<p>Službenici Odjeljenja bezbjednosti Žabljak su sinoć, u koordinisanoj akciji zajedno sa službenicima NCB Interpola Podgorica, uhapsila ukrajinskog državljanina <b>A. K. </b>(43) koji je osumnjičen za organizovanje ilegalnih migracija i pranje novca na sofisticiran način, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Nakon lociranja, A. K. je uhapšen shodno međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao NCB Interpola Kišinjev-Moldavija, a po naredbi koju je izdao Viši istražni sud u tom gradu radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela.</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, on se sumnjiči da je krijumčarenje migranata i sofisticirano pranje novca uočinio posredstvom platformi Telegram i TikTok, dok se plaćanje usluga odvijalo platformom Binance.</p>
<p>- Za ova krivična djela u zakonodavstvu Moldavije je predviđena kazna zatvora u trajanju do 18 godina - ističu iz Uprave policije.</p>
<p>On će u zakonskom roku biti sproveden sudiji za istrage Višeg suda u Bijelom Polju radi određivanja ekstradicionog pritvora.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Na Žabljaku uhapšen ukrajinski državljanin osumnjičen za krijumčarenje migranata i sofisticirano pranje novca

<p>Državljanin Avganistana uhapšen je u ponedjeljak kod Preševa, opštine na jugu Srbije, zbog sumnje da je iz Sjeverne Makedonije ilegalno uveo četvoricu migranata.</p>
<p>Tereti se da je preko granice ilegalno preveo trojicu državljana Egipta i jednog Avganistana koje je policija našla u selu Miratovac, kod Preševa.</p>
<p>Policijska uprava u Vranju je saopštila da je uhapšeni osumnjičen za nedozvoljen prelazak državne granice i krijumčarenje ljudi.</p>
<p>Određeno mu je zadržavanje do 48 sati i biće priveden u Tužilaštvo.</p>
<p>Komesarijat Srbije za izbjeglice i migracije (KIRS) saopštio je u januaru da je broj migranata u Srbiji u 2024. bio za 82 odsto manji u odnosu na godinu prije.</p>
<p>Prošle godine je u prihvatnim i centrima za azil evidentirano je 19.483 ljudi u pokretu.</p>
<p>Prema podacima Komesarijata, najzastupljenije države porijekla migranata bile su Sirija (38,19 odsto), Avganistan (19,93 odsto), Turska (11,95 odsto), Maroko (6,55 odsto) i Irak (3,44 odsto).</p>

Srbija: Avganistanac uhapšen bliuzu Preševa zbog krijumčarenja migranata

<p>Službenici Odsjeka za suzbijanje prekograničnog kriminala i korupcije su uhapsili Podgoričanina <b>K. B. </b>zbog sumnje da je krijumčario migrante, kao i dva Pakistanca <b>M. K. </b>(18) i <b>U. M. A. </b>(18) zbog ilegalnog prelaska granice, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>U akciji kodnog naziva ”Pruga”, uz koordinaciju sa postupajućim nadležnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, službenici policije su u mjestu Vitoja zaustavili i kontrolisali putničko motorno vozilo kojim je upravljao K. B, a u koje su ušla dva ilegalna migranta, kasnije identifikovana kao državljani Pakistana.</p>
<p>- Osumnjičeni K. B. je, kako se sumnja, vršio prevoz ilegalnih migranata od mjesta Vitoja u Tuzima do Podgorice pribavljajući na taj način finansijsku dobit. Nakon prikupljenih obavještenja od svih, a po nalogu postupajućeg tužioca, uhapšeni su i u zakonskom roku sprovedena Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost - kazali su iz Uprave policije.</p>
<p>Službenici Tima za razbijanje mreža krijumčarenja migranata nastavljaju sa preduzimanjem daljih analitičkih, operativnih i terenskih mjera i radnji na suzbijanju svih oblika prekograničnog kriminala sa posebnim akcentom na suzbijanje krijumčarenja migranata i drugih krivičnih djela koja proističu iz ovih radnji.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Uhapšen Podgoričanin zbog krijumčarenja migranata, kao i dva Pakistanca zbog ilegalnog prelaska granice

<p>Tužilaštvo Srbije za organizovani kriminal (TOK) saopštilo je da je 8. jula uhapšeno 11 osoba osumnjičenih za krijumčarenje ljudi.</p>
<p>Tužilaštvo je navelo da su uhapšeni D. T, Z. P, B. N, M. B, Lj. M, A. M, B. M, J. P, I. A, M. A. i M. J, kao i da se tri osumnjičena lica nalaze u bjekstvu.</p>
<p>- Postoji osnovana sumnja da je ova organizovana kriminalna grupa u periodu od 9. decembra 2024. do 26. aprila 2025. godine omogućila ilegalnim migrantima nedozvoljen tranzit kroz Srbiju, nedozvoljen boravak i nedozvoljen prelaz državne granice sa Mađarskom i Hrvatskom i dalji nedozvoljeni tranzit do Njemačke za 160 lica neutvrđenog državljanstva, 13 državljana Avganistana, tri državljana Turske i šest državljana Egipta - precizirano je u saopštenju.</p>
<p>Navodi se da je grupa djelovala tako što su migrante kombi vozilima preuzimali na teritoriji opštine Dimitrovgrad, obezbjeđivali im nedozvoljen tranzit i boravak u Beogradu sa ciljem njihovog daljeg nedozvoljenog tranzita i ilegalnog prebacivanja ka zemljama Evropske unije - odnosno Savezne Republike Njemačke.</p>
<p>- Za ove inkriminisane radnje ova organizovana kriminalna grupa je ostvarivala protivpravnu imovinsku korist u iznosima od po 200 eura do 1.000 eura po jednom ilegalnom migrantu - objavio je TOK.</p>
<p>Saopšteno je da će osumnjičeni uz krivičnu prijavu biti sprovedeni na saslušanje u Javno tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu.</p>

Uhapšeni osumnjičeni za krijumčarenje 180 migranata kroz Srbiju

<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova će uskoro formirati radni tim za borbu protiv krijumčarenja migranata, koji će aktivno sarađivati u okviru zajedničkih istražnih timova sa zemljama regiona i Evropske unije u odgovoru na savremene bezbjednosne izazove - najavio je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> na sedmoj Ministarskoj konferenciji Budimpeštanskog procesa.&nbsp;</p>
<p>Ova konferencija, kako je precizirano u saopštenju MUP-a, okupila je više od 50 država i brojne međunarodne organizacije, s ciljem jačanja saradnje u oblasti migracija i mobilnosti.</p>
<p>- Sprovođenje reformskih aktivnosti u oblasti mješovitih migracija predstavlja jedan od prioriteta Crne Gore u procesu evropskih integracija. Crna Gora je u prethodnom periodu u kontinuitetu sprovodila aktivnosti koje se odnose na unapređenje uslova na polju zakonitih migracija, suzbijanje nezakonitih migracija, te promovisanje vrijednosti međunarodne zaštite, pune integracije lica koja imaju međunarodnu zaštitu - naveo je Šaranović.</p>
<p>U skladu sa preporukama Evropske komisije, kako dodaje, Crna Gora je značajno unaprijedila kapacitete za vođenje samostalnih istraga i borbu protiv krijumčarenja migranata.&nbsp;</p>
<p>Šaranović je istakao i značaj saradnje na nivou regiona Zapadnog Balkana, koja je dodatno intenzivirana posljednjih godina, s ciljem uspješnog upravljanja migracionim procesima i stvaranja snažnijih veza među bezbjednosnim službama.</p>
<p>- Posebno su naglašeni problemi readmisije i povratka neregularnih migranata u zemlje porijekla. Rješavanje ovih pitanja zahtijeva snažnu regionalnu saradnju, koja je uz podršku međunarodnih partnera i EU omogućila konkretne korake ka uspostavljanju ugovornih odnosa sa zemljama porijekla migranata - kazali su iz MUP-a.</p>
<p>Učesnici konferencije izrazili su, kako je navedeno, čvrstu posvećenost zajedničkim prioritetima, među kojima su borba protiv neregularnih migracija, unapređenje legalnih migracionih puteva, poboljšanje procesa povratka i reintegracije migranata, te podsticanje pozitivnih efekata migracija na razvoj i bezbjednost.</p>
<p>- Na konferenciji je usvojena nova Ministarska deklaracija, zajedno sa pratećim Pozivom na akciju od 2025. do 2030, koji čine pravni okvir za upravljanje granicama. Ovi dokumenti rezultat su zajedničkog rada svih država učesnica Budimpeštanskog procesa i naglašavaju važnost koordinisanog pristupa migracionim pitanjima te pozivaju na blisku saradnju između zemalja porijekla, tranzita i destinacije - naveli su iz MUP-a.</p>

Šaranović: Uskoro formiranje radnog tima za borbu protiv krijumčarenja migranata

<p>Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) je, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsilo 13 osoba osumnjičenih za krujumčarenje 352 ljudi.

Iz SDT-a su saopštili da su, nakon zajedničkih višemjesečnih aktivnosti sa Sektorom za borbu protiv kriminala i Sektorom granične policije, uhapšeni I.M, A.H, E.H, S.H.B, Ž.B, Đ.K, R.A, D.B, M.R, B.K, B.J. i B.G.

Kako su naveli, protiv njih i S.R, koji je u bjekstvu, kao i protiv dvije nepoznate osobe podnijeta je krivična prijava, zbog osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, nedozvoljen prelazak državne granice i krujumčarenje ljudi.

Iz SDT-a su rekli da je predmet krivične prijave djelovanje kriminalne organizacije od prošle do oktobra ove godine, koju su organizovali osumnjičeni I.M. i nepoznata osoba.

- Pripadnici kriminalne organizacije su postali ostali osumnjičeni i druge nepoznate osobe, u cilju vršenja krivičnog djela nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, a radi krijumčarenja ljudi iz Pakistana, Bangladeša, Indije, Nepala, Sirije i drugih država, do Crne Gore - navedeno je u saopštenju.

Navodi se da se ta kriminalna organizacija bavila i nedozvoljenim prebacivanjem većeg broja ljudi preko granice Crne Gore i omogućavanjem drugima nedozvoljeni prelaz granice ili nedozvoljen boravak ili tranzit, i to za ukupno 352 osoba, a radi sticanja finansijske ili druge koristi.

Policija će, kako su rekli iz SDT-a, osumnjičene sprovesti na saslušanje u zakonskom roku.</p>

Uhapšeno 13 osoba osumnjičenih za krijumčarenje ljudi

<p>Šest osoba je uhapšeno u Subotici na sjeveru Srbije zbog sumnje da su pokušali da prokrijumče migrante.</p>
<p>U odvojenim akcijama, na kontrolnom punktu i prilaznim putevima u Subotici, policija je u vozilima kojima su upravljali S. N, M. O. i V. G. iz Beograda, D. S. i S. R. iz Sombora i turski državljanin A. A. pronašla ukupno 36 migranata.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, oni se sumnjiče da su migrante, uz novčanu naknadu, probali da prevezu do granice sa Mađarskom, koju bi oni potom ilegalno prešli pješke.</p>
<p>Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Subotici osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati i oni su uz krivičnu prijavu privedeni tužiocu.</p>
<p>Nakon saslušanja, sudija za prethodni postupak odredio im je pritvor do 30 dana.</p>
<p>Srbija se nalazi na takozvanoj "Balkanskoj izbjegličkoj ruti" kroz koju, bježeći od rata i siromaštva, ljudi u pokretu pokušaju da se domognu država Evropske unije, često uz pomoć krijumčara.</p>
<p>U Srbiji je tokom 2023. godine u prihvatnim i centrima za azil u Srbiji evidentirano skoro 109.000 migranata, prema podacima Komesarijat za izbjeglice i migracije.</p>

U Srbiji uhapšeno šest osoba zbog krijumčarenja migranata

<p>U okviru inicijative predsjednika Ukrajine <b>Volodimira Zelenskog </b>"Bring Kids Back UA" i uz podršku tima "Save Ukraine" uspješno je vraćena grupa ukrajinske djece i tinejdžera sa ukrajinskih teritorija koje je privremeno okupirala Rusija.</p>
<p>Među vraćenom djecom je devetogodišnja Alina, čija se porodica dugo plašila da napusti teritorije pod okupacijom, jer je njen otac bivši vojnik.</p>
<p>Ruske snage redovno su, prema navodima Ukrinforma, proveravale ovakve porodice, vršile pretrese, ispitivanja i zastrašivanja.</p>
<p>Sedamnaestogodišnji<b> Jevgen</b> je cijelu školsku godinu proveo pod okupacijom.</p>
<p>Bio je primoran da pohađa kadetski razred, učestvuje u takozvanim "vaspitnim razgovorima" i vojnopatriotskim aktivnostima.</p>
<p>Pored njih, u Ukrajinu su vraćeni i šesnaestogodišnji Matvij i njegova osmogodišnja sestra <b>Alisa</b>, kao i šesnaestogodišnja <b>Mija</b>.</p>
<p>U objavi organizacije je izražena zahvalnost partnerima "Save Ukraine", organizaciji "We are all Ukrainians 2022", humanitarnom fondu "Humanity", timu "Helping to Leave" i Ujedinjenom centru za koordinaciju potrage i oslobađanja zatvorenih osoba, za zajedničke napore u spasavanju ukrajinske djece.</p>
<p>Prethodno je na teritoriju pod kontrolom Ukrajine vraćena još jedna grupa djece, starosti od sedam do 17 godina, iz privremeno okupiranih oblasti Hersona.</p>

U Ukrajinu vraćena grupa djece s okupiranih teritorija

<p>Devet osoba je povrijeđeno, od kojih tri teže, kada je automobil udario u grupu ljudi tokom zimske parade u selu Nunspit u centralnom dijelu Holandije, prenose lokalni mediji.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPOL_Gelderland%2Fstatus%2F2003180140482986170%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003180140482986170%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Povrijeđeni su bili među ljudima koji su došli da vide povorku kamiona ukrašenih svjetlima, koja se održava svake godine uoči božićnih praznika.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLeMediaPolitiFR%2Fstatus%2F2003201428085727411%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003201428085727411%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Policija navodi da se čini da nije bilo namjere i da je riječ o nesreći, ali da se istraga nastavlja, prenosi portal "Dačnjuz".</p>
<p>Za upravljačem automobila koji je, krećući se sa sporednog puta, prešao kružni tok i udario u masu, bila je žena koja živi u selu, stara 56 godina. Ona je lakše povrijeđena, prenosi Srna.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBROKENBRITAIN0%2Fstatus%2F2003191787998052487%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003191787998052487%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Hitne službe su masovno stigle na lice mjesta. Na terenu su više ambulantnih vozila, vatrogasnih kola i policijskih automobila.</p>
<p>Takođe, tri helikoptera za hitnu pomoć su upućena u Nunspeet.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fturkinfo%2Fstatus%2F2003190934117195862%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003190934117195862%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>U ponedjeljak uveče, kroz ovaj grad je trebala da prođe parada, događaj koji se svake godine održava u ovom kraju, međutim, otkazana je nakon nesreće.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOnrecht2%2Fstatus%2F2003166911878590478%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003166911878590478%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Haos u Holandiji: Žena automobilom uletjela u gomilu na božićnoj paradi, devetoro povrijeđenih

<p>Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo dogodio se ozbiljan incident tokom sigurnosne kontrole, kada je putnici nestao kućni ljubimac – ruska plava mačka, zbog čega je ostala bez leta za Njemačku. Putnica tvrdi da je do incidenta došlo zbog nepoštivanja međunarodnih propisa o transportu životinja.</p>
<p>Kako navodi, osoblje aerodroma unaprijed je upozorila da je mačka izrazito plašljiva, da postoji visok rizik od njenog bijega te da je životinju bilo izuzetno teško smjestiti u transportnu kutiju.</p>
<p>Uprkos tome, tvrdi da je bila primorana da mačku izvadi iz transportera u otvorenom prostoru sigurnosne zone, bez osiguranog i zatvorenog prostora predviđenog za takve situacije.</p>
<h2>Mačka pobjegla tokom kontrole</h2>
<p>- Bila sam na sigurnosnoj kontroli. Šef sigurnosti me prisilio da izvadim mačku iz korpice. Mačka je pobjegla i nismo je mogli uhvatiti. Vatrogasci su dolazili da je izvade iz vještačkog cvijeća, ali je ponovo pobjegla i sakrila se u stropu - izjavila je putnica.</p>
<p>Prema njenim riječima, u potragu su bili uključeni i specijalizirani timovi koji se inače koriste za pronalazak eksplozivnih naprava, a sprat je pregledan i uz pomoć kamera.</p>
<p>Dodaje da joj je rečeno kako je riječ o „prvom ovakvom slučaju“, iako je kasnije saznala da je nedavno zabilježen sličan incident, u kojem je takođe došlo do bijega životinje i aktiviranja alarma.</p>
<h2>Navodi o kršenju međunarodnih propisa</h2>
<p>Putnica tvrdi da je ispunila sve propise za međunarodni transport kućnih ljubimaca, dok aerodromsko osoblje, kako navodi, nije postupilo u skladu s ICAO i IATA pravilima o prevozu životinja.</p>
<p>- Po pravilima, životinja mora ostati u zatvorenom transporteru, a pregled se, ako je potreban, obavlja u posebnoj, zatvorenoj prostoriji. Ovdje se to ne praktikuje, čime se ugrožava i sigurnost aerodroma - naglasila je.</p>
<p>Zbog incidenta joj je propao let za Njemačku, tačnije za Štutgart, dok je mačka, prema posljednjim informacijama, i dalje nestala unutar aerodromskog prostora.</p>
<h2>Prijave nadležnim institucijama</h2>
<p>Putnica navodi da je slučaj prijavila zamjenici direktora aerodroma, kao i Veterinarskoj inspekciji, te da planira preduzeti dodatne pravne korake. Posebno ističe da se radi o pasmini poznatoj po osjetljivom temperamentu i visokoj tržišnoj vrijednosti.</p>
<p>Međunarodni aerodrom Sarajevo se zasad nije zvanično oglasio povodom navoda putnice.</p>

Incident na sarajevskom aerodromu: Putnici izgubljena mačka tokom sigurnosne kontrole, propao joj let za Njemačku

<p>Kina je vjerovatno rasporedila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila u tri polja sa silosima i ne pokazuje spremnost za razgovore o kontroli naoružanja, navodi se u nacrtu izvještaja Pentagona koji ukazuje na rastuće vojne ambicije Pekinga.</p>
<p>Kina proširuje i modernizuje svoj arsenal brže nego bilo koja druga nuklearno naoružana sila. Peking je izvještaje o vojnom jačanju opisao kao pokušaje da se „okleveta i ocrni Kina te namjerno obmane međunarodna zajednica“.</p>
<p>Prošlog mjeseca američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> rekao je da možda radi na planu denuklearizacije sa Kinom i Rusijom. Međutim, u nacrtu izvještaja Pentagona, u koji je Rojters imao uvid, navodi se da Peking ne djeluje zainteresovano.</p>
<p>- Ne vidimo nikakvu spremnost Pekinga da se upusti u takve mjere ili u sveobuhvatnije razgovore o kontroli naoružanja - stoji u izvještaju.</p>
<p>Posebno se navodi da je Kina vjerovatno smjestila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila DF-31 na čvrsto gorivo u silosima u blizini kineske granice sa Mongolijom, što je najnovije u nizu takvih lokacija. Pentagon je ranije izvještavao o postojanju tih polja, ali ne i o broju raspoređenih projektila.</p>
<p>Nacrt izvještaja Pentagona ne navodi moguće ciljeve novo raspoređenih projektila. Američki zvaničnici su napomenuli da se izvještaj može izmijeniti prije nego što bude upućen zakonodavcima.</p>
<p>U izvještaju se navodi da se kineski arsenal nuklearnih bojevih glava tokom 2024. godine i dalje kretao u rasponu nešto iznad 600, što odražava „sporiji tempo proizvodnje u poređenju sa prethodnim godinama“.</p>
<p>Međutim, dodaje se da je kinesko nuklearno širenje u toku i da je zemlja na putu da do 2030. godine ima više od 1.000 bojevih glava.</p>
<p>Kina je saopštila da se pridržava „nuklearne strategije samoodbrane i politike nekorišćenja nuklearnog oružja kao prvog“.</p>
<p>Tramp je rekao da želi da Sjedinjene Američke Države ponovo započnu testiranje nuklearnog oružja, ali nije jasno u kojem obliku bi se to moglo odvijati.</p>
<p>Opsežan izvještaj Pentagona detaljno opisuje kinesko vojno jačanje i navodi da Kina očekuje da će biti u stanju da se bori i pobijedi u ratu protiv Tajvana do kraja 2027. godine.</p>
<p>Kina, koja Tajvan smatra dijelom svoje teritorije, nikada se nije odrekla upotrebe sile radi ponovnog ujedinjenja, kako se to naziva u Pekingu, sa ostrvom.</p>
<p>Peking je, prema izvještaju, usavršavao svoje vojne opcije za zauzimanje Tajvana, uz napomenu da bi jedna od opcija mogla uključivati udare na udaljenosti od 1.500 do 2.000 nautičkih milja od Kine.</p>
<p>- U dovoljnom obimu, takvi udari mogli bi ozbiljno ugroziti i poremetiti prisustvo SAD-a u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji - dodaje se u izvještaju.</p>

Pentagon upozorava: Kina gomila interkontinentalne rakete na granici s Mongolijom

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b>, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke <b>Slobodanke Krgović,</b> koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp;</p> <p>Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje.</p> <p>– Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović.</p> <p>Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  <p>– Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona.</p> <p>Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje.</p> <p>– Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona.</p> <p>Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari:</p> <p>- &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja,</p> <p>- &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO,</p> <p>- sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan.</p> <p>Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

<p>Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.</p>
<p>To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.</p>
<p>Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.</p>
<p>Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.</p>
<p>Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".</p>
<p>Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.</p>
<p>Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.</p>
<p>U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.</p>
<p>Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.</p>

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

<p>Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja <b>Milutinu Simoviću </b>određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.</p>
<p>On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.</p>
<p>Njegov branilac, advokat <b>Miroslav Adžić</b>, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.</p>
<p>- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;</p>
<p>Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem<b> Sinisom Milićem</b> iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;</p>
<p>Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.</p>

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

<p>Policajac<b> Nikola Janičić</b> koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kazao je u Višem sudu da je Akcijama "25 maj" i "Barbi" u Herceg Novom 2020. u kojima su uhapšene osobe iz ogranaka kavačkog i škaljarskog klana prestali obračuni između te dvije kriminalne grupe i do nedavno u tom gradu nije bilo težih krivičnih djela.</p>
<p>Janičić je ovo saopštio u Višem sudu u postupku koje je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera <b>Zorana Lazovića</b>, bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b> i tužioca<b> Saše Čađenovića </b>tereteći ih da su radili u korist kavačke kriminalne grupe.</p>
<p>Janičić je odgovarajući na pitanja Čađenovića &nbsp;kazao da su tokom 2019. i 2020. godine procesuirali znatno više osoba iz kavačkog klana nego iz škaljarske grupe.</p>
<p>Naveo je i da su spriječene likvidacije Marka Ljubiše Kana koji slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana, zatim Slobodna Kašćelana, jednog od vođa kavčana te i da su osjetili i planiranu likvidaciju Marka Miljkovića i Veljka Belivuka.</p>
<p>- Nikakva selekcija nije rađena. Nije bilo privilegovanih, nego smo gledali da se domognemo dokaza i procesuiramo osobe iz oba kriminalna klana - istakao je Janičić.</p>
<p>On je na pitanja Čađenovića nabrojao brojne akcije i predmete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz krininalnih klanova.</p>
<p>- U predmetima "25 Maj" "Pruga", "Tvrđava" "Barbi" kao i slučaj pokušaja ubistva Igora Krstovića postupajući tužilac je bio Saše Čađenovića kao i u brojnim drugim. Jedino je u predmetu kodnog imena " Cover me" postupajuća tužiteljka bila Nataša Bošković &nbsp;-ispričao je svjedok.</p>
<p>Janičić je bio decidan da se nikada nije desilo da tužilac Čađenović nije dao saglasnost policiji za radnje koje planira.</p>
<p>Na pitanje Zorana Lazovića, svjedok je odgovorio da u svim realizovanim predmetima on je bio rukovodilac.</p>
<p>Janičić je saopštio i da se sjeća da Zoran Lazović insistirao da se sasluša Jovan Vukotić a vezano za ubistvo njegovog oca Veselina Vukotića da li eventualno ima neke informacije koje bi pomogle da se ta likvidacija rasvijetli.</p>
<p>- Milorad Žižić me je upoznao da je to išlo preko advokata Damira Lekića i da je Vukotić rekao da njega to ne zanima - ispričao je Janičić.</p>
<p>Na pitanja advokata Nikole Martinović svjedok je rekao da mu je poznato da je Petar Lazović dostavljao informacije za više krivičnih djela i da su upravo zahvaljujući njegovim podacima spriječene neke likvidacije.</p>
<p>Janičić je objasnio i da je njegov posao između ostalog bio i da sluša mjere tajnog nadzora i da on nikada nije mogao ustanoviti da Petar Lazović radi za kavački klan.</p>

Tag: krijumcarenje-migranata