Inspekcije su od 1. juna do 30. septembra realizovale 31.293 inspekcijska pregleda tokom kojih je utvrđeno 12.279 nepravilnosti i po tom osnovu izdata 12.719 prekršajna naloga - podaci su Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Na šestoj sjednici ovog tijela, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović, konstatovano je da su realizovaa 24.222 redovna inspekcijska nadzora, po inicijativi ih je bilo 2.918, dok je kontrolnih inspekcijskih nadzora, u kojima su inspektori pratili postupanje subjekata nadzora po nalozima za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, izvršeno 4.153.
- Od 5.891.796,94 eura svih izrečenih kazni, iznos izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima iznosio je 5.805.946,94 eura, dok je 85.850 eura izrečeno rješenjima o izricanju novčane kazne - precizirano je u saopštenju.
U junu, julu, avgustu i septembru podnešena su 162 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka kod nadležnog suda za prekršaje u iznosu od 179.550 eura.
- Tokom kontrole u spoljnotrgovinskom prometu - Sanitarna inspekcija, Fitosanitarna inspekcija, Inspekcija za hranu i Veterinarska inspekcija donijele su 24.015 rješenja, od čega je za preglede naplaćeno 894.481,19 eura - navodi se u saopštenju.
Ove inspekcije su izdale i 2.799 certifikata i uvjerenja, od čega je za preglede naplaćeno 30.774,80 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za četiri mjeseca više od 31.000 inspekcijskih pregleda, izrečeno oko 5,8 miliona eura kazni

U prva dva mjeseca ove godine izvršeno je 11.712 inspekcijskih pregleda. Ukupan efekat izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima za januar i februar 2025. godine iznosio je 930.129 eura, navedeno je u Informaciji o radu Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora koju je Vlada usvojila na današnjoj konferenciji.
Redovnih inspekcijskih nadzora bilo je 8.364, inspekcijskih nadzora po inicijativi bilo je ukupno 957, dok je kontrolnih inspekcijskih nadzora, u kojima su inspektori pratili postupanje subjekata nadzora po nalozima za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, izvršeno ukupno 1.251. 
Naglašeno je da je došlo do porasta broja inspekcijskih nadzora u februaru u odnosu na januar 2025. godine, tačnije povećan je broj svih vrsta inspekcijskih nadzora. 
- Ukupan efekat izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima za izvještajni period, tačnije za januar i februar 2025. godine iznosio je 930.129 eura. Ovdje je bitno napomenuti da je došlo do porasta u broju izrečenih kazni po prekršajnim nalozima, tačnije u februaru mjesecu je taj iznos povećan, u odnosu na januar mjesec za iznos od 128.290 eura - saopšteno je iz Vlade.
U izvještajnom periodu podnijeto je 108 zahtjeva za pokretranje prekršajnog postupka kod nadležnih sudova za prekršaje. 
Kad je u pitanju Akcioni plan za pojačani inspekcijske nadzore tokom ljetnje turističke sezone 2025, realizacija je planirana u šest opština i to : Ulcinj, Bar, Budva, Kotor, Tivat i Herceg Novi u četiri smjene od po 15 dana počevši od 29. juna do 31. avgusta.

U prva dva mjeseca 11.712 inspekcijskih pregleda, 930.129 eura novčanih kazni

Danas je održana druga sjednica Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj i predsjednik Koordinacionog tijela, Milun Zogović, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Na Dnevnom redu bile su sljedeće teme: Predlog Poslovnika o radu Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora; Razmatranje godišnjih izvještaja o radu za 2024. godinu; Informacija o godišnjim planovima rada za 2025. godinu; Razmatranje mjesečnih izvještaja o radu za januar 2025. godine; Predlog Odluke o formiranju radne grupe za pripremu ljetnje turističke sezone;Informacija o pristupu Jedinstvenom inspekcijskom informacionom sistemu (JIIS).
- Članovi Koordinacionog tijela su jednoglasno usvojili Poslovnik o radu Koordinacionog tijela, kao i izvještaje o radu za 2024. godinu koje su predložile: Ekološka inspekcija, Prosvjetna inspekcija, Inspekcija rada, Inspekcija zaštite na radu, Turistička inspekcija, Tržišna inspekcija, Inspekcija za stanovanje, Inspekcija za geodeziju, Metrološka inspekcija, Geološka, Rudarska, Inspekcija za ugljovodonike, Budžetska inspekcija, Inspekcija za igre na sreću, Inspekcija za javne nabavke, Inspekcija socijalne i dječije zaštite, Inspekcija za sport, Zdravstveno-sanitarna inspekcija, Inspekcija sigurnosti pomorske plovidbe, Inspekcija za poštansku djelatnost, Inspekcija za kulturna dobra i kulturnu baštinu, Inspekcija za arhivsku djelatnost, Inspekcija za usluge informacionog društva, Inspekcija za drumski saobraćaj, Inspekcija za šumarstvo i lovstvo, Fitosanitarna inspekcija, Inspekcija za vode, Inspekcija za hranu, Inspekcija za ribarstvo, Veterinarska inspekcija, Poljoprivredna inspekcija- navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, koordinaciono tijelo se upoznalo sa informacijom o donošenju i objavljivanju planova rada nadležnih inspekcija za 2025.godinu.
Takođe, koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora je usvojilo jedinstveni obrazac za podnošenje mjesečnih izvještaja, i obavezalo Zaključkom sve inspekcijske službe da do 10-og u tekućem dostavljaju izvještaje o radu za prethodni mjesec, kako bi KT blagovremeno imalo uvid u postupanje i rezultate rada inspekcija.
- U cilju što efikasnijeg i boljeg finkcionisanja inspekcija tokom ljetnje turističke sezone, Koordinaciono tijelo je donijelo Odluku o formiranju radne grupe za pripremu ljetnje turističke sezone. Zadatak i cilj radne grupe, jeste stvaranje preduslova za sprovođenje inspekcijskih nadzora u punom kapacitetu u toku trajanja ljetnje turističke sezone- saopšteno je iz Vlade.
Na današnjoj sjednici bilo je riječi i o primjeni jedinstvenog inspekcijskog informacionog sistema, eventualnim problemima i otklanjaju istih, u cilju što efikasnijeg i finkcionalnijeg rada nadležnih inspekcija. Sjednici su po ovoj tački dnevnog reda prisustvovale predstavnice Ministarstva javne uprave.
Predsjednk Koordinacionog tijela, Milun Zogović je istakao da će Koordinaciono tijelo koje je konstituisano 25.decembra 2024. godine aktivno pratiti rad i postupanje svih inspekcijskih službi, vršiti monitoring i evaluaciju inspekcija i inspekcijskog nadzora kroz razmatranje izvještaja o radu inspekcijskih organa.
- Upravo u tom cilju ustanovljavamo i podnošenje mjesečnih izvještaja, koji će nam omogućiti da kontinuirano imamo uvid u rad inspekcijskih službi i da na osnovu kredibilnih informacija ažurno sa nivoa Koordinacionog tijela dajemo preporuke i mišljenja, u odnosu na organizaciju i planiranje inspekcijskog nadzora- zaključuje se u saopštenju.

Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora donijelo Odluku o formiranju radne grupe za pripremu ljetnje turističke sezone

Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, koje je danas konstituisano, staraće se o usklađenosti programa rada inspekcijskih organa, predlagati obuke inspektora i obavljati monitoring inspekcija.
Konstitutivnom sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj i ujedno predsjednik Koordinacionog tijela Milun Zogović.
- Na sjednici je razmatran niz važnih pitanja, uključujući konstituisanje Koordinacionog tijela čime je formalno počeo njegov rad, razmjenu mišljenja o ključnim prioritetima i izazovima u oblasti inspekcijskih nadzora, kao i upoznavanje sa predlogom Poslovnika o radu - navodi se u saopštenju.
Kao glavne zadatke Koordinacionog tijela, zakon prepoznaje usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kao i koordinaciju rada svih inspekcijskih organa i pravnih lica koja po zakonu vrše inspekcijske nadzore.
- Koordinaciono tijelo se stara o usklađenosti programa rada ispekcijskih organa, predlaže programe obuka inspektora, daje preporuke, upustva i mišljenja u odnosu na organizaciju i planiranje inspekcijskih nadzora i vrši monitoring i evaluaciju inspekcija i inspekcijskih nadzora - dodaje se u saopštenju.
Zogović je istakao da Koordinaciono tijelo, radi efikasnijeg i djelotvornijeg obavljanja poslova, može obrazovati privremene radne grupe sa jasnim zadacima i ciljevima. To je posebno značajan instrument za proaktivno djelovanje u prevenciji i ranom otkrivanju koruptivnih radnji i drugih djela sa obilježjima korupcije, kao jedne od najvećih pošasti sa kojima se suočava savremeno društvo.
- Antikorupcijske strategije mogu biti djelotvorne, između ostalog, ukoliko se dobro uspostave metodologije analize rizika u vršenju inspekcijskog nadzora, sa ciljem proaktivnog djelovanja u prevenciji i ranom otkrivanju koruptivnih radnji i drugih djela sa obilježjima korupcije, kako bi se spriječila neformalna društvena pravila kojima se sugeriše prihvatljivost korupcije u svakodnevnom životu, kao i izigravanje pravnog okvira - rekao je Zogović.
Prema njegovim riječima, borba protiv korupcije se nalazi u vrhu prioritetnih zadataka kako Koordinacionog tijela za uskađivanje praćenje inspekcijskih nadzora, tako i svih inspekcijskih službi.
- Borba protiv ekonomskih aktivnosti nad kojima država nema nadzor, takođe mora biti u vrhu prioriteta kroz sprovođenje konkretnih mjera za uspostavljanje fer konkurencije i suzbijanje sive ekonomije, kao i kreiranje i jačanje svijesti šire i stručne javnosti o uzrocima i posledicama nelegalnog poslovanja i trgovine. Nakon što uspostavimo punu koordinaciju očekujem da ćemo imati i značajne rezultate i u ovoj oblasti - zaključio je Zogović.

Konstituisano Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora

Vlada Crne Gore imenovala je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora na čelu sa potpredsjednikom Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milunom Zogovićem i zamjenikom predsjednika Dragoljubom Nikolićem, generalnim sekretarom Vlade.
Članovi ovog tijela su: Radmila Ivanović, Ministarstvo finansija, Petar Ivezić, Ministarstvo javne uprave, Marko Šljukić, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Jasna Vujović, Ministarstvo ekonomskog razvoja, Dejan Šaković, Ministarstvo zdravlja, Snežana Drobnjak, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Mersiha Adrović, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Marija Tomović, Ministarstvo kulture i medija, Tamara Gačević, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Petar Drašković, Ministarstvo turizma, Damjan Ćulafić, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vesna Brajović, Ministarstvo energetike, Dino Tutundžić, Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa, Stevan Đurišić, Ministarstvo sporta i mladih, Mijomir Tapušković, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Maja Vukićević, Ministarstvo saobraćaja i Novica Mijović, Ministarstvo pomorstva. Za sekretarku Koordinacionog tijela imenovana je Milena Đurović,
Takođe, Vlada je na današnjoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila i druga kadrovska pitanja. U tom kontekstu, Vlada je:
- &nbsp;predložila Skupštini akcionara „Plodovi Crne Gore“ AD Podgorica da za člana Odbora direktora ovog Društva izabere Ranka Bogavca,
- odredila Ivana Pupovića za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala na 20. redovnoj Skupštini akcionara „Plodovi Crne Gore“ AD Podgorica,&nbsp;
- donijela Rješenje o određivanju mr Milene Mijović za vršiteljku dužnosti rukovoditeljke Kancelarije za održivi razvoj u Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore,
- donijela Rješenje o imenovanju Save Ašanina za državnog sekretara u Ministarstvu saobraćaja,
- donijela Rješenje o određivanju mr Marijane Perić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za pomorsku privredu, pomorce i usklađivanje propisa u Ministarstvu pomorstva,
- donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Generalnog direktorata za bilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Aleksandra Drljevića,
- donijela Rješenje o određivanju mr Ivane Šikmanović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Generalnog direktorata za međunarodno pravne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova,
- odredila Igora Radonjića za punomoćnika – predstavnika Vlade Crne Gore na 24. vanrednoj Skupštini akcionara „13 jul – Plantaže“ AD Podgorica,&nbsp;
- donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za geologiju i rudarstvo u ranijem Ministarstvu energetike i rudarstva mr Miloša Rajovića i
- donijela Rješenje o određivanju mr Miloša Rajovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za međunarodnu saradnju i upravljanje evropskim projektima u Ministarstvu energetike.
&nbsp;

Zogović na čelu Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici donijela je Odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.&nbsp;
- Predsjednik Koordinacionog tijela je potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj. Odlukom je propisano da će ovo stalno radno tijelo Vlade vršiti poslove koji se odnose na koordinaciju radom svih inspekcijskih organa i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja, usklađivanje i koordinaciju inspekcijskog nadzora više inspekcija kod određenog subjekta nadzora, odnosno inspekcijski nadzor u određenim oblastima na predlog inspekcijskog organa, odnosno pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja - navodi se u saopštenju Vlade.
Dodaju da je zadatak Koordinacionog tijela i staranje o usklađivanju planova rada inspekcija, predlaganje programa obuka inspektora i drugih ovlašćenih lica, davanje preporuke, upustva i mišljenja i odnosu na organizaciju i planiranje inspekcijskog nadzora, vršenje monitoringa i evaluacije inspekcija i inspekcijskog nadzora.

Vlada donijela odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora

U Crnoj Gori je obuka za vozačku dozvolu B-kategorije danas postala luksuz koji mnogi građani teško mogu priuštiti, saopšteno je iz SEP-a.
- Cijene obuke koje se kreću do 1.000 eura gotovo su jednake prosječnoj mjesečnoj plati. Za mnoge mlade, učenike i nezaposlene, sticanje vozačke dozvole postalo je finansijski nedostižno. A bez vozačke dozvole, šanse za posao, naročito u privredi, znatno su ograničene- navode u saoopštenju.
Crna Gora je, dodaju, država u kojoj je obuka u auto školama među najskupljima u regionu.
- U Sjedinjenim Državama situacija je sasvim drugačija. Tamo kurs vožnje košta oko 13 odsto mjesečnog prihoda prosječnog domaćinstva. Drugim riječima, polaganje vozačkog ispita u Crnoj Gori višestruko je skuplje u odnosu na životni standard nego u jednoj od najrazvijenijih zemalja svijeta- kazali su iz SEP-a.
Stručnjaci upozoravaju da je uvođenjem novih pravilnika o auto-školama i ispitnim procedurama država povećala formalne zahtjeve, ali bez uvođenja socijalnih mjera koje bi zaštitile građane sa nižim primanjima.
- Dakle - pristupačnost vozačkog ispita drastično je smanjena. Na taj način, mladi ljudi i porodice sa skromnijim prihodima ostaju bez mogućnosti da steknu osnovno pravo na mobilnost kao preduslov mogućnosti za posao- kažu iz SEP-a.
Pored toga, kako ističu, neophodno je uvesti veću transparentnost u radu auto-škola, objavljivati cijene, strukturu troškova i statistiku prolaznosti, kako bi građani mogli da biraju na osnovu kvaliteta, a ne samo cijene.
- Prije svake nove izmjene propisa, stručna javnost poziva da se uradi procjena uticaja na cijene i pristupačnost obuke, uz uključivanje potrošačkih organizacija i omladinskih savjeta. U zemlji u kojoj mobilnost znači pristup poslu, obrazovanju i zdravstvu, vozačka dozvola ne bi smjela biti luksuz. Nažalost ona to u Crnoj Gori danas jeste- zaključuju u saopštenju.&nbsp;

SEP: Vozačka dozvola postaje luksuz, cijene obuke prestigle mjesečnu platu

Paviljon Crne Gore, koji je otvoren 8. maja ove godine na Campo San Lorenzu, u prostoru Arte Nova, bilježi izuzetan uspjeh, privlačeći veliki broj posjetilaca, stručnih delegacija i medijskih izvještaja, saopšteno je iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MDUP). - Terram Intelligere: INTERSTITIUM potvrđuje da konceptualna arhitektura, inovativni materijali i interdisciplinarni pristup mogu kreirati iskustvo koje angažuje publiku, promišlja prostor i redefiniše granice savremene arhitekture i kulture Crne Gore na međunarodnoj sceni - dodaju iz MDUP.&nbsp; Kako se ističe, posjetioci ističu jedinstvenu atmosferu prostora koji kombinuje arhitekturu, nauku i umjetnost, omogućavajući da arhitektura djeluje kao živa laboratorija, eksperimentalni okvir u kojem prostor reaguje, transformiše se i diše.&nbsp; Crnu Goru na Bijenalu predstavlja projekat Terram Intelligere: INTERSTITIUM, koji potpisuju komesarka Mirjana Đurišić, kustoskinja Milijana Žeković i autori Ivan Šuković, Dejan Todorović i Emir Šehanović, u organizaciji Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Kako se navodi u saopštenju, centralni koncept paviljona zasnovan je na susretu različitih disciplina: biotehnologije, istraživanja tla, arhitekture i kulturne antropologije.&nbsp; Ovaj interdisciplinarni pristup smatra se jednom od najvažnijih i najposebnijih karakteristika paviljona, jer omogućava stalnu interakciju između naučnih procesa, kreativne prakse i lokalnog nasljeđa. - Posjetioci, predstavnici i kolege iz zemalja regiona, međunarodni umjetnici i arhitekti preporučili su paviljon kao jedan od najinovativnijih i najimpresivnijih prostora na ovogodišnjem Bijenalu, ističući njegovu interdisciplinarnost, kreativnu hrabrost i sposobnost da poveže arhitekturu, nauku i umjetnost - istakla je komesarka Mirjana Đurišić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110612114_13592108e36e003e30f4e2142f38e57075ee59f8f8616fa51f75fbe339eb84e2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110612114_13592108e36e003e30f4e2142f38e57075ee59f8f8616fa51f75fbe339eb84e2" data-rendition-name="original" width="8256" height="5504" loading="lazy" alt="Bijenal arhitekture"> </figure>  Posebna vrijednost, kako je doala, našeg paviljona leži u tome što arhitektura ovdje funkcioniše kao živa laboratorija.&nbsp; - Tokom svih mjeseci trajanja izložbe, prostor stalno reaguje i transformiše se, a promjene koje se odvijaju dodatno osnažuju konceptualnu snagu i produbljuju iskustvo publike. Publika ima priliku da vidi kako bio-pigmenti iz crnogorskog tla i bakterijske kulture unose dinamiku u prostor, pokazujući da arhitektura može biti više od statičnog objekta - navodi se u saopštenju.&nbsp; Plutajuće strukture, kako se pojašnjava, od polikarbonata i biološki aktivni materijali omogućavaju da paviljon ostane živ, promjenljiv i otvoren za interpretacije, dok bio-pigmenti iz tla Crne Gore spajaju geološko, biološko i kulturno nasljeđe.&nbsp;

Razumjeti zemlju: Intersticijum - Crna Gora uspješno predstavljena na Bijenalu arhitekture u Veneciji

Poljska pregovara o povećanju uvoza prirodnog gasa iz Sjedinjenih Država kojim bi se snabdijevale Ukrajina i Slovačka, što bi dodatno osnažilo veze Evropske unije s američkim energentima, rekla su dva izvora upoznata s pregovorima, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Sarađujemo s našim partnerima - Amerikancima, Slovacima, Ukrajincima - na mogućnostima uvoza američkog gasa kako bismo povećali energetsku sigurnost našeg regiona- navelo je Ministarstvo energetike Poljske agenciji Rojters.
Zvaničnici bi trebalo da objave zajedničku deklaraciju o povećanju uvoza poslije sastanka uključenih strana na transatlantskoj energetskoj konferenciji u Atini kasnije ove sedmice, prema jednom izvoru.
- Nakon toga će da uslijede razgovori o uslovima isporuke Slovačkoj- rekao je izvor Rojtersu.
Potencijalne količine koje bi se isporučivale prema jugu preko Poljske mogle bi da dosegnu čak četiri do pet milijardi kubnih metara gasa godišnje, što je otprilike jednako godišnjoj potrošnji gasa u Slovačkoj, rekli su izvori.
Očekuje se da će ovo biti posljednji u nizu energetskih sporazuma postignutih između evropskih i američkih vladinih zvaničnika i kompanija poslije pritisaka Vašingtona za povećanje izvoza američkog gasa i nuklearne tehnologije.
Evropska unija je u oktobru predstavila nove planove za prekid snabdijevanja ruskom naftom i gasom, s novim paketom sankcija kojim se zabranjuje uvoz ruskog LNG-a do 2027.
Neke članice EU još kupuju rusku energiju, a istovremeno podržavaju Ukrajinu u ratu.
Slovačka i Mađarska pokušavaju da balansiraju između statusa saveznika Vašingtona i uvoza ruske energije, što je izazvalo kritike američkog predsjednika Donalda Trampa.
Američki ministar energetike Kris Rajt u septembru je evropskim ministrima privatno uputio "vrlo snažnu poruku o pouzdanosti Sjedinjenih Država kao energetskog partnera i američkom interesu za većom saradnjom s Evropom", rekao je bivši diplomata.
Istog mjeseca američki ministar unutrašnjih poslova Dag Burgum se sastao s italijanskim ministrom energetike te obećao produbljivanje veza povećanjem prodaje američkog prirodnog gasa. Ubrzo je italijanska kompanija Edison potpisala 15-godišnji ugovor o snabdijevanju prirodnim gasom.
Rajt se potom u Beču sastao s poljskim i slovačkim zvaničnicima. Slovačka je 7. oktobra potpisala sporazum sa Sjedinjenim Državama o novoj nuklearnoj elektrani.
Potrošnja prirodnog gasa u EU je ove godine dosegla istorijske nivoe, pri čemu SAD trenutno osiguravaju oko 55 posto evropske potrošnje, u odnosu na 27 posto u 2021. godini.
Kako je prenio Rojters, potpuna zamjena uvoza ruskog gasa američkim LNG-om bi podigla taj udio na više od 80 odsto.

Poljska pregovara o povećanju uvoza američkog prirodnog gasa

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Dok se Evropska unija trudi dokazati da je proces proširenja još uvijek živ, Crna Gora se našla na raskršću između evropeizacije i političkog upliva koji prijeti da zemlju vrati unazad. Hrvatski analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u razgovoru za portal ETV daje oštar uvid u trenutno stanje i upozorava da bi političke igre unutar vladajuće koalicije mogle ozbiljno ugroziti put države prema članstvu u Evropskoj uniji. - Što se Evropske unije tiče, Crna Gora je trenutno dijete sreće. Za Uniju je važno da dokaže kako je proces proširenja živ - kaže Đenero, ističući da se to vidi i po činjenici da „neugodne nacionalističke ispade protiv državljana Turske i Azerbejdžana niko ne spominje“, iako se, kako upozorava, radi o ozbiljnom alarmu koji pokazuje nivo regresije crnogorskog društva nakon 30. avgusta 2020. godine. Analitičar napominje da se „niko ne osvrće na činjenicu da proces pristupanja ozbiljno ugrožavaju protivevropski elementi unutar vladajuće koalicije“, kao ni na to da je „vlast, sada posredstvom Demokrata, ugrozila bezbjedbosni sistem države, koji je "izbušen" uticajem BIA i ruske obavještajne službe SVR (Služba vanjske obavještajne djelatnosti Ruske Federacije).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"> <figcaption>Davor Đenero(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ako bi „brzo došlo do rekonstrukcije koalicije i isključivanja iz vlasti onih koji ugrožavaju evropeizaciju Crne Gore“, zemlja bi „iduće godine mogla završiti pregovore, a do kraja 2028. postati članica Europske unije“. Ipak, Đenero upozorava da to „nije scenario koji je poželjan ekipi koju kontrolše ključni igrač Vučićevog režima u Crnoj Gori, Andrija Mandić, nosilac svojevrsne veto vlasti u zemlji“. - Pristupanje Uniji definitivno bi onemogućilo da se Crnu Goru gura u takozvani "srpski svijet" - zaključuje Đenero, dodajući da to „Vučićevi spavači u okruženju Jakova Milatovića i Milojka Spajića neće dopustiti“.

Đenero bez rukavica: Demokrate služe kao kanal za BIA i rusku obavještajnu sluẓ̌bu SVR

Tužilac Jovan Vukotić je u Višem sudu na suđenju Milošu Medenici koje se tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba, kazao da će dopuniti dokazni postupak - novim skaj komunikacijama.
Sutkinja Vesna Kovačević dala je rok od tri dana da Specijalno državno tužilaštvo dostavi te poruke i nakon toga će odlučiti da li će biti uvrštene u dokazni materijal.
Na današnjem ročištu pregledana su dva foldera sa skaj komunikacijama iz 2019. godine ali u tim porukama su bili samo pinovi - nije bilo naznačeno ko su korisnici tih kodova.
Nakon toga uslijedila je reakcija odbrane i primjedbe da su na monitorima prikazani samo skrinšotovi poruka i da su tužioci Vukotić &nbsp;i Vuksa Radonjić morali da navedu za koga smatraju da su koristili pinove.
- Ne radi se o originalima. To je kopija kopije. Ni u ovom postupku ne bi trebalo da prihvatite kopije - kopija i skinšotove - kazao je advokat Miloš Vuksanović.
Isti stav su imale i njegove kolege advokati Stefan Jovanović i Zdravko Begović.
Sutkinja Kovačević je prihvatila prijedlog odbrane i saopštila tužiocima da dostave ko su korisnici pinova- između koga su komunikacije.
Ta odluka je izazvala žučnu polemiku i negodovanje tužilaca navodeći da neće postupiti po nalogu Suda jer su imena svih korisnika navedena u optužnici i saopštavajući na kojim stranama se nalaze.
Na to je reagovao advokat Begović tražeći da dostave podatke " ko je vlasnik pojedinih kodova".
Kada su tužioci odbili da postupe po nalogu Suda i advokat Vuksanović je konstatovao da o ovome treba obavijestiti glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
- Moramo da preciziramo ko su ti ljudi, da onda vještak odgovarajuće struke vidi da li su original komunikacije i da li su skrinšotovi original - kazao je advokat Vuksanović. Na taj zahtjev se nadovezao advokat Begović koji je zatražio da se sve prepiske izdvoje jer nemaju uporište u dokazima.
Tužilac Vukotić je ocijenio da zahtjev odbrane vodi ka odugovlačenju postupka.&nbsp;
Njegov kolega tužilac Radonjić je onda odlučio da pročita ko je po stavu SDT-a &nbsp;koristio pinove. Prema mišljenju tužioca Radonjića, komunikacije na skaj aplikaciji imali su Miloš Medenica, Darko Lalević, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Petar Milutinović.
On je za ove optužene naveo koje su, prema stavu SDT-a, koristili pinove.
Kada je tužilac Radonjić naveo imena sutkinja Kovačević je saopštila da će na narednom ročištu koje je zakazano za 11. novembar sud naznačiti između koga su bile komunikacije a na osnovu &nbsp;navoda SDT-a ko je koristio koji pin.
Kovačević je odbila prijedlog odbrane da se u svojstvu svjedoka saslušaju Duško Marković, Dragan Radonjić, Veselin Veljović, Mevludin Nuhodžić, Milivoje Katnić, Ivica Stanković, Enis Baković...
Optužena Medenica je objasnila da je njihovo saslušanje tražila da bi se provjerilo da li ih je ikad zvala za neki slučaj.
Na to je Kovačević rekla da "sud smatra da je to bespredmetno".
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Tag: koordinaciono-tijelo-za-uskladivanje-i-pracenje-inspekcijskih-nadzora

Za četiri mjeseca više od 31.000 inspekcijskih pregleda, izrečeno oko 5,8 miliona eura kazni

U prva dva mjeseca 11.712 inspekcijskih pregleda, 930.129 eura novčanih kazni

Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora donijelo Odluku o formiranju radne grupe za pripremu ljetnje turističke sezone

Konstituisano Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora

Zogović na čelu Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora

Vlada donijela odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora

Za četiri mjeseca više od 31.000 inspekcijskih pregleda, izrečeno oko 5,8 miliona eura kazni

SEP: Vozačka dozvola postaje luksuz, cijene obuke prestigle mjesečnu platu

Razumjeti zemlju: Intersticijum - Crna Gora uspješno predstavljena na Bijenalu arhitekture u Veneciji

Poljska pregovara o povećanju uvoza američkog prirodnog gasa

PRATITE TVe UŽIVO