Oko 3.000 krava iz Urugvaja je već tri nedjelje blokirano na teretnom brodu kod obale Turske zbog nedostatka odgovarajućih zdravstvenih i komercijalnih sertifikata, saopštile su danas turske vlasti.
Teretni brod Spiridon II, koji je isplovio iz Urugvaja 19. septembra, usidren je kod luke Bandirma na zapadu Turske od 21. oktobra, saopštilo je danas odjeljenje za komunikacije turske vlade.
Najmanje 48 životinja, koje su bile na moru duže od 50 dana, već je uginulo na brodu, prema podacima nekoliko nevladinih organizacija i turskih medija.
- Zahtjev za uvoz podnijet je 21. oktobra veterinarskoj kontrolnoj stanici u luci Bandirma za uvoz 2.901 grla stoke iz Urugvaja, u ime 15 kompanija - navela je turska vlada.
- Inspekcija je pokazala pokazale da neke životinje nisu imale oznake na ušima ili mikročipove i da 469 životinja nije bilo u skladu sa dostavljenim listama - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je zbog toga odbijen ulazak krava u Tursku.
Odluka je saopštena carinskim službenicima 23. oktobra dok su izvoznici najavili žalbu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Više od 3.000 krava zarobljeno u teretnom brodu kod obale Turske

Nakon jučerašnjeg nevremena i velikog broja intervencija na uklanjanju polomljenih i obaljenih stabala, današnji je obilježila intervencija spašavanja krave u Donjem Grblju selu Kubasi, navode iz Vatrogasne jedinice Kotor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831190832_2f23591be35945b1d62f0d6c237b2a92529408d5c8e03eff42a2b6ae927c4aec.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250831190832_2f23591be35945b1d62f0d6c237b2a92529408d5c8e03eff42a2b6ae927c4aec" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Krava"> </figure>  &nbsp;Na lice mjesta, kazali su oni, nije bilo moguće dovesti mehanizaciju, vozila i opremu. - Sav posao se morao uraditi ručno. Zahvaljujemo se na pomoći DVD Dobrovoljno Vatrogasno Drustvo Boka i JP Komunalno doo Kotor- stoji u objavi Vatrogasne jedinice Kotor na Fejsbuku.

Kotor: Vatrogasci spasili kravu sa nepristupačnog terena

Nečinjenjem, neprofesionalnošću, netransparentnošću i brojnim drugim propustima resor kojim rukovodi ministar Vladimir Joković doveo je do alarmantnog širenja „kju groznice“ na farmama krava u Danilovgradu i Nikšiću, koje su desetkovane, ali i do dramatične situacije koja u ovim gradovima prijeti javnom zdravlju, jer lokalne vlasti imaju ozbiljan problem sa određivanjem lokacija gdje zakopati uginula i eutanazirana grla.&nbsp; Sinoć oko 22 sata mještani Župe, kod Nikšića, blokirali su sve puteve koji vode prema Zabranu kralja Nikole, a nakon što su dobili informaciju da danilovgradske vlasti planiraju da lešine životinja danas budu zakopane na lokaciji Rakočica, koja pripada toj opštini. Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Župa nikšićka Dragoljub Radulović kazao je Portalu RTNK da kamioni sa eutanaziranim kravama „kroz Župu ne smiju proći“. - Volio bih da vidim toga ko će proći sa zaraženim kravama kroz Župu. Obavijestio sam i predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, saglasan je da se tu ne može dozvoliti zakopavanje grla. Rekao mi je da je obavijestio ministra Jokovića – kazao je Radulović. Đe će na kraju završiti eutanazirane krave sa danilovgradskih farmi znaće se danas. <h2>Kontrolno saslušanje</h2> A zbog propusta u suzbijanju širenja „kju groznice“ poslanici tri opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, Građanskog pokreta URA i Socijaldemokrata, juče su zatražili skupštinsko kontrolno saslušanje ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića, direktora Uprave za bezbjednost hrane Vladimira Đakovića, predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandra Grgurevića i direktora Instituta za javno zdravlje Dragana Lauševića. Iz DPS-a juče su pozvali ministra Jokovića i da podnese ostavku, a premijera Milojka Spajića da se obrati javnosti. Očekuju i da svi koji su prikrivali širenje zaraze odgovaraju krivično. I Udruženje stočara Danilovgrada pozvalo je na hitnu reakciju i utvrđivanje svakog nestručnog, nezakonitog i neodgovornog postupanja u konkretnim slučajevima, sa kojima su, kako su istakli, upoznali menadžment Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Do danas nije saopšteno kada je konkretno ljetos registrovan prvi slučaj „kju groznice“ na crnogorskim farmama.&nbsp; Institut za javno zdravlje saopštio je u četvrtak da su ovoj ustanovi „prijavljena dva slučaja Q groznice kod ljudi, oba registrovana u junu, jedan u Bijelom Polju i jedan u Podgorici“.&nbsp; Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fotosanitarne poslove na konferenciji za novinare u poneđeljak, 9. septembra, rekli su da su „kju groznicu“ registrovali u julu. Ministar Joković je kazao kako su 17. avgusta donijeli uputstvo i mjere kako treba postupati. Nijesu saopštili zašto je od javnosti sakrivena pojava ove zarazne bolesti životinja, ali ni zašto sve ovo vrijeme nijesu naručene vakcine čiju upotrebu je odobrila Evropska unija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_b262a6b8e3d5c0331090fdd465f463d30ad118f8e9f754400f2f976bedc179b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240914070944_b262a6b8e3d5c0331090fdd465f463d30ad118f8e9f754400f2f976bedc179b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Joković"> </figure>  Štoviše, Joković je na toj konferenciji za novinare ustvrdio kako vakcina ne postoji?! Za razliku od njega direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković, sudeći prema izjavi koju je dao Javnom servisu 20. avgusta, čuo je za vakcinu, ali još od tada čeka „stručni tim“ da odluči da li ih treba kupiti?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070948_1208cc56e4f434cb8bc9e264d1dc6b58e42f9065e36690600b4cc00ca5430467.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240914070948_1208cc56e4f434cb8bc9e264d1dc6b58e42f9065e36690600b4cc00ca5430467" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Đaković"> </figure>  Đaković je tada tvrdio i kako situacija nije alarmantna.&nbsp; Veterinarska inspektorka Slavica Sudžum 20. avgusta bila je jasna - država treba da donese odluku o vakcinaciji grla. - Radi se o vakcini koja košta svega nekoliko eura – rekla je ona Javnom servisu. Očigledno uzalud, jer ministar do 9. septembra nije ni znao da vakcina postoji, a direktor Uprave, dok zaraza bukti, i dalje čeka izjašnjenje „stručnog tima“. <h2>Krivična odgovornost</h2> Inženjer stočarstva, bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša, koji je ovim resorom rukovodio 2016. godine, kada se u Crnoj Gori pojavila bolest kvrgavih krava koja je uspješno zaustavljena, ukazao je sinoć u centralnoj informativnoj emisiji TV E – „24 sata“, na brojne propuste institucija koje su neadekvatno reagovale i doprinijele širenju zaraze. Posebno je ukazao na skandal otkopavanja lešina u Nikšiću i njihovog transporta na drugu lokaciju u Danilovgradu, za što, bio je kategoričan, neko mora krivično da odgovara.&nbsp; - Ako u Crnoj Gori nakon skandala oko „kju groznice“, nepropisnog zakopavanja, pa iskopavanja, eutaniziranih krava ne bude neko odgovarao, teško je vidjeti zašto bi neko odgovarao za bilo što - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_ffcc3f10e65930d6e52c8207349cb757d6d9acafa232ecd11c5c1c66b066899b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240914070944_ffcc3f10e65930d6e52c8207349cb757d6d9acafa232ecd11c5c1c66b066899b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Budimir Mugoša"> </figure>  Kategoričan je da je odluka o ekshumaciji životinja nezakonita, jer „to može da naredi sud, ili tužilaštvo“. - I za ovo neko mora da odgovara - rekao je Mugoša. Ubijeđen je da nadležni nijesu poštovali nijednu preporučenu proceduru.&nbsp; Zabrinut je i za zdravlje ljudi koji su otkopavali životinje, transportovali ih na drugu lokaciju i tamo ih ponovo zakopali, jer su velike šanse da su zaraženi, a ova zaraza, kako je rekao, može da ostavi za posljedicu kod čovjeka hroničnu upalu pluća ili srčanog mišića.&nbsp; Zakopavanje 50 eutanaziranih krava u Župi Nikšićkoj prvo je početkom septembra odobrio predsjednik opštine Marko Kovačević, a nakon burne reakcije mještana, sjutradan izdao naredbu da se otkopaju i prebace na drugu lokaciju. <h2>Odgovornost na ministru&nbsp;</h2> Da su uslovi za jame, grobnice i za način sahranjivanja uginulih i eutanaziranih životinja precizno propisani objašnjava i sagovornica Portala ETV, bivša direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković, koja je rukovodila krizom epidemije kvrgavih krava i bolesti plavog jezika 2016. godine u Crnoj Gori. - Ako se poštuju ti propisi, sahranjivanje životinja je bezbjedno. Proceduru prati veterinarski inspektor, za kojeg sam sigurna da je uradio svoj dio posla – kaže Daković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_f31166eed588fb3edddbf0fb8fdaaf2cfbf288e93205c5b535a82149774eb815.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240914070944_f31166eed588fb3edddbf0fb8fdaaf2cfbf288e93205c5b535a82149774eb815" data-rendition-name="original" width="743" height="498" loading="lazy" alt="Vesna Daković"> </figure>  Objašnjava da je problem s kojim se Crna Gora suočava „zbrinjavanje uginulih ili usmrćenih životinja“, jer ne postoji sistem i postrojenje za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla.&nbsp; - Sredstva su obezbjeđena kroz MIDAS 2 projekat Svjetske banke, još kada je ministar poljoprivrede bio Milutin Simović, ali do realizacije tog projekta do danas nije došlo – podsjeća ona. Razumije da su građani uvijek zabrinuti kada se na nekoj lokaciji zakopavaju oboljele životinje, s čim se i sama suočavala tokom epidemija kvrgave kože i plavog jezika, ali i kada se sporadično pojavljivala „kju groznica“. Zbog toga je, kako kaže, od presudne važnosti kvalitetna i pravovremena komunikacija sa javnošću.&nbsp; - Sakrivanje ili neobjavljivanje informacija o pojavi bolesti životinja nikada nije dobar izbor. Takve informacije uvijek isplivaju i onda izazivaju dodatnu zabrinutost, baš zbog toga što su se skrivale. Međutim, moram da stanem u odbranu veterinara, jer za njih Q groznica nije bolest koja izaziva pretjeranu zabrinutost, nema veliki potencijal za širenje i ne smatra se naročito opasnom zaraznom bolešću životinja. Ljudi zaduženi za odnose s javnošću morali su da reaguju, pogotovo zbog broja oboljelih životinja i činjenice da će uginule ili eutanazirane krave morati da se zakopaju. Bilo je izvjesno da će javnost panično reagovati zbog okolnosti da se radi o bolesti koja se prenosi i na ljude. Nažalost, ta komunikacija je izostala i sada imamo situaciju potpunog odsustva povjerenja i stručne i laičke javnosti u svaku odluku nadležnih – objašnjava Daković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070948_1e52729d691f7c364f0dbd5976158fd63c60c341118a8a78c8fdeeffe05ccc30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240914070948_1e52729d691f7c364f0dbd5976158fd63c60c341118a8a78c8fdeeffe05ccc30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Joković sa Timom"> <figcaption>TVRDE DA SU URADILI SVE ŠTO NALAŽU NAUKA I STRUKA: Ministar Joković i njegov tim na konferenciji za novinare u poneđeljakVlada Crne Gore</figcaption> </figure>  Pretpostavlja da je Jokovićev resor od javnosti sakrio pojavu „kju groznice“, jer nijesu očekivali da će se bolest u ovoj mjeri raširiti. - A bilo je i vrijeme godišnjih odmora. I, vjerujem, postoji još jedan razlog - nekada izgleda lakše odraditi posao suzbijanja bolesti, nego odgovarati na pitanja zainteresovane javnosti - zašto se nešto i kako radi. Ništa od ovoga ne smatram opravdanim, jer smo i mi epidemiju kvrgave kože suzbijali u avgustu, isto u vrijeme godišnjih odmora. Radili smo bukvalno po 20 sati dnevno i izvještavali javnost svaki dan, a često i više puta dnevno – dodaje naša sagovornica, uz konstataciju da su joj u čitavom tom poslu „najteže padali mediji, jer su novinari nekada znali da budu i vrlo neprijatni“. Međutim, naglašava Daković, kada se pojavi epidemija ili bilo kakva krizna situacija u državi, sve mora da radi kao „sat“. - Svi moraju da znaju što je njihov dio posla i da preuzmu odgovrnost, a oni koji operativno rade moraju biti sigurni da imaju podršku vlade. Iako je borba sa kvrgavom kožom bila neuporedivo ozbiljniji i teži izazov, nego ova situacija, nekako mi se čini da Uprava za bezbjednost hrane sada nije imala podršku i da je zapravo tu najveća razlika – ističe Daković. Ono što je bilo važno uraditi, dodaje ona, jeste uvjeriti poljoprivredne proizvođače da će im šteta biti nadoknađena. - Sigurnost u nadoknadu štete smatra se jednom od važnih mjera za suzbijanje bolesti. Ako držaoci životinja nijesu uvjereni da će im šteta biti nadoknađena, neće prijaviti bolest, kasno će se dijagnostikovati, doći će do širenja zaraze i time većih problema – objašnjava Daković. Konstatuje da ako bi u jednoj rečenici morala da kaže kako vidi odgovor na ovu kriznu situaciju, rekla bi da je to izostanak komunikacije sa javnošću čelnih ljudi, prvenstveno ministra, kao najodgovrnijeg u lancu odgovornosti.&nbsp; <h2>Veterinari znaju svoj posao</h2> Sagovornica Portala ETV, je uvjerena da su veterinarske službe preduzele sve neophodne i propisane mjere za suzbijanje „kju groznice“. - Javnost vjerovatno ne zna da je ta ista veterinarska služba, mislim na sve veterinare u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju oni iz administracije ili sa terena, 2016. godine, prvi put u istoriji, uspjela da zaustavi širenje bolesti životinja – kvrgave kože, koja je nezaustavljivo harala sve dok nije stigla do naše zemlje. Isto tako, javnosti nije poznato da je EU mijenjala svoje zakonodavstvo koje se odnosi na suzbijanje bolesti kvrgave kože kako bi ubuduće sve zemlje imale pravni osnov da sprovode mjere koje je Crna Gora sprovodila. Zahvaljujući toj činjenici, Crna Gora je dobijala i novac direktno iz budžeta EU, kao da je članica EU, za nadzor nad ovom bolešću narednih pet godina, sve dok je postojala i najmanja opasnost da se bolest opet pojavi – otkriva Daković.&nbsp; Zahvaljujući tim činjenicama, dodaje ona, kao čelnica institucije pod čijom je upravom bila i veterinarska služba predložena je tada za potpredsjednicu Svjetske organizacije za zdravlje životinja. - Predložile su me države EU i birana sam u dva mandata, kao jedina osoba u istoriji ove organizacije koja nije veterinarske struke. Time je sa nivoa EU, pa i cijelog svijeta, odano priznanje i ukazano povjerenje za sposobnost crnogorske veterine da upravlja standardima zdravlja i dobrobiti životinja i van granica naše zemlje – naglašava Daković. Iz svih tih razloga, kako ističe, ima puno povjerenje u rad veterinara Crne Gore i uvjerena je da su i u ovoj situaciji uradili sve kako treba.&nbsp; - Njih istina ima malo brojem, ali njihov rad i požrtvovanost to nikada ne učini vidljivim – zaključuje naša sagovornica.&nbsp; Tri mjeseca od kada je Institut za javno zdravlje registrovao prva dva slučaja obolijevanja ljudi od „kju groznice“ i dva mjeseca od kada je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove konstatovala pojavu ove bolesti, zbog koje su gazdinstva na teritoriji Nikšića i Danilovgrada desetkovana, a desetine grla eutanazirano i niko ne zna koliko ih je još zaraženo, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je tek 11. septembra odlučila da uspostavi redovnu komunikaciju sa javnošću?! Kažu, odlučili su da najmanje jednom sedmično, a u slučaju vanrednih okolnosti i češće, obavještavaju javnost „o situaciji vezanoj za pojavu i suzbijanje Q groznice na farmama u Crnoj Gori“. Zašto su do sada ćutali i od javnosti krili informacije o bolesti koja se prenosi i na ljude, nijesu odgovorili. A bez odgovora su ostavili i Portal ETV, iako smo im pitanja uputili 12. septembra, dan pošto su saopštili da su odlučili da redovno komuniciraju s medijima.

Kaćuša Krsmanović

Opozicija traži ostavke, bivši ministar krivičnu odgovornost

Savjet Mjesne zajednice (MZ) Bogetići na današnjoj sjednici je od Opštine Nikšić zatražilo da eutanazirane i uginule krave od kju groznice ili ukloni sa teritorije Bogetića ili propisno zakopa, prenosi portal RTNK.
Njihov zahtjev je da to bude urađeno tokom dana, u suprotnom će blokirati magistralni put Nikšić-Podgorica u Bogetićima.
45 eutanaziranih i uginulih krava od kju groznice sa teritorije Župe nikšićke, nakon oštre reakcije Župljana, Opština i nadležna inspekcija premjestili su u rejon Bogetića, tačnije na lokaciju Ljeskova dola.
Savjet MZ Bogetići traži da što hitnije lokaciju zajedno sa njima posjete ministar poljoprivrede Vladimir Joković i direktor Uprave za bezbjednost hrane, fitosanitarne poslove i veterinu Vladimir Đaković i uvjere se da stoka na njihovoj teritoriji nije propisno odložena.
- Pošto smo tek juče saznali, mi smo jutros po hitnom postupku održali sastanak Savjeta MZ jer nas niko ništa nije konsultovao. Krave su zakopali na mjestu gdje u neposrednoj blizini ima vikendica i mještana koji tu žive i bave se poljoprivredom - kazao je nakon sjednice za RTNK predsjednik Savjeta MZ Bogetići Mijajlo Škuletić.
Lokacija je od centra Bogetića udaljena 25-30 kilometara i, kako su se novinarske ekipe mogle uvjeriti, na skoro nepristupačnom je terenu. Uginule i eutanazirane krave su zatrpane gomilom zemlje i kamenja odmah ispod puta koji je u veoma lošem stanju. Nedaleko od tog mjesta su dvije vikendice, a na oko pola kilometra i jedno domaćinstvo, prenosi RTNK.
Međutim, prilikom dolaska na lice mjesta članova Savjeta i novinara moglo se vidjeti da u jednom dijelu leševi životinja nisu zatrpani u potpunosti, a u širem krugu lokacije nesnosni su neprijatni mirisi.
Iz Opštine Nikšić su sinoć saopštili da su uginule i eutanazirane krave iz Župe dislocirali na drugu lokaciju, da je u pitanju privatno imanje, da su od vlasnika dobili saglasnost, te da je sve urađeno po propisima i nadzor veterinarske inspektorke.

MZ Bogetići: Uginule krave propisno zatrpati, ili ćemo blokirati magistralu

U novom izdanju emisije „Znak Podznak“, koje je na programu ove subote, gledaoci će imati priliku da upoznaju astropsihološki profil najpoznatije crnogorske tattoo umjetnice Bojane Vukčević.
Emisija donosi jedinstven pogled na ličnost i stvaralaštvo ove prepoznatljive umjetnice, kroz prizmu astrologije i psihologije.
„Znak Podznak“ se emituje subotom u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dlv_Pd-0vXNY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bojana Vukčević u emisiji „Znak Podznak“ na Televiziji E

Naučno-tehnološki park Crne Gore postao je sjedište Nacionalne kancelarije za program Horizont Evropa, čime je crnogorskim istraživačima, inovatorima i kompanijama obezbijeđena snažnija institucionalna podrška za učešće u najvećem evropskom programu za istraživanje i inovacije.
Program Horizont Evropa predstavlja ključni finansijski instrument Evropske unije za podršku nauci, tehnologiji i inovacijama, sa budžetom većim od 95 milijardi eura za period od 2021. do 2027. godine. Kroz ovaj program finansiraju se vrhunska istraživanja, razvoj novih tehnologija, digitalna i zelena tranzicija, kao i jačanje konkurentnosti evropske ekonomije.
Kako je saopšteno, Nacionalna kancelarija za Horizont Evropa pružaće podršku svim relevantnim akterima u Crnoj Gori – istraživačima, univerzitetima, startupima, inovativnim kompanijama i institucijama – u procesu uključivanja u ovaj program. To podrazumijeva informisanje o aktuelnim pozivima, savjetovanje o pravilima učešća, podršku u razvoju projektnih ideja i povezivanje sa međunarodnim partnerima.
Smještanjem Kancelarije u Naučno-tehnološki park Crne Gore dodatno se jača njegova uloga kao centralnog mjesta za razvoj inovacija, transfer znanja i povezivanje nauke i privrede.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija navode da otvaranje Nacionalne kancelarije za Horizont Evropa predstavlja značajan iskorak u jačanju inovacionog i istraživačkog potencijala Crne Gore i njenom aktivnijem uključivanju u evropske razvojne tokove.

U Naučno-tehnološkom parku otvorena Nacionalna kancelarija za program Horizont Evropa

Dinamika izgradnje vjetroelektrane Gvozd je izuzetno dobra i ukoliko visoravan Krnovo u narednom periodu ne pokaže svoje ćudi, probni rad bi mogao da se desi krajem februara. Najveći dio posla je završen, predstoji postavljanje pet vjetroturbina i priključenje na mrežu, kaže za RTNK menadžer projekta Gvozd Nikola Vukotić.
- Već na proljeće može se očekivati početak izgradnje vjetroelektrane Gvozd 2, pa će Crna Gora u ovoj godini &nbsp;dobiti 210 gigavat sati električne energije, što je dovoljno da se pokriju potrebe oko 35.000 domaćinstava - kaže Vukotić.
Vjetroelektrana Gvozd jedna je od najvažnijih i najskupljih zelenih investicija u Crnoj Gori – vrijedna oko 82 miliona eura, snage 54,6 MW i s godišnjom proizvodnjom od 150 GWh.
- Postavljanjem kamena temeljca u novembru 2024. rečeno je da se nadaju da će se planirani završetak radova od 18 mjeseci desiti i ranije. I zaista, s obzirom na izuzetno dobru dinamiku, najveći dio posla je završen u rekordnom roku - stakao je Vukotić.
Izvjesno je da će vjetroviti plato Krnovske visoravni uskoro upotpuniti i vjetroelektrana Gvozd 2. što je novih 25,6 miliona eura ulaganja u obnovljive izvore energije. Kako kaže Vukotić, to je prirodan &nbsp;nastavak projekta &nbsp;Gvozd 1., &nbsp;a potpisivanjem ugovora &nbsp;sa Evropskom bankom za obnovu I razvoj je i formalizovan.

U februaru moguće puštanje u probni rad Vjetroelektrane Gvozd

Rezultati današnjih fizičko-hemijskih analiza vode iz distributivne mreže za potrošače koji se snabdijevaju sa C.S. Vučiji studenac pokazuju da su vrijednosti mutnoće smanjene i ispod propisanih graničnih vrijednosti. Svi ostali parametri su u okviru zakonom dozvoljenih granica, te je voda iz vodovodne mreže ispravna za piće, saopšteno je iz Vodovoda i kanalizacije Podgorica.
Prema kontinuiranim mjerenjima koje sprovodi Vodovod i kanalizacija d.o.o., bilježi se, navode, trend postepenog smanjivanja vrijednosti mutnoće na vodoizvorištu Mareza.
- U skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje, kao mjera predostrožnosti preporučuje se prokuvavanje vode za piće prije upotrebe, naročito za djecu, trudnice, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom - ističe se u saopštenju.

Tag: krave