Prethodne sedmice registrovano je 28 laboratorijski potvrđenih slučajeva infekcije virusom korona, a preminula je jedna osoba (95) iz Podgorice.
Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore ističu da se radi o znatno manjem broju oboljelih u odnosu na sedmicu ranije.
- S obzirom na to da se značajan dio oboljelih ne testira, prijavljeni broj slučajeva ne odražava stvarnu učestalost bolesti u populaciji, pa se procjenjuje da je broj oboljelih znatno viši od registrovanog - saopštili su iz IJZ.
Kako su ukazali, kod osoba starijih od 65 godina, kao i kod hroničnih bolesnika svih uzrasta, bolest i dalje može dovesti do pojave težih komplikacija, pa čak i smrtnog ishoda.
Prema podacima iz zdravstvenih ustanova, za razliku od ranijeg perioda, sada se javlja više pacijenata sa simptomima sezonskog virusa gripa.
Iz JZU Apoteke Montefarm saopštili su da je ove sedmice počela distribucija više od 20.000 vakcina protiv gripa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

IJZ: Jedna osoba preminula od korone

Skoro 200.000 eura koja su iz Fonda solidarnosti Evropske unije bila uplaćena 2021. godine Crnoj Gori kao doprinos u borbi protiv koronavirusa nijesu iskorišćena i biće presumjerena na glavni račun državnog trezora.
To je navedeno u prijedlogu za preusmjeravanje sredstava koji je Ministarstva zdravlja uputilo Ministarstvu finansija, a koji je Vlada usvojila na jučeranjoj sjednici.
Kako su objasnili u resoru Vojislava Šimuna, sredstva su bila namijenjena za finansiranje hitnih operacija i operacija oporavka nakon izbijanja pandemije koronavirusa u Crnoj Gori početkom 2020. godine.
Na osnovu Odluke Komisije EU od 20. jula 2021. godine, između Evropske komisije i države Crne Gore potpisan je sporazum o navedenom finansijskom doprinosu, koji je evidentiran u arhivi Ministarstva zdravlja 21. decembra 2021. godine.
Navedena finansijska sredstva uplaćena su na račun Ministarstva zdravlja 27. decembra 2021. godine. Sporazumom je definisano da se moraju iskoristiti u roku od 18 mjeseci od dana uplate, odnosno do 27. juna 2023. godine. Rok za dostavljanje izvještaja Evropskoj komisiji bio je najkasnije 24 mjeseca od uplate, tj. do 27. decembra 2023. godine.
- Plan Ministarstva zdravlja je bio da se navedena sredstva utroše za isplatu ostalih ličnih primanja za zdravstvene radnike koji su tokom pandemije kovida-19, a u cilju održavanja funkcionisanja zdravstvenog sistema obavljali dodatne i prekovremene poslove. Napominjemo da je došlo do kašnjenja u izvještavanju, i da su predmetna sredstva i dalje na računu i nisu utrošena za definisanu namjenu - kazali su u Ministarstvu zdravlja.
S tim u vezi, kako su rekli, obavljen je niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije, koji su upoznati sa činjenicom da je Crna Gora u periodu pandemije imala znatno veće izdatke ove vrste i pokazali spremnost i volju da prihvate pravdanje opredijeljenih sredstava kroz EU Fond solidarnosti nakon revizije.
- Poštujući instrukcije Evropske komisije, kao i našeg predstavnika u Misiji Crne Gore pri Evropskoj uniji Aleksandra Čampara, kao prvi korak ka realizaciji nam je naloženo upravo preusmjeravanje predmetnih sredstava sa računa Ministarstva finansija koji koristi Ministarstvo zdravlja na glavni račun državnog trezora - zaključeno je u dokumentu.

Tamara Klikovac

1084x550

Crna Gora nije iskoristila skoro 200.000 eura EU pomoći za borbu protiv kovida, novac ide u trezor

Prije pet godina, 11. marta 2020, čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) izrekao je riječi kojima je cijeli svijet postao svjestan ozbiljnosti situacije: „Smatrali smo stoga da se kovid-19 može opisati kao pandemija".
Ali 30. januara te godine, SZO je proglasila najviši nivo uzbune za novi koronavirus otkriven u Kini sredinom decembra 2019. vanrednu situaciju za javno zdravlje od međunarodnog značaja.
Pod pritiskom novinarskih pitanja, šef SZO Tedros Adanom Gebrejesus je 9. marta pomenuo „prijetnju pandemije“, ali je šok uslijedio tek dva dana kasnije.
U srijedu, 11. marta, novinari su u velikom broju stigli u sjedište SZO u Ženevi.
Tedrosa su pratili direktor SZO za hitne slučajeve Majk Rajan i generalna direktorka Marija Van Kerkhove.
- Duboko smo zabrinuti i alarmantnim nivoima širenja i ozbiljnosti, kao i alarmantnim nivoima neaktivnosti širom svijeta stoga smo procijenili da se kovid-19 može klasifikovati kao pandemija - rekao je on.
U to vrijeme, prema zvaničnim podacima, u svijetu je umrlo manje od 4.300 ljudi. Pet godina kasnije, biće ih milioni, a do sredine marta 2020. svijet je bio svjedok zatvaranja, prenatrpanih bolnica i kolapsa globalne ekonomije.
Džon Zarokostas, novinar koji je pratio sve ženevske međunarodne agencije i nevladine organizacije više od 30 godina, kaže za AFP da je riječ "pandemija" promijenila igru.
- Osjećao sam se kao da to moraju da urade jer nisu dobili očekivani odgovor od država članica od kada je upozorenje izdato u januaru - naveo je Zarokostas.
Za veterana izvještača o međunarodnim odnosima, deklaracija o pandemiji „promijenila je dinamiku u smislu odgovora nacionalne vlade – svi su se pokrenuli“.
<h2>Sljedeća pandemija je samo pitanje vremena</h2>
Kašnjenje u akciji u početku je frustriralo SZO. U martu 2022. Majk Rajan je rekao da je "svijet bio opsednut riječju pandemija“, a zapravo je januarsko upozorenje smatrao daleko važnijim.
Može li se slična katastrofa ponoviti? SZO upozorava da je sljedeća pandemija samo pitanje vremena
U decembru 2021. godine, države članice organizacije, svjesne ozbiljnih nedostataka u suočavanju sa kovidom-19, počele su da rade na međunarodnom i obavezujućem sporazumu o prevenciji i pripremi pandemije, u pokušaju da izbjegnu ponavljanje istih grešaka.
Pregovori su teški i posljednja runda je zakazana od 7. do 11. aprila, kako bi se nacrt finalizovao na vrijeme za godišnju skupštinu SZO u maju.
U pet godina od marta 2020. SZO je dva puta proglasila vanredno stanje u javnom zdravlju, oba zbog izbijanja majmunskih boginja.

Prije pet godina SZO proglasila pandemiju koronavirusa

Centralna obavještajna agencija (CIA) je juče objavila novu procjenu o porijeklu izbijanja pandemije koronavirusa navodeći kako je vjerovatnije da je virus procurio iz kineske laboratorije nego da je potekao od životinja, izvještava BBC.
Iz obavještajne agencije su ipak upozorili da nisu sigurni u ovu procjenu. Portparol je izjavio da je porijeklo pandemije povezano s laboratorijskim istraživanjima vjerovatnije od prirodnog porijekla, na temelju dostupnih izvještaja.
Odluka o objavi ove procjene jedna je od prvih koju je donio novi direktor CIA-e Džon Retklif, kojeg je imenovao Donald Tramp, a na čelu agencije je tek tri dana.
Retklif, koji je bio šef nacionalne obavještajne službe i tokom prvog Trampovog mandata, dugo je zagovarao teoriju o curenju iz laboratorija, tvrdeći da je koronavirus najvjerovatnije potekao iz laboratorija u Vuhanu. Institut u Vuhanu nalazi se 40 minuta vožnje od pijace Huanan, gdje je zabilježena prva grupa zaraženih.
U intervjuu za "Breitbart News" objavljenom prekjuče, Retklif je rekao da želi da CIA napusti svoj neutralni stav o porijeklu virusa i prestane stajati po strani. 
- Puno sam govorio o suočavanju s prijetnjom iz Kine na više frontova i vraćam se na pitanje zašto je milion Amerikanaca umrlo i zašto je Centralna obavještajna agencija pet godina stajala po strani bez procjene porijekla koronavirusa. Za mene je to prioritet od prvog dana - izjavio je on.
Službenici su za američke medije izjavili da nova procjena nije temeljena na novim obavještajnim podacima, već prethodi Trampovoj administraciji. Procjena je navodno naručena u završnim sedmicama Bajdenove administracije i dovršena prije nego što je Tramp preuzeo dužnost.
Juče objavljena procjena temelji se na tzv. niskom povjerenju, što znači da iza nje stoje obavještajni podaci koji su prema naučnim standardima manjkavi, neuvjerljivi ili protivrječni, te i dalje ne postoji konsenzus o uzroku pandemije koronavirusa. 
Neki podržavaju teoriju prirodnog porijekla, prema kojoj se virus prirodno proširio sa životinja, bez uključenosti naučnika i laboratorija.

Novi šef CIA-e: Koronavirus je vjerovatno potekao iz laboratorije

Pet godina od početka pandemije kovida 19 Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je danas ponovo zatražila od Kine da podijeli svoje podatke i informacije kako bi razumjela kako je pandemija počela.
- Nastavljamo da pozivamo Kinu da dijeli podatke i pristup kako bismo mogli da razumijemo porijeklo koronavirusa. Ovo je moralni i naučni imperativ. Bez transparentnosti, dijeljenja i saradnje između zemalja svijet se ne može adekvatno pripremiti za buduće epidemije i pandemije ili da ih spriječi - navodi se u saopštenju SZO.
Zdravstvena agencija UN podsjetila je da je 31. decembra 2019. njena kancelarija u Kini dobila informaciju od zdravstvenih vlasti Vuhana o slučajevima „virusne upale pluća“ u gradu.
- U nedjeljama, mjesecima i godinama koje su uslijedile, kovid 19 je promijenio naše živote i naš svijet - dodala je SZO.
Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus postavio je nedavno pitanje da li je svijet bolje pripremljen za sljedeću pandemiju.
- Odgovor je i da i ne. Ako bi se sljedeća pandemija dogodila sada, svijet bi se i dalje suočavao sa istim slabostima i ranjivostima koje su omogućile da se kovid 19 proširi i traje toliko godina - rekao je on.
Prema njegovim riječima, svijet je takođe naučio mnoge bolne lekcije iz pandemije i preduzeo važne korake da ojača svoju odbranu od budućih epidemija i pandemija.
U decembru 2021. godine počeli su međunarodni pregovori za postizanje sporazuma o prevenciji, pripravnosti i odgovoru u slučaju nove pandemije.
Tačno 194 države članice SZO koje pregovaraju o sporazumu složile su se oko većine pitanja, ali su u ćorsokaku u vezi sa važnim praktičnim aspektima. Rok za završetak pregovora trenutno je određen za maj 2025. godine.

1250x600

Pet godina poslije pandemije: SZO ponovo traži od Kine informacije o porijeklu koronavirusa

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković uporedio je eutanizirane krave zbog kju groznice sa ljudima preminulim od korone.
Joković je u večerašnjoj emisiji "Naglas" na TVCG kazao da je priča o kju groznici prenaglešena i da se digla pompa u javnosti gdje će biti odlagana eutanazirana grla.
On je istakao da će stočarima čije su krave eutanizirane biti nadoknađena šteta i onda, vidno nervozan, nesrećeno pribjegao poređenju na koje niko od prisutnih u studiju nije reagovao.
- Nadoknadićemo i platićemo. Kome je šta nadoknađeno kada je na hiljade građana Crne Gore umrlo od korone? Jesu li nadoknađeni djeci roditelji? I zašto je sad tolika pompa, a mislim da je 3.800 ljudi nastradalo od korone - rekao je Joković.
On se pita i kome je nadoknađena šteta što turisti nisu došli 2020. zbog korone.
- Koliko je nadoknađeno zemljoradnicima u Zeti kad je 2022. grad opustošio... Samo su Plantaže imale 8,5 miliona štete... Dakle, mi smo posvećeni, sa moje strane i strane Vlade. Sve ono što je moguće i što je šteta mi ćemo se potruditi da nadoknadimo - rekao je Joković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F1835760150512111707%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1835760150512111707%7Ctwgr%5E2fe4f8ecf0ab710a982c57f20ea87899c46cac60%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO: Joković uginule krave uporedio sa preminulima od korone

U Crnoj Gori su, u avgustu, od posljedica koronavirusa preminule tri osobe, a registrovana su 863 nova slučaja infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). 
 
Iz te zdravstvene ustanove agenciji MINA kazali su da su u avgustu javne zdravstvene ustanove izvršile testiranje 4.924 osobe. 
 
- Od tog broja, kod 863 je potvrđena infekcija SARS-CoV 2. Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih u javnim zdravstvenim ustanovama iznosio je 17,52 odsto - rekli su iz IJZ. 
 
Oni su naveli da su u istom periodu u privatnim laboratorijama analizirana 1.803 uzorka, od čega je 498 bilo sa pozitivnim rezultatom. 
 
- Tokom jula je ukupno dijagnostikovano 629 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2, dok je udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za period izvještavanja iznosio 12,2 odsto, te možemo govoriti o povećanom broju obolijevanja od infekcije SaRS-CoV 2 tokom mjeseca avgusta - rekli su iz IJZ. 
 
Oni su naveli da su IJZ-u, tokom avgusta, prijavljena tri smrtna ishoda usljed obolijevanja od COVID-19. 
 
Kako se dodaje, radi se o osobama iznad 70 godina, iz Podgorice, Herceg Novog i Budve. 
 
- Na osnovu informacija dostupnih IJZ-u, bez obzira na porast broja slučajeva COVID19 nije registrovan porast udjela teških formi bolesti među inficiranima - kazali su iz Instituta. 
 
Prema njihovim riječima, iz iskustva stečenog tokom prethodnih godina, jasno je da COVID-19 još uvijek ne prati jasne sezonske obrasce kao drugi respiratorni virusi (npr. grip), koji se aktiviraju u tokom pozne jeseni, zime i ranog proljeća. 
 
- Kada je u pitanju aktivnost SARS-CoV-2, povećanje broja inficiranih može se dogoditi u bilo koje doba godine - rekli su iz IJZ. 
 
Oni su dodali se zato svim pripadnicim rizičnih grupa, kod kojih nakon infekcije SARS-CoV-om2, može da se razvije komplikovana, teža forma bolesti ili smrt, savjetuje da budu vakcinisani, naročito ako do sada nijesu primili nijednu dozu vakcine ili nijesu bolovali COVID-19.

U avgustu od korone preminule tri osobe, registrovana 863 nova slučaja

Centru za građanska prava obratio se sugrađanin Milo Ivanišević, koji je izrazio ozbiljan strah za sopstveni život, bezbjednost svoje porodice i drugih građana Cetinja, nakon direktnih i uznemirujućih prijetnji koje su mu upućene od strane osobe koja se predstavlja kao Cetinjanka bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi, odnosno Crkvi Srbije, saopšteno je iz ove nevladine organizacije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9KTusOYt3nY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz Centra za građanska prava napominju da je sva dokumentacija vezana za ovaj slučaj već predata policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011017010_b1924911036483fe08af3ff16de1efdfbebba6adca20e6749499853fe1017825.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026011017010_b1924911036483fe08af3ff16de1efdfbebba6adca20e6749499853fe1017825" data-rendition-name="original" width="745" height="1280" loading="lazy" alt="Priijetnja"> </figure>  - U gradu koji je već dva puta, u kratkom periodu, zavijen u crno masovnim zločinima, u kojima je ubijeno 23 naših sugrađana, među kojima i četvoro djece, ovakve prijetnje se ne mogu, ne smiju i neće posmatrati kao „izolovani incidenti“ ili „lični sukobi“. Posebno zabrinjava činjenica da su oba masakra izvršile osobe koje su, prema javno dostupnim podacima, bile ideološki, vrijednosno, a i faktički, bliske Crkvi Srbije – instituciji koja u Crnoj Gori odavno ne djeluje kao vjerska zajednica, već kao politički, hegemonistički i duboko destruktivan faktor- upozoravaju iz CGP. Dodaju da strah građana Cetinja nije iracionalan — on je rezultat kontinuiranog trovanja društva, huškanja, targetiranja i normalizacije nasilja koje godinama dolazi iz krugova bliskih Crkvi Srbije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011017010_169b970abe04b583f19692a3cd66060372c11fab36fa66d929dd4ea3411005a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026011017010_169b970abe04b583f19692a3cd66060372c11fab36fa66d929dd4ea3411005a0" data-rendition-name="original" width="1185" height="1600" loading="lazy" alt="prijava zbog prijetnje"> </figure>  - Postavlja se logično i zastrašujuće pitanje: da li je Crkva Srbije, zarad svojih ideoloških projekata i materijalnih interesa, spremna da nastavi sa destabilizacijom Crne Gore, čak i po cijenu novih ljudskih života? Da li im je potrebno još mrtvih, još krvi i još tragedija da bi nastavili sa svojom politikom podjela i mržnje- pitaju iz ove organizacije. Koga ova struktura okuplja, koga radikalizuje, kako i sa kojim ciljem, iz Centra ta građanska prava pozivaju da &nbsp;crnogorska javnost procijeni sama. Centar za građanska prava, međutim, ima obavezu da upozori: kada se prijetnje ignorišu, a ekstremizam prećutkuje, odgovornost za posljedice snose i oni koji su ćutali. - CGP će budno i javno pratiti postupanje cetinjskog Osnovnog državnog tužilaštva po prijavi koja je podnijeta u ovom slučaju. Očekujemo hitnu, odlučnu i nedvosmislenu reakciju nadležnih organa, a svako odugovlačenje, relativizacija ili zataškavanje biće shvaćeni kao saučesništvo u stvaranju atmosfere straha i nesigurnosti- navode u saoštenju, Na kraju, iz CGP pitaju do kada ćemo u sopstvenoj državi biti građani drugog reda, te do kada će se zatvarati oči pred prijetnjama, nasiljem i grozotama koje razaraju Crnu Goru, a naročito Cetinje i ko će snositi odgovornost ako se tragedija, zbog nečinjenja institucija, ponovi. - Centar za građanska prava neće ćutati. Nećemo se miriti sa strahom, nasiljem i sistemskim ignorisanjem bezbjednosti građana. U prilogu dostavljamo zaprimljene prijetnje kao i fotografiju podnijete tužbe. Tu smo i pratimo- zaključuje se u saopštenju.

CGP: Kada se prijetnje ignorišu, a ekstremizam prećutkuje, odgovornost za posljedice snose i oni koji su ćutali

Velike djelove ukrajinske prijestonice Kijev u subotu su zahvatili prekidi u snabdijevanju strujom, vodom i grijanjem poslije još jedne noći ruskih napada dronovima.
Restrikcije struje je uslijedila poslije zahtjeva državnog elektrooperatera Ukrenerho da se smanji potrošnja i nadovezale su se na redovne višesatne nestanke struje uvedene tokom rata kako bi se sačuvale preostale zalihe električne energije. Kompanija je u saopštenju na društvenim mrežama navela da radi na obnavljanju usluga.
Očekuje se da će temperature pasti i na minus 15 stepeni Celzijusa tokom vikenda, a gradske vlasti su saopštile da su postavile oko 1.200 centara za grijanje.
Posljednji nestanci struje uslijedili su poslije višednevnih teških ruskih napada na Ukrajinu.
U masovnom napadu raketama i dronovima u petak na Kijev poginule su četiri osobe, a 26 je ranjeno. Oštećeno je i 20 stambenih zgrada, uključujući i jednu u kojoj se nalazi ambasada Katara, u jednom od najvećih napada na prijestonicu u posljednjih nekoliko mjeseci.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kasnije je potvrdio da je uslijed tog napada polovinu svih stambenih zgrada u Kijevu ostala bez grijanja i pozvao je sve građane da ako mogu odu iz grada zbog prekida u snabdijevanju strujom.
Komentarišući nedavne ruske napade, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je rekao da "Moskva pokušava da iskoristi hladno vrijeme kao sredstvo terora".
Savet bezbjednosti UN sastaće se 12. januara kako bi razgovarao o Ukrajini. Ukrajinski ambasador u UN Andrij Meljnik u pismu Savjetu bezbjednosti naveo je da je "Ruska Federacija dostigla zastrašujući novi nivo ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti svojim terorom nad civilima".
Rusija negira da je namjerno gađa civile u Ukrajini uprkos široko rasprostranjenim dokazima o suprotnom od pokretanja invazije u februaru 2022. godine.

Kijev bez struje i vode poslije novih ruskih napada tokom noći

Državno tužilaštvo Crne Gore je tokom 2025. godine, zaključno sa 30. septembrom, pokrenulo 49 finansijskih istraga protiv 151 fizičkog i 21 pravnog lica, kao i 23 finansijska izviđaja protiv 82 fizička lica, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Kako navode iz Tužilaštva, riječ je o značajnom rastu u odnosu na prethodne godine, budući da su tokom 2024. godine pokrenute 23 finansijske istrage i četiri izviđaja, dok je 2023. godine evidentirano 26 finansijskih istraga.
Prema izvještajima o radu, u okviru tih postupaka privremeno je oduzeta nepokretna imovina velike vrijednosti i površine, zaplijenjen je novac u višemilionskim iznosima, kao i značajna pokretna imovina. Tokom 2025. godine sudovi su u 93 odsto slučajeva prihvatili predloge tužilaštva za određivanje privremenih mjera oduzimanja imovine.
Iz VDT-a naglašavaju da privremeno oduzimanje imovine ne predstavlja konačan ishod postupka, jer je trajna zapljena moguća isključivo nakon pravosnažne krivične presude, o čemu odlučuju sudovi.
- Državni tužilac je ovlašćen da predloži oduzimanje imovinske koristi, ali je sud taj koji donosi odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju imovine- ističe se u saopštenju.
Tužilaštvo podsjeća da su finansijske istrage jedan od najsloženijih segmenata krivičnog postupka, te da njihov obim i dalje ograničavaju nedostatak ekonomskih stručnjaka, neažurni registri imovine i potreba za snažnijom međuinstitucionalnom saradnjom.
Poseban iskorak, kako navode, ostvaren je nakon što je 3. marta 2025. godine vrhovni državni tužilac donio Uputstvo za sprovođenje finansijskih izviđaja i istraga, čime je pokrenut veći broj predmeta i u drugim tužilaštvima, a ne samo u Specijalnom državnom tužilaštvu.
Iz VDT-a ocjenjuju da se razlozi za razliku između privremeno i trajno oduzete imovine ne mogu tražiti u radu tužilaštva, već u zakonskim ograničenjima i složenosti sudskih postupaka.
Tužilaštvo je, kako je saopšteno, podržalo i najavljene izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje bi mogle omogućiti trajnu zapljenu imovine i bez pravosnažne presude, uz zadržavanje isključive nadležnosti sudova.

VDT: U 2025. pokrenuto 49 finansijskih istraga, sud prihvatio 93 odsto zahtjeva za privremenu zaplijenu

Predsjednik Sjedninjenih Američkih Država Donald Tramp nastavio je s prijetnjama upućenim Grenlandu, insistirajući da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina u budućnosti mogle da ga okupiraju, piše CNN.
Tramp je rekao da će, ako ne bude u mogućnosti da postigne dogovor o preuzimanju te teritorije "na lakši način", morati da to "uradi na teži način", piše CNN.
- Učinićemo nešto po pitanju Grenlanda, sviđalo im se to ili ne, jer ako mi to ne uradimo, Rusija ili Kina će preuzeti Grenland, a mi nećemo imati Rusiju ili Kinu za susjeda - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi N1.rs.
Lideri grenlandskih partija, uključujući i opoziciju, izdali su zajedničko saopštenje u kojem navode: "Ne želimo da budemo Amerikanci, ne želimo da budemo Danci, želimo da budemo Grenlanđani. O budućnosti Grenlanda moraju da odlučuju građani Grenlanda", prenosi ovaj medij.
Američki predsjednik i zvaničnici Bijele kuće razmatraju niz opcija kako da Grenland stave pod kontrolu SAD, usled obnovljenog interesovanja za ovu strateški značajnu teritoriju pod kontrolom Danske, navodi se u tekstu, i nisu isključili ni vojnu intervenciju. Vlade Grenlanda i Danske i dalje javno i privatno insistiraju da Grenland nije na prodaju.
I dalje je nejasno, navodi ovaj medij, kako bi ostale članice NATO-a reagovale ukoliko bi SAD odlučile da silom preuzmu Grenland. Evropski lideri upozorili su da bi takav potez imao ozbiljne posledice po vojni savez. U zajedničkom saopštenju, lideri Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske i Španije poručili su da Grenland pripada svom narodu, piše u tekstu.
- Volio bih da postignemo dogovor na lak način, ali ako to ne bude moguće, uradićemo to na teži način. I, uzgred, veliki sam fan Danske. Moram to da kažem, bili su veoma ljubazni prema meni. Zaista sam njihov fan - rekao je Tramp, prenosi CNN.
On je tvrdio, kako piše, da je ovaj potez neophodan kako bi se spriječilo da Rusija ili Kina u nekom trenutku u budućnosti preuzmu Grenland.
Na pitanje, kako piše, o nedavnom izvještaju da SAD razmatraju isplate Grenlanđanima kako bi ih ubedile da se pridruže Sjedinjenim Državama, Tramp je rekao: "Još ne govorim o novcu za Grenland".
Mnogi stanovnici Grenlanda već su odbacili ideju da prihvate novac u zamenu za ulazak u sastav SAD.
Tramp je ponovo insistirao da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina mogle u budućnosti da okupiraju Grenland.
Najviši diplomate Grenlanda i Danske sa sedištem u Vašingtonu sastali su se u četvrtak sa zvaničnicima Bijele kuće.
Premijer Grenlanda Jens Frederik Nelsen, zajedno sa još četiri partijska lidera, ponovo je odbacio Trampove pozive da SAD preuzmu ovu poluautonomnu teritoriju u saopštenju objavljenom u petak uveče.
Lideri su naveli da će planirani sastanak grenlandskog parlamenta, Inatsisartut-a, na kojem će se razmatrati odgovor na prijetnje Trampove administracije, biti pomeren na raniji datum. Datum sastanka još nije određen. Grenlandski parlament poslednji put se sastao u novembru, a naredna sjednica bila je zakazana za 3. februar.

Tag: koronavirus