbore je zato korak u dobrom pravcu. A valja i razmotriti ko će dunuti u pištaljku i povikati „Juriš!“, a ne samo „Pumpaj“.</p>
<p>Ne postoje prečice kada je riječ o promjeni društva. Svaki pokušaj da se zaobiđe neophodan zadatak pridobijanja širokih masa za svoje ideje i ideale neizbježno vodi ili u oportunizam ili u ultralevičarsko sektašenje. Ni Rim niti režim nijesu izgrađeni za jedan dan. Pokušaji da se masovne promjene stvore vještački, u udobnom prostoru fakulteta, ili na ličnom (a ne društvenom) planu vode u ćorsokak. Za sada, izgleda da su studenti ovoga svjesni i uspijevaju da izbjegnu zamke u koje je pred Sistemom upadala Nova ljevica. Naša Najnovija ljevica je još uvek atraktivna i beskrajno kul, samo neka tako i ostane. I ne skrene udesno.</p>

Najnovija ljevica

<p>Za danas je zakazan kraj sudjenja grupi osoba koji i dalje djeluju kao Savjet RTCG, a koji su nezakonito, 1.juna 2023, po drugi put izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG . Ako se nezakonitosti koje proizvode osobe delegirane za čuvanje javnog interesa utvrđuju godinama i pored neospornih sudskih presuda, onda postoji opravdana zabrinutost kako dokazati kriminalne procese sa višemilionskom štetom koji su uobičajeno pod velom tajnovitosti. Tim više što je pomenuta grupa osoba od nezakonitog čina dva puta usvajala budžet od 20 miliona eura koji crnogorski građani izdvajaju za RTCG i usmjeravaju ga, pokazalo se, nelegalnom direktoru.</p>
<h2>Svijest, savjest, Zakon</h2>
<p>Različita su mišljenja o samoj svrsishodnosti i moralnosti komentarisanja sudskih procesa koji su u toku. Ipak, docent Drljević, osoba koja predsjedava Savjetom koji ne poznaje zakone po kojima djeluje, rekao je da mu presuda Višeg suda nije bila dovoljno uvjerljiva, te je samim tim unio u našu pravosudnu praksu novi institut- neuvjerljive pravosnažne presude. Otud ovaj gradjansko odgovorni pokušaj da se iznošenjem argumenata proces koji je u toku napravi kredibilnim .</p>
<p>Drljevićeva je ,dakle, namjera bila da mu neko prepriča pravosnažnu odluku na način koji mu omogućava da on sprovede u djelo - ponovni izbor Raonića. Zato je članovima Savjeta ponudio niz nedoumica koje su napravile pravni i logički galimatijas. Da bi predstava izgledala uvjerljivija Drljević se poštapa pravnim ekspertima. Koji za istu situaciju imaju različita mišljenja, ali uvijek u korist onog koji ih honoriše.Namece se zaključak da se nedoumice Savjeta uvijek rješavaju - izborom Raonića.</p>
<p>Mada, Drljeviceva oslanjanja na tudje mišljenje u pitanjima od javnog značaja jesu opravdana, jer se on ne može sjetiti ni detalja o sopstvenom doktoratu. Koji je, usput budi rečeno, na čitanju kod tužioca, već više od 10 mjeseci.Drljevic se ne sjeća , niti je ikad demantovao, kako je podizao honorare saradnika u dnevnoj novini u kojoj je radio. Ovo su usmeni propusti, dok u prijavi ASK nema pismenih objašnjenja od koje institucije docent Drljević prima osnovnu platu. I kako tamo tretiraju njegov učinak, jer on svakodnevno izgara u RTCG na rješavanju nedoumica. Istina, neuspješno.</p>
<p>Optimizmom zadojeni advokati nemaju sumnje da će njihovi klijenti biti oslobođeni, navodeći svijest i savjest i slobodu glasanja.Slučaj predstavljaju kao agoniju, ali ne pominju da je u parnicama donešena bjelodana odluka – Raonić je dva puta nezakonito izabran. Iz toga slijedi da su članovi Savjeta kršili zakon. TO JEST, da nijesu imali svijest o suštini zakona. Ili nijesu imali savjest. Jedno i drugo ne može zajedno.</p>
<p>Dakle, da bi stvari bile jasne, ne smijemo se osloniti na samosokoljenje advokata optuženih. Osim retoričke tehnike neuvjerljivog nastupa u pokušaju prikazivanja nekrivice sopstvenih klijenata treba malo vidjeti i što kaže logika.</p>
<h2>Znakovite činjenice</h2>
<p>RAONIĆ je i 1.juna 2023.nelegalno izabran jer u tom momentu nije imao 10 godina radnog iskustva koje je propisivao Zakon o nacionalnom javnom emiteru. Konkurs iz juna 2021, reaktiviran od Savjeta , ne može da barata sa činjenicom iz 2023. da on više nije u konfliktu interesa zbog članstva u Savjetu AEM.Sve i da je tako i dalje nema10 godina iskustva jer je Pravni fakultet završio 2018. poslije 25 godina studiranja. Ova činjenica na neki način daje na važnosti profesorima Pravnog fakulteta koji su vidjeli da RAONIĆ odista nije spreman i talentovan za aktivnosti dje se zakoni poštuju -čemu smo svjedoci već najmanje 4 godine , a s druge strane možda i njemu treba odati priznanje jer je jedan od rijetkih koji je ovako briljantno skenirao -da li rupe u zakonu ili rupe u sistemu koji ga sprovodi -to je već pitanje.&nbsp;</p>
<p>Nevjerovatno &nbsp;je da niko od onih što ih Drljević zove pravnim ekspertima, tokom sjednica Savjeta, nije naveo članove zakona kojim se razrješava generalni direktor. To je namjerno prećutano jer član 53 Zakona o nacionalnom javnom emiteru predvidja proceduru za razrješenje generalnog direktora ukoliko se ne poštuje zakon. A to jedino može da utvrdi sud, što je odlukom Višeg suda iz maja 2023. &nbsp;urađeno. U tom članu piše i da razriješeni kandidat ne može da učestvuje na novom konkursu .</p>
<p>Zato se žurilo i Raonicu i Drljevicu. U Odluci o ponistenju odluke o imenovanju gendir. na portalu piše da je to Odluka o razrješenju generalnog direktora. Što znači da u junu 2023. razrješeni RAONIĆ nije mogao da učestvuje na konkursu uz jula 2024.</p>
<h2>Mogući ishodi&nbsp;</h2>
<p>Razumljiva je i zabrinutost Drljevica da može doći do promjene optužnog predloga iz novembra 2024. U medjuvremenu je jedan od kandidata priznao da je ubacio nevažeći listić . Valjalo bi da članovi Savjeta objasne zašto su prije ovog čina ćutanjem kod tužioca branili svoj izbor, svijest i savjest. Bivši rektor očigledno nije kršio zakon, ali se nije ni potrudio da ga čuva na primjeren način.</p>
<p>Pravosnažna, a neizvršena &nbsp;presuda Višeg suda iz septembra 2024, jasno govori da je prekršen zakon. Pitanje je samo da li su to uradili četvorica članova Savjeta u odsustvu svijesti ili savjesti. I jedna i druga situacija ne abolira ih u odnosu na činjenicu da nijesu poštovali Sud, ne u smislu instrukcija za biranje pojedinih kandidata, već na zakonu zasnovanog izbora. Ovako je RTCG zarobljenik njihovih nedoumica i ,, pravne nepismenosti ,, kako je priznao organizator vajarskih radova Zorić.&nbsp;</p>
<p>To što su u svojim odlukama najvjerovatnije imali podršku političkih krugova koji su pažljivo, ali i prozirno naivno, uz najave nekih ministara i lero poslanika, spremali lex Raonić, sa poraznim efektima, ne bi trebalo da ih ohrabri u daljim ponavljanjima grešaka.</p>
<p>Jer , u redu kod tužilaca čeka još par krivičnih prijava čiji sadržaj koji ukazuje na moguće djelovanje OKG uvijek može biti proširen I NA NEODGOVORNE POLITIČARE, koji su uvijek gladni sticanja ekonomske, medijske i finansijske moći - svim sredstvima.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Kad već imamo presedane možda ovaj bude – agonija sa happy endom.</p>

Sudjenje članovima Savjeta RTCG: Depresivni optimizam odvjetnika

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: kontrola