Kremlj jedanas saopštio da Ukrajina treba da povuče svoje vojnike iz djelova Donbasa koje i dalje kontroliše ukoliko želi mir, upozorivši da bi, u suprotnom, mogla izgubiti još teritorije ako se ne postigne dogovor.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Donald Tramp razgovarali su juče, uoči Trampovog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je planiran još jedan telefonski razgovor u skorije vrijeme. Odbio je da komentariše ideju o slobodnoj ekonomskoj zoni u Donbasu ili sudbinu nuklearne elektrane Zaporožje, kojom upravlja Rusija, navodeći da Kremlj takve teme smatra neprimjerenim.
Rusija drži oko 90 odsto Donbasa
Na pitanje o izjavama Putinovog savjetnika za vanjsku politiku Jurija Ušakova, koji je rekao da Ukrajina treba da donese brzu odluku o teritoriji u Donbasu, Peskov je odgovorio da Kijev mora povući vojsku iz djelova regiona koje još drži pod kontrolom.
- Govorimo o povlačenju oružanih snaga režima iz Donbasa- kazao je Peskov. Na pitanje da li se to odnosi i na Zaporošku i Hersonsku oblast, odbio je da ulazi u detalje.
Prema ruskim procjenama, Rusija trenutno kontroliše oko petine teritorije Ukrajine, uključujući Krim, koji je anektirala 2014. godine, oko 90 odsto Donbasa, 75 odsto Zaporoške i Hersonske oblasti, kao i manje djelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnjepropetrovske oblasti. Moskva polaže pravo na Donbas, Zaporošku i Hersonsku oblast, iako su te regije međunarodno priznati dio Ukrajine.
Peskov je naveo i da se u ovom trenutku ne razmatra telefonski razgovor između Putina i Zelenskog.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kremlj poručuje: Ukrajina mora povući vojsku iz Donbasa ako želi mir

Njemačka desničarska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) optužena je da koristi svoja poslanička pitanja kako bi prikupljala informacije koje bi mogle da budu od interesa za ruske obavještajne službe, piše briselski Politiko.
Poslanik AfD-a u parlamentu pokrajine Tiringije Ringo Milman više puta je podnosio upite regionalnoj vladi u vezi sa transportom zapadnog oružja u Ukrajinu i lokalnim sistemima odbrane od dronova, što je izazvalo optužbe centrističkih političara da stranka pokušava da otkrije osjetljive informacije za Moskvu.
Ministar unutrašnjih poslova Tiringije, Georg Majer (SPD) rekao je da AfD pokazuje "nevjerovatno interesovanje za kritičnu infrastrukturu i bezbjednosne vlasti", dok AfD negira da djeluje po nalogu Kremlja.
AfD je poznata po stavovima povoljnim za Rusiju, uključujući obnavljanje ekonomskih veza i prekid vojne pomoći Ukrajini, ističe Politiko.
Stranka tvrdi da su njihova pitanja legitimna i da vlada nije obavezna da otkriva osjetljive informacije.
Analitičari upozoravaju da, iako pojedinačni upiti nijesu problem, zbir upita AfD-a omogućava uvid u rute transporta i vojnu logistiku.
Od 2020. godine, AfD je podnio više od 7.000 upita vezanih za bezbjednost, uključujući gotovo 70 odsto upita u Tiringiji i više od 60 odsto u Bundestagu.
Stručnjaci smatraju da takva praksa može da predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost, bilo da stranka djeluje u sopstvenom interesu ili u interesu Kremlja.

Politiko: AfD optužen za prikupljanje informacija za Kremlj

Rusija je primila ono što su Sjedinjene Američke Države i Kijev opisali kao „ažurirani i pročišćeni mirovni okvir“ za okončanje rata u Ukrajini, a o njemu će se raspravljati naredne sedmice, saopštio je Kremlj.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da nacrt sporazuma, o kojem su SAD i Ukrajina razgovarale u Ženevi, može poslužiti kao osnova za buduće dogovore, ali je naglasio da će se Rusija nastaviti boriti ukoliko se dogovor ne postigne.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da su detalji dokumenta dostavljeni Moskvi i da će o njima biti vođena zvanična rasprava.Očekuje se dolazak Vitkofa u Moskvu&nbsp;
Očekuje se da će Stiv Vitkof, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, naredne sedmice u Moskvi razgovarati sa Putinom o prijedlozima za mirovno rješenje. Peskov je dodao da će tačan datum sastanka biti naknadno saopšten.

Peskov: Moskva razmatra novi američko-ukrajinski mirovni okvir

Rusija se danas distancirala od ideje da se uskoro održi lični sastanak Donalda Trampa i Vladimira Putina o ratu u Ukrajini.
- „Nema potrebe“ da se žurno dogovara sastanak u ovom trenutku. Sada je potreban veoma pažljiv rad na detaljima dogovora- rekao je u nedjelju portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenijela je državna novinska agencija TASS.
Nakon telefonskog razgovora s Putinom 16. oktobra, Donald Tramp je rekao da se nada da će se u roku od dvije nedjelje održati samit dvojice lidera u mađarskoj prijestonici Budimpešti radi okončanja rata u Ukrajini.
Ipak, čini se da su kasniji kontakti Vašingtona i Moskve uvjerili američke zvaničnike da Rusija nije spremna da ublaži svoje maksimalističke zahteve prema Ukrajini.
Tramp je potom odlučio da samit odloži na neodređeno vrijeme, rekavši da bi to bio „uzaludan sastanak“. Zatim je 22. oktobra prvi put uveo oštre sankcije dvijema ruskim &nbsp;naftnim kompanijama.
Peskov je ponovio stav Moskve i odbacio pozive Sjedinjenih Država, Evrope i Ukrajine na prekid vatre prije početka pregovora. Kremlj zahtijeva politički dogovor prije nego što borbe budu okončane.

Kremlj: ''Nema potrebe'' za skorim susretom Putina i Trampa

Rusija pojačava svoj uticaj unutar Bugarske, u tamošnjim vjerskim, političkim i vojnim institucijama. Posljednjih sedmica sve je više upozorenja koja dolaze iz prozapadnih krugova u ovoj zemlji.
Bugarska pravoslavna crkva (BPC) nalazi se u terminalnoj krizi jer je izgubila nezavisnost i postala instrument geopolitičkog uticaja Moskve, jasno je svoju Crkvu kritikovao arhimandrit Dionizije u opsežnom intervjuu za portal Faktor.bg. Dionizije je osudio politiku novog poglavara BPC-a, patrijarha Danila, i njegovih saradnika, optužujući ih da žele učiniti Crkvu zavisnom od Moskve i podrediti je interesima Kremlja.
Otvoreno i kategorički, arhimandrit je podsjetio da je 2018. ruski patrijarh Kiril izjavio kako članovi Svetog sinoda BPC nisu bili otvoreno i kategorički proruski orijentisani te zaprijetio da se to mora promijeniti. Upravo se to dogodilo nakon prošlogodišnjeg izbora vladike Vidinskog Danila (svjetovno ime Atanas Trandafilov Nikolov) za novog patrijarha, koji je još prije javno izrazio podršku ruskoj vojnoj operaciji u Ukrajini.
Dionizije je BPC opisao kao „najjeftiniji ured Kremlja“ u čitavom svijetu i dodao da su patrijarh Danil (kojeg opisuje kao dio ruskog „službenog osoblja“) i njegova pratnja spremni žrtvovati svoj duhovni autoritet iz političkih razloga.
Patrijarh Danil nije usamljen u podršci Putinovom režimu; tu su i bugarski predsjednik Rumen Radev, čije ponašanje odražava skriveno razumijevanje motiva Kremlja na međunarodnoj sceni, bivši premijer Bojko Borisov, poznat po pragmatičnom približavanju Moskvi, i Deljan Pevski, oligarh i političar, vođa etnički proturske stranke „DPS – Novi početak“, čiji su finansijski interesi usko povezani s Rusijom.
Takva podrška, prema Dioniziju, jača ulogu Ruske pravoslavne crkve u upravljanju BPC-om, što bi trebalo zabrinuti Evropsku uniju.
Vrijedi podsjetiti da je u septembru 2023. arhimandrit Vasijan (Zmejev), rektor ruskog manastira u Sofiji, proglašen personom non grata i protjeran iz Bugarske zajedno s dvojicom mlađih klerika zbog učešća u „hibridnoj strategiji“ uticaja na bugarske unutrašnje političke procese u korist ruskih geopolitičkih interesa i zbog predstavljanja „prijetnje nacionalnoj bezbjednosti“. Vasijan je istovremeno proglašen nepoželjnom osobom u Sjevernoj Makedoniji zbog pokušaja uticaja na crkvenu diplomatiju te zemlje u korist Rusije.
Međutim, Moskva je brzo reagovala: u roku od nekoliko sedmica, novi rektor, protojerej Vladimir Tiščuk, poslat je direktno iz Moskovskog patrijarhata u Sofiju.
Politička slagalica&nbsp;
Politički segment slagalice, nastavlja Dimitar Ivanov, također je duboko uznemirujući. U bugarskom parlamentu postoje tri otvoreno proruske i antieuropske stranke: Vazraždane (Preporod), Veličina i MECH (Moral – jedinstvo – čast). Prema riječima lidera Veličine Ivelina Mihajlova, dolazak vanjskog osvajača (Rusije) „bio bi dočekan hljebom i solju, jer su Bugari siti Evropske unije“.
Ove stranke, s 54 mjesta u parlamentu i oko 22 odsto glasova, ujedinjuju uznemirene ljude koji sanjaju o ruskoj vojsci u Bugarskoj.
„Rat kuca na vrata, i to ne samo za cijelu Evropu, nego i za nas u Bugarskoj. Vrijeme je da shvatimo da nas neće mimoići zbog bratskih osjećaja ili pognutih glava. Potrebna je jedinstvena volja u parlamentu kako bismo se suprotstavili i ruskim napadima, koji su još uvijek samo hibridni, i velikoj ruskoj petoj koloni u Bugarskoj. Pogotovo petoj koloni!“ zaključio je Ivanov.
Ministar: „Ruski špijuni savjetuju migrante“
Bugarski ministar unutrašnjih poslova Daniel Mitov ovih dana u Londonu upozorio je da ruski špijuni daju migrantima savjete o tome kako izbjeći deportaciju iz Evrope. Mitov je izjavio da režim Vladimira Putina i krajnje lijeve grupe sarađuju s krijumčarima kako bi „preplavili Evropu migrantima“.
Dimitar Ivanov, jedan od vodećih bugarskih komentatora, podsjetio je na izvještaj o ruskim subverzivnim aktivnostima i šokantne podatke o strukturama lojalnim Rusiji u Bugarskoj. Tamo djeluje mreža organizacija: „Brod za Bulgariya“ (Prijelaz za Bugarsku), pokret „Rusofili“, „Savez pričuvnih časnika i narednika“ i „Ratnici za mir“, a sve su uključene u proruske aktivnosti. Bugarska vojska i obavještajni časnici aktivno rade kao ruski agenti, tvrdi izvještaj.

Ruski uticaj snažno ojačao u još jednoj članici EU: "Dio ljudi sanja ulazak Putinove vojske, rat nam kuca na vrata!"

Kremlj je odbio da komentariše noćašnji upad i presrijetanje dronova iznad Poljske, zemlje NATO, koja je optužila Moskvu da je lansirala te letilice i da se radi o "provokaciji".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftusk-zbog-ruskih-dronova-poljska-aktivira-clan-4-sporazuma-nato&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Više bi voljeli da ne komentarišemo, to ne spada u našu nadležnost. To spada u nadležnost Ministarstva odbrane - rekao je portparol ruskog predsjedništva Dmitrij Peskov tokom redovnog dnevnog brifinga.
Varšava i njeni saveznici danas su osudili kao rusku "provokaciju" upad dronova u poljski vazdušni prostor tokom napada na Ukrajinu i objavili da je presretnuto više tih letilica od poljske vojske i NATO.
Peskov je rekao da vođe evropskih zemalja i NATO "svaki dan optužuju Rusiju za provokacije".
- Obično čak ne pokušavaju ni da pokažu bilo kakvo rezonovanje - dodao je on.
Rusko Ministarstvo odbrane još nije komentarisalo optužbe.
Poljska je pozvala ruskog otpravnika poslova Andreja Ordaha, prenijeli su ruski državni mediji.
Diplomata je pred sastanak rekao da nijedan element nije predstavljen da se dokaže da se radi o ruskim dronovima.
- Znamo jednu stvar, ti dronovi su letjeli sa ukrajinske strane - rekao je on napuštajući poljsko Ministarstvo spoljnih poslova, bez dodatnih objašnjenja, prenijeli su ruski mediji.

Kremlj odbio da komentariše upad dronova u Poljsku

Predsjednik Rusije Vladimir Putin nije kovao zavjeru sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i sjevernokorejskim predsjednikom Kim Džong Unom protiv SAD, saopštio je Kremlj.
Američki predsjednik Donald Tramp je juče rekao da je "veoma razočaran" Putinom i u objavi na svojoj društvenoj mreži sugerisao da Si, Putin i Kim kuju zavjeru protiv SAD.
Na pitanje ruske državne televizij o Trampovim komentarima, pomoćnik ruskog predsjednika za spoljnu politiku Jurij Ušakov rekao je da je Tramp možda bio ironičan.
- Želio bih da kažem da niko nije kovao zavjeru, niko nije ništa smišljao. Nijedan od ove trojice lidera nije imao takvu pomisao - rekao je on.
- Mogu reći da svi razumiju ulogu koju igraju SAD, sadašnja administracija predsjednika Trampa i predsjednik Tramp lično u trenutnoj međunarodnoj situaciji - dodao je, prenosi Rojters.

Kremlj: Putin ne kuje zavjeru protiv SAD sa Sijem i Kimom

U jeku masovnih antivladinih protesta i zahtjeva demonstranata da raspiše vanredne izbore, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se još jednom obratio Rusiji. "Ruskim prijateljima", kako je nazvao državni vrh u Moskvi, zahvalio se na "razumijevanju".
Bio je to njegov odgovor na izjavu ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova - da je Moskva zainteresovana da se nemiri u Srbiji smire "na osnovu Ustava i zakona". Istog dana, međutim, Aleksandar Dugin, po mnogima vodeći ideolog Kremlja, koji je blizak i Vladimiru Putinu, ustvrdio je da narod u Srbiji "neće Vučića".
- Srbi žele da Vučića više ne bude. I to je tačnu. I svi Srbi to hoće - rekao je Dugin za Sputnjik.
Poruke pomiješanog značenja stižu iz Rusije sedam dana nakon što je u saopštenju Ruska obavještajna spoljna služba konstatovala da Srbija obilaznim kanalima izvozi oružje u Ukrajinu - na koju je Rusija februara 2022. izvela invaziju, započinjući rat koji do danas nije završen.
<h2>Kraj bliskosti?</h2>
Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, ne vjeruje da je po sredi razilaženje vlasti u Srbiji, oličene u Vučiću, i od Evropske unije izolovane Rusije.
Ona cijeni da Kremlj podržava Vučića jer može da ga kontroliše.
- Moskva ne želi demokratski nastrojenu i nepredvidivu vlast u Srbiji - naglasila je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Rusija, kako je rekla, ima dugu istoriju promovisanja autokratije.
- I iste taktike koje Moskva koristi u Gruziji, koristi i u Srbiji - istakla je Stradner.
Sergej Lavrov je, inače, upozorio i na mogućnost navodne "obojene revolucije" u Srbiji. Neimenovane zapadne zemlje je optužio da "obično uvijek" pokušavaju da iskoriste određene unutrašnje događaje u raznim državama, kako bi "promovisale svoje interese, na štetu drugih partnera" tih država.
- Nadamo se da se ovog puta neće upuštati u svoje obojene revolucije - rekao je on.
Lavrov je ponovio termin, koji je postao simbol rušenja autoritarnih režima. Taj termin označava koncept obaranja vlasti u jednoj državi, podsticanjem od strane druge.
Od početka osmomjesečnih protesta u Srbiji Vučić tvrdi da se u Srbiji sada događa upravo to
<h2>Pohvale u kriznom trenutku</h2>
Uzajamne pohvale iz Moskve i Beograda, došle su u danu kada su širom Srbije organizovane masovne blokade ulica, kao čin građanske neposlušnosti.
Reakcija je to na hapšenja koja su uslijedila nakon sukoba policije i demonstranata u subotu, 28. juna, u glavnom gradu Srbije a nakon istovremenih skupova koje su organizovali i podržavaoci i protivnici vlasti.
Policija je na to odgovorila hapšenjima i razbijanjem barikada, dok ih demonstranti, koji zahtijevaju raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora što vlast odbija da učini, optužuju za prekomernu silu i represiju.
- Represivne mere ove vlasti me podsjećaju na Moskvu od prije deceniju, kada su bili protesti. To je 'priručnik' autoritarnih režima - ocijenila je Stradner.
Vučić se, pravdajući akciju policije, baš kao i Lavrov pozvao na "Ustav i zakon" - ocjenjujući da je postupanje policije proteklih dana bilo "apsolutno profesionalno".
- Ne bih bila iznenađena da Rusija pojača svoje obavještajne aktivnosti i pruži još veću podršku vlastima u Srbiji - dodala je Stradner.
<h2>Vučićevo "izvinjenje" Moskvi</h2>
Vučićeve "zahvalnice" Lavrovu i ruskom državnom vrhu su vid "izvinjenja i dodvoravanja Moskvi". Tako ih vidi Andrej Šari, direktor Ruskog servisa Radija Slobodna Evropa (RSE).
Primjećuje da su Vučićeve poruke uslijedile nakon što su objavljeni izvještaji ruske obaveštajne službe da Srbija preko posrednika dostavlja oružje Ukrajini.
Ti navodi su proteklih meseci izazvali oštre kritike i upozorenja Srbiji iz Kremlja.
Iako je zvanični Beograd prvo negirao da dostavlja municiju Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, kasniji Vučićev odgovor je bio da ne može da kontroliše gde će završiti oružje.
A potom je, 23. juna, Srbija obustavila izvoz naoružanja u inostranstvo.
<h2>U čije ime govori Dugin?</h2>
Uz Lavrova i "ruske prijatelje", Vučić je zahvalnicu uputio i "rijetkim korektnim ruskim analitičarima". Jedan ga je, međutim, prethodnih dana kritikovao.
Da je Vučićev legitimitet "nestao", ocijenio je Alekdandar Dugin, ruski desničar koga pojedini mediji opisuju kao "vodećeg ideologa Kremlja".
Dugin je za ruski državni medij Sputnjik naveo da "svi Srbi žele da Vučić ode".
- Danas, faktički, iza njega (Vučića), stoji samo država - a podrška u narodu je nula - kazao je Dugin, da bi u nastavku i sam potegao argument "obojene revolucije".
Jedino, kako je rekao, oni ljudi koji se plaše još jedne obojene revolucije, ne učestvuju u protestima.
- Ali, Vučiću je kraj. Njegova legitimnost je iščezla - naveo je Dugin.
Ivana Stradner smatra da na Duginove komentare "ne treba obraćati previše pažnje".
- On nema toliko veliki uticaj na Putina kako mnogi misle - dodala je ona.
Andrej Šari, sa druge strane, Duginovu izjavu smatra "malo važnijom u odnosu na dijalog Vučića i Lavrova".
- Kremlj ga koristi svaki put kada je potrebno da neko sa desnice izjavi nešto što Kremlju može biti u glavi. A to neće Lavrov zvanično izjaviti - rekao je on.
&nbsp;Primjećuje i da je Dugin govorio za medij koji je pod direktnom kontrolom Kremlja.
- Siguran sam da to nije slučajno - da je Dugin dobio dozvolu, signal iz Moskve da to kaže. Kremlj zna da igra tu igru, kako bi malo pritisnuo Vučića - smatra urednik Ruskog servisa RSE.
Ističe i da Moskva može ići dalje, ako Vučić ne bude razumio poruku.
- Danas to kaže Dugin, sutra može reći neko drugi od istaknutih analitičara koji zvanično ne predstavljaju rusku vladu, ali imaju uticaj, ali to prekosjutra može postati i zvanična politika Moskve - dodaje Šari.
To za Vučića koji balansira između Evrope i Rusije može biti, naglašava on, neugodno i ozbiljno.

Šumovi između Moskve i Beograda: Lavrov podržava, Dugin kritikuje, Vučić zahvaljuje

Kremlj je potvrdio da će se održati telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Razgovor se priprema- izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima ruskih novinskih agencija.
Trump je ranije danas na platformi Truth Social objavio da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom. A nakon toga i sa Zelenskim.
<h3>"Nadam se da će dan biti produktivan"</h3>
- Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, ali i trgovina- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.
Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.
- Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji nikada nije trebao izbiti, završiti- napisao je Tramp.
<h3>Razgovarali Rubio i Lavrov</h3>
Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, saopštio je Stejt Dipartment.
Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je portparolka ministarstva.
Državni sekretar takođe je ponovio poziv Trampa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u saopštenju.

Kremlj potvrdio: Pripreme za razgovor Putina i Trampa su u toku

Ruski predsjednik Vladimir Putin održaće bilateralne razgovore sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 9. maja, rekao je pomoćnik ruskog lidera Jurij Ušakov.
- Planiran je razgovor između Vladimira Putina i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića - rekao je Ušakov.
On je objasnio da će, pored bilateralnih pitanja, lideri razgovarati i o situaciji na Zapadnom Balkanu, prenosi RT Balkan.
Vučićev put u Moskvu u pojedinim političkim krugovima dovodio se u pitanje nakon što se predsjednik Srbije 3. maja vratio iz Sjedinjenih Američkih Država, kako su javili mediji bliski vlasti, zato što mu je pozlilo.
Mediji su najavljivali i Vučićev susret sa Donaldom Trampom, predsjednikom SAD, i prisustvo na događaju Republikanske stranke u Majamiju na Floridi, ali se ništa od toga nije dogodilo, objavljeno je da se Vučić samo sreo sa advokatom Rudlofom Đulijanijem.
Američki zvaničnici nijesu komentarisali ovaj događaj, izuzev Ričarada Grenela koji ne zauzima više visoku poziciju u administraciji, i koji je na mreži Iks objavio da mu je žao zato što je Vučiću pozlilo.
Najavljeno je da se Vučić, koji je pregledan u Beogradu na VMA i pušten kući uz promjenu terapije, vraća dužnostima u srijedu 7. maja kada će prvo primiti odvojeno britanskog i ruskog ambasadora.

Kremlj: Putin će 9. maja razgovarati sa Vučićem

Državni sekretar Andrija Delić iznosi uznemirujuće svjedočenje iz terena, praćenja, prijetnje, zasjede i pucnjevi dok je pokušavao da razotkrije lanac besomučne sječe šuma.&nbsp;
U tekstu objavljenom na Fejsbuku tvrdi da šumski kriminal ne bi mogao da funkcioniše bez podrške u institucijama i upozorava da, dok “ne počistimo svoje dvorište”, ne možemo očekivati ni da se zaustave bjekstva ljudi sa vrha kriminalnih struktura.
Objavu Državnog sekretara Andrije Delića objavljujemo integralno:
Čitam tekstove u vezi s bjekstvom M. Medenice i uopšte me ne iznenađuje ono što se desilo. Čak i kada su ga pustili iz pritvora, rekao sam nekim prijateljima: „Ovoga više ne hvataju.“
Zašto ovo kažem? Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na besomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“.
Međutim, kada se zakopate dublje u suštinu, shvatite da je sve to jedna velika farsa. Vrlo brzo sam postao svjestan da su to opasne vode u kojima sam već duboko zaplivao. Mjesec po mjesec, dan po dan, išao sam dalje kako bih provalio njihov modus operandi. Tokom tog procesa bilo je raznih situacija – za neke opasnih, ali za mene neozbiljnih.
Jednom su me ta gospoda sačekala džipom uz mojkovačke strane. Ponašali su se krajnje neozbiljno: usporavali su ispred mene, a kada bih pokušao da ih preteknem – dodavali gas. Na kraju su me sačekali na proširenju prema Stevanovcu, s majmunskim facama i police naočarima okrenutim prema Krstcu. Nisam mogao stati jer je iza mene bio šleper. Sve sam to prijavio nadležnim organima, ne zato što me je bilo strah, već zato što se taj džip uklapao u neke druge sumnjive okolnosti.
Tokom terenskih nadzora u beranskim šumama uvijek smo imali „flaster“ koji nas je pratio. Vozila su se mijenjala – od golfa dvojke do kamioneta. Kada smo nailazili na situacije koje su nedvosmisleno ukazivale na zloupotrebu položaja, dobijali smo prijetnje od onih koji su bili nalogodavci, a pripadali su službeničkim strukturama. Čak nas je u Kaludri presreo visoki funkcioner Uprave riječima:
„Još jednom dođite u Kaludru bez mog znanja i imaćete veliki problem.“
U Rožajama, prema Kuli, u gazdinskoj jedinici Crnja–Ibarac, dok smo vršili kontrolu, pojavili su se momci (zbog magle im nismo mogli vidjeti lica) s dugim cijevima i stali na oko 100 metara od nas. U početku smo mislili da su lovci, ali smo se ubrzo uvjerili da nisu. Vozili su skupocjen terenac bez tablica, bez kućice za pse, a pritom nije bio lovni dan. Tada je sa nama bio i Zarija Pavićević. Povremeno smo ih uočavali – uvijek su bili u našoj blizini. O svemu su organi bili obaviješteni (usmeno). Jedan pripadnik ANB-a mi je čak rekao:
„Svaka vam čast, momci, borite se s vjetrenjačama“, popio kafu i – po gasu.
Sljedeća situacija bila je kada sam ja služio da odvučem pažnju „flasteru“, kako bi momci mogli na miru da odrade kontrolu jednog odjeljenja u Rožajama. Oni su otišli privatnim vozilima, a ja sam službenim terencem povukao kamionet prema Džakovici. Vozio sam dok snijeg nije postao toliki da se više nije moglo dalje. Kada sam pokušao da se okrenem, kamionet je već bio iznad mene i izašao drugim putem uz pomoć 4×4 pogona. Vratio sam se i „provozao“ ih prema Kaludri, koju sada znam kao svoj džep. Uspio sam da izađem do Kaludarskih kapa. Kamionet je odustao, ali me je odmah preuzeo golf dvojka, a zatim i Lada Niva.
Usput sam fotografisao veću količinu građe pored puta, bez ikakvih oznaka. Oko pola pet, pri povratku, začuo sam snažnu detonaciju. Pomislio sam da je smrča pala na krov vozila. Odmah zatim uslijedio je i drugi pucanj – plotun, na svega nekoliko metara od auta, iz šiblja. Vidio sam da je vozilo neoštećeno i shvatio da pokušavaju da me zaplaše, što im, naravno, nije pošlo za rukom. Odmah sam obavijestio prijatelja, jer mi je trebalo sat i po da se spustim iz Kaludre. Kao i u slučaju dugih cijevi, i o ovome su organi bili obaviješteni. Nisam podnosio prijavu – ne zato što se nije desilo, već zato što se nisam uplašio, a postojali su i svjedoci, malo niže od mjesta pucnjave.
Milioni kubika drvne mase (sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili su da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume) i stotine miliona eura završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Postavlja se pitanje: zašto niko nije reagovao i zašto su se pojedini oglušili o ovih 600 km²? Odgovor je prost – dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka. Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama.
U tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima). Imali smo odličnu saradnju sa CB Berane i Rožaje, kao i sa pojedinim inspektorima šumarstva. Ali se opet nameće pitanje: kako je moglo da prođe sedam miliona kubika neopaženo, a da su prijavljena samo dva? Da je prošlo sedam miliona klikera, neko bi se zapitao…
Proveli smo desetak večeri na granici s Kosovom, u reonu Kaludre, odnosno Glođija katuna. Pratili smo put transporta građe jer smo sumnjali da odlazi na Kosovo. Međutim, ubrzo smo utvrdili da cijela završava u Beranama. Time smo razbili priču o upadima s Kosova i krađi. Ipak, ta oblast je specifična – tim putevima možete dovesti i odvesti šta god hoćete. Riječ je o ogromnoj planini i prostoru koji je izuzetno teško kontrolisati.
Suština priče je sljedeća: ako ne možemo stati na kraj kriminalcima koji djeluju isključivo u okviru naše države, kako ćemo spriječiti dobro organizovano bjekstvo od strane kriminalne grupe koja funkcioniše na svjetskom nivou, kojoj pripada Miloš Medenica? Ako određeni pripadnici sistema ćute na sve ono kroz šta smo prošli u Beranama i Rožajama, zašto očekivati da će progovoriti u slučaju Medenice?
Posljednji je trenutak da počnemo sređivati sopstveno dvorište.

Delić: Prijetili su nam, pratili nas i pucali - eko-kriminal je uvezan sa institucijama

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila novu Uredbu o Diplomi Luča.
,,Luča“ je diploma koju škole dodjeljuju učenicima za izuzetna postignuća. Novim rješenjem je predviđeno da nosioci ove diplome pored odličnog uspjeha i primjernog vladanja, moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja, odnosno, maturskom i stručnom ispitu.
- Učenik, u skladu sa Uredbom, može dobiti ovo priznanje i ako je iz jednog od nastavnih predmeta koji se ocjenjuju brojčanom ocjenom dobio ocjenu najmanje vrlo dobar, ali i ako je na eksternoj provjeri znanja ili maturskom, odnosno stručnom ispitu iz jednog od nastavnih predmeta dobio ocjenu najmanje vrlo dobar - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Takođe, Uredba predviđa da Diplomu Luča mogu dobiti i učenici koji su jednu godinu proveli u inostranstvu, a ispunjavaju kriterijume koje Uredba propisuje.
Uredba će se primjenjivati od školske 2026/2027. godine.

Dobitnici "Luče" moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja

Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024)“, čiji je cilj da doprinese višem nivou društvene prihvaćenosti i vidljivosti LGBTQI+ osoba u Crnoj Gori kroz promociju tačnog, uravnoteženog i na činjenicama zasnovanog medijskog izvještavanja.
Kako je saopšteno iz CeMI-ja, cilj projekta je i doprinos smanjenju negativnih medijskih narativa i govora mržnje usmjerenog prema LGBTQI+ osobama kroz sprovođenje sveobuhvatne analize dugoročnih trendova u medijskom izvještavanju i online komentarima.
- Cilj projekta je i podsticanje zagovaranja zasnovanog na dokazima za sistemske promjene u Crnoj Gori kroz generisanje i dijeljenje uvida zasnovanih na podacima - uključujući analizu medijskih sadržaja, komentara javnosti i sentimenta o LGBTQI+ reprezentaciji - sa organizacijama civilnog društva, medijskim profesionalcima i institucionalnim akterima, radi promocije inkluzivnih javnih narativa i informacija - navodi se u saopštenju.
Iz CeMI-ja su ukazali da je projekat odgovorio na dugogodišnji nedostatak longitudinalne studije odnosno podataka o učestalosti, tonu i kontekstu medijskog izvještavanja o LGBTIQ+ osobama, kao i o narativima prisutnim u online komentarima.
- U okviru istraživanja, koje je sprovedeno u okviru projekta, analizirano je približno 3.250 medijskih članaka i oko 35.000 komentara objavljenih na portalima Vijesti, Analitika i IN4S u periodu od 2012. do 2024. godine. Analiza je sprovedena kombinovanjem ručnog i mašinskog kodiranja, što je omogućilo sistematsko mapiranje dominantnih narativa, sentimenta i tematskih okvira u kojima se LGBTIQ+ zajednica pojavljuje u javnom narativu - istakli su iz CeMI-ja.
Ukazali su da je pored analize, u okviru projekta izrađen i &nbsp;Priručnik za novinare i medijske profesionalce, koji nudi konkretne smjernice za etičko, tačno i inkluzivno izvještavanje o LGBTIQ+ temama, sa praktičnim primjerima i preporukama za rad u redakcijama i upravljanje online komentarima.
Iz CeMI-ja najavljuju da počinju kampanju razvojem ključnih poruka zasnovanih na nalazima monitoringa i analize medijskog izvještavanja, čiji će fokus biti na razbijanju stereotipa, promociji tačnog i odgovornog predstavljanja, te podsticanju poštovanja i konstruktivnog javnog dijaloga.
Nalazi istraživanja biće predstavljeni na okruglom stolu zakazanom za 12. februar u Podgorici.
Projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ u crnogorskim medijima (2011–2024)“, koji sprovodi CeMI, podržan je kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA – LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

CeMI: Projekat će doprinijeti višem nivou društvene prihvaćenosti LGBTQI+ osoba kroz promociju etičkog medijskog izvještavanja

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao prof. dr Milivoje Radović, donio odluku o promjeni naziva Metalurško-tehnološkog fakulteta u Tehnološki fakultet.
Na sjednici su razmatrana finansijska i kadrovska pitanja, uključujući finansijski izvještaj za 2025. godinu, kao i utvrđivanje plana javnih nabavki za 2026. godinu radi odvijanja tekućih aktivnosti i djelatnosti Univerziteta.
- Donesena je odluka o promjeni naziva Metalurško-tehnološkog fakulteta u Tehnološki fakultet Univerziteta Crne Gore, čime se dodatno naglašava njegov širi akademski profil i strateški razvoj studijskih programa, uključujući oblasti tehnologije, inženjerstva i održivog razvoja - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Na sjednici su donesene odluke o obavezi godišnjeg izvještavanja za tržišne i nacionalne naučno-istraživačke projekte, čime se, kažu u UCG, jača transparentnost i odgovorno upravljanje projektima.
Takođe, razmotrene su studentske inicijative za podršku o osiguravanju održivosti projekata „Summer Job 2026“ i „Dan otvorenih vrata“, koje, ističu u Univerzitetu, doprinose praktičnom angažovanju i podršci studentima.
- Upravni odbor je ocijenio da razmatrana pitanja i donesene odluke imaju značajan uticaj na kvalitet rada i unapređenje razvojnih procesa na Univerzitetu Crne Gore - poručeno je u saopštenju.

Tag: kremlj