Protiv Kotoranina I.G. (50) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je ukrao ronilačku opremu iz skladišta Komunalnog preduzeća iz tog grada. Policija je pretresla njegov stan i tom prilikom oduzela i lovačku pušku sa municijom u ilegalnom posjedu, dva ronilačka odijela, prsluke i opremu za ronjenje. - Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji je naložio da se oduzeto oružje i municija upute na vještačenje, nakon čega će se izjasniti o kvalifikaciji djela - kazali su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024141040_88bd7a899d4f170123bc18f6d9032278f64c323a576e2507e735330885b1c42f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024141040_88bd7a899d4f170123bc18f6d9032278f64c323a576e2507e735330885b1c42f" data-rendition-name="original" width="1280" height="437" loading="lazy" alt="Pušk kotor"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  U odnosu na pronađenu opremu i predmete, postupajući tužilac je naložio da se protiv I.G. podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu Javnog komunalnog preduzeća Kotor.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kotoraninu krivična prijava zbog krađe ronilačke opreme iz Komunalnog

Kod P.B. (29) iz Kotora pronađeni su eksploziv, djelovi ručne bombe i štapin.
- Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi P.B. (29) iz Kotora, koji je povratnik u izvršenju krivičnih djela iz oblasti ilegalnog posjedovanja oružja i eksplozivnih materija, policijski službenici su pronašli i oduzeli improvizovanu eksplozivnu napravu težine oko 1 kilogram, pvc posudu sa namotajem štapina crvene boje neutvrđene dužine, metalnu konzervu sa eksplozivom i upaljačem ručne bombe M75 i namotaj sporogorećeg štapina crne boje neutvrđene dužine - saopšteno je iz policije.
Postupajući tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru naložio je vještačenje pronađenih predmeta, nakon čega je P.B. pušten da se brani sa slobode, dok će se u pogledu pravne kvalifikacije djela tužilac naknadno izjasniti.
- Odjeljenje bezbjednosti Kotor nastavlja sa kontinuiranim aktivnostima na sprečavanju izvršenja krivičnih djela, očuvanju javnog reda i mira, i podizanju nivoa bezbjednosnog ambijenta - dodali su u policiji.

Kod Kotoranina pronađen eksploziv, djelovi ručne bombe i štapin, pušten da se brani sa slobode

Tivatska policija uhapsila je D.J. (39) koji je označen kao oranizator paljenja kola jednog Kotoranina u tom gradu u decembru 2024. godine.
To su učinili L.D. i A.D. koji su uhapšeni 22. decembra, a kao nalogodavac je prepoznat M.K.
- U prethodnom su periodu, dakle, identifikovani i lišeni slobode nalogodavac, izvršilac i saizvršilac, a sada je policija locirala i lišila slobode organizatora D.J. na koji je način ovaj događaj u potpunosti rasvijetljen - saopšteno je iz policije.
Oni napominju i da L.D. i A.D. od nalogodavca za ovaj potez dobili određenu količinu novca.
- Oni su ovo djelo izvršili na način što su u mjestu Bohunovo u Tivtu zapaljivom tečnošću polili vozilo i aktivirali požar, usljed čega je nastupila veća materijalna šteta na istom - dodali su u policiji.
D.J. će, napominju, uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.

Uhapšen i organizator paljenja kola Kotoranina

I.V. (67) uhapšen je danas, po nalogu kotorskog Osnovnog državnog tužilaštva, zbog sumnje da je prijetio bivšoj supruzi S.A. (66) da će je ubiti.
- Osumnjičeni je ugrozio sigurnost bivše supruge prijetnjom da će napasti na njen život i tijelo, na način što joj je uputio riječi „Do sad te nisam ubio sad ću da te ubijem, nećeš biti živa“ - saopšteno je iz ODT-a u Kotoru.
Njemu se na teret stavlja nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
Na predlog državnog tužioca, sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru je odredio osumnjičenom mjere nadzora - zabranu posjećivanja određenog mjesta i zabranu pristupa S.A.

Kotoranin uhapšen zbog prijetnji bivšoj supruzi: „Sad ću da te ubijem, nećeš biti živa“

Amerikanka Mikaela Šifrin pobijedila je u Zemeringu, u petom slalomu sezone Svjetskog kupa alpskih skijašica.
Šifrin je bila četvrta nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu minut, 48 sekundi i 82 stotinke.
Američka skijašica zadržala je maksimalan učinak u slalomu ove sezone i upisala 106. trijumf u Svjetskom kupu.
Drugo mjesto pripalo je vodećoj nakon prve vožnje - Švajcarkinj Kamili Rast, koja je devet stotinki imala slabije vrijeme od pobjednice.
Pobjedničko postolje komletirala je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 57 stotinki zaostatka.
Na četvrtom mjestu završila je Austrijanka Katarina Linsberger, peta je bila njena sunarodnica Katarina Trupe, dok je osmo vrijeme imala Hrvatca Zrinka Ljutić.
Šifrin sa maksimalnih 500 bodova vodi u plasmanu slaloma.
Kolturi je druga sa 280, a treća Rast sa 262 boda.
Šifrin zauzima prvo mjesto i generalnom poretku Svjetskog kupa sa 698 bodova.
Rast je na drugoj poziciji sa 503, dok je treća Novozelanđanka Alis Robinson sa 484 boda.
Skijašice sezonu nastavljaju 3. januara, kada je u Kranjskoj Gori na programu veleslalom.

Šifrin pobijedila u Zemeringu

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro podvrgnut je medicinskom postupku za liječenje hroničnog štucanja, saopštio je njegov medicinski tim.
Prema riječima njegovih ljekara, postupak je prošao dobro.
Doktor Klaudio Birolini dodao je da je postupak, za koji je naglasio da nije operacija, trajao oko sat.
Bivši lider krajnje desnice trenutno služi 27-godišnju kaznu zatvora zbog planiranja državnog udara nakon što je izgubio predsjedničke izbore 2022. godine od ljevičarskog protivnika Luiza Ignasia Lule da Silve.
Ovaj najnoviji zahvat dolazi nakon što je 70-godišnjak ranije ove sedmice uspješno operisan zbog dvostruke kile, nakon što mu je odobreno da bude prebačen u bolnicu.
Prije operacije, Bolsonaro je podržao svog sina Flavija da se kandiduje protiv Lule na predsjedničkim izborima u Brazilu 2026. godine.
Njegovu izjavu, rukom pisano pismo, pročitao je mlađi Bolsonaro ispred bolnice.
Nakon uspješne operacije, njegov medicinski tim je smatrao da je potrebno liječiti njegovo ponavljajuće štucanje, od kojeg je patio mjesecima.
- Bilo je to devet mjeseci borbe i patnje sa svakodnevnim problemima - rekla je u subotu Bolsonarova supruga Mišel.

Bivši brazilski predsjednik na liječenju od hroničnog štucanja

Jedna osoba je poginula, a tri su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila večeras na putu Podgorica - Tuzi - potvrđeno je Portalu ETV iz policije.
Ova saobraćajna nesreća se, kako je precizirano, desila oko 20.45 sati u mjestu Pljoča.
Portal Cafe del Montenegro (CdM) piše da je poginula osamnaestogodišnja djevojka.
Saobraćaj je u prekidu.
J. B.&nbsp;

Jedna osoba poginula u saobraćajnoj nesreći na putu Podgorica - Tuzi, tri osobe povrijeđene

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je danas da je predsjednik te zemlje Karol Navrocki "još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj", nakon što je Navrocki prilikom obilježavanja godišnjice izbijanja Velikopoljskog ustanka protiv Njemaca rekao da je Poljska "spremna da brani zapadnu granicu".
- Predsjednik Navrocki je još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj. To je suština spora između antievropskog bloka (Navrocki) i naše Koalicije. Smrtonosno ozbiljan spor, spor o našim vrijednostima, bezbjednosti, suverenitetu. Istok ili Zapad - napisao je Tusk na platformi Iks (X), prenose Vjadomošći.
Prethodno je komentar na ove riječi objavio ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski na društvenim mrežama.
- Želim da smirim gospodina predsjednika i da mu kažem da dok su Njemačka u NATO-u i EU, a njima upravljaju hrišćanski ili socijaldemokratski lideri, prijetnja našoj zapadnoj granici je nikakva - napisao je Sikorski.
Kako je dodao potpredsjednik Vlade i šef poljske diplomatije, takva prijetnja mogla bi nastati „tek kad bi vlast u Njemačkoj preuzeli eurofobični nacionalisti“.
Navrocki je u odgovoru Tusku rekao da je "teško povjerovati da su diplomirali na istom odsjeku - istoriji".
Navrocki je nabrojao istorijske ličnosti iz istorije Poljske koji su se borile protiv Njemaca u Velikopoljskom ustanku koji je održan od 1918. do 1919. godine u regionu Poznanjske provincije, neposredno nakon završetka Prvog svjetskog rata, sa ciljem pripajanja te oblasti obnovljenoj Poljskoj, što je na kraju i potvrđeno Versajskim sporazumom.
- Suština spora je prije u tome što premijer nije u stanju da sluša sa razumijevanjem ili namjerno traži sukob jer ga ne zanima budžet, zdravstvena zaštita itd. O, već sam pričao o prijetnji sa istoka, kada je premijer šetao po molu i grlio Rusiju kakva jeste. I još uvijek to radim - ali ne povodom Velikopoljskog ustanka, to nije tema - zaključio je Navrocki.

Tusk: Navrocki još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj

Nikšićani M.R. (42) i I.S. (42) uhapšeni su zbog sumnje da su počinili razbojničku krađu i nanijeli teške tjesne povrede sugrađaninu.
Policijski službenici Nikšića postupali su juče po prijavi jednog muškarca da su dvije nepoznate osobe pokušale da mu ukradu opremu za navodnjavanje. Tom prilikom su ga, kako je rekao, fizički napali i nanijeli mu povrede, a zatim ukrali njegovo vozilo marke Citroën kojim su pobjegli i izazvali saobraćajnu nezgodu.
Oštećeni je prevezen na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su konstatovane teške tjelesne povrede.
- Preduzimajući mjere i radnje na terenu, policijski službenici su u kratkom roku identifikovali, pronašli i u službene prostorije doveli M.R. (42) i I.S. (42) iz Nikšića, koji se u policijskim evidencijama vode kao povratnici u izvršenju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Nakon sprovedene kriminalističke obrade, sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se I.S. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo razbojnička krađa u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.
Po nalogu postupajućeg tužioca uhapšen je i M.R. zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa. &nbsp;
- Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužiocu u zakonskom roku - kazali su u Upravi policije.

Nikšićani osumnjičeni da su pretukli sugrađanina i ukrali mu auto kojim su izazvali udes

U Upravi policije kažu da su tokom ove godine realizovali niz obuka i ostalih aktivnosti u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti.
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije. 
Od ponovnog uspostavljanja Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata kao posebne organizacione jedinice Uprave policije najvišeg nivoa, u decembru 2024. godine, rukovodstvo ovog Sektora preduzelo je intenzivne i kontinuirane aktivnosti na uspostavljanju sveobuhvatnog sistema internih obuka i policijskog treninga.
Kako je rečeno u policiji, ove aktivnosti realizovane su kroz normativnu djelatnost i izradu operativnih procedura za oblast obezbjeđivanja, kao i kroz stvaranje neophodnih organizacionih i tehničkih preduslova za početak realizacije programa praktičnih obuka za policijske službenike angažovane na poslovima obezbjeđivanja štićenih ličnosti.
Tokom 2025. godine realizovan je kurs bliske zaštite kroz devet grupa, u okviru kojeg je obučeno 105 policijskih službenika. 
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije.
Takođe, na inicijativu Sektora, a nakon višegodišnjeg zastoja, Crna Gora je, kao jedina država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dobila poziv da u svojstvu posmatrača učestvuje na godišnjoj konferenciji Evropske mreže za zaštitu javnih ličnosti (ENPPF), koja je održana početkom decembra 2025. godine u Kopenhagenu. 
- Na ovaj način, država Crna Gora, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije dobili su dodatno priznanje za dosadašnje rezultate u procesu evropskih integracija i ispunjavanju evropskih standarda policijskog rada, kao i potvrdu da se prepoznaju kao kredibilan i pouzdan partner - kazali su u policiji.
U UP poručuju da je u 2026. godini planirano dalje podizanje standarda selekcije, osposobljenosti i operativne spremnosti policijskih službenika obezbjeđivanja, kao i realizacija ambicioznog plana razvoja internih obuka i policijskog treninga, uz podršku država članica ENPPF mreže i drugih partnerskih službi i organizacija. 
- Paralelno sa tim, biće nastavljene aktivnosti na stvaranju unaprijeđenih materijalnih, tehničkih i kadrovskih uslova, u cilju efikasnijeg i kvalitetnijeg rada Sektora - poručuju u policiji.

UP: Intenzivne obuke i međunarodna saradnja u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe lakše povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda, a u Nikšiću četiri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Baru i Bijelom Polju.
Izdato je 606 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 101 prekršajna prijava.
Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.

Za dan 14 saobraćčajki, lakše povrijeđene tri osobe

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Tag: kotoranin