Inspekcije su od 1. juna do 30. septembra realizovale 31.293 inspekcijska pregleda tokom kojih je utvrđeno 12.279 nepravilnosti i po tom osnovu izdata 12.719 prekršajna naloga - podaci su Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Na šestoj sjednici ovog tijela, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović, konstatovano je da su realizovaa 24.222 redovna inspekcijska nadzora, po inicijativi ih je bilo 2.918, dok je kontrolnih inspekcijskih nadzora, u kojima su inspektori pratili postupanje subjekata nadzora po nalozima za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, izvršeno 4.153.
- Od 5.891.796,94 eura svih izrečenih kazni, iznos izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima iznosio je 5.805.946,94 eura, dok je 85.850 eura izrečeno rješenjima o izricanju novčane kazne - precizirano je u saopštenju.
U junu, julu, avgustu i septembru podnešena su 162 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka kod nadležnog suda za prekršaje u iznosu od 179.550 eura.
- Tokom kontrole u spoljnotrgovinskom prometu - Sanitarna inspekcija, Fitosanitarna inspekcija, Inspekcija za hranu i Veterinarska inspekcija donijele su 24.015 rješenja, od čega je za preglede naplaćeno 894.481,19 eura - navodi se u saopštenju.
Ove inspekcije su izdale i 2.799 certifikata i uvjerenja, od čega je za preglede naplaćeno 30.774,80 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za četiri mjeseca više od 31.000 inspekcijskih pregleda, izrečeno oko 5,8 miliona eura kazni

U prva dva mjeseca ove godine izvršeno je 11.712 inspekcijskih pregleda. Ukupan efekat izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima za januar i februar 2025. godine iznosio je 930.129 eura, navedeno je u Informaciji o radu Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora koju je Vlada usvojila na današnjoj konferenciji.
Redovnih inspekcijskih nadzora bilo je 8.364, inspekcijskih nadzora po inicijativi bilo je ukupno 957, dok je kontrolnih inspekcijskih nadzora, u kojima su inspektori pratili postupanje subjekata nadzora po nalozima za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, izvršeno ukupno 1.251. 
Naglašeno je da je došlo do porasta broja inspekcijskih nadzora u februaru u odnosu na januar 2025. godine, tačnije povećan je broj svih vrsta inspekcijskih nadzora. 
- Ukupan efekat izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima za izvještajni period, tačnije za januar i februar 2025. godine iznosio je 930.129 eura. Ovdje je bitno napomenuti da je došlo do porasta u broju izrečenih kazni po prekršajnim nalozima, tačnije u februaru mjesecu je taj iznos povećan, u odnosu na januar mjesec za iznos od 128.290 eura - saopšteno je iz Vlade.
U izvještajnom periodu podnijeto je 108 zahtjeva za pokretranje prekršajnog postupka kod nadležnih sudova za prekršaje. 
Kad je u pitanju Akcioni plan za pojačani inspekcijske nadzore tokom ljetnje turističke sezone 2025, realizacija je planirana u šest opština i to : Ulcinj, Bar, Budva, Kotor, Tivat i Herceg Novi u četiri smjene od po 15 dana počevši od 29. juna do 31. avgusta.

U prva dva mjeseca 11.712 inspekcijskih pregleda, 930.129 eura novčanih kazni

Danas je održana druga sjednica Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj i predsjednik Koordinacionog tijela, Milun Zogović, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Na Dnevnom redu bile su sljedeće teme: Predlog Poslovnika o radu Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora; Razmatranje godišnjih izvještaja o radu za 2024. godinu; Informacija o godišnjim planovima rada za 2025. godinu; Razmatranje mjesečnih izvještaja o radu za januar 2025. godine; Predlog Odluke o formiranju radne grupe za pripremu ljetnje turističke sezone;Informacija o pristupu Jedinstvenom inspekcijskom informacionom sistemu (JIIS).
- Članovi Koordinacionog tijela su jednoglasno usvojili Poslovnik o radu Koordinacionog tijela, kao i izvještaje o radu za 2024. godinu koje su predložile: Ekološka inspekcija, Prosvjetna inspekcija, Inspekcija rada, Inspekcija zaštite na radu, Turistička inspekcija, Tržišna inspekcija, Inspekcija za stanovanje, Inspekcija za geodeziju, Metrološka inspekcija, Geološka, Rudarska, Inspekcija za ugljovodonike, Budžetska inspekcija, Inspekcija za igre na sreću, Inspekcija za javne nabavke, Inspekcija socijalne i dječije zaštite, Inspekcija za sport, Zdravstveno-sanitarna inspekcija, Inspekcija sigurnosti pomorske plovidbe, Inspekcija za poštansku djelatnost, Inspekcija za kulturna dobra i kulturnu baštinu, Inspekcija za arhivsku djelatnost, Inspekcija za usluge informacionog društva, Inspekcija za drumski saobraćaj, Inspekcija za šumarstvo i lovstvo, Fitosanitarna inspekcija, Inspekcija za vode, Inspekcija za hranu, Inspekcija za ribarstvo, Veterinarska inspekcija, Poljoprivredna inspekcija- navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, koordinaciono tijelo se upoznalo sa informacijom o donošenju i objavljivanju planova rada nadležnih inspekcija za 2025.godinu.
Takođe, koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora je usvojilo jedinstveni obrazac za podnošenje mjesečnih izvještaja, i obavezalo Zaključkom sve inspekcijske službe da do 10-og u tekućem dostavljaju izvještaje o radu za prethodni mjesec, kako bi KT blagovremeno imalo uvid u postupanje i rezultate rada inspekcija.
- U cilju što efikasnijeg i boljeg finkcionisanja inspekcija tokom ljetnje turističke sezone, Koordinaciono tijelo je donijelo Odluku o formiranju radne grupe za pripremu ljetnje turističke sezone. Zadatak i cilj radne grupe, jeste stvaranje preduslova za sprovođenje inspekcijskih nadzora u punom kapacitetu u toku trajanja ljetnje turističke sezone- saopšteno je iz Vlade.
Na današnjoj sjednici bilo je riječi i o primjeni jedinstvenog inspekcijskog informacionog sistema, eventualnim problemima i otklanjaju istih, u cilju što efikasnijeg i finkcionalnijeg rada nadležnih inspekcija. Sjednici su po ovoj tački dnevnog reda prisustvovale predstavnice Ministarstva javne uprave.
Predsjednk Koordinacionog tijela, Milun Zogović je istakao da će Koordinaciono tijelo koje je konstituisano 25.decembra 2024. godine aktivno pratiti rad i postupanje svih inspekcijskih službi, vršiti monitoring i evaluaciju inspekcija i inspekcijskog nadzora kroz razmatranje izvještaja o radu inspekcijskih organa.
- Upravo u tom cilju ustanovljavamo i podnošenje mjesečnih izvještaja, koji će nam omogućiti da kontinuirano imamo uvid u rad inspekcijskih službi i da na osnovu kredibilnih informacija ažurno sa nivoa Koordinacionog tijela dajemo preporuke i mišljenja, u odnosu na organizaciju i planiranje inspekcijskog nadzora- zaključuje se u saopštenju.

Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora donijelo Odluku o formiranju radne grupe za pripremu ljetnje turističke sezone

Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, koje je danas konstituisano, staraće se o usklađenosti programa rada inspekcijskih organa, predlagati obuke inspektora i obavljati monitoring inspekcija.
Konstitutivnom sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj i ujedno predsjednik Koordinacionog tijela Milun Zogović.
- Na sjednici je razmatran niz važnih pitanja, uključujući konstituisanje Koordinacionog tijela čime je formalno počeo njegov rad, razmjenu mišljenja o ključnim prioritetima i izazovima u oblasti inspekcijskih nadzora, kao i upoznavanje sa predlogom Poslovnika o radu - navodi se u saopštenju.
Kao glavne zadatke Koordinacionog tijela, zakon prepoznaje usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kao i koordinaciju rada svih inspekcijskih organa i pravnih lica koja po zakonu vrše inspekcijske nadzore.
- Koordinaciono tijelo se stara o usklađenosti programa rada ispekcijskih organa, predlaže programe obuka inspektora, daje preporuke, upustva i mišljenja u odnosu na organizaciju i planiranje inspekcijskih nadzora i vrši monitoring i evaluaciju inspekcija i inspekcijskih nadzora - dodaje se u saopštenju.
Zogović je istakao da Koordinaciono tijelo, radi efikasnijeg i djelotvornijeg obavljanja poslova, može obrazovati privremene radne grupe sa jasnim zadacima i ciljevima. To je posebno značajan instrument za proaktivno djelovanje u prevenciji i ranom otkrivanju koruptivnih radnji i drugih djela sa obilježjima korupcije, kao jedne od najvećih pošasti sa kojima se suočava savremeno društvo.
- Antikorupcijske strategije mogu biti djelotvorne, između ostalog, ukoliko se dobro uspostave metodologije analize rizika u vršenju inspekcijskog nadzora, sa ciljem proaktivnog djelovanja u prevenciji i ranom otkrivanju koruptivnih radnji i drugih djela sa obilježjima korupcije, kako bi se spriječila neformalna društvena pravila kojima se sugeriše prihvatljivost korupcije u svakodnevnom životu, kao i izigravanje pravnog okvira - rekao je Zogović.
Prema njegovim riječima, borba protiv korupcije se nalazi u vrhu prioritetnih zadataka kako Koordinacionog tijela za uskađivanje praćenje inspekcijskih nadzora, tako i svih inspekcijskih službi.
- Borba protiv ekonomskih aktivnosti nad kojima država nema nadzor, takođe mora biti u vrhu prioriteta kroz sprovođenje konkretnih mjera za uspostavljanje fer konkurencije i suzbijanje sive ekonomije, kao i kreiranje i jačanje svijesti šire i stručne javnosti o uzrocima i posledicama nelegalnog poslovanja i trgovine. Nakon što uspostavimo punu koordinaciju očekujem da ćemo imati i značajne rezultate i u ovoj oblasti - zaključio je Zogović.

Konstituisano Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora

Vlada Crne Gore imenovala je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora na čelu sa potpredsjednikom Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milunom Zogovićem i zamjenikom predsjednika Dragoljubom Nikolićem, generalnim sekretarom Vlade.
Članovi ovog tijela su: Radmila Ivanović, Ministarstvo finansija, Petar Ivezić, Ministarstvo javne uprave, Marko Šljukić, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Jasna Vujović, Ministarstvo ekonomskog razvoja, Dejan Šaković, Ministarstvo zdravlja, Snežana Drobnjak, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Mersiha Adrović, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Marija Tomović, Ministarstvo kulture i medija, Tamara Gačević, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Petar Drašković, Ministarstvo turizma, Damjan Ćulafić, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vesna Brajović, Ministarstvo energetike, Dino Tutundžić, Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa, Stevan Đurišić, Ministarstvo sporta i mladih, Mijomir Tapušković, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Maja Vukićević, Ministarstvo saobraćaja i Novica Mijović, Ministarstvo pomorstva. Za sekretarku Koordinacionog tijela imenovana je Milena Đurović,
Takođe, Vlada je na današnjoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila i druga kadrovska pitanja. U tom kontekstu, Vlada je:
- &nbsp;predložila Skupštini akcionara „Plodovi Crne Gore“ AD Podgorica da za člana Odbora direktora ovog Društva izabere Ranka Bogavca,
- odredila Ivana Pupovića za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala na 20. redovnoj Skupštini akcionara „Plodovi Crne Gore“ AD Podgorica,&nbsp;
- donijela Rješenje o određivanju mr Milene Mijović za vršiteljku dužnosti rukovoditeljke Kancelarije za održivi razvoj u Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore,
- donijela Rješenje o imenovanju Save Ašanina za državnog sekretara u Ministarstvu saobraćaja,
- donijela Rješenje o određivanju mr Marijane Perić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za pomorsku privredu, pomorce i usklađivanje propisa u Ministarstvu pomorstva,
- donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Generalnog direktorata za bilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Aleksandra Drljevića,
- donijela Rješenje o određivanju mr Ivane Šikmanović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Generalnog direktorata za međunarodno pravne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova,
- odredila Igora Radonjića za punomoćnika – predstavnika Vlade Crne Gore na 24. vanrednoj Skupštini akcionara „13 jul – Plantaže“ AD Podgorica,&nbsp;
- donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za geologiju i rudarstvo u ranijem Ministarstvu energetike i rudarstva mr Miloša Rajovića i
- donijela Rješenje o određivanju mr Miloša Rajovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za međunarodnu saradnju i upravljanje evropskim projektima u Ministarstvu energetike.
&nbsp;

Zogović na čelu Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici donijela je Odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.&nbsp;
- Predsjednik Koordinacionog tijela je potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj. Odlukom je propisano da će ovo stalno radno tijelo Vlade vršiti poslove koji se odnose na koordinaciju radom svih inspekcijskih organa i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja, usklađivanje i koordinaciju inspekcijskog nadzora više inspekcija kod određenog subjekta nadzora, odnosno inspekcijski nadzor u određenim oblastima na predlog inspekcijskog organa, odnosno pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja - navodi se u saopštenju Vlade.
Dodaju da je zadatak Koordinacionog tijela i staranje o usklađivanju planova rada inspekcija, predlaganje programa obuka inspektora i drugih ovlašćenih lica, davanje preporuke, upustva i mišljenja i odnosu na organizaciju i planiranje inspekcijskog nadzora, vršenje monitoringa i evaluacije inspekcija i inspekcijskog nadzora.

Vlada donijela odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: koordinaciono-tijelo-za-uskladivanje-i-pracenje-inspekcijskih-nadzora