Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas i sjutra prisustvuje Samitu Evropske političke zajednice, koji se održava u Kopenhagenu, a povodom toga je kazao da je Samit koji okuplja više od 50 lidera sa evropskog kontinenta prilika da Crna Gora pošalje snažnu poruku da će do 2028. godine postati članica Evropske unije, i da je to radna akcija cijelog društva, kojoj smo svakodnevno posvećeni.
- Na plenarnoj sjednici samita, na kojoj govorim sa još 10 evropskih lidera, među kojima su predsjednici Evropskog savjeta, Evropske komisije, predsjednik Francuske, kao i premijeri Njemačke, Poljske, Italije i domaćina Danske, zatražiću da se konačno otpočne sa izradom ugovora o pristupanju naše zemlje EU. I to će biti jasan signal evropske podrške politici proširenja. Crna Gora je iduće godine domaćin Samita EU- Zapadni Balkan, kada obilježavamo i dvije decenije obnove nezavisnosti naše zemlje. Uvjeren sam da bismo sa tog samita iz Crne Gore mogli poslati tu najbolju moguću vijest da je ugovor o pristupanju Crne Gore EU- spreman, i to bi bio taj veliki podsticaj i drugim zemljama kandidatima na njihovom evropskom putu - poručio je Milatović.
Uz predsjednika Milatovića, na plenarnoj sesiji Samita govoriće i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Francuske Emanuel Makron, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsjednica Moldavije Maja Sandu, premijer Njemačke Fridrih Merc, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Kir Starmer, premijerka Italije Đorđa Meloni, premijerka Danske Mete Frederiksen i premijer Poljske Donald Tusk.
Predsjednik Milatović je kazao da je u aktuelnoj geopolitičkoj situaciji brojnih globalnih kriza, proširenje EU ne samo političko već i važno bezbjednosno pitanje.
- Evropskim liderima želim da prenesem očekivanje da je Crnoj Gori i zemljama Zapadnog Balkana potrebna njihova snažnija podrška. Jedinstvo Evrope u ovim izazovnim vremenima nije luksuz već nužnost. Sa Crnom Gorom kao 28. članicom EU- to jedinstvo biće dodatno ojačano a budućnost i kvalitet života naših građana - bolji i sigurniji - zaključio je &nbsp;Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Tražiću da se počne sa izradom Ugovora o pristupanju Crne Gore u EU

Otvaranje Ambasade Crne Gore u Kopenhagenu predstavlja važan iskorak u širenju naše diplomatske mreže, kao i podsticaj daljem unapređenju bilateralnih odnosa između naše države i Danske - kazao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
On je, na ceremoniji otvaranja sa ministrom vanjskih poslova Kraljevine Danske Larsom Loke Rasmusenom, naveo da današnji dan ima posebno mjesto i neizbrisiv trag u našoj diplomatskoj istoriji, jer prvi put imamo stalno predstavništvo u Danskoj i diplomatsko predstavljanje u tom dijelu Evrope.
&nbsp;- Odnosi dvije države utemeljeni su na zajedničkim vrijednostima mira, demokratije, ljudskih prava i saradnje - rekao je Ibrahimović.&nbsp;
Posebno je, kako se navodi u saopštenju, istakao ulogu dijaspore koja služi kao most prijateljstva, doprinoseći jačanju veza između dva naroda.&nbsp;
Podsjetio je i na značaj otvaranja diplomatsko-konzularnog predstavništva u Danskoj u kontekstu evropskog puta Crne Gore, imajući u vidu da Danska preuzima predsjedavanje Savjetom EU u drugoj polovini 2025. godine.&nbsp;
- Ovo je i simboličan i strateški trenutak. Podrška partnera biće ključna u ostvarivanju našeg cilja da postanemo članica EU do 2028. godine - ocijenio je Ibrahimović.
Zahvalio je šefu danske diplomatije na prisustvu današnjoj ceremoniji, istakavši da je to još jedna potvrda zajedničke posvećenosti saradnji i afirmaciji evropske budućnosti Crne Gore.&nbsp;
Rasmusen je kazao da je otvaranje crnogorske ambasade u Kopenhagenu izuzetno značajno sa apsekta daljeg snaženja odnosa i saradnje, kojem su obje države posvećene. Istakao je i snažnu podršku evropskom putu Crne Gore.&nbsp;
- Možete računati na punu podršku Danske u narednom periodu. Cilj da se pridružite EU do 2028. godine je ambiciozan, ali ostvariv uz posvećenost reformama koju pokazujete. Otvaranje crnogorskog predstavništva u Kopenhagenu doprinijeće intenziviranju naših kontakata, ali i saradnje na svim poljima od obostranog interesa - poručio je Rasmusen.&nbsp;
Ibrahimović je sa Ramusenom imao i odvojeni bilateralni susret, tokom kojeg je ukazano na brojne potencijale u domenu bilateralne saradnje, zajdničke aktivnosti u okviru NATO-a, kao i značaj politike proširenja Evropske unije.&nbsp;
Podsjetio je na napredak koji je Crna Gora ostvarila u reformskim procesiđa, ukazavši da prioritet ostaje rad na zatvaranju poglavlja i tokom predstojećeg danskog predsjedavanja Savjetom EU.&nbsp;
- Crna Gora je država sa jasnom evropskom vizijom i odlučnošću da bude dio evropske porodice, kao pouzdan i odgovoran član. Vjerujem da ćemo rezultatima u narednih pola godine to još jednom potvrditi - naveo je Ibrahimović.
On će sjutra u Kopenhagenu, imati sastanak i sa predsjednicom parlamentarnog Odbora za Evropu Brižit Klintskov Jerkel.

1250x600

1084x550

Rasmusen sa Ibrahimovićem: Cilj da se pridružite EU do 2028. ambiciozan, ali ostvariv

Ambasada Crne Gore u Danskoj biće otvorena danas, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Iz tog resora kazali su da će crnogorski šef diplomatije Ervin Ibrahimović tokom dvodnevne posjete Kopenhagenu imati i bilateralne susrete sa danskim zvaničnicima.
- Sa kojima će razgovarati o načinima unapređenja saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - kaže se u saopštenju.

Danas otvaranje Ambasade Crne Gore u Kopenhagenu

Policija u Kopenhagenu saopštila je da su se danas u blizini izraelske ambasade dogodile dvije eksplozije, zbog čega je obližnja jevrejska škola zatvorena.
U saopštenju se dodaje da niko nije povrijeđen i da se istražuje da li je izraelska ambasada bila meta napada.
Naoružani policajci, psi tragači i forenzički timovi pregledali su mjesto događaja. Za sada niko nije uhapšen.
Jevrejska škola u Kopenhagenu, koja se nalazi odmah niz ulicu od ambasade, već je trebalo da bude zatvorena u četvrtak i petak za jevrejske novogodišnje praznike, rekao je Majkl Rahlin, portparol danske jevrejske zajednice.
Takođe će biti postavljeno dodatno obezbjeđenje oko glavne sinagoge u centru Kopenhagena, navodi se u saopštenju jevrejske zajednice.
Predsjednik te zajednice Henrik Goldštajn napisao je da bi „želio da podstakne ljude da budu svjesni kada se kreću u javnosti“.
- I budite kritični prema glasinama i onome što čujete na društvenim mrežama, nema razloga da se uzdržite od učešća u jevrejskom životu - dodao je Goldštajn.
Policija je odbila da saopšti detalje o intenzitetu prijavljenih eksplozija ili šteti koja je načinjena.
Sinoć, oblast oko izraelske ambasade u Stokholmu takođe je bila zatvorena nakon što je prijavljen „jak prasak“.
Policija je kasnije saopštila da tragovi ukazuju da je ambasada bila pogođena mecima.

Dvije eksplozije u blizini izraelske ambasade u Kopenhagenu

Danska policija uhapsila je aktivistkinju Gretu Tunberg na protestu u Kopenhagenu protiv rata u Gazi, rekao je portparol studentske grupe koja je organizovala demonstracije, prenijele su agencije.
Šest osoba je privedeno na licu mjesta na Univerzitetu u Kopenhagenu nakon što je oko 20 ljudi blokiralo ulaz u zgradu, a troje je ušlo, rekao je portparol policije agenciji Rojters.
Policija je odbila da potvrdi identitet bilo koga od uhapšenih, ali je portparol Studenti protiv okupacije rekao Rojtersu da je Tunbergova zadržana.

Greta Tunberg uhapšena na protestu protiv rata u Gazi

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava zabrinutost da u procesu izbora novih redovnih, vanrednih i inostranih članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), koji će biti završen na sjednici Skupštine CANU 23. decembra, postoje elementi netransparentnosti i diskriminacije.
Kako je navedeno u saopštenju, uvid u dokumentaciju kandidata i kandidatkinja prijavljenih na konkurs za članstvo, koju je CANU dostavila CGO-u po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, naglašava potrebu da javnost bude detaljnije upoznata sa samim tokom i kriterijumima ovog procesa.
- U članu 1 Odluke o raspisivanju izbora za vanredne, redovne i inostrane članove CANU od 23. decembra 2024. godine navodi se da se izbori raspisuju za devet vanrednih članova i to tri iz Odjeljenja prirodnih nauka, dva iz Odjeljenja društvenih nauka, dva iz Odjeljenja humanističkih nauka i dva iz Odjeljenja umjetnosti. Međutim, iz dokumentaciju je evidentno da je u pojedinim odjeljenjima manji broj kandidata dobio podršku odjeljenja od broja predviđenog konkursom, a određena nezadovoljstva ovakvim ishodom zabilježena su i u zapisnicima sa sjednica na kojima se odlučivalo o kandidatima. Posebno je pitanje zašto su neki kvalifikovani kandidati onemogućeni za dalju fazu ovog konkursa - dodaje se.
Kako ističu, od ukupno deset kandidata za vanredne članove, samo tri su žene, i to sve tri iz Odjeljenja humanističkih nauka, koje je predložilo pet kandidata, a moguće je da budu izabrana najviše dva.&nbsp;
- Ovi podaci su posebno zabrinjavajući imajući u vidu da u jednom od odjeljenja jedina kandidatkinja, uprkos relevantnim i međunarodnim referencama, nije dobila dovoljan broj glasova, iako je to odjeljenje predložilo samo jednog kandidata od moguća dva i to muškarca daleko skromnijih referenci - pojasnili su u saopštenju.&nbsp;
CGO, kako se ističe, ukazuje trenutno, prema informacijama na sajtu CANU, od 29 redovnih članova je čak 27 muškaraca, što znači da muškarci čine 93% redovnog članstva CANU.&nbsp;
- Od osam vanrednih članova, sedam su muškarci, a jedna žena, odnosno 87,5% vanrednnog članstva CANU su muškarci. Dramatična rodna neravnoteža u sastavu CANU ne ukazuje samo na potencijalnu diskriminaciju po osnovu pola, već šalje i obeshrabrujuću poruku naučnicama i umjetnicama da su njihove šanse da jednog dana postanu dio najviše državne naučne institucije višestruko manje u odnosu na njihove muške kolege - navode iz CGO.&nbsp;
Crna Gora, kako naglašavaju, kao mala država, mora naročito voditi računa o razvoju i očuvanju svog ljudskog kapitala, posebno u oblasti nauke i umjetnosti.&nbsp;
- CANU je već duže vrijeme izložena opravdanim kritikama zbog ćutanja i pasivnosti povodom važnih društvenih procesa, kao i zbog preispitivanja svrsishodnosti takvog djelovanja koje se finansira iz Budžeta. Stoga je od suštinskog značaja da postupci izbora novih članova i članica budu u potpunosti transparentni i zasnovani isključivo na stručnim i naučnim referencama. CANU je 21. novembra na svom sajtu objavila listu kandidata i kandidatkinja o kojima će se odlučivati na sjednici 23. decembra, ali to ne prate informacije o procesu selekcije, kao i biografije i naučne reference tih kandidata i kandidatkinja - pojasnili su u saopštenju.&nbsp;
Od CANU se, ističu, očekuje da bude uzor svim državnim institucijama kada je riječ o meritokratiji, rodnoj ravnopravnosti i poštovanju demokratskih vrijednosti.&nbsp;
- Njena uloga u crnogorskom društvu treba da bude i emancipatorska. Nauka i umjetnost moraju biti prostor u kojem nema mjesta diskriminaciji ni po jednom osnovu, a proces izbora članova i čanica CANU mora biti javan i transparentan, kako bi se otklonile sumnje da se prednost daje kandidatima i kandidatkinjama na osnovu političkih, ličnih ili prijateljskih veza - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CGO upozorava na netransparentnost i rodnu diskriminaciju u izboru novih članova CANU

Kremlj je u utorak saopštio da bi božićno primirje koje je predložila Ukrajina zavisilo od toga da li će biti postignut mirovni dogovor ili ne.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da Kijev podržava ideju prekida vatre, posebno kada je riječ o napadima na energetsku infrastrukturu, tokom božićnog perioda.
Upitan o toj ideji, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: „Pitanje je sada da li ćemo, kako kaže predsjednik Donald Tramp, postići dogovor ili ne“.
Peskov je naveo da Rusija vjerovatno neće učestvovati u takvom prekidu vatre ukoliko se Ukrajina bude fokusirala na „kratkoročna, neodrživa rješenja“, umjesto na trajno rješenje sukoba.
- Mi želimo mir. Ne želimo primirje koje bi Ukrajini dalo predah i omogućilo joj da se pripremi za nastavak rata. Želimo da zaustavimo ovaj rat, ostvarimo svoje ciljeve, obezbijedimo svoje interese i garantujemo mir u Evropi u budućnosti. To je ono što želimo - rekao je Peskov novinarima.
Peskov je dodao da Moskva još nije vidjela detalje prijedloga o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu po uzoru na NATO, za koje su američki i evropski zvaničnici rekli da ih je Vašington ponudio da obezbijedi.

Kremlj kaže da prijedlog Ukrajine o božićnom prekidu vatre zavisi od postizanja mirovnog sporazuma

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Poslanica Bošnjačke strane Kenana Strujić-Harbić poručila je da nije iznenađena ovakvim ponašanjem, s obzirom na to da je Crna Gora pred vratima Evropske unije, te da su ovo iscenirani pokušaji podizanja nacionalnih tenzija, reagujući povodom vandalskog čina ispisivanja grafita na Ambasadi Bosne i Hercegovine u Podgorici.
- Neosporno je da ovakve sramne poruke nisu incident, već narativ koji ćemo gledati sve češće upravo zato što je Crna Gora na vratima Evropske unije.Neosporno je da ovo pišu po diktatu onih koji nam kažu da prvo “skočimo pa kažemo hop” - istakla je Strujić-Harbić.
Neosporno je, dodaje, da kako se budemo približavali datumu formalnog učlanjenja, ovakvih tema će biti sve više, sve sa jednim ciljem – podizanjem nacionalnih tenzija i kako bi se pokazala nemoć institucija CG!
- Grafiti će se okrečiti. Bratski odnos CG i BiH ne može pokvariti anonimni grafit. Iluzorno je da će bilo ko nasjesti na ovakve smišljene provokacije. A ambicije onih koje sanjaju RUSIJU, BRIKS i neke nove “velike a etnički čiste” države opet, ostaće isto što i njihove želje 90tih – nedosanjani snovi! - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Strujić-Harbić: Grafiti na Ambasadi BiH iscenirani pokušaji podizanja nacionalnih tenzija

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Piperović: Abazović bio zatečen pitanjima, niko pa ni premijer ne može da etiketira ljude bez dokaza

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Tag: kopenhagen