Činjenica da se zamjenica Ombudsmana Nerma Dobardžić našla na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu istog dana kada je ocijenila da je bivša direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika - za instituciju u kojoj radi uopšte nije sporna.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Na pitanje Portala ETV kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.&nbsp;
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
<h2>BUKVALIZAM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju ocijenila da su prava Biljane Vučurović, između ostalog, ugrožena jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“. Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
U Ombudsmanu smatraju da je Dobardžić postupala i da će postupati nezavisno od bilo kakvih političkih ili drugih konotacija, po Ustavu, zakonima i međunarodnim standardima.
- Podsjećamo da je zamjenica Dobardžić i ranije bila kandidatkinja za sutkinju Ustavnog suda i tada je imala u radu predmete sličnog karaktera (sa navodima o političkoj, vjerskoj, nacionalnoj diskriminaciji), ili u budućnosti potencijalno može biti učesnica drugih javnih konkursa/oglasa, pa bi primjenom takvih tumačenja javnosti trebalo da se izuzima iz većine predmeta, jer bi se uvijek moglo „pripisati“ da je mišljenje za/protiv neke od pomenutih grupacija - dodali su u odgovorima na pitanja Portala ETV.
<h2>SPORNE ALUZIJE</h2>
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
- Čime je dodatno izložena osudi i napadu javnosti i neprimjerenom targetiranju nje, kao žene i tadašnje direktorice - dodala je zamjenica Ombudsmana u mišljenju.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi obajvio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Uz ovu ocjenu, Dobardžić je ipak istakla i da „Zaštitnik ne spori slobodu korisnika/ca društvenih mreža da objavljuju kritičan stav, odnosno vlastite observacije i viđenje određene društvene teme od javnog interesa što događaj koji se dogodio u JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ svakako jeste“.
- Iako građani, kao korisnici društvenih mreža, imaju pravo da aktuelizuju događaje od javnog interesa, odnosno događaje koji se na direktan i/ili indirektan način tiču svih, Zaštitnik smatra da sadržina pojedinih objava (uključujući i fotografije, fotomontaže i dr.), kao i posteri na javnim površinama kojima se targetira podnositeljka pritužbe, nijesu spojivi sa vrijednostima demokratskog društva i ne potpadaju pod opseg zaštite prava na slobodu izražavanja - navela je Dobardžić dodajući da su određene objave i posteri na protestima bili senzacionalistički te imali cilj da ponize i degradiraju Vučurović.
<h2>POZIV NA PROCESUIRANJE</h2>
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>GOVOR MRŽNJE PREMA SARI NIJE PRIJAVLJEN</h2>
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
- Važno je naglasiti da odredbom člana 32 Zakona o Zaštitniku propisano da se pritužba Zaštitniku može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznaja za učinjenu povredu ljudskih prava i sloboda, odnosno u roku od jedne godine od dana učinjene povrede. Izuzetno, Zaštitnik može postupati i po isteku roku iz stava 1 ovog člana ako ocijeni da značaj slučaja to zahtijeva. U saopštenju i reagovanju koje smo dali ovim povodom kada je slučaj postao medijski aktuelan, apelovali smo, između ostalog, da se na adekvatan način tretira svaki slučaj, a sve potencijalne žrtve ovakvih ponašanja pozvali da se obrate Ombudsmanu - naveli su oni uz napomenu da je zbog rasprostranjenosti društvenih mreža, broja aktivnih portala, mogućnosti ostavljanja komentara i ostalih formi onlajn izražavanja gotovo nemoguće ispratiti objave u odnosu na sve aktuelne teme, sporna pitanja, targetiranja, uvredljiv govor, govor mržnje i ostale nezakonite i/ili neprihvatljive forme izražavanja.
Kažu da su, imajući u vidu osjetljivost same teme, a i činjenicu da se radi o mladim osobama, naglasili da se ovom temom bave i stručnjaci i opšta javnost, te da su nažalost nerijetki slučajevi komentara iz ugla predrasuda, stigmi, seksizma i diskriminacije zasnovane na polu i drugim ličnim karakteristikama.
- Što se tiče drugog dijela naše nadležnosti i jedine oblasti u kojoj možemo postupati i u odnosu na fizička i pravna lica, privatni i civilni sektor, a to je zaštita od diskriminacije, ranjivih grupa i rodne ravnopravnosti, u međuvremenu smo dobili pritužbu tadašnje direktorice Gimnazije i nakon sprovedenog ispitnog postupka donijeli Mišljenje. To je jedino obraćanje u vezi sa zaštitom od diskriminacije, u koju spadaju i govor mržnje, uvredljiv, seksistički govor i sl, koji smo dobili u vezi sa ovim slučajem iz Gimnazije - naveli su u Ombudsmanu.
<h2>NE ZNAJU ZA GOVOR MRŽNJE U REDOVIMA DF</h2>
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe.
Ovo je, inače, 15. decembra izjavio funckioner Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš.
U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
- Evropski sud za ljudska prava kaže da iako ta debata ponekada može da obiluje i uvredljivim govorom, nečim što zgrožava ili šokira javnost, bitnije je što takva politička debata može dovesti do pojašnjenja i rješenja određenih pitanja (što u našim oklonostima nažalost često nije primarni cilj). S tim u vezi, od političara se očekuje i da više „trpe“ u tom smislu, za razliku od ostalih građana/ki - naveli su u Instituciji Zaštitnika ljudskih prava.
Veliki je, kažu, broj saopštenja za javnost, izjava, tv gostovanja, javnih skupova i sličnih dešavanja na ovu temu „gdje su zaštitnik i drugi predstavnici institucije godinama već govorili o zabrinjavajućem opsegu prisustva govora mržnje i drugih formi nezakonitog izražavanja u javnom prostoru Crne Gore, o širim posljedicama koje on može da ima, posebno u polarizovanim društvima, o međunarodnim standardima, preporukama za unaprjeđenje stanja i sličnim temama kojima se pokušava uticati na povećanje tolerancije, društvenog konsezusa, kohezije i demokratije generalno“.
- Smatramo da je ovakva proaktivna uloga poznata svim subjektima koji u kontinuitetu prate rad institucije - dodali su oni.
<h2>O PRIJETNJAMA I UVREDAMA MIJUŠKOVIĆU NI RIJEČI</h2>
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.
<h2>MINISTARKA JE DISKRIMINISALA JER JE NAJAVILA PRIJEDLOG INSPEKCIJE?!</h2>
Vučurović je u prijavi, prema dokumentu koji je objavljen na sajtu Ombudsmana, podsjetila na to da je „u medijima javno dostupna informacija da je Zaštitnik, kroz dvije preporuke upućene bivšem premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću, utvrdio da je vršio diskriminaciju građana i preduzeća, te da je Zaštitnik, nakon završenog ispitnog postupka po pritužbi „xxxx“Podgorica i „Y.Y.“, i preporučio mu da se uzdrži izjava kojima narušava prezumpciju nevinosti“.
To je uporedila sa njenim slučajem navodeći da je od resorne ministarke Anđele Jakšić-Stojanović pretrpjela diskriminaciju. Jakšić-Stojanović je, inače, na konferenciji za medije krajem decembra rekla da će prosvjetna inspektorka predložiti razrješenje Vučurović, te da će Ministarstvo, nakon što dobije njihov nalaz, postupiti po zakonu.
Dobardžić je ponovila raniji stav te institucije da je „za očekivati je da se svi državni organi, odnosno njihovi predstavnici/e, uključujući ministarku, suzdržavaju od prejudiciranja ishoda postupaka, uzdržavanjem od preuranjenih javnih izjava, koje imaju potencijal da neosnovano uznemire podnositeljku, prije formalno okončanih postupaka, ali i da pogrešno informišu javnost“.
- Zaštitnik podsjeća da nije nadležan da preispituje zakonitost postupka razrješenja, uključujući rokove i druge elemente inspekcijskog i postupka pred Ministarstvom. Međutim, Zaštitnik smatra da se i u konkretnom slučaju moralo voditi računa da se javnosti prenesu tačne, utemeljene i na činjenicama zasnovane informacije, kako se na bazi eventualnih dezinformacija, ne bi kreirala pogrešna i/ili djelimična slika o postupcima koji su se vodili pred inspekcijom i ministarstvom, a koji jesu bili od interesa javnosti da bude informisana - piše u mišljenju Dobardžić.
Vučurović je razriješena je 17. janura, a za vršioca dužnosti podgoričke Gimnazije postavljen je profesor Zoran Pejović.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dobardžić se u istom danu našla na listi kandidata za sudije US i objavila mišljenje u korist Vučurović, Ombudsman ne vidi ništa sporno

Tražimo od uprave Gimnazije Slobodan Škerović da nas obavijesti da li je otkaz profesoru Radomanu Čečoviću postao punopravan jer je navedeni vremenski rok odavno probijen probijen - poručili su bivša učenica te škole Sara Vujisić, koju je profesor Čečović tek što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi seksualno uznemiravao porukama, kao i Kosta Mijušković koji zajedno sa njom organizuje proteste zbog ovog, ali i drugih slučajeva seksualnog uznemiravanja i nasilja u Crnoj Gori.
Oni su upozorili da će protestovati u još većem broju i pojačati borbu uz imenovanje svih odgovornih ukoliko se do kraja sedmice ne razriješe Čečović i direktorica škole Biljana Vučurović.
- Ukoliko se do kraja nedjelje ne razriješe Čečović i Vučurović i ne dobijemo nikakvu vrstu obraćanja povodom preduzetih koraka pravosudnog sistema povodom slučaja u Tuzima, protestovaćemo u još većem broju i snažno pojačati našu borbu uz imenovanje svih onih odgovornih zbog kojih strepimo dok se situacija pogoršava u iščekivanju rezultata - naveli su oni u reagovanju.
Prosvjetna inspekcija je, inače, predložila razrješenje Vučurović nakon što je utvrđeno da je prekršila propise i nije adekvatno reagovala na slučaj seksualnog uznemiravanja Vujisić. Vučurović je Čečovića tada kaznila 30 odsto od plate, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoje još neki slučajevi u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
- Da li neko treba da izgubi život da bi Čečović i drugi nasilnici dobili otkaz i bili sankcionisani, kao i oni odgovorni za zataškavanje i prikrivanje nasilnika? - pitali su Mijušković i Vujisić.
Podvukli su da je sigurnost đaka na prvom mjestu, te da ne prihvataju odugovlačenja, dodatni stres i strahovanje da se to možda neće desiti.
Portal ETV danas je objavio skrinšotove prepiske u kojoj je profesor Čečović u službenoj grupi psovao kolegu, profesora Mata Kankaraša, vrijeđao Saru Vujisić i NVO sektor. Osvrnuvši se na to, Mijušković i Vujisić poručuju da se za njegov otkaz više ne smije čekati ni jedan dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcecovic-u-sluzbenoj-grupi-psovao-vrijedao-saru-vujisic-i-nvo-sektor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon njegovih uvreda i prijetnji kolegama koji su stali u odbranu sigurnosti đaka i Sare Vujisić, a koje su danas ugledale svijetlost dana, smatramo da se za punopravnost otkaza ne smije čekati više ni jedan jedini dan - podvukli su Vujisić i Mijušković.
Istakli su da su posljedice po mentalno zdravlje đaka, njihovih roditelja, prosvjetnih radnika/ca, Sare Vujisić i svih drugih koji su uključeni u ovaj slučaj, već očigledne.
- A pitanje je da li će nadležni prepoznati potrebu da se svima pruži potrebna podrška. Čečović u prepisci sa kolegama pita da li tražimo krv, a mi sve vrijeme jasno tražimo pravdu i sigurnost u obrazovnim institucijama i van njih. Šta još treba da se desi da bi dobio otkaz i da bi institucije lišile slobode Čečovića koji svojim ponašanjem potvrđuje da seksualni predatori ne prezaju posegnuti za bilo kojim vidom nasilja kada se žrtve bune, kada imaju podršku i kada je ćutanju došao kraj - naveli su Mijušković i Vujisić.
Dok čekaju razrješenje Radomana Čečovića i Biljane Vučurović ukazuju da je povjerenje učenica/ka koje je direktorka uživala, drastično opalo u skorašnjoj anketi Zavoda za školstvo, u odnosu na prethodnu anketu.&nbsp;
- Ovo opadanje povjerenja rezultat je izbjegavanja odgovornosti i narativa u njenim medijskim nastupima gdje smo stekli utisak da je bitnije zadržati funkciju nego zaštiti đake, na šta upućuje i probijanje vremenskog roka za uručenje otkaza profesoru Čečoviću. Podsjećamo da je direktorka uprkos gađenju prema onome što je uradio profesor Čečović, osim što nije postupila po zakonu, sa njime organizovala večeri poezije i dozvoljavala mu da vodi djecu u Beograd na sajam knjiga. Pozivamo sve prosvjetne radnike, đake i studente u svim obrazovnim institucijama da prijavljuju nepravilnosti i nasilje policiji, MPNI i zaštitniku ljudskih prava, te da ispune svoju građansku, zakonsku i moralnu dužnost, a garantujemo im da ćemo se boriti za njihov glas i dostojanstvo - jasni su Mijušković i Vujisić.
Ništa manje, dodaju, nije zabrinjavajuća i alarmantna situacija u osnovnoj školi u Tuzima.
- Centar za istraživačko novinarstvo je objavio osnove sumnje da su slučaj seksualnog uznemiravanja u Tuzima zataškavali: Leon Đuravčaj, zaposlen u Zavodu za školstvo, Aleksandra Kuć, bivša direktorka Direktorata za gimnazijsko i stručno obrazovanje, Nikola Dukaj, prosvjetni inspektor, tokom mandata bivšeg ministra prosvjete Predraga Boškovića. Nastavnik iz Tuzi se ne smije vratiti na posao u narednom polugodištu! Tražimo od nadležnih da pokažu da im je sigurnost djece u školama prioritet, ali i fizičko i psihičko zdravlje - decidni su Vujisić i Mijušković.
Moramo, podvlače oni, konačno obezbijediti pravdu.
- Jer građanke i građani Crne Gore su pokazali da neće ćutati, odustati i nikome neće progledati kroz prste kada je u pitanju nasilje. Seksualno uznemiravanje jeste vrsta nasilja ali nije jedina vrsta nasilja sa kojom se kao društvo suočavamo. Odgovorni za zataškavanje i činjenje nasilja trebaju biti kažnjeni bez obzira na njihovu nacionalnost i partijsku pripadnost jer njihova lična i intimna uvjerenja ne predstavljaju problem, već isključivo njihova djela, nedjela, nepostupanje po proceduri i neobezbjeđivanje potrebnih mjera prevencije i zaštite - naveli su Vujisić i Mijušković.
Traže, kako su napomenuli, prevenciju svakog oblika nasilja sprovedenu na zemlji a ne samo u oblacima i strategijama.
- Žrtve nasilja prežive kada ne ćute, a mi kao društvo smo pokazali da će svako dobiti potrebnu zaštitu i podršku a isto tražimo i od institucija u najkraćem mogućem roku - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Rok za otkaz Čečoviću odavno probijen, protesti će biti brojniji i snažniji ako se do kraja sedmice ne razriješe on i Vučurović

U Podgorici se večeras održo građanski protest zbog seksualnog uznemiravanja u crnogorskim školama, pod sloganom "Neka bude kazna neprestana", sa kojeg je jedan od organizatora Kosta Mijušković poručio okupljenima da su zajedno postigli da profesor Radoman Čečović više ne radi u Gimnaziji, ali i da traže da više ne radi ni u jednoj obrazovnoj instituciji jer, kako je kazao, seksualni predatori ne smiju biti ni blizu djeci. On je kod spomenika Kralju Nikoli preko puta Skupštine Crne Gore ponovio zahtjeve i istakao da su oni jasni i pravedni Za seksualne predatore, nasilnike i zlostavljače traže strože kazne. Kako je rekao, pravosudni sistem mora prestati sa praksom minimalnih kazni. - Mi želimo pravdu koja čuva sigurnost svih. Tražimo zakone koji će omogućiti oduzimanje licenci svakom prosvjetnom radniku koji čini nasilje nad djecom, ili ih seksualno uznemirava. A, odgovorni za zataškavanje takvih slučajeva moraju snositi posljedice – nema opravdanja za ćutanje – poručio je Mijušković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226191240_0b2ba6594de98734ce8f7abd77c911026147c9238bd19562ec0b7f740284a277.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241226191240_0b2ba6594de98734ce8f7abd77c911026147c9238bd19562ec0b7f740284a277" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Kosta Mijušković"> <figcaption>Kosta Mijušković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Treći zahtjev je, kako je kazao, da Ministarstvo prosvjete mora obezbijediti sigurnije okruženje za djecu.&nbsp; - Potrebno je provjeravati kompetentnost prosvjetnih radnika i omogućiti redovne razgovore sa djecom, kako bi se prepoznali slučajevi maltretiranja i uznemiravanja – rekao je Mijušković. On je istakao da svaka institucija u državi ima zaštitu – obezbjeđenje, policiju – ali da su škole prepuštene nasilnicima.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHaN5C00bBPI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ovo nećemo ignorisati. Ovdje smo večeras i zbog pretučenih dječaka i djevojčica, zbog vršnjačkog nasilja koje prerasta u ozbiljne oblike zlostavljanja. Ako ne reagujemo sada, da li čekamo scenario poput tragedija u Beogradu ili Zagrebu – upitao je Mijušković nakon čega je okupljene zamolio da se u tišini prisjete žrtava nasilja u tim gradovima, porodica koje se suočavaju sa nenadoknadivim gubicima.&nbsp; - Pošaljimo im podršku našim mislima i srcima – kazao je on. <h2>Slučaj Tuzi</h2> Nakon, minuta ćutanja žrtvama nasilja u Beogradu i Zagrebu, Mijušković je poručio da neće ćutati o onome što se dogodilo u Tuzima, ili bilo gdje drugo. - Predator koji je uznemiravao učenice u Tuzima još uvijek nije odgovarao. Nakon što je izbačen iz jedne osnovne škole, zaposlio se u drugoj – u kojoj je, navodno, direktor njegov otac. Ovaj slučaj se zataškavao godinu dana, a prema izvještajima, odgovorni za to su bivši direktor škole Leon Đuravčaj i Aleksandra Kuč iz Ministarstva prosvjete.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzasto-je-zanemarivana-prijava-seksualnog-uznemiravanja-ucenice-sestog-razreda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Uprkos brojnim dokazima, prijavama roditelja i nastavnika, tvrdili su da ih nije bilo. Ugled škola i institucija se brani prijavljivanjem predatora policiji i tužilaštvu. Djeca se štite oštrim, a ne blagim kaznama predatorima i nasilnicima – poručio je Mijušković.&nbsp; Potom je pročitao parolu „Predator u zatvor, direktor na sud, mi već dobro znamo ko je ođe lud!“, koju su za njim ponavljali okupljeni građani. - Ako ne budemo djelovali sada, šta ćemo ostaviti djeci koja dolaze i koja su već tu? Znamo koliko boli ćutanje, ali večeras jasno i glasno kažemo: bez tolerancije prema nasilju i zataškavanju! Svako dijete, svi odrasli i svaki prosvjetni radnik koji se suprotstavi nepravdi može računati na našu podršku – kazao je Mijušković. Nasilje i zlostavljanje ne prestaju dok ga ne zaustavimo zajedno, poručio je on, bilo da je to djevojčica iz Bijelog Polja koju je više godina seksualno zlostavljao otac, ili odrasla žena ili muškarac. - Odgovorni moraju odgovarati, a žrtve dobiti pravdu. Treba li da se mi krijemo i živimo u strahu zajedno sa našom djecom? Tražimo od tuzilaštva i sudija da nam obezbjede sigurnost i pravdu. Sudija mijenjaj praksu, imaš samo jednu šansu. Mi smo večeras ovdje da vas podsjetimo na vašu odgovornost prema svima nama. Ako ne ispunite naše zahtjeve i vas ćemo razriješiti. Tražimo hitno riješavanje slučaja u Tuzima, Gimnaziji, Bijelom Polju. Tražimo pravdu za dječake pretučene u Baru, Podgorici... – poručio je Mijušković.&nbsp; On je dodao da se neće zaustaviti dok sistem ne postane sigurniji i pravedniji za svakoga.&nbsp; - Večeras pokazujemo da zajednica može biti jača od svakog zla, od svake nepravde. Zajedno stvaramo društvo u kojem se nasilje ne toleriše, a žrtve preživljavaju i dobijaju pravdu i podršku – poručio je on. <h2>Ujedinjeni glas pravde</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226191216_251d0651c3f6a4ccbbaa80547a355e68386fc46eb1ab598e316010f6ec83ac35.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241226191216_251d0651c3f6a4ccbbaa80547a355e68386fc46eb1ab598e316010f6ec83ac35" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Milica Pavlović"> </figure>  Okupljenima se obratila i Sara Vujisić koja je razotkrila slučaj zataškavanja seksualnog uznemiravanja u podgoričkoj Gimnaziji, čiji je govor pročitala Milica Pavlović - Stojimo danas ovdje ujedinjeni glasom pravde, dostojanstva i hrabrosti. Glasom koji ne može biti ućutkan i nikada neće biti. Danas smo ovdje da kažemo: dosta je ćutanja! Kada me pitaju ljudi zašto u javnosti nijesam izašla prije tri godine, istina je da nijesam imala hrabrosti. Mislila sam da me niko neće podržati, da mi neće niko vjerovati, da će me svako osuditi. Nijesam imala hrabrosti jer sam mislila da sam sama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DypCY-PzhDXs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sada, ne samo da znam da nijesam sama, nego mogu da vas uvjerim da ni vi nijeste sami. Želim da se obratim svakoj ženi, djevojčici, muškarcu i dječaku koji su nekada prošli kroz bilo kakav vid zlostavljanja i da im kažem: nijeste sami – poručila je Vujisić. Ona je istakla da seksualno zlostavljanje nije samo lična tragedija, već i društveni problem koji zahtijeva glasnu i jasnu osudu.&nbsp; - Svaka neispričana priča, svaki slučaj koji ostane nekažnjen, ohrabruje počinioce i produbljuje rane žrtava. Mi to nećemo dozvoliti. Ali, ovo nije samo govor protiv nepravde. Ovo je poziv za hrabrost i solidarnost. Želim da svaka žena zna da nije sama. Za svaku od vas koja je preživjela zlostavljanje, znajte – vaše iskustvo je važno, vaš glas je važan. Vi ste vrijedne poštovanja i ljubavi, i nijeste krive. Nikada nijeste bile i nikada nećete biti krive za ono što vam je učinjeno – poručila je Vujisić. Ona ističe kako je svjesna koliko je teško progovoriti.&nbsp; - Jer i onda kada sam progovorila, susrela sam se sa mnogim teškim komentarima. Zašto mu je dala svoj broj telefona? Kako se oblačila na tim predavanjima? Čime ga je izazvala? Ne vjerujemo joj zbog minđuše u nosu! Ko zna čime se ona bavi? I još mnogo sličnih… Ali isto tako, u odnosu na broj negativnih komentara, dobila sam beskonačni mnogo komentara punih ljubavi i podrške, i tako se uvjerila da je moj glas bio saslušan i prihvaćen. &nbsp;Sada, dok slušate ovo, vidite na bini ovog mladog hrabrog momka, Kostu, za kog nijesam znala da postoji do prije par nedjelja, a pokazao se kao velika podška i oslonac u svemu ovome, što vam samo govori da, i kada mislite da nemate nikoga, uvijek će se naći neko da vas podrži – poručila je Vujisić.&nbsp; Dodala je da društvo mora prestati da okreće glavu, da pravda mora postati dostižna, a zakon mora zaštititi žrtve i kazniti počinioce.&nbsp; - Mi kao zajednica moramo pružiti podršku i empatiju umjesto osude. Danas stojimo ovdje kao simbol promjene. Mi nećemo ćutati! Progovorićemo za sve one koji još nemaju snage, borićemo se za one koji su zlostavljani, i izgradićemo društvo u kojem će djevojčice i žene, dječaci i muškarci moći da žive slobodno, bez straha i nasilja – poručila je Vujisić. Ona je pozvala sve žene da se hrabro oglase i obrate – prijateljici, porodici, organizaciji ili instituciji.&nbsp; - Neka vaš glas bude prvi korak ka slobodi. I mi ćemo biti tu, da vas slušamo, podržimo i stojimo uz vas. Jer zajedno možemo promeniti svijet. I hoćemo – poručuje Sara Vujisić. <h2>Podrška studenata</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226191220_691b500ff32d3a9649d4405e83454bc2b15bb8c7d5ebb00571f785bcd31dac2c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241226191220_691b500ff32d3a9649d4405e83454bc2b15bb8c7d5ebb00571f785bcd31dac2c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Itana Dragojević"> </figure>  Protestu su se pridružili i studenti koji su se u 18 sati okupili ispred Pravnog fakulteta i iskazali apsolutnu podršku protestima u Srbiji. Okupljenim građanima obratila se i studentkinja druge godine master studija na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju Itana Dragojević.&nbsp; - Imala sam sreću da studiram glumu – umjetnost koja se bavi nesebičnim prikazivanjem stvarnosti. Kako je to rečeno u Hamletu, jednom od najpoznatijih komada velikog Šekspira: „Gluma je ogledalo istine – ona treba da vrlini pokaže njeno pravo lice, poroku njegovu rođenu sliku, a samom vremenu i biću svijeta njegov oblik i otisak“. Ovo večeras nije pozornica na kojoj se igra. Međutim, moje namjere ostaju slične - podstaći ljude na promjene. Zajedno uz nas studente, neukaljane učešćem političkih partija i robovanjem njihovim interesima, pozivam sve ljude svih generacija da nas podrže i budu uz nas – kazala je ona. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRIx5tLudBkw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Itana, kako je rekla, večeras ne govori samo u svoje ime.&nbsp; - Ne postoji glas Itanin. Večeras govorim u ime svih studentkinja, studenata, učenica, učenika, djevojčica i dječaka koji iz sveg srca žele da krenu u borbu za pravdu. Da stanu uz sve kojima je pravda potrebna. Ovo je borba za bolje sjutra. Borba za mir, dostojanstvo i slobodu. Od malih nogu svjedoci smo raznih oblika nasilja: psihičkog, fizičkog, seksualnog. Nasilja među vršnjacima, nasilja roditelja prema djeci, profesora prema učenicima, partnera prema partneru. Od malih nogu nas uče da ćutimo. Da tako treba. Da je lakše. Da će proći. Ali ovaj put neće proći – kazala je ona. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FaakXGGA02bI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ovoga puta, kako je rekla, upiremo prstom u problem – jasno ga imenujemo.&nbsp; - I rješavamo ga. Ovoga puta šaljemo poruku: Stop nasilju u svim oblicima! Stop seksualnom uznemiravanju u učionicama, školama, fakultetima i domovima! Naša tišina više ne smije biti način da se suočavamo s nepravdom. Naša borba nije samo za sadašnji trenutak – ona je za budućnost u kojoj nijedno dijete, student, učenik ili odrasla osoba neće strahovati da podigne glas. Ovo veče je poziv na solidarnost i akciju. Veče u kojem svako od nas mora da preuzme odgovornost i doprinese promjeni. Mi večeras stojimo zajedno, jer pravda zahtijeva hrabrost. A hrabrost je ono što večeras svi pokazujemo. Hvala vam što ste ovdje – zaključila je studentkinja FDU-a.

Jasmina Beharovic

Tamara Klikovac

Duško Mihailović

(Foto/Video) Čečović više ne radi u Gimnaziji, tražimo da više ne radi ni u jednoj obrazovnoj instituciji

Protest “Neka bude kazna neprestana”, na kome će biti zatraženo hitno pooštravanje kazni za seksualne nasilnike, predatore i pedofile, biće održan danas u Podgorici.
Organizatori protesta, Kosta Mijušković i Sara Vujisić, kazali su ranije da je to okupljanje nastavak protesta koji je organizovan ispred Gimnazije “Slobodan Škerović”, a povodom otkrivanja seksualnog uznemiravanja učenica i učenika u toj školi.
Kako su najavili, Mijušković i Vujisić će na protestu zatražiti hitne izmjene i pooštrenje kazni za sve seksualne nasilnike, predatore i pedofile.
- Zalažemo se za radikalnu promjenu sudske prakse koja će osigurati da kazne budu maksimalne, a ne minimalne, nezavisno od toga da li su počinioci ili žrtve punoljetni ili maloljetni - navodi se u najavi.
Oni, kako su kazali, sa sigurnošću tvrde da će isplivati još mnogo slučajeva nasilja i uznemiravanja.
- Naša poruka je jasna – ovakvi zločini ne smiju biti tretirani olako, niti tolerisani u bilo kojoj formi - navodi se u najavi.
Kako se dodaje, obrazovne institucije moraju postati sigurna mjesta za učenje i razvoj, a porodice moraju biti sigurna mjesta za odrastanje.
- Nasilje nad djecom, ženama i muškarcima ne smije imati prolaz - navodi se u najavi.
Organizatori su pozvali sve građane da im se pridruže kako bi zajedno tražili pravdu i poslali poruku da u našem društvu nema mjesta za seksualne zločine i nasilje.
Organizatori su naglasili da je protest mirnog karaktera, kao i da su alkohol, narkotici, izazivanje nereda, isticanje nacionalnih ili partijskih simbola i govor mržnje strogo zabranjeni.
Protest će biti održan kod spomenika kralju Nikoli, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog i počeće u 19 sati.

Večeras novi protest protiv seksualnog uznemiravanja učenica i učenika

Protest “Neka bude kazna neprestana”, sa koga će biti zatraženo hitno pooštravanje kazni za seksualne nasilnike, predatore i pedofile, biće održan sjutra u Podgorici.
Organizatori protesta, Kosta Mijušković i Sara Vujisić, kazali su ranije da je to okupljanje nastavak protesta koji je organizovan ispred Gimnazije “Slobodan Škerović”, a povodom otkrivanja seksualnog uznemiravanja učenica i učenika u toj školi.
Kako su najavili, Mijušković i Vujisić će na protestu iznijeti ključne zahtjeve za hitnu izmjenu i pooštrenje kazni za sve seksualne nasilnike, predatore i pedofile.
- Zalažemo se za radikalnu promjenu sudske prakse koja će osigurati da kazne budu maksimalne, a ne minimalne, nezavisno od toga da li su počinioci ili žrtve punoljetni ili maloljetni - navodi se u najavi.
Oni, kako su kazali, sa sigurnošću tvrde da će u narednom periodu isplivati još mnogo slučajeva nasilja i uznemiravanja.
- Naša poruka je jasna – ovakvi zločini ne smiju biti tretirani olako, niti tolerisani u bilo kojoj formi - navodi se u najavi.
Kako se dodaje, obrazovne institucije moraju postati sigurna mjesta za učenje i razvoj, a porodice moraju biti sigurna mjesta za odrastanje.
- Nasilje nad djecom, ženama i muškarcima ne smije imati prolaz - navodi se u najavi.
Organizatori su pozvali sve građane da im se pridruže kako bi zajedno tražili pravdu i poslali poruku da u našem društvu nema mjesta za seksualne zločine i nasilje.
- Pokažimo solidarnost i izborimo se za zakon koji štiti žrtve, a najstrože kažnjava počinioce - navodi se u saopštenju.
Organizatori su naglasili da je protest mirnog karaktera, kao i da su alkohol, narkotici, izazivanje nereda, isticanje nacionalnih ili partijskih simbola i govor mržnje strogo zabranjeni.
Protest će biti održan kod spomenika kralju Nikoli, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog i počeće u 19 sati.

Sjutra protest protiv seksualnog uznemiravanja učenica i učenika

Pametan više ne ćuti, i ne samo u Crnoj Gori - već i u susjednoj državi. Ustali su studenti, profesori, roditelji, obični građani - posebni po tome što jedini imaju moć da započnu talas promjena, iz različitih pobuda, ali sa istim ciljem - da neko preuzme odgovornost za ono što je uradio, ali i za ono što nije, a morao je - poručio je Kosta Mijušković, građanski aktivista i organizator protesta "Neka bude kazna neprestana" koji će se održati 26. decembra u 19 sati na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog.
On je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E poručio da od Ministarstva prosvjete imaju apsolutnu podršku, da se čeka reakcija pravosudnog sistema i Ministarstva pravde.
- U crnogorskom društvu je najveći problem ćutanje i zataškavanje. Ne smije se više ćutati je ono za šta se bore mladi u Crnoj Gori. Ćutanjem i zataškavanjem mi učimo našu djecu da postanu žrtve kasnije u životu nasilnika, ili bilo koga drugog. Učimo ih da budu pasivni, da ne budu odvažni, da ne budu hrabri, gušimo njihov glas. To su sve ideali koji čine ovaj protest, a neki najveći ideal koji tu mi želimo da zastupamo je upravo sigurnost djece u obrazovnim institucijama, a takođe i sigurnost djece u porodicama, a samim tim i sigurnost svih nas - rekao je Mijušković.
Prvi protest, povodom seksualnog uznemiravanja bivše učenice podgoričke Gimnazije Sare Vujisić od strane profesora Radomana Čečovića, je pokrenuo lavinu, a Mijušković ističe da su ljudi ohrabreni jer su prepoznali iskrenost.
- Što se institucija tiče vidimo da su i one krenule da rade. Ministarstvo prosvjete, da kažemo, predvodi upravo ovu akciju, mogu to slobodno tako da kažem, dok, čini mi se, da bi trebalo i pravosudni sistem, i Ministarstvo pravde da se uključi, jer je upravo to zahtjev našeg protesta u četvrtak, da pošaljemo jednu snažnu poruku, da to vrijeme kada je pravosudni sistem davao minimalne kazne nasilnicima, nebitno da li se to radi o maloljetnicima, punoljetnicima, vršnjačkom nasilju, seksualnom nasilju, prosto, izricane su minimalne kazne. Na taj način, to svaki psiholog može da potvrdi, mi ohrabrujemo nasilnika tako što ga blago kaznimo, ili bukvalno potapšemo po ramenu, i kažemo ,, dobro je to, ništa strašno”, i, upravo zbog toga imamo toliko sada slučajeva, i zbog zataškavanja - istakao je Mijušković.
Sagovornik Televizije E kaže da su kontaktirali Ombudsmana povodom &nbsp;saznanja da je prijećeno učenicima Gimnazije Slobodan Škerović, ne bi li ih zastrašili da ne izađu na protest, što je po njemu gušenje buntovničkog duha, koga upravo treba poticati, jer, kako ukazuje, na mladima svijet ostaje.
Mijušković je podnio krivičnu prijavu protiv supruga direktorice Gimnazije Slobodan Škerović - poslanika u Skupštini Crne Gore Jovana Jola Vučurovića jer se zbog riječi koje mu je uputio osjetio ugroženim.
- Govori rečenicu ,, ako bude bilo problema i to ćemo riješiti”, tapka po ramenu, ulazi u lični prostor. Nadležne institucije će definitivno odraditi svoj posao pa će donijeti &nbsp;presudu o tome, a ja sam definitivno to doživio kao prijetnju. Želimo da uđemo u Evropsku uniju, želimo da budemo nacija koja je dio tog evropskog društva, i koja će da cijeni ljudska prava, onda mi je nekako malo, da kažem, nelogično, da se odbornik za ljudska prava tako ponaša - zaključio je Mijušković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Mijušković: Najveći ideal koji zastupamo je sigurnost djece, ljudi su ohrabreni jer su prepoznali iskrenost

Nadamo se da nikome ne pada na pamet da povuče potez koji bi išao na ruku dukljanskim fanaticima i NVO bojovnicima, a što bi moglo imati velike posljedice - poručio je funkcioner „Nove srpske demokratije“ (NSD) i ujedno potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić nakon <a href="https://etv.me/drustvo/spajiceva-savjetnica-dulovic-otkaz-i-za-profesora-cecovica-ali-i-za-direktoricu-vucurovic">jučerašnje objave</a> savjetnice premijera za digitalne medije Ane Dulović koja je ocijenila da je potrebno dati otkaz profesoru podgoričke Gimnazije Radomanu Čečoviću, koji je učenici Sari Vujisić slao lascivne poruke tek što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi - ali i da je to potrebno uraditi i u slučaju direktorice Biljane Vučurović - koja, iako je o svemu bila informisana - o tome nije obavijestila nadležne ni Ministarstvo prosvjete - već samo izrekla profesoru kaznu skidanja 30 odsto sa plate u jednom mjesecu.
Aleksić naravno nije prvi i jedini funkcioner bivšeg Demokratskog fronta - a današnje Nove srpske demokratije koji staje u odbranu Biljane Vučurović - inače supruge funkcionera te partije i predsjednika Odbora za ljudska prava Jovana Vučurovića, koji je <a href="https://etv.me/drustvo/veliki-broj-gradana-ispred-gimnazije-muz-direktorice-jovan-vucurovic-prijetio-organizatoru-da-ce-situaciju-rijesiti-na-ovaj-ili-onaj-nacin">tokom protesta</a> organizovanih zbog slučaja Čečović - Vujisić stao uz svoju suprugu prijeteći organizatoru protesta Kosti Mijuškoviću da će stvari „riješiti na ovaj ili onaj način“.
- U čitavu, bljutavu kampanju, odjednom se uključila i izvjesna ,,savjetnica za digitalne medije”, koja nema pojma ni i o čemu priča, ali joj je napisano šta da kaže i da pokuša da zaštiti one koji su u slučaju gimnazije napravili klasične prekršaje. Savjetnica ovim ponašanjem vrši neprimjereno politicki uticaj, ali to treba da joj kažu oni koje savjetuje - poručio je u današnjem saopštenju Aleksić.
Ustvrdio je da snažno stoje uz Vučurović.
- Naravno, svi mi, i ja kao potpredsjednik Vlade za obrazovanje, snažno stojimo uz direktoricu Vučurović i uz rezultate koje je postigla - naveo je Aleksić.
On je ocijenio da je Vučurović dokazala da je u aktuelnom slučaju „sve radila po zakonu i propisima“.
- I nakon svega je još jasnije da je udar na nju inspirisan raznim razlozima, od političkih do nacionalnih, a posebno kad se zna da je u prosvjetnoj inspekciji i dalje prisutna ekipa bivšeg kriminalnog režima, ekipa za progon političkih neistomišljenika DPS-a - naveo je Aleksić zaključujući da Vučurović vodi gimnaziju na „evropski način“.

Aleksić: Nadamo se da nikome ne pada na pamet da povuče potez koji bi išao na ruku dukljanskim fanaticima i NVO bojovnicima

Zlo nema nacionalnost. U ma kom obliku se manifestovalo. Pogrešno je pogrešno. Uvijek. Ma koliko se posvećeno branilo, opravdavalo, ili relativizovalo. Bez obzira na svaku stvarnu ili izmaštanu okolnost kojom se tradicionalno nastoji apstrahovati.
Odbrana i posljednji dani. Pucanj u vlastitu nogu. Vječita težnja da se bude žrtvom. Namjera da se stvarna žrtva stigmatizuje i difamira. Pokušaj da se obilježi, a zarobljenim umovima predoči kao neko ko je kriv. Znate da su silovane žene silovane zato što su obukle kratku suknju? Zlo uvijek piše istim rukopisom. Samo je poetika napisanog katkad drugačija.
Svijet je pun gada, pisao je Andrić. Što reći na žene koje brane ženu koja nije odbranila i zaštitila ženu? Što reći na žene, koje gordo vitlaju crnogorskom zastavom, a onda na socijalnim mrežama šalju stikere u obliku srca Biljani Vučurović, jer je, zamislite, baš ona žrtva. Sara Vujisić je dželat? Profesora predatora skoro pa da više niko i ne pominje. Uz srce podrške tu je i podrazumijevajući komentar: „Mi se ideološki razlikujemo, ali...“ Bojim se da vas niko nije pitao o ideologiji, o zastavama, o partijama.
Kome se i zašto onda pravdate? Sebi? Uostalom, ko je u cijelom ovom slučaju govorio o ideologiji, naciji, partiji? Sara Vujisić i ona Crna Gora koja je podržala žrtvu seksualnog zlostavljanja, sigurno ne. Jedini koji sve vrijeme ideologiju i naciju koriste kao štit su upravo Biljana Vučurović i njen muž. I njihova politička sabraća. Niko drugi.

Dakle, zlo nema naciju. Zlo nema ideologiju. Jednostavno je? Ili ni to mnogi nijesu u stanju da razumiju? Pokušaj da se cijeli slučaj označi kao politički nije posljedica niti jednog javnog nastupa Sare Vujisić, građanskog aktiviste Koste Mijuškovića, i svih onih koji su zahtijevali istinu o svemu što se dogodilo u Gimnaziji „Slobodan Škerović“.

Od samog početka politizacija je isključivo namjera Biljane Vučurović. Ona je na konferenciji za medije održala politički govor. Baš ona je sebe proglasila žrtvom urote i zavjere, koja je, sasvim je moguće, nastala u podrumima Vatikana. Da, gola politika je kuljala iz usta direktorke Vučurović. Matrica koju su učili od svojih beogradskih mentora: „Dželat je žrtva, žrtva je dželat.“

To bi trebao biti krajnji ishod organizovane i sinhronizovane hajke na Saru Vujisić. I sve ono što podrazumijeva jedan takav koncept, konstruisan u beogradskim fabrikama propagande – politički motiv; meta je direktorka, a meta je jer je Srpkinja. Da li je bilo ko, ko je razumio i podržao Saru Vujisić pitao o njenoj naciji, političkim stavovima, ili bilo čemu sličnom? Nije. No, ko još vjeruje u bajke režima? Čak i oni koji ih pišu ne vjeruju u njih.
Ali znaju da je to jedini način da se pokuša odbraniti neodbranjivo. Očajan, i unaprijed osuđen na propast. Ko zapravo sve vrijeme politizuje slučaj? Oni koji tvrde da se protiv njih vodi politička hajka. Jedini hajkači u ovoj priči su oni. Nema ničeg ličnog u osudi zlostavljača, i onoga ko zlostavljača štiti. Ili ćuti o onome o čemu se ne smije ćutati. Izopačeni umovi nemaju nacionalnost.

Samo licemjer će braniti profesora koji je Srbin, ili uhapšenog novinara koji je Crnogorac. Bilo da je riječ o seksualnom predatoru, ili čovjeku koji tuče ženu. I, nema tu ničeg ličnog. A zapravo je sve lično. Jer tiče se svakog od nas. Bar bi trebalo da nas se tiče. Kad je na političkoj konferenciji za medije B. Vučurović za svoj politikantski nastup nagrađena gromoglasnim aplauzima prisutnih profesora, teško da se moglo naslutiti da će u svojoj ogavnoj poltroneriji i poniženju ovi profesori učiniti i korak dalje.

Da će uputiti pismo ministarki prosvjete, a kao znak podrške svojoj dragoj direktorki, čiju smjenu je ministarka najavila. Svi oni su saučesnici u zlostavljanju Sare Vujisić. Ma koliko živjeli u zabludi da su režimi vječni, doći će dan kad će i ovaj režim pasti. Profesori Gimnazije već su pali. Teško da mogu pasti niže. Čast izuzecima, koji nijesu potpisali pismo upućeno ministarki, ali koji su u obavezi da javnosti to i saopšte.

Dok Andrija Mandić u bunilu govori o kojekakvoj „mizoginoj kampanji“ protiv B. Vučurović, njen muž prijeti. Saopštenjem za medije svima koji ne pristaju na izopačenu Crnu Goru i njenu prosvjetu, a u lice Kosti Mijuškoviću. Hoće li hrabri muž odgovarati za prijetnje? I je li dovoljno hrabar da ih ostvari? Ako sam dobro razumio Andriju Mandića u pitanju je mizogina kampanja protiv direktorke koja tri godine tihuje o mizoginiji u ustanovi kojom upravlja?!

Na kraju ove epske fantastike ispostaviće se da direktorka Gimnazije nije žrtva samo zbog svoje nacionalnosti, već i zbog činjenice da je žena, koju linčuju Sara Vujisić, prosvjetna inspektorka i ministarka prosvjete. Dočim je mlada žena koju Biljana Vučurović nije zaštitila, organizatorka mizogine kampanje protiv Biljane Vučurović?! Mizogine žene koje progone žene-Srpkinje?! Logično. Sve jasno kao dan. Pamtite hapšenje Mila Božovića, i odbranu uhapšenog, koju je izložio takođe Andrija Mandić?

Ako me pamćenje služi i Božović je uhapšen jer je Srbin, a kapital za koji se sumnja da je stečen prodajom droge, Mandić je objašnjavao Božovićevom porodicom, koja je, kako je kazao, oduvijek bila imućna. Dobro, argument „mizoginija" tad je izostao iz opravdanih razloga. Istina, Milo Božović je odavno ostao bez Androve odbrane. Da li je i naprasno okončana ljubav u DF-u bila posljedica urote, ili pak sukoba interesa. Ličnih dabome.

Nedjelo koje se dogodilo u Gimnaziji, a koje je direktorka Vučurović prećutala, ključni je dokaz da je gola istina ono što smo sve vrijeme papagajski ponavljali – za 30 godina bivšeg režima nije bilo ama baš nikakve nacionalne diskriminacije, diskriminacija je uvijek bila isključivo partijska.

Jer, kao što vidimo, mogli ste biti Srbin u SD-u, i to vas je preporučivalo za namještenje u Podgorici, i zbog toga ste uživali u blagodetima razvlašćenog, ali i 2020. vaspostavljenog režima, jer biti u Srbin u SD-u je takođe žrtva, prisila, lišavanje slobodne volje, a novi režim svaku srpsku žrtvu vozdiže u nebo, makar do juče bila u „ustaškim i antisrpskim partijama".

A takvih primjera je mnogo. Recimo, direktorka i nastavnici-tapšači, svi s priličnim radnim stažom, sticanim u decenijama DPS strahovlade. Kako, braćo i sestre u Hristu? Kako? Zar do 2020. nijeste tucali kamen u konc-logorima bivšeg režima?

Dakle, sve što kao pohabana gramofonska ploča ponavljate godinama je mit. Iliti laž. Kako vam volja.

Zlo nema naciju

Organizator jučerašnjeg okupljanja ispred Gimnazije "Slobodan Škerović" u Podgorici Kosta Mijušković objavio je na Instagramu fotografiju psa koji je, kako kaže, cio dan bio sa njima na protestu. Mijuškoviću je cilj da fotografija dođe do potencijalnih vlasnika. - Ako ga neko traži kod mene je, ako niji ničiji moj je. Em što je protestovao sa nama, em što nije dao da ga pomazi Jovan Jole Vučurović - našalio se Mijušković u objavi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214121244_9d38dd7cb2375b72120a1a155d073ca01036787bd5f5c2038d9e4b78ed393e9e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214121244_9d38dd7cb2375b72120a1a155d073ca01036787bd5f5c2038d9e4b78ed393e9e" data-rendition-name="original" width="403" height="733" loading="lazy" alt="objava pas"> </figure>  Podsjećamo, Vučurović je juče uoči protesta zbog slučaja seksualnog uznemiravanja od strane profesora Gimnazije Radomana Čečovića, izašao ispred te obrazovne ustanove sa njegovom suprugom, direktoricom škole Biljanom Vučurović i priprijetio Mijuškoviću da će ovu stvar "riješiti na ovaj, ili onaj način". Sa skupa su upućeni zahtjevi, od kojih su glavni ostavka direktorice Biljane Vučurović i zabrana rada u obrazovnim institucijama profesoru književnosti Čečoviću za dokazano i priznato seksualno uznemiravanje.

Mijušković objavio fotografiju psa koji je proveo dan na protestu: Ako nema vlasnika - moj je

Protest zbog seksualnog uznemiravanja bivše učenice Gimnazije "Slobodan Škerović", biće održan danas ispred te ustanove.
Organizatori su kazali da je skup izraz njihovg kolektivnog neslaganja sa nedopustivim ponašanjem u obrazovnim institucijama i nezadovoljstva da se slučajevi seksualnog zlostavljanja, uznemiravanja i nasilja zataškavaju i blago kažnjavaju.
- Kao društvo imamo moralnu i etičku odgovornost da se borimo za bezbjednost, dostojanstvo i prava svih naših učenika kao i građana - naveli su oni.
Protest je, kako su dodali i poziv na odgovornost pedagoške struke i svih koji učestvuju u oblikovanju i održavanju obrazovnog sistema.
Prosvjetna inspekcija predložila je u četvrtak razrješenje direktorice podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" Biljane Vučurović sa te funkcije.
Organizatori protesta su se nakon toga zahvalili Ministartvu prosvjete nauke, inovacija i pravde i resornoj ministarki Anđeli Jakšič Stojanović, Ministarstvu pravde, nevladinim organizacijama Prima i Roditelji, koji su pokazali da će biti na strani zakona a ne na strani političkih igara.
Organizatori su pozvali sve građane na protest, poručujući da je to samo početak, jer je to samo borba u kojoj idemo do kraja.
- Pružaćemo podršku i želimo da se svaki slučaj nasilja prijavi. Naše poruke i namjere su iste, škole moraju biti sigurno mjesto za sve. Stop seksualnom uznemiravanju i nasilju. Normalizujmo padanje nesavjesnih prosvjetara i funkcionera i da se nikad više ne vrate na funkcije - kazali su organizatori.
Protest će biti održan u 17 sati i 15 minuta u parku ispred Gimnazije "Slobodan Škerović".

Danas protest ispred Gimnazije "Slobodan Škerović"

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) i savjetovali opreznu vožnju zbog mogućih odrona.
Iz AMSCG su upozorili da je vidljivost mjestimično smanjena po kotlinama i duž riječnih tokova.
Kako su podsjetili, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna je upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.&nbsp;
Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Režim saobraćaja na regionalnom putu R-23, na dionici Danilovgrad - Spuž - Rogami, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izrade Glavnog projektra sanacije trupa tog regionalnog puta.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi mjestimično mokri, savjetuje se oprezna vožnja

Za Portal Analitika piše: Alekdandar Radoman&nbsp;
Taman sam krenuo sročiti kolumnu o inicijativi Jakova Milatovića da se postupak protiv Vesne Bratić obustavi. Taman sam, velim, iskucao prvu rečenicu – Volio bih da upoznam glasača Jakova Milatovića..., kad stigoše već duže od mjesec i po dana očekivane vijesti. Organizatori tzv. pokušaja državnog udara nijesu krivi jer ni tog pokušaja državnog udara nije ni bilo, kako tumači Apelacioni sud. Pa umjesto da se bavim posrnućem predśednika države, ipak odlučih da se osvrnem na posrnuće crnogorskoga pravosuđa, premda su to samo dva lica iste povijesti žalosne institucionalne entropije.
Apelacioni sud odbio žalbu SDT-a: Oslobođeni svi optuženi u slučaju Državni udar
Apelacioni sud odbio žalbu SDT-a: Oslobođeni svi optuženi…
Pa da malo podśetim na hronologiju.
8. marta 2017. godine Viši sud u Podgorici prihvatio je sporazume o krivici u tzv. slučaju državni udar na osnovu kojih je pet osoba osuđeno na pet mjeseci zatvora zbog pripremanja nasilnog upada u Skupštinu Crne Gore. Nakon toga, još nekoliko je lica priznalo krivicu.Riječ je, dakle, o pravosnažnim presudama koje potvrđuju da je 16. 10. 2016. godine u Crnoj Gori pokušan „nasilni upad u Skupštinu Crne Gore“, odnosno terorizam.
9. maja 2019. godine vijeće Višeg suda u Podgorici donijelo je prvostepenu osuđujuću presudu za sve optužene za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Presuda je u ukupnom zbiru premašila 68 godina zatvora.
A onda je uslijedio obrt. Nakon što su na vlast 2020. godine došli prvostepeno osuđeni teroristi, februara 2021. godine Apelacioni sud je ukinuo prvostepenu presudu i vratio slučaj na ponovno odlučivanje Višem sudu u Podgorici.
29. 11. 2022. godine predśednik specijalnog vijeća, sudija Zoran Radović, i vijeće kojim je predśedavao odlučilo je da, „zbog novog činjeničnog stanja u ovom predmetu“, Specijalno državno tužilaštvo ima rok od 15 dana da dostavi sudu novu optužnicu.
9. 12. 2022. godine, dakle pet dana pred isticanje zadatoga roka, pod optužbom da je postao član Kavačkoga klana (što će se u docnijem postupku pokazati kao klasična podmetačina) uhapšen je zamjenik glavnoga specijalnog tužioca Saša Čađenović, glavni tužilac u tzv. slučaju državnoga udara. Ni godinu i po nakon toga uhapšen je i Čađenovićev nadređeni, Milivoje Katnić, nakon što je klasičnim pravnim nasiljem smijenjen s pozicije glavnoga specijalnog tužioca. Dva ključna čovjeka u tzv. procesu državni udar tako su se našla iza rešetaka u postupku koji ima sve elemente političkoga progona. Bilo je već tada sasvim jasno kako će okončati cijeli sudski postupak za pokušaj terorizma.&nbsp;
Čađenovićevo hapšenje podśetilo je na jedan sličan slučaj iz okruženja. Naime, 14. 9. 2005. godine u Beogradu je uhapšen zamjenik specijalnog tužioca za organizovani kriminal Milan Radovanović, čime je tužilac koji je pisao optužnicu za ubistvo Zorana Đinđića odstranjen iz tog postupka. Samo pola godine nakon toga umro je od srčanoga udara usred sudskoga postupka. Premda smo skloni mistifikaciji, službe i nijesu tako inventivne, a tragove njihova djelovanja lako otkriva identični obrazac.
17. 5. 2024. godine, mjesec dana nakon hapšenja Milivoja Katnića, za predśednika Višega suda u Podgorici izabran je Zoran Radović. Onaj isti sudija koji je deset dana pred hapšenje Saši Čađenoviću dao rok od 15 dana da preda novu optužnicu u slučaju tzv. državni udar. Na poziciju predśednika Višega suda izabrao ga je Sudski savjet, skrojen po Dritanovim zakonima koje je kao politizaciju pravosuđa svojevremeno kritikovala i Venecijanska komisija.&nbsp;
U trenutku Radovićeva izbora za predśednika Višega suda zamjenik predśednika Sudskoga savjeta je advokat Dražen Medojević, jedan od pravnih zastupnika optuženih u tzv. slučaju državni udar. Radovića je za predśednika Višega suda, dakle, pored ostalih izabrao Medojević.
Odlukom vijeća Višega suda na čelu sa sudijom Zoranom Radovićem 12. 7. 2024. godine svi optuženi oslobođeni su krivice. Radović je u presudi izglasanoj na vijeću, manje od dva mjeseca nakon što ga je jedan od advokata odbrane doveo na poziciju predśednika Višega suda, ne samo zaključio da niko nije kriv, no i da nikakvog krivičnog djela nije ni bilo. Uprkos odlukama Višega suda iz 2017. godine, po kojima je najmanje deset lica priznalo krivicu za učešće u krivičnom djelu. Radović je presudu napisao 11 mjeseci nakon odluke.
Juče smo, očekivano, saznali da je Apelacioni sud 30. 12. 2025. godine potvrdio odluku Višega suda. Predśedavajuća vijeća koje je donijelo ovu odluku, sudija Vesna Moštrokol, iznenada je podnijela ostavku na sudsku funkciju iz „ličnih razloga“. Ostavku je, kako tvrdi predśednica Vrhovnoga suda, podnijela prije odlučivanja u tzv. slučaju državni udar, a nakon što je bila pozvana na intervju pred Sudskim savjetom povodom konkursa za Vrhovni sud.
Kad je prije neki dan odjeknula vijest o hapšenju Vesne Bratić, a crnogorska se javnost podijelila na one koji likuju što je pravda navodno stigla i na one koji vrište što se procesuiraju „njihovi“, bilo je jasno da je riječ o novoj maskirovki pravosuđa, na što smo i upozorili premda je to upozorenje doživjelo neobičnu interpretativnu sudbinu.&nbsp;
Vesni Bratić ukinut pritvor
Vesni Bratić ukinut pritvor
Danas, kad je Bratićkoj ukinut pritvor, a njeni politički mentori oslobođeni optužbi za državni udar, valjda je svima jasno kakva nam je jeftina koska bačena prije neki dan. I dok će se slučajem Bratić sudovi još neko vrijeme baviti dok ga kao marginalni primjer opšte destrukcije društva ne obesmisle i relativizuju, oni koji su 2020. godine komandovali Vesni Bratić, a danas upravljaju državom – đuture sa svojim tjelohraniteljima i sinovcima – ostaju nedodirljivi za prvosudne instance, makar bili dio šeme ruskih obavještajnih službi za državni udar, o kojem su svjedočile svojevremeno i najmoćnije obavještajne službe svijeta, dok ga je domaća Justicija u liku aktuelnog predśednika Višega suda – prespavala.&nbsp;
Umjesto zaključka, valja samo primijetiti da se danas Crnom Gorom upravlja lako – neki su ucijenjeni, neki ustrašeni, neki kupljeni, a neki dragovoljno pristaju na ulogu epizodista u planovima koji se kroje u obavještajnoj službi jedne suśedne države čiji je bivši direktor danas ambasador te države u Crnoj Gori.
A to što u pravnom prometu Crne Gore postoje oprečne pravosnažne presude – njih desetak da je pokušaja terorizma 2016. bilo i jedna da nije, to što advokati biraju sudije koje presuđuju u postupcima u kojima su oni zainteresovana strana, to što sudije naprasno podnose ostavku prije donošenja odluke, kao i to što prvostepeno osuđeni za terorizam danas kao namjesnici beogradskoga autokrate upravljaju Crnom Gorom, a tužioci koji su spriječili krvoproliće 2016. godine čame u zatvoru, to vam nije samo slika totalnog posrnuća crnogorskoga pravosuđa, to vam je i slika zarobljene države, koju vode oni što bi je najradije obestrvili.

Posrnuće crnogorskoga pravosuđa

Predstava „Oprosti, druže stari“ (Bezmetković), u izvođenju Teatra 303, biće izvedena 27. februara 2026. godine u 20 časova u kotorskom Kulturnom centru, saopšteno je iz ove ustanove.
Režiju potpisuje Dragan Buzdovan, dok je tekst napisao Velizar Radonjić. U predstavi igraju: Ilko Marović, Dragan Buzdovan, Nađa Radonjić, Dušan Kustudić, Nikola Božović, Nikolas Katharos i Anastasija Sredojević.&nbsp;
- Riječ je o satiričnom igrokazu koji kroz formu pisma i monološkog obraćanja preispituje društvene, političke i moralne vrijednosti savremenog društva. Centralni lik, Bezmetković, obraća se simboličnom „Drugom Starom“, evocirajući prošla vremena i upoređujući ih sa današnjicom. Predstava „Oprosti, druže stari“ slojevita je priča o Crnoj Gori – onakvoj kakvu vidi onaj koji zna da pogleda sa vrha Lovćena, jer „ko na Lovćen ak’ i malo sjedi više vidi no onaj iz Podgorice“. Ujedno, predstava nosi snažnu poruku mladima: da se okrenu budućnosti, zajedništvu, ljubavi i životu oslobođenom podjela i tereta prošlosti- navodi se u saopštenju,
Kroz duhovite, ali oštre opservacije, komad tematizuje tranziciju, identitet, kolektivno sjećanje i promjenu sistema vrijednosti. Humor u ovom djelu nije samo sredstvo zabave, već i prostor za kritičko promišljanje i dijalog s publikom
Cijena ulaznice je 5 eura
Prodaja karata počinje u utorak, 24. februara, u kancelarijama Kulturnog centra, u terminu od 10 do 12 časova, kao i na biljetarnici dva sata prije početka predstave
- „Oprosti, druže stari“ je predstava koja istovremeno provocira, zabavlja i podstiče na razmišljanje, otvarajući prostor za preispitivanje odnosa prema prošlosti i odgovornosti prema sadašnjosti- ističu organizatori.

Predstava „Oprosti, druže stari“ u kotorskom Kulturnom centru

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom 21. februara - Međunarodnog dana maternjeg jezika, ukazuje na sve učestaliju politizaciju pitanja jezika u Crnoj Gori, što doprinosi političkoj nestabilnosti u državi.
Međunarodni dan maternjeg jezika ustanovljen je, podsjećaju, 1999. godine od strane UNESCO-a s ciljem da ukaže na važnost očuvanja jezičkog identiteta, kao ključne kulturne komponente i intelektualnog nasljeđa. Na ovaj dan, širom svijeta promoviše se raznolikost jezika i multilingvalizam.
- Crna Gora je multijezička zemlja. Ustav iz 2007. godine, osim službenog crnogorskog jezika, prepoznaje još četiri jezika u službenoj upotrebi - srpski, bosanski, albanski i hrvatski. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni. Iako je crnogorski jezik standardizovan, međunarodno priznat i kodifikovan u okviru ISO jezičkog standarda, negiranje njegove posebnosti u širem južnoslovenskom jezičkom prostora i dalje je, nažalost, institucionalizovano - navodi se u saopštenju.
Nedavni primjeri diskriminacije crnogorskog jezika, kako dodaju, uključuju: <a href="https://etv.me/drustvo/na-portalu-poreske-uprave-nema-zvanja-iz-crnogorskog-jezika-fcjk-ce-traziti-da-nadlezni-reaguju-ako-je-u-pitanju-namjerna-diskriminacija">njegov izostanak na novom portalu Poreske uprave</a>, odbijanje JU Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici da štampa knjigu na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika, objavljivanje knjige u izdanju Crvenog krsta Crne Gore na jotovanoj varijanti uz objašnjenje da je to „po želji autora“.
- Ne treba zaboraviti da je u junu 2025. godine odluka o upisu studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) stavljena na dnevni red sjednice Vlade Crne Gore kao materijal o kojem se raspravlja, dok je identična odluka za Univerzitet Crne Gore (UCG) uvrštena u materijale o kojima se ne raspravlja. Tako je umjesto formalnog usvajanja otvoreno političko pitanje, a za finansiranje studija na FCJK nove generacije nijesu glasali Demokrate, Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija (DNP) i Socijalistička narodna partije (SNP). Bez njihovih glasova sredstva nijesu bila osigurana, ali je nakon pritiska javnosti Vlada, isti dan, preinačila odluku i finansiranje je odobreno. Na novom glasanju, ministar zdravlja Vojislav Šimun i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, obojica iz partije koja se predstavlja kao građanska, Pokreta Evropa sad (PES), nijesu podržali dodjelu sredstava za FCJK, naglašava CGO.
Dodatno, iz srpskih nacionalističkih struja sve češće, kažu, se govori o potrebi izmjene člana 13 Ustava koji reguliše pitanje jezika. CGO podsjeća da je status srpskog jezika u Crnoj Gori regulisan isto kao u susjednoj Srbiji, gdje je članom 10 Ustava Republike Srbije definisan kao jezik u službenoj upotrebi. Jasno je da iniciranje ovakvih izmjena ima prvenstveno politički karakter i otvara prostor za produbljivanje društvenih podjela.
- Jezičke različitosti su bogatstvo Crne Gore i nikome se ne smije osporavati pravo da se izražava na svom maternjem jeziku. Na Međunarodni dan maternjeg jezika pozivamo sve društvene aktere da poštuju zakone i Ustav Crne Gore, posebno u pogledu statusa crnogorskog jezika, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje Ivan Kašćelan, asistent na projektima.

Tag: kosta-mijuskovic