Košarkašice Budućnost Bemaksa igraće danas u Podgorici protiv bugarske Montane utakmicu petog kola WABA lige.

Budućnost u dosadašnjem dijelu ima tri pobjede i maksimalan učinak, dok je vicešampion Bugarske sa polovičnim učinkom - po dva trijumfa i poraza.

Budućnost je u dosadašnjem dijelu savladala Partizan i Zagreb u gostima, dok je na svom terenu bila ubjedljiva protiv Trešnjevke.

Utakmica u Bemaks areni počeće u 18 sati, a ulaz je slobodan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Košarkašice Budućnost Bemaksa dočekuju Montanu

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, oče Veseline, Uoči ovih blagih dana, kako vidimo, sve nam je krenulo naoposleno. Svi puni ljubavi i praštanja, nekakvog uvažavanja i pomirenja. Pa evo, da i ja, u duhu ove plime tradicionalnih vrijednosti, svekolikog prosperiteta i nadolazećeg blagostanja, iskoristim priliku da uputim nekoliko pozdrava i čestitki. A ko mi je preči od Vas i Bobija?! Iako mi logika kazuje da – "ko tebe kamenom, taj tebe gađa", moja blaga duša zapovijeda srcu, pa vama dvojici želim sve ono što i vi meni. Ni manje ni više od toga. Ja mislim da je to nadasve korektno. Je li tako? Da još malo ostanemo u sferi ljubavi i topline, pa da Vas nešto priupitam. Pošto važite za duhovno uznapredovalu osobu, vjerujem da znate odgovor. Slušam ove vaskršnje poslanice, a imam neki šum u komunikaciji sa crkvenim ocima, te bih voljela da mi Vi pojasnite – za kada Joanikiju treba ova “obnova kapele”? Kontam da mu je hitno, pa ne znam šta će i kako će? Da RTCG pripomogne i odradi neku kampanju? Ako je baš tako urgentno. Mislim, ne bi bilo prvi put da mu se nađete. A za ovo što je rekao Porfirije – da se “odreknemo individualizma”, to je lako! Samo, ja sam, bogami, mislila da je to kod njega davno završeno. Ali eto, dobro je – izgleda da tu nema nekog zadatog roka. Ako me razumijete šta hoću da kažem. E sad, da iz ove blagosti pređemo na kratak pregled događaja. Vidimo da se Alabar ukazivao i na našoj televiziji. Ne znam samo koliko mu je poznato da smo trenutno, po broju započetih i u toku poduhvata, jedna od vodećih građevinskih firmi u zemlji. Mislim na RTCG. Pa, nešto kontam – možda bi mogao da nas angažuje kao podizvođače na nekom projektu? Vi sad imate kontakt s njim, a i sa Milojkom ste dobro – možda da vidite nešto za “ne daj Bože”? Koliko čujem, ovaj Vaš slučaj na sudu je dosta ozbiljan, pa da se Vi na vrijeme prišaltate Alabaru? Imate doktorski rad i – što Vam ja zla hoću – odmah to šaljite. Baš se Alabar žalio da mu fali neki dobar projekat iz oblasti sportskog turizma. Ili da mu pošaljete onaj Vaš projekat o Vraneškoj dolini? Da on to pogleda, možda mu se dopadne? Već Vas zamišljam kako na kamili jezdite pustinjom i snimate film, a kosa Vam leprša na vjetru. I što Vas briga za Bobija? Ne povlači se on po sudovima, nego Vi. Što, zahvaliće Vam sjutra! Kako ne. Mada, po onom što sam čula, zebem i za Bobija. Ni tu nije dobra situacija, nikako. E sad, ne znam šta bi on mogao da radi kod Alabara? Ljudska prava? Pa ne znam baš… Zapravo, ne znam ni šta je Bobijeva uža specijalnost? Nešto je tu školu, bogami, otaljavao, tek pod stare dane se diplome dokopao. Dakle, s Bobijem, po tom obrazovnom pitanju, baš imamo problem. Možda da pošalje svjedočanstvo s onog kursa što je pohađao o vještačkoj inteligenciji? Ono iz Njujorka? Što znam – evo se za slamku hvatam. Samo, korektnosti radi, Alabara moramo na vrijeme da upozorimo da Bobiju nipošto ne daje neko rukovodeće mjesto. Neće moći nikad više da ga makne odatle. Nego, najbolje neka Bobija odmah rasporedi da ide u pustinju i beduinima drži Školu demokratije. Ima iskustvo iz Građanske alijanse, to mu je lako. Ali i tu imamo uslov – Bobi bez supervizora, nikako! Dok se to ne realizuje – a ja sam sigurna da je pitanje dana – možda ne bi bilo loše, umjesto što po sto puta istu stvar pravite i prekrajate, da nešto vidite oko ovog televizijskog mastera. Evo, sad odmah ću da podastrem kako trenutno izgleda “srce TV sistema”, takozvana “kontrolna soba”. Posljednju godinu ovo “srce” je u stanju koje vidite na fotografijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041911044_7630dcada1b1313663747ead885095d5fb8cd0921b8e33aa66de8e2afac632dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041911044_7630dcada1b1313663747ead885095d5fb8cd0921b8e33aa66de8e2afac632dc" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Korporativni majndset RTCG"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041911044_6376555460f32d5f4c5b79c66732062e574cfba60fc4233aef808a4bbf1db3ee.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041911044_6376555460f32d5f4c5b79c66732062e574cfba60fc4233aef808a4bbf1db3ee" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Korporativni majndset RTCG"> </figure>  I za kraj sam ostavila živopisnu ilustraciju takozvanog “korporativnog majndseta” menadžmenta RTCG. Elem, po novom tumačenju koje propovijeda premoderni Vasilije Čarapić – koji dođe nešto kao Milojkova vještačka inteligencija – kad nešto ofrkamo na brzinu i omlatimo “k'o mačka repom”, to je zapravo “korporativni majndset”! A ja Vasiliju vjerujem. Skoro koliko vjerujem i Jeleni – ženi koja vrišti – Nedović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041911044_3e271ec1e4e8e1f3bb634625c894881f74bdfe7082ce39a1f03905dd90d945d5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025041911044_3e271ec1e4e8e1f3bb634625c894881f74bdfe7082ce39a1f03905dd90d945d5" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Korporativni majndset RTCG"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041911044_c6bcef3ba4f92b0cc193006cf7ff4cfd46ef619ac4acd51d80b544d0a4dd8c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025041911044_c6bcef3ba4f92b0cc193006cf7ff4cfd46ef619ac4acd51d80b544d0a4dd8c6a" data-rendition-name="original" width="858" height="632" loading="lazy" alt="Korporativni majndset RTCG"> </figure>  Ovdje samo da dodam – na ovoj žalosnoj fotografiji koja prikazuje treći sprat u TVCG, uglavnom su kancelarije novinara koji su u RTCG već nekoliko decenija. Uočite razliku između trećeg i šestog sprata. Na šestom spratu su Bobi i Mačak. Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim. Tanja Šuković, djelatnica RTCG

Korporativni majndset

U kotorsku luku jutros je u osam sati uplovio brod "Viking Star", posredstvom agencije BCM.
Na vezu će biti do 15 sati.
"Viking Star" je u aprilu 2014. uplovio u Kotor kao tek drugu luku na svom prvom komercijalnom putovanju.
"Viking Star" je brod od 47.800 tona, dugačak 227 metara.

"Viking Star" danas u Kotoru

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, objavilo je javni poziv za dodjelu podrške investicijama u primarnoj biljnoj proizvodnji, za komponentu povrtarska proizvodnja.
Korisnici podrške su poljoprivredna gazdinstva koja moraju biti upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava do trenutka podnošenja zahtjeva za odobravanje podrške, kao i u registre koje vodi Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Prihvatljive investicije odnose se, između ostalog, na nabavku konstrukcije, folija/najlona, sistema za navodnjavanje i za orošavanje, mreža za zasjenu, agrotekstila i agrila, kao i na uspostavljanje sistema za navodnjavanje za proizvodnju povrća na otvorenom polju.
Podrška se daje i za nabavku sertifikovanog sjemenskog/sadnog materijala povrtarskih kultura za proizvodnju povrća u proljećno-ljetnjem periodu, kao i rasada za jesenju sadnju.
Minimalna visina investicije je 500 eura.
Maksimalno prihvatljiva investicija iznosi deset hiljada eura, uz budžetsku podršku do 60 odsto vrijednosti prihvatljive investicije, odnosno do šest hiljada eura.
Pored iznosa podrške od 60 odsto, još dodatnih deset odsto, odnosno ukupno 70 odsto, moći će da iskoriste poljoprivredni proizvođači upisani u Registar subjekata u organskoj proizvodnji za oblast proizvodnje u kojoj se podnosi zahtjev za podršku, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.
Izuzetno od navedenog, podrška iznosi do 30 odsto vrijednosti prihvatljive investicije za nabavku sjemena, odnosno do 50 odsto za nabavku rasada iz domaće proizvodnje.
Dodatnih deset odsto ostvaruju žene nosioci poljoprivrednog gazdinstva.
Rok za dostavljanje zahtjeva je do 13. juna, osim za nabavku sertifikovanog sjemenskog i/ili sadnog materijala povrća za proizvodnju u jesenjem periodu, za koji je rok od 2. juna do 10. oktobra.
Javni poziv će se završiti prije 13. juna, odnosno 10. oktobra, ukoliko se utroše sva predviđena sredstva.
Javni poziv sa detaljnijim informacijama i obrascem zahtjeva za prijavljivanje, mogu se pogledati na sajtu Ministarstva.

Objavljen poziv za podršku povrtarskoj proizvodnji, minimalna investicija 500 eura

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa spremna je da prizna rusku kontrolu nad Krimom kao dio predloga za okončanje rata u Ukrajini, javio je CNN pozivajući se na dobro obaviještene zvaničnike.
Prijedlog takođe uključuje uspostavljanje primirja duž trenutnih linija fronta, prenosi N1.
Neimenovani zvaničnik za CNN rekao je da je plan predstavljen evropskim i ukrajinskim zvaničnicima koji su se sastali u Parizu u četvrtak.
Mirovni okvir je takođe pomenut u telefonskom razgovoru američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.
Djelovi tog plana treba da se dovrše i SAD planiraju da rade sa Evropom i Ukrajinom na ovome sledeće sedmice u Londonu, rekao je neimenovani izvor.

CNN: Trampova administracija spremna da prizna rusku kontrolu nad Krimom

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: kosarkasice-buducnost-bemaksa

Košarkašice Budućnost Bemaksa dočekuju Montanu

Korporativni majndset

"Viking Star" danas u Kotoru

Objavljen poziv za podršku povrtarskoj proizvodnji, minimalna investicija 500 eura

CNN: Trampova administracija spremna da prizna rusku kontrolu nad Krimom

PRATITE TVe UŽIVO