U jeku masovnih antivladinih protesta i zahtjeva demonstranata da raspiše vanredne izbore, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se još jednom obratio Rusiji. "Ruskim prijateljima", kako je nazvao državni vrh u Moskvi, zahvalio se na "razumijevanju".
Bio je to njegov odgovor na izjavu ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova - da je Moskva zainteresovana da se nemiri u Srbiji smire "na osnovu Ustava i zakona". Istog dana, međutim, Aleksandar Dugin, po mnogima vodeći ideolog Kremlja, koji je blizak i Vladimiru Putinu, ustvrdio je da narod u Srbiji "neće Vučića".
- Srbi žele da Vučića više ne bude. I to je tačnu. I svi Srbi to hoće - rekao je Dugin za Sputnjik.
Poruke pomiješanog značenja stižu iz Rusije sedam dana nakon što je u saopštenju Ruska obavještajna spoljna služba konstatovala da Srbija obilaznim kanalima izvozi oružje u Ukrajinu - na koju je Rusija februara 2022. izvela invaziju, započinjući rat koji do danas nije završen.
<h2>Kraj bliskosti?</h2>
Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, ne vjeruje da je po sredi razilaženje vlasti u Srbiji, oličene u Vučiću, i od Evropske unije izolovane Rusije.
Ona cijeni da Kremlj podržava Vučića jer može da ga kontroliše.
- Moskva ne želi demokratski nastrojenu i nepredvidivu vlast u Srbiji - naglasila je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Rusija, kako je rekla, ima dugu istoriju promovisanja autokratije.
- I iste taktike koje Moskva koristi u Gruziji, koristi i u Srbiji - istakla je Stradner.
Sergej Lavrov je, inače, upozorio i na mogućnost navodne "obojene revolucije" u Srbiji. Neimenovane zapadne zemlje je optužio da "obično uvijek" pokušavaju da iskoriste određene unutrašnje događaje u raznim državama, kako bi "promovisale svoje interese, na štetu drugih partnera" tih država.
- Nadamo se da se ovog puta neće upuštati u svoje obojene revolucije - rekao je on.
Lavrov je ponovio termin, koji je postao simbol rušenja autoritarnih režima. Taj termin označava koncept obaranja vlasti u jednoj državi, podsticanjem od strane druge.
Od početka osmomjesečnih protesta u Srbiji Vučić tvrdi da se u Srbiji sada događa upravo to
<h2>Pohvale u kriznom trenutku</h2>
Uzajamne pohvale iz Moskve i Beograda, došle su u danu kada su širom Srbije organizovane masovne blokade ulica, kao čin građanske neposlušnosti.
Reakcija je to na hapšenja koja su uslijedila nakon sukoba policije i demonstranata u subotu, 28. juna, u glavnom gradu Srbije a nakon istovremenih skupova koje su organizovali i podržavaoci i protivnici vlasti.
Policija je na to odgovorila hapšenjima i razbijanjem barikada, dok ih demonstranti, koji zahtijevaju raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora što vlast odbija da učini, optužuju za prekomernu silu i represiju.
- Represivne mere ove vlasti me podsjećaju na Moskvu od prije deceniju, kada su bili protesti. To je 'priručnik' autoritarnih režima - ocijenila je Stradner.
Vučić se, pravdajući akciju policije, baš kao i Lavrov pozvao na "Ustav i zakon" - ocjenjujući da je postupanje policije proteklih dana bilo "apsolutno profesionalno".
- Ne bih bila iznenađena da Rusija pojača svoje obavještajne aktivnosti i pruži još veću podršku vlastima u Srbiji - dodala je Stradner.
<h2>Vučićevo "izvinjenje" Moskvi</h2>
Vučićeve "zahvalnice" Lavrovu i ruskom državnom vrhu su vid "izvinjenja i dodvoravanja Moskvi". Tako ih vidi Andrej Šari, direktor Ruskog servisa Radija Slobodna Evropa (RSE).
Primjećuje da su Vučićeve poruke uslijedile nakon što su objavljeni izvještaji ruske obaveštajne službe da Srbija preko posrednika dostavlja oružje Ukrajini.
Ti navodi su proteklih meseci izazvali oštre kritike i upozorenja Srbiji iz Kremlja.
Iako je zvanični Beograd prvo negirao da dostavlja municiju Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, kasniji Vučićev odgovor je bio da ne može da kontroliše gde će završiti oružje.
A potom je, 23. juna, Srbija obustavila izvoz naoružanja u inostranstvo.
<h2>U čije ime govori Dugin?</h2>
Uz Lavrova i "ruske prijatelje", Vučić je zahvalnicu uputio i "rijetkim korektnim ruskim analitičarima". Jedan ga je, međutim, prethodnih dana kritikovao.
Da je Vučićev legitimitet "nestao", ocijenio je Alekdandar Dugin, ruski desničar koga pojedini mediji opisuju kao "vodećeg ideologa Kremlja".
Dugin je za ruski državni medij Sputnjik naveo da "svi Srbi žele da Vučić ode".
- Danas, faktički, iza njega (Vučića), stoji samo država - a podrška u narodu je nula - kazao je Dugin, da bi u nastavku i sam potegao argument "obojene revolucije".
Jedino, kako je rekao, oni ljudi koji se plaše još jedne obojene revolucije, ne učestvuju u protestima.
- Ali, Vučiću je kraj. Njegova legitimnost je iščezla - naveo je Dugin.
Ivana Stradner smatra da na Duginove komentare "ne treba obraćati previše pažnje".
- On nema toliko veliki uticaj na Putina kako mnogi misle - dodala je ona.
Andrej Šari, sa druge strane, Duginovu izjavu smatra "malo važnijom u odnosu na dijalog Vučića i Lavrova".
- Kremlj ga koristi svaki put kada je potrebno da neko sa desnice izjavi nešto što Kremlju može biti u glavi. A to neće Lavrov zvanično izjaviti - rekao je on.
&nbsp;Primjećuje i da je Dugin govorio za medij koji je pod direktnom kontrolom Kremlja.
- Siguran sam da to nije slučajno - da je Dugin dobio dozvolu, signal iz Moskve da to kaže. Kremlj zna da igra tu igru, kako bi malo pritisnuo Vučića - smatra urednik Ruskog servisa RSE.
Ističe i da Moskva može ići dalje, ako Vučić ne bude razumio poruku.
- Danas to kaže Dugin, sutra može reći neko drugi od istaknutih analitičara koji zvanično ne predstavljaju rusku vladu, ali imaju uticaj, ali to prekosjutra može postati i zvanična politika Moskve - dodaje Šari.
To za Vučića koji balansira između Evrope i Rusije može biti, naglašava on, neugodno i ozbiljno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šumovi između Moskve i Beograda: Lavrov podržava, Dugin kritikuje, Vučić zahvaljuje

Kremlj je potvrdio da će se održati telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Razgovor se priprema- izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima ruskih novinskih agencija.
Trump je ranije danas na platformi Truth Social objavio da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom. A nakon toga i sa Zelenskim.
<h3>"Nadam se da će dan biti produktivan"</h3>
- Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, ali i trgovina- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.
Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.
- Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji nikada nije trebao izbiti, završiti- napisao je Tramp.
<h3>Razgovarali Rubio i Lavrov</h3>
Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, saopštio je Stejt Dipartment.
Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je portparolka ministarstva.
Državni sekretar takođe je ponovio poziv Trampa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u saopštenju.

Kremlj potvrdio: Pripreme za razgovor Putina i Trampa su u toku

Ruski predsjednik Vladimir Putin održaće bilateralne razgovore sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 9. maja, rekao je pomoćnik ruskog lidera Jurij Ušakov.
- Planiran je razgovor između Vladimira Putina i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića - rekao je Ušakov.
On je objasnio da će, pored bilateralnih pitanja, lideri razgovarati i o situaciji na Zapadnom Balkanu, prenosi RT Balkan.
Vučićev put u Moskvu u pojedinim političkim krugovima dovodio se u pitanje nakon što se predsjednik Srbije 3. maja vratio iz Sjedinjenih Američkih Država, kako su javili mediji bliski vlasti, zato što mu je pozlilo.
Mediji su najavljivali i Vučićev susret sa Donaldom Trampom, predsjednikom SAD, i prisustvo na događaju Republikanske stranke u Majamiju na Floridi, ali se ništa od toga nije dogodilo, objavljeno je da se Vučić samo sreo sa advokatom Rudlofom Đulijanijem.
Američki zvaničnici nijesu komentarisali ovaj događaj, izuzev Ričarada Grenela koji ne zauzima više visoku poziciju u administraciji, i koji je na mreži Iks objavio da mu je žao zato što je Vučiću pozlilo.
Najavljeno je da se Vučić, koji je pregledan u Beogradu na VMA i pušten kući uz promjenu terapije, vraća dužnostima u srijedu 7. maja kada će prvo primiti odvojeno britanskog i ruskog ambasadora.

1250x600

1084x550

Kremlj: Putin će 9. maja razgovarati sa Vučićem

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je predlog Kijeva da se jednostrano trodnevno primirje, koje je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio za početak maja, produži na 30 dana, prenosi Mina. 
 
Peskov je kazao da je Moskva vidjela ponudu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali da prvo treba razjasniti niz pitanja. 
 
- Bez odgovora na ta pitanja, teško je sklopiti dugoročno primirje- rekao je Peskov, dodajući da je to Putinovo stajalište. 
 
Putin je u ponedjeljak najavio jednostrano primirje od 8. do 11. maja koje bi se poklopilo s godišnjom Paradom pobjede na Crvenom trgu u Moskvi, kojom se obilježava kraj Drugog svjetskog rata. 
 
Peskov je opisao objavu o trodnevnom primirju kao “gest dobre volje”, dok je Zelenski rekao da je Putinova deklaracija o prekidu vatre još jedan pokušaj manipulacije.

Moskva odbacila prijedlog Kijeva za proglašenje jednomjesečnog primirja

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je danas da će Moskva "analizirati" prijedlog Ukrajine da se obustave vazdušni udari na civilnu infrastrukturu, ali je optužio Kijev da takve lokacije koristi u vojne svrhe.
- Sve ćemo analizirati i donijeti odgovarajuće odluke - rekao je Putin novinarima državne televizije.
On je komentarisao prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je objavljen u nedjelju dok je trajalo djelimično poštovano uskršnje primirje, da se zaustave napadi dronovima i raketama na "civilnu infrastrukturu" na 30 dana.
- Ako Rusija ne pristane na takav korak, to će biti dokaz da namjerava da nastavi raditi samo one stvari koje uništavaju ljudske živote i produžavaju rat - rekao je Zelenski.
Djelovalo je da je uskršnje primirje u borbama između Rusije i Ukrajine smanjilo vazdušne napade na ukrajinske gradove, ali Kijev je ipak tvrdio da su moskovske snage prekršile primirje skoro 3.000 puta, te da Kremlj nije poslušao pozive na produženje primirja.
Putin je objavio jednostrano primirje 19. aprila, od 18 sati tog dana do 20. aprila u ponoć.
Ipak, američki predsjednik Donald Tramp rekao je kasno 20. aprila da se "nadamo da će Ukrajina i Rusija sklopiti dogovor ove sedmice".
Američki Stejt department je takođe ranije rekao da bi pozdravio produženje uskršnjeg primirja.
Uskršnje primirje uslijedilo je nakon poruka američkog predsjednika i drugih američkih zvaničnika, koji su se žalili na spor napredak u pregovorima za rješavanje rata u Ukrajini, koji traje već duže od tri godine.

Moskva će "analizirati" prijedlog Kijeva o obustavi napada na civilne ciljeve

Kremlj je potvrdio da će ruski i američki predsednik Vladimir Putin i Donald Tramp u utorak razgovarati telefonom drugi put zvanično od povratka republikanca Trampa u Bijelu kuću u januaru.
- Taj razgovor je u pripremi - rekao je portparol ruskog predsjedništva Dmitrij Peskov tokom dnevnog brifinga za novinare.
Američki predsjednik izjavio je kasno sinoć da će u utorak razgovarati sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u sklopu američko-ruskog približavanja o okončanju rata u Ukrajini.

Kremlj potvrdio da će Tramp i Putin razgovarati telefonom u utorak

Kremlj je danas saopštio da čeka detalje iz Vašingtona o prijedlogu za 30-dnevni prekid vatre u Ukrajini, dok su visoki moskovski izvori rekli da bi sporazum morao uzeti u obzir ruska osvajanja i adresirati njene zabrinutosti.
Nakon napredovanja ruskih snaga tokom 2024. godine, predsjednik SAD-a Donald Tramp promijenio je američku politiku prema ratu, pokrenuvši bilateralne pregovore s Moskvom i obustavljajući vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom, rekavši da ona mora pristati na uslove za okončanje sukoba.
Sjedinjene Države su u utorak ipak pristale da nastave vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka, nakon što je Kijev rekao da je spreman podržati prijedlog o prekidu vatre tokom pregovora u saudijskom gradu Džedi.
Kremlj je saopštio da pažljivo proučava rezultate sastanka i da će sačekati detalje od državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i savjetnika Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Majka Volca.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov sugerisao je novinaru da „malo preuranjuje“ s pitanjem da li Rusija namjerava da poveže prijedlog o prekidu vatre sa ukidanjem međunarodnih sankcija uvedenih zbog rata u Ukrajini.
- Rubi i Volc su rekli da će nam kroz različite kanale prenijeti detaljne informacije o suštini razgovora koji se održao u Džedi. Prvo moramo dobiti te informacije - rekao je Peskov.
Ruska invazija na Ukrajinu koja je počela 2022. godine odnijela je stotine hiljada života, raselila milione ljudi i izazvala najveću konfrontaciju između Moskve i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine.
Predsjednik Vladimir Putin je više puta rekao da je spreman razgovarati o okončanju rata, a Tramp kaže kako vjeruje da Putin želi okončati rat, iako drugi zapadni lideri kažu da mu ne vjeruju.
Tramp je u utorak rekao da se nada da će Rusija pristati na prekid vatre i da će ove sedmice razgovarati s Putinom.
Reuters je u novembru izvijestio da je Putin spreman da pregovara o sporazumu s Trampom, ali da će odbiti da napravi velike teritorijalne ustupke i da će insistirati da Kijev odustane od ambicija za pridruživanje NATO-u.
<h2>PREKID VATRE – 'ZAMKA'?</h2>
Visoki ruski izvor rekao je za Reuters da bi Putinu bilo teško pristati na ideju prekida vatre bez utvrđivanja uslova i dobijanja nekih garancija.
- Putinu je teško da na ovo pristane u trenutnom obliku - rekao je izvor, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, uz ocjenu da „Putin ima jaku poziciju jer Rusija napreduje“.
Izvor je rekao da bi, bez garancija uz prekid vatre, ruska pozicija mogla brzo oslabiti i da bi Zapad onda mogao okriviti Rusiju za neuspjeh u okončanju rata.
- Zato, da, mi smo obje ruke za primirje, ali potrebne su nam makar okvirne garancije, i to makar od Sjedinjenih Država - rekao je izvor.
Drugi visoki ruski izvor rekao je da prijedlog o prekidu vatre iz moskovske perspektive izgleda kao zamka jer bi Putinu bilo teško da zaustavi rat bez konkretnih garancija ili obećanja.
Treći ruski izvor rekao je da je šira slika ta da su Sjedinjene Države pristale da nastave vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka, a da su taj potez „ukrasile“ prijedlogom o prekidu vatre.
Konstantin Kosačov, predsjednik Odbora za međunarodne poslove Savjeta Federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta, rekao je na Telegramu da se mora uzeti u obzir rusko napredovanje u Ukrajini.
- Bilo kakvi sporazumi – uz puno razumijevanje potrebe za kompromisom – moraju biti pod našim uslovima, a ne američkim. I ovo nije hvalisanje, već razumijevanje da se pravi sporazumi i dalje pišu tamo, na frontu. Što bi i u Vašingtonu trebalo da razumiju - rekao je.
<h2>RAT ILI MIR?</h2>
Putin je više puta rekao da kratkoročno primirje nije način da se završi rat.
- Nama ne treba primirje, nama treba dugoročni mir obezbijeđen garancijama za Rusku Federaciju i njene građane. Teško je pitanje kako obezbijediti te garancije - rekao je u decembru.
U junu je iznio svoje uslove za mir: Ukrajina mora zvanično odustati od ambicija da uđe u NATO i povući svoje trupe sa cjelokupne teritorije četiri ukrajinske oblasti koje su Rusija proglasila svojim i većinom ih kontroliše.
Rusija kontroliše nešto manje od petine Ukrajine, ili oko 113.000 kvadratnih kilometara, dok Ukrajina kontroliše mali pojas zapadne Rusije, prema otvorenim izvorima i ruskim procjenama.
Rusija kontroliše 75 odsto Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti i više od 99 odsto Luganske oblasti, prema ruskim procjenama.
Rusija tvrdi da su sve te četiri oblasti sada legalno dio Rusije i da ih nikada neće vratiti Ukrajini, dok Kijev kaže da su one ilegalno anektirane i da nikada neće priznati ruski suverenitet nad njima.
Sukob u istočnoj Ukrajini počeo je još 2014. godine nakon što je u Kijevu svrgnut proruskih predsjednik tokom Revolucije na Majdanu, a Rusija anektirala Krim, uz podršku proruskih separatista koji su se borili protiv ukrajinske vojske.

Rusija čeka detalje od SAD-a o planu prekida vatre u Ukrajini

Kremlj je odbacio optužbe Ukrajine da je ruski dron tokom noći oštetio zaštitnu kupolu oko nuklearne elektrane u Černobilju.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da nema precizne informacije o navodnom incidentu, ali da Rusija ne napada nuklearnu infrastrukturu.
- Ruska vojska to ne radi. Ovo je najverovatnije samo još jedna provokacija - rekao je Peskov, prenosi Rojters.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ranije je kazao da je ruski napad dronom izazvao ozbiljnu štetu na zaštitnoj kupoli nuklearne elektrane Černobilj.
Prema njegovim riječima, napad se dogodio tokom noći, a pogođena je kupola koja štiti reaktor uništen u katastrofi 1986. godine.

Kremlj odbacio optužbe da je ruski dron napao Černobilj

Stanje na brodu Crnogorske plovidbe, Kotor, ozbiljno je narušeno, a zbog neuslovnog boravka i rada, pojedini članovi posade bili su primorani da budu iskrcani sa broda i vraćeni kući radi lečenja i oporavka, upozorio je Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore.
- Time je direktno dovedeno u pitanje ostvarivanje prava pomoraca na bezbjedne i zdrave uslove rada, garantovane Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe i međunarodnim konvencijama koje je Crna Gora ratifikovala - navodi se u saopštenju Sindikata u vezi stanja i prodaje brodova Crnogorske plovidbe.
Iz Sindikata su podsjetili da je Crna Gora potpisnica Konvencije o radu pomoraca (MLC 2006), kojom se garantuju minimalni standardi bezbjednosti, zdravlja i uslova života na brodu.
- Trenutno stanje na Kotoru nije u skladu sa ovim međunarodnim obavezama, što predstavlja ozbiljno kršenje prava pomoraca i ugrožava međunarodni ugled države - upozorili su iz Sindikata.
Kao većinski vlasnik kompanije Crnogorska plovidba, Vlada, kako su poručili, ima pravnu obavezu da obezbijedi nesmetano funkcionisanje brodova i zaštitu zaposlenih.
- Umjesto sprovođenja postupaka prodaje državne imovine, neophodno je da Vlada hitno interveniše finansijski i obezbijedi uslove rada u skladu sa zakonom i ratifikovanim međunarodnim konvencijama - dodali su iz Sindikata.
Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore, na osnovu nezvaničnih informacija i izostanka javno objavljene dokumentacije, došao je do zaključka da nema pouzdanih dokaza da je u postupku prodaje broda sprovedena nepristrasna i nezavisna procjena njegove tržišne vrijednosti i tehničkog stanja.
- Pored toga, nezvanično smo obaviješteni da za dobijene nalaze nije sproveden ni takozvani second opinion niti peer-review od drugog licenciranog procjenitelja, što predstavlja standard dobre međunarodne prakse u skladu sa IVS (International Valuation Standards). Izostanak objavljene dokumentacije i nezavisne revizije dodatno produbljuje sumnju u zakonitost i transparentnost postupka, kao i u to da li se raspolaže državnom imovinom na način koji štiti javni interes - poručili su iz Sindikata.
Zbog svega toga, Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore ostaje pri ranije iznesenim zahtjevima da Vlada hitno obustavi svaki postupak prodaje brodova u vlasništvu Crnogorske plovidbe, obezbijedi sredstva za nastavak rada kompanije i očuva brodove pod crnogorskom zastavom i u državnom vlasništvu.

Stanje na brodu Kotor ozbiljno narušeno

U Crnoj Gori jutros u devet počela je blokada željezničkog saobraćaja.
Sve se dešava usljed revolta grupe radnika Željezničke infrastrukture, koji su od uprave tog preduzeća zahtijevali da se izjasne o njihovim zahtjevima da im plate budu povećane.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F100089592700142%2Fvideos%2F993838406122978%2F&show_text=0&width=267" width="267" height="476" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share" allowFullScreen="true"></iframe></div>
Kako je Portalu Analitika nezvanično saopšteno, blokada je počela u devet i za sada nije poznato do kad će trajati.
I sa jedne od stanica nam je saopšteno da u ovim momentima više nema zakazanih polazaka.
Pritom, voz koji je saobraćao na relaciji Beograd - Bar trenutno je na željezničkoj stanici u Podgorici.
U štrajku je blizu 90 radnika ŽICG, među kojima su otpravnici vozova, te TK i saobraćajni dispečeri.
Podsjetimo, radnici su ranije najavili kako će saobraćaj blokirati spuštanjem rampi na pravcima Bar - Bijelo Polje, Podgorica - Nikšić i Podgorica - Skadar.

(VIDEO) Počeo štrajk radnika ŽICG, zaustavljeni vozovi iz Beograda i Bijelog Polja

Privatni sektor eurozone porastao je u avgustu na najviši nivo u posljednjih 15 mjeseci, pokazali su preliminarni podaci kompanije S&amp;P global.
Vrijednost kompozitnog indeksa menadžera nabavke (PMI) eurozone za avgust iznosi 51,1 poen, što je rast u odnosu na julskih 50,9 poena i iznad je granice od 50 poena koja razdvaja ekspanziju odnosno rast privredne aktivnosti, od kontrakcije.
Kako se navodi, vrijednost relevantnog indeksa u sektoru usluga u avgustu iznosi 50,7 poena, što predstavlja neznatni pad u odnosu na 51 poen u julu, ali rezultat je već treći put zaredom u zoni ekspanzije, iznad 50 poena, prenosi Tanjug.
Prijatno je iznenadila industrijska proizvodnja. Vrijednost odgovarajućeg indeksa je porasla sa julskih 49,8 poena na 50,5 poena, što je najbolji rezultat za više od tri godine.
Nove porudžbine na agregatnom nivou su porasle prvi put u posljednjih 14 mjeseci, uprkos smanjenju novih izvoznih porudžbina.
Signal o potražnji za novim kapacitetima naveo je firme da povećaju broj zaposlenih šesti mjesec zaredom.
- Stvari se poboljšavaju. Ekonomska aktivnost je porasla u proizvodnji i u uslugama. Generalno, vidjeli smo blago ubrzanje rasta u posljednja tri mjeseca. Uprkos nepovoljnim faktorima poput američkih carina i opšte neizvesnosti, čini se da se preduzeća širom eurozone prilično dobro nose sa situacijom - naveo je glavni ekonomista Hamburške komercijalne banke (HCOB) Cyrus de la Rubia na veb stranici S&amp;P global.

Najbolji rezultati privatnog sektora eurozone u 15 mjeseci

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, evidentirano je 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a osam lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Tivtu dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Ulcinju, Kotoru, Nikšiću i Plužinama.
Izdata su 593 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 34 prekršajne prijave.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju ispituje je li ovogodišnji dobitnik Trinaestojulske nagrade, negator Crne Gore i crnogorske nacije Bećir Vuković juče u marketu Idea u Mojkovcu ukrao telefon jednoj građanki.
Televiziji E je iz bjelopoljskog ODT-a saopšteno da su dežurnog državnog tužioca mojkovački policajci juče u 14.36 sati obavijestili da je građanka J.R. prijavila da joj je u marketu „IDEA Franca", koji se nalazi u ulici Janka Vukotića, ukraden mobilni telefon marke „Xiaomi Redmi", te da ga je nakon sat B.V. vratio u isti market.
Na pitanje Televizije E da li se u ovom slučaju radi o Bećiru Vukoviću, u bjelopoljskom tužilaštvu su, dakle, potvrdili njegove inicijale.
- Policijski službenici OB Mojkovac inicirali su zahtjev za donošenje naredbe za izuzimanje video zapisa, nakon čega je dežurni tužilac podnio zahtjev sudiji za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju za izdavanje naredbe za izuzimanje video zapisa sa kamera na toj prodavnici - kazali su Televiziji E u bjelopoljskom tužilaštvu.
Dežurni državni tužilac naložio je, kako su dodali, policijskim službenicima OB Mojkovac da dostave sve specifikacije predmetnog mobilnog telefona, kako bi se sprovelo vještačenje po vještaku ekonomske struke, radi otkrivanja vrijednosti, a samim tim i utvrđivanja postojanja elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

Tužilaštvo ispituje je li Bećir Vuković ukrao telefon Mojkovčanki

Ričard Grenel, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije imao je 7. avgusta u Herceg Novom - ličnu specijalnu misiju. Tog dana je imao važne razgovore sa četvoro političara iz regiona koji su svi imali posebne zahtjeve. &nbsp; Iz Banja Luke su na Tivat avionom slećeli Milorad Dodik i Željka Cvijanović. Iz Srbije se pojavio Siniša Mali, povjerljivi čovjek Aleksandra Vučića, a Grenel je imao i razgovor sa Adrianom Kastratijem, političarom sa Kosova. Svi su razgovori bili odvojeni, nemaju direktnu političku ili biznis povezanost. Zajedničko im je što je Ričard Grenel bio uvijek sa druge strane stola. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119080_1a13973cdc1fcbe3628747882d54b88bc6b41c8a68bf6b7e25a1140cd8666c43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082119080_1a13973cdc1fcbe3628747882d54b88bc6b41c8a68bf6b7e25a1140cd8666c43" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="JESU LI IZGUBLJENI U PREVODU: Dodik i Cvijanović"> <figcaption>JESU LI IZGUBLJENI U PREVODU: Dodik i Cvijanović(Photo: Klix.ba)</figcaption> </figure>  TAJNI RAZGOVORI NA JAVNOM MJESTU &nbsp; Crnogorska ali i regionalna javnost već su upoznate da je u hotelu One&amp;Only u rizortu Portonovi Grenel ugostio Milorada Dodika, tada još uvijek aktuelnog predsjednika bosanskog entiteta Republika Srpska. &nbsp; Dodik je razgovarao sa Grenelom samo tri dana nakon što je Žalbeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja bilo kakve javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Nakon pravosnažnosti presude, Centralna izborna komisija BiH je 6. avgusta poništila mandat predsjedniku Republike Srpske. Već sljedećeg dana susreo se Dodik sa Grenelom. Ali nije u Crnu Goru nije došao sam: Dodiku je društvo pravila Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova srpskog naroda. &nbsp; Dodik &nbsp;i Cvijanović su puna dva sata razgovarali sa Grenelom. &nbsp;Nakon toga, Cvijanović se vratila iz Tivta za Banja Luku, dok se Dodik uputio ka Svetom Stefanu, gdje je odsjeo u kući svog prijatelja naspram čuvenog. Dodikov prijatelj je dobrostojeći biznismen iz entiteta Republika Srpska, sa kojim Igor Dodik ima razvijenu poslovnu saradnju. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119088_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082119088_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZA TAJNE ZADATKE: Pop-padobranac Mijajlo Backović"> <figcaption>ČOVJEK ZA TAJNE ZADATKE: Pop-padobranac Mijajlo Backović(Photo: IN4S - stop kadar)</figcaption> </figure>  TRIO: DODIK, BACKOVIĆ, NEŠIĆ &nbsp;&nbsp; Nakon što je prespavao kod svog bosanskog biznis prijatelja u Svetom Stefanu, Milorad Dodik se vratio u Tivat gdje se sastao sa popom crkve Srbije Mijajlom Backovićem. &nbsp; Bivši pripadnik 63. padobranske brigade iz Niša, osnivač ratobornog srpskog pravoslavnog bratstva ,,Sveti Pantelejmon” bio je važan sagovornik Milorada Dodika. Susret su upriličili na javnom prostoru, u restoranu Aggape, a sastanku je prisustvovao i Nenad Nešić, nekadašnji ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119088_75220ad12fe61865d8cfec9dbf849f5d8bb9d9e0adf6ddf3466040fe57ac1c79.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082119088_75220ad12fe61865d8cfec9dbf849f5d8bb9d9e0adf6ddf3466040fe57ac1c79" data-rendition-name="original" width="946" height="539" loading="lazy" alt="DODIKOV ČOVJEK: Nenad Nešić, optužen za korupciju"> <figcaption>DODIKOV ČOVJEK: Nenad Nešić, optužen za korupciju(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Nešić je bliski prijatelj Dodika i njegove familije, a juna ove godine imenovan je za &nbsp;zamjenika direktora Civilne zaštite BH entiteta Republika Srpska. I to samo mjesec nakon što je pušten iz pritvora, u kojem je bio do decembra 2024. do polovine maja zbog sumnje za korupciju. Prema tvrdnjama Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Nešić je za četiri godine mandata na čelu Javnog preduzeća "Putevi RS" u periodu 2016. do 2020. godine ostvario ličnu finansijsku korist od oko pola miliona eura. &nbsp; Što su se sve dogovarali njih trojica u Tivtu, nije lako odgonetnuti. Izvori ETV iz policije Herceg Novog naglašavaju da je Backović za Dodika obavio neke logističke poslove. &nbsp; Prije Dodikovog dolaska u Crnu Goru, pop Backović je, sa prijateljima iz Bratstva pravoslavne omladine, ali i preko veza u Ministarstvu unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, obavio je procjenu Dodikove bezbjednosti.&nbsp; Backovićeva ekipa imala je, nekoliko dana prije Dodikovog dolaska, zadatak da provjeri da li postoji mogućnost da njega crnogorska policija liši slobode. Tek kada je dobio garancije, Dodik se odlučio da putuje u Crnu Goru. Željka Cvijanović je trebalo da bude samo neka vrsta sigurnosti da neće biti hapšenja zvaničnika. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GRENELOVA TAJNA &nbsp; Crnogorski obavještajni sektor nema detaljne informacije o motivima i temi razgovora Ričarda Grenela i Siniše Malog, ali se naglašava da se od važnog Amerikanca očekuje da Vašingtonu objasni razloge zbog kojih Vučićev režim represivno djeluje prema pobunjenim studentima i svim građanima Srbije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250821190812_dab18d1e04e64667c41908c4fe8c4877ce081238314b2b3473040f8429e46fa4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250821190812_dab18d1e04e64667c41908c4fe8c4877ce081238314b2b3473040f8429e46fa4" data-rendition-name="original" width="658" height="493" loading="lazy" alt="ZAHVALNOST ZA PODRŠKU SRBIJI: Aleksandar Vučić uručuje medalju Ričardu Grenelu"> <figcaption>ZAHVALNOST ZA PODRŠKU SRBIJI: Aleksandar Vučić uručuje medalju Ričardu Grenelu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Grenela zvanični Beograd smatra kao istinskog prijatelja: oktobra 2023. godine predsjednik Srbije odlikovao je američkog diplomatu, između ostalog i zato što je igrao, akko je rekao Vučić, ,,ključnu ulogu u jačanju veza SAD i Srbije”. &nbsp; A što je bila ključna tema razgovora Grenela i Kastratija – crnogorski bezbjednosni sektor nije ustanovio. &nbsp; &nbsp;Kao što je ostala velika enigma: da li je Ričard Grenel, koji je službom napustio Balkan, zaista mogao da bude od velike koristi. Tu tajnu svakako neće otkriti ni Dodik, Mali ili Kastrati, još manje Ričard Grenel koji se na kraju tog dana 7. avgusta zagonetno osmjehivao iskazujući zadovoljstvo.

Što je u rizortu Portonovi Ričard Grenel obećao Miloradu Dodiku i Siniši Malom?

Potpredsjednik Vlade za odbranu i bezbjednost Aleksa Bečić juče je oko 16:30 u dobro poznatom maniru „ekskluzivno“ objavio da su u „sklopu kontinuiranog vetinga“ suspendovana dvojica policajaca ne saopštavajući njihova imena.
O kome je riječ danas je „otkrio“ dnevnik Vijesti navodeći da je u pitanju Milorad Žižić, bivši načelnik za borbu protiv organizovanog kriminala i bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić, te da su im suspenzije uručene juče.
Bečić po ugledu na ideologa Demokrata Borisa Bogdanovića, u saopštenju poručuje da „dinamičan proces vetinga u prethodnim mjesecima jasno pokazuje da nema nedodirljivih, da nijedna funkcija u državi ne može biti zaklon za korupciju, kriminal ili bilo koju vrstu nedozvoljenog uticaja i nezakonitog djelovanja“. Kaže da je svjestan da nervoza raste kako u redovima onih koji su bili direktni akteri, tako i u dijelu društveno – političke scene koja je godinama bila pokrovitelj i štit organizovanog kriminala“. Očekuje da će mafija pokušati da uzvrati udarac, ali treba da znaju da je država spremila i svoje šake.... I tako dalje....
Floskula, za floskulom, i nezaobilazna mafija - po ko zna koji put. Doista, u ovom saopštenju, a u odnosu na sve prethodne, imamo i novi zaplet - da je država spremila svoje šake kad mafija krene. Negdje je pokupljen i termin da nervoza raste, iz nekog teksta Portala ETV, što ukazuju da svaku rečenicu čitaju a ponešto im se od formulacija „primi“.
Da je potpredsjednik Vlade za bezbjednost saopštio frešku – jučerašnju -informaciju o dvojici suspendovanih policajaca, to bi imalo nekog smisla. Ali, on daje saopštenje o nečemu što je bilo prije više od deset dana i o čemu su Televizija E i Portal ETV izvijestili još tada.
Ipak, jasan je motiv Bečića i njegovog „oštrog“ saopštenja – odgovor se krije u tekstu koji je naš medij nekoliko sati ranije objavio o rekonstrukciji Vlade i između ostalog smjenama ministara iz njihovih redova – ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i ministra odbrane Dragana Krapovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-ce-nove-ministre-birati-iz-aktuelne-parlamentarne-vecine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tu se krije razlog Bečićeve nove obmane i nervoze, pa ne birajući terminologiju pokušava da poruka bude što jača, u pokušaju da izmjesti fokus sa onog što dolazi i što su Portal ETV i Televizija E najavili.
Jer, naš medij je još 14. avgusta objavio da je Mađariću i Žižiću uručeno rješenje o suspenziji, dok bivši načelnik nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića čeka pismenu pošiljku...&nbsp;
Očito je da brod tone, pa je razumljiva i panika zamjenika premijera, kako sebe predstavlja Bečić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzizic-goranovic-madaric-na-meti-politickog-progona-u-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: kremlj