Crnogorske ulice posljednjih mjeseci postale su poprišta brutalnih likvidacija koje, po svemu sudeći, ne poznaju strah od zakona. Samo u posljednjih šest nedjelja, četiri osobe povezane s kriminalnim klanovima ubijene su u javnosti, dok je jedna djevojka ranjena. Egzekucije se više ne dešavaju u mraku ni na periferijama gradova, nego i na ulicama u sred dana, u lokalima, pa čak i u neposrednoj blizini zgrade Uprave policije. I dok kriminalne grupe demonstriraju silu, država ostaje bez odgovora, a građani bez osjećaja sigurnosti.&nbsp; <h2>Bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori narušen</h2> Kriminolog Velimir Rakočević i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević za Analitiku ocjenjuju da je bezbjednosna situacija ozbiljno narušena, da policija pokazuje institucionalni umor i da organizovani kriminal raspolaže većim resursima i logistikom od sistema koji bi trebalo da ga suzbije. - Svako ubistvo direktno narušava bezbjednost građana zbog čega se javlja zabrinutost izazvana strahom od ponavljanja zločina. Zbog toga je bezbjednosna situacija izazovna sa povremenim usložnjavanjem generisanim nastavkom obračuna kriminalnih organizacija - ukazuje Rakočević.&nbsp; I Janjušević je stava da je bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori značajno narušen.&nbsp; - Ono što karakteriše ova posljednja ubistva je izuzetna svirepost i drskost. Posljedica ovih događaja je uznemirenost građana. Izvršioci ovih najtežih krivičnih djela nemaju strah od policije. Najbolji pokazatelj za to je ubistvo Ivana Milačića koje se dogodilo u ugostiteljskom objektu na par stotina metara od zgrade Uprave policije - ukazuje Janjušević.&nbsp; Navodi i da se službene evidencije Uprave policije ne vode prema broju žrtava već prema broju krivičnih djela ubistava.&nbsp; - Od prvog januara ove godine registrovano je 11 krivičnih djela ubistava i dva krivična djela teško ubistvo u pokušaju, gdje je nakon pravne kvalifikacije nadležnog tužilaštva nastupila smrtna posljedica sa ukupno 24 smrtno stradala lice - iznosi Janjušević zabrinjavajuće podatke. <h2>Propusti bezbjednosnog sektora, kriminalci brži od policije</h2> Većina žrtava bila je poznata bezbjednosnim organima, a neki su se godinama nalazili na potjernicama. Sagovornici Analitike ukazuju gdje nastaju propusti zbog kojih kriminalci „stignu“ do svojih meta brže nego policija. - Radi se o zakonomjernostima razvoja kriminala koji je uvijek bio na korak ispred formalnih struktura što je problem cijele međunarodne zajednice kao i država pojedinačno. Makar do sada nijedna država nije uspjela da efikasno riješi ove probleme, a vrlo su daleko od toga da se u potpunosti obračunaju sa organizovanim kriminalom ovog tipa - navodi Rakočević.&nbsp; I Janjušević smatra da je naručena ubistva teško spriječiti.&nbsp; - Najteža krivična djela, odnosno naručena ubistva od strane kriminalnih klanova, veoma je teško spriječiti, jer ih karakteriše visok stepen organizovanosti a neposredni izvršioci su obično profesionalci, najčešće iz regiona, sa veoma jakom logistikom - kaže Janjušević.&nbsp; Ipak, ukazuje da je bilo propusta bezbjednosnih državnih organa. - Bila su dva ubistva koja su po mojem mišljenju specifična zbog propusta policije. Ubistvo Igora Nedovića, 16. jula u Podgorici, gdje je ubica završio započeto, jer je 17. maja pokušao da ubije isto lice i nanio mu teške tjelesne povrede. Zatim ubistvo Stefana Belade i Andrije Ivanovića 29. septembra pored magistralnog puta Cetinje – Budva, gdje su ubica, ili ubice, završili kravi naum, jer je samo 15-tak dana prije toga pokušano ubistvo Belade kada je ranjena njegova saputnica na motociklu - podsjeća Janjušević. On je stava da je policija u oba ova slučaja morala operativno da pokrije ova dva lica, jer se, kako dodaje sagovornik Analitike, moralo pretpostaviti da će ubica, ili ubice, pokušati da završe svoj krvavi naum. - Specifično je i ubistvo Bobana Sjekloće, koji je dugi niz godina bio u bjekstvu, zbog sumnje da je izvršio više teških krivičnih djela. Ovdje je zakazala potražna služba Uprave policije kao i obavještajni sektor, jer se nažalost ispostavilo da kriminalni klanovi imaju bolje i tačnije podatke gdje se nalazi ovo lice nego bezbjednosne službe - ukazuje Janjušević.&nbsp; <h2>Deficit kadra veliki problem</h2> Rakočević, pak, smatra da bezbjednosne službe nekada uprkos maksimalnim naporima ne uspiju da spriječe obračune kriminalnih klanova. - Mogli su kordoni policije da obezbjeđuju ova lica i ponovo ne bi postojale garancije da ne dođe do najgoreg ishoda. Čak i štićene ličnosti su nerijetko laka meta, ukoliko mafija riješi da ih likvidira - ističe on.&nbsp; Veliki problem je, kako dodaje, deficit kadrova u ovoj oblasti, budući da nedostaje veliki broj policajaca. - Čak i u tako malom broju, ipak, uspijevaju da rasvijetle gotovo sve najteže zločine i spriječe brojne likvidacije. Ilustracije radi, prije nekoliko dana uhapšeno je lice koje je posjedovalo arsenal oružja i eksplozivnih materija, dovoljnih da nanesu razorne posljedice, što je stidljivo medijski propraćeno - kaže Rakočević.&nbsp; <h2>Treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti&nbsp;</h2> Osvrućući se na to što kriminalni klanovi bez zazora napadaju na javnim mjestima i u ugostiteljskim objektima, te da počinioci mnogih obračuna do sada nijesu uhapšeni, sagovornici Analitike ukazuju koje konkretne mjere mogu dugoročno prevenirati ovakva dešavanja. - Kriminalni klanovi su bezbroj puta do sada pokazali izuzetnu drskost i bezobzirnost u izvršenju teških krivičnih djela. Da bi se prevenirala ova dešavanja treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti u prvim redovima Uprave policije. Izvršna vlast, odnosno Vlada Crne Gore mora da opredijeli značajna finansijska sredstva u prvom redu za jačanje materijalno tehničkih sredstava Uprave policije - kaže Janjušević.&nbsp; On podsjeća da je prethodnih nekoliko godina Uprava policije ostala bez velikog broja policijskih službenika koji su, kako ističe, bili izuzetno kvalitetni i obučeni, a otišli su u penziju. Upozorava da sektor bezbjednosti nije napravio kvalitetnu analizu kako da nadomjesti ovaj broj policijskih službenika. - Čujemo izjave prethodnih dana da će brzo biti primljeno 500 novih službenika Uprave policije, koji tek treba da obave pripravnički staž i treba im makar nekoliko godina da se osposobe za policijski posao. Mislim da će ovaj kadrovski deficit sa kvalitetnim policijskim kadrom, primarno u kriminalističkoj policiji, dugoročno opterećivati rad Uprave policije - ističe Janjušević.&nbsp; Podvlači da, između ostalog, treba raditi i na poboljšanju materijalnog statusa policijskih službenika.&nbsp; - Njihove zarade su nedopustivo niske, o stanju njihovih uniformi da ne govorimo. Na drugoj strani imamo kriminalne klanove koji raspolažu sa ogromnim svotama novca, koji izvršioce teških kriminalnih djela plaćaju u velikim iznosima -ukazuje Janjušević.&nbsp; Rakočević kaže da je neophodno eliminisati uzroke kriminala.&nbsp; - Skoro svi učinioci su identifikovani i biće kad tad privedeni pravdi i to je najviše što policija može da uradi. Ne može se govoriti o stoprocentoj bezbjednosti u bilo kojoj državi. Ono što manje više svim državnim organima nedostaje jeste jačanje preventivnog usmjeravanja antikriminalnog djelovanja. Ključne preventivne mjere bile bi eliminisanje uzroka organizovanog kriminala i limitiranje mogućnosti njegovog širenja kao i jačanje zakonitosti i društvenog morala - ističe Rakočević.&nbsp; <h2>Politička i institucionalna odgovornost izostale</h2> Uprkos učestalim obračunima kriminalnih klanova u proteklih godinu dana politička i institucionalna odgovornost su izostale. - Za ovako narušen bezbjednosni sektor u Crnoj Gori sa tendencijom daljeg usložnjavanja neko će morati da preuzme odgovornost, kako političku, tako i institucijalnu - ističe Janjušević Podsjeća i da je u prošlosti bilo podnošenja ostavki zbog sličnih razloga. - Zbog pogoršane bezbjednosne situacije su prije 2020. godine dvojica pomoćnika direktora za Sektor kriminalističke policije, u februaru 2015. i u januaru 2017, podnijeli neopozive ostavke, a bili su u mandatu. Zbog istih razloga direktor Uprave policije u martu 2018. podnio je ostavku, kao i načelnik Centra bezbjednosti Podgorica - kaže Janjušević.&nbsp; Rakočević ukazuje da se sadašnje rukovodstvo bezbjednosnog sektora poziva na naslijeđeno stanje.&nbsp; - Što je nedopustivo, jer je prošlo pola decenije od kada su preuzeli funkcije i odgovornost, tako da je to bilo dovoljno vremena da se isprave eventualne greške i propusti iz prethodnog perioda i konačno preuzme odgovornost za stanje u sektoru bezbjdenosti - poručuje Janjušević.&nbsp; S druge strane, Rakočević je stava da odgovornost snose oni koji nijesu djelovali na izvorišta ovog, kako kaže, velikog društvenog zla.&nbsp; - Dakle, trebalo je djelovati u formativnom periodu kada su današnji akteri obračuna pokazivali devijantno i delinkventno ponašanje, dok su institucije pred tim zatvarale oči. Posljedice toga vidimo danas - ističe Rakočević.&nbsp; <h2>Ko je jači - država ili klanovi</h2> Janjušević i Rakočević ukazuju da obračun kriminalnih klanova ima uticaja i na društveni ambijent u Crnoj Gori.&nbsp; Ipak, Rakočević smatra da nacionalna bezbjednost nije u problemu.&nbsp; - I pored nastavka rata klanova do istrebljenja, nacionalna bezbjednost nije ugrožena, zbog čega nosioci kriminalnih aktivnosti još uvijek nemaju tu snagu da potisnu oficijelne strukture. Treba reći da je država trajna vrijednost a kriminalne organizacije dolaze i prolaze - kaže Rakočević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d" data-rendition-name="original" width="1500" height="973" loading="lazy" alt="Velimir Rakočević"> <figcaption>Velimir Rakočević</figcaption> </figure>  On pojašnjava i koje međunarodne prakse u borbi protiv organizovanog kriminala mogu Crnoj Gori pomoći da efikasnije kontroliše kriminalne klanove. - Neophodno je izgraditi djelotvornu strategiju kontrole kriminala. To zahtijeva sposobnost svih državnih organa da na čelu sa policijom i bezbjednosno obavještajnom službom svako u svojoj oblasti pomogne sprečavanju kriminala - napominje Rakočević.&nbsp; U tom cilju, kako navodi, državni organi moraju ostvariti akciono jedinstvo i raditi harmonično.&nbsp; I Janjušević podvlači da borba protiv organizovanog kriminala ne smije biti shvaćena kao borba pojedinaca već čitavog društva.&nbsp; - Država, što je njena i primarna funkcija, mora da obezbijedi sigurnost svih njenih građana a nijedna organizovana kriminalna grupa, niti organizovani klan, ne smije i ne može biti jači od države - zaključuje Janjušević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Janjušević: Ubice bez straha od policije, klanovi ne smiju biti jači od države; Rakočević: Kriminal uvijek bio korak ispred formalnih struktura

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Miraš Dušević

1250x600

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Kotoranin Radoje Zvicer, koji prema operativnim podacima domaćih i međunarodnih bezbjednosnih službi, slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana tereti se za više teških krivičnih djela. Istrage protiv njega su pokrenute, a kasnije i napisane optužnice na osnovu Skaj komunikacija koje su crnogorskim i srpskim istražiteljima dostavljene iz Europola. Ta dekodirana aplikacija kojom se služila mafija nije razotkrila samo Zvicerovu ulogu u teškim zločinama već, po tvrdnjama istražitelja, i ko su njegovi najbliži saradnici, ali i koji policijski službenici su mu, navodno, godinama pružali zaštitu i kao pripadnici njegove kriminalne grupe učestvovali u mnogim krivičnim djelima. 

U novoj epizodi "Sjenki" koja se emituje večeras u 22 sata na TV E, pogledajte ko su policijski službenici koji su, prema tvrdnjama istražitelja, sarađivali sa Zvicerom, ali i dokle se stiglo sa postupcima protiv pripadnika srpske policije koji se sumnjiče za pomaganje klanu na čijem se čelu nalazi Veljko Belivuk. 

Crnogorske istražitelje sredinom 2021. godine savjetovali su iz Europola da obrate pažnju na policajca Ljuba Milovića i još jednog aktivnog policajca, kada su dostavili prvi paket skaj komunikacija. 

- Negdje početkom maja 2021.godine pojedini mediji su objavili, a pozivajući se na dokumenta iz Europola, da su Petar Lazović i Ljubo Milović duboko involvirani u kriminalne aktivnosti i da postoje na stotine poruka vezanih za to. U tom dokumentu, njih dvojica su označeni kao članovi kavačkog klana koji su uključeni direktno u šverc velikih količina kokaina iz Ekvadora u Evropsku Uniju i Australiju, ali i da su uključeni u šverc oružja u ime kavačkog klana - rekla je za "Sjenke" novinarka Ana Raičković. 

Sa druge strane, advokat Petra Lazovića, Nikola Martinović, ističe da za optužbe ne postoji niti jedan materijalni dokaz. 

- Tamo se govori o oružju, o količinama droge koje nema ni u tragovima. Ono o čemu postoje tragovi u materijalnom smislu riječi, kada su u pitanju narkotici, postoje narkotici koji su otkriveni zahvaljujući operativnim podacima koje je u Specijalno policijsko odjeljenje donio Petar Lazović. Tako su u zemljama Evropske unije otkrivene ogromne pošiljke kokaina, za koje je operativne podatke pribavio Petar Lazović - istakao je Martinović. 

Nijesu hapšeni samo službenici policije. Zbog navodne odluke da u jednom predmetu ne goni pripadnika kavačkog kriminalnog klana Duška Roganovića, u decembru 2022. godine uhapšen je i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović. 

Novinar Draško Đuranović smatra da su optužbe protiv Čađenovića besmislene. 

- Zašto kažem da je besmislena? Vi imate podatak da je za vrijeme dok je na čelu bio Milivoje Katnić, glavni specijalni tužilac SDT-a, i dok je specijalni tužilac bio Čađenović, da je pokrenuto, podignuto 90 optužnica za više od 400 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa. Tako da ta priča da Čađenović nije htio da goni jednog člana kriminalne grupe zato što je navodno on bio blizak tom članu kriminalne grupe, zaista je vrlo teško dokaziva i na kraju vidjećemo u sudskom procesu kako će to izaći - rekao je za "Sjenke" Đuranović. 

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i visoki policijski funkcioner Zoran Lazović uhapšeni su u aprilu 2024. godine. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i njegov tim, kao razlog za njihovo hapšenje i utamničenje, našao je u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim kriminalcima, saradnicima kavačkog mafijaškog klana, Veljku Belivku i Marku Miljkoviću. 

Advokat Nikola Martinović, komentarišući dolazak Miljkovića i Belivuka u Crnu Goru, poručuje da su činjenice "potpuno nesporne u dosadašnjem toku postupka". 

- Oni su u Crnu Goru došli po zahtjevu srpske policije koja je tada pustila da i Miljković i Belivuk izađu iz Srbije i dođu u Crnu Goru - dodao je on. 

Novinar Draško Đuranović osvrnuo se i na izjave svjedoka, policijskih službenika, koji su tokom istrage u ovom slučaju saslušani pred Specijalnim državnim tužilaštvom. 

- Na osnovu svjedočkih iskaza Milorada Žižića, na osnovu svjedočkih iskaza Dragana Radonjića, vrlo je jasno da je beogradska policija tražila zabranu skidanja ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću - ističe Đuranović. 

- Mnogi pripadnici policije, koji su bili uključeni u tu policijsku akciju, dajući svoj iskaz dali su i sud o samoj akciji praćenja Belivuka i Miljkovića u Crnoj Gori. I svi do jednoga, uključujući sve visoke funkcionere, načelnike kriminalističke policije, načelnike centara bezbjednosti, direktora policije i direktora ANB-a, dali su bukvalno jednu istu ocjenu – da se radi o jednoj od najbolljih policijskih akcija koja je sprovedena kao školski primjer dobrog policijskog rada - naglašava advokat Martinović. 

Epizodu "Sjenki" pogledajte večeras od 22 sata.

“Sjenke" na TV E: Zvicerove veze sa policijom i skidanje zabrane ulaska njegovim prijateljima Belivuku i Miljkoviću

Policija traga za ubicom Vaska Lješkovića koji je juče, u 15:25 sati, iz snajpera likvidiran ispred porodične kuće u naselju Bogdanov kraj na Cetinju. Lješković je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bio visoko pozicionirani član škaljarske kriminalne grupe. Istražitelji vjeruju da se radi o nastavku obračuna kriminalnih grupa i da iza ove likvidacije stoje osobe povezane sa kavačkim kriminalnim klanom. Inspektori su juče pretraživali teren kako bi došli do tragova koji bi doprinijeli rasvjetljavanju ubistva. Istraga ukazuje da je zločin izveden na način koji je karakterističan za profesionalno organizovane egzekucije. Indicije ukazuju da je ubica imao najmanje jednog pomagača, a prema prvim podacima na Lješkovića je egzekutor pucao sa obližnjeg brda dok je bio u dvorištu kuće ograđenom visokim betonskim zidom. U Lješkovića je ispaljen jedan hitac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928080940_744ea8899607a933c62335d5781aae644f2173a586c3e1a23275527cef683be1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240928080940_744ea8899607a933c62335d5781aae644f2173a586c3e1a23275527cef683be1" data-rendition-name="original" width="544" height="697" loading="lazy" alt="Vasko Lješković"> <figcaption>Vasko Lješković</figcaption> </figure>  Policija se juče oglasila kratkim saopštenjem u kojem je navela da je „neposredni izvršilac sa veće udaljenosti osmatrao V. LJ. i lišio ga života“. Naveli su i da cetinjska policija u saradnji sa Sektorom za borbu protiv kriminala i taktičkim jedinicama Sektora policije posebne namjene preduzimaju intenzivne aktivnosti sa Višim državnim tužilaštvom kako bi rasvijetlili uzločin. Prema informacija portala ETV, Lješković je bio blizak Goranu Radomanu koji je ubijen 19. februara 2015. godine na Novom Beogradu. Radoman je prva žrtva obračuna između škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana i jedan od odgovornih za nestanak oko 300 kilograma kokaina u Valensiji. Ljudi sa kojima je Radoman krijumčario drogu smatrali su da ih je prevario. Došlo je do svađe unutar klana, a Radoman je to platio glavom. Za tri i po mjeseca na Cetinju su se dogodila tri ubistva. U samom centru grada na svega 100 metara od osnovne škole u stravičnoj eksploziji stradali su Cetinjani Petar Kaluđerović i Dragan Roganović, dok su njihovi sugrađani i prijatelji Tanasije Taso Jovanović, Mihailo Borozan i slučajna prolaznica povrijeđeni. Napadač je na stablu, na sedam metara visine postavio eksploziv koji je usmjerio prema vratima teretane, a onda, sa bezbjedne razdaljine posmatrao i daljinskim upravljačem aktivirao napravu u trenutku kada su se Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan sastali. Prema evidencijama bezbjednosnih službi i oni su bili bliski škaljarskom kriminalnom klanu. Nakon 15 dana od zločina policija je saopštila da tragaju za Nikolom Drecunom zbog sumnje da je ubio Kaluđerovića i Roganovića. Drecun je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, član kavačke kriminalne grupe.

Marija Žižić

Lješković likvidiran na kućnom pragu, potraga za ubicom i logističarima

Cetinjanin Milan Kršić, koji je u policijskim evidencijama označen kao pripadnik škaljarskog kriminalnog klana, uhapšen je danas u Budvi.
Prema pouzdanim informacijama Portala ETV, policija je u stanu u kojem je boravio sa dvije muške osobe za kojima se traga pronašla fantomke i oružje zbog čega se vjeruje da su njegovim hapšenjem spriječili dvije likvidacije, kako pretpostavljaju, pripadnika suprostavljenog kriminalnog klana - kavačkog.
Naš sagovornik navodi da istražitelji, vjeruju da će utvrditi i ko je konkretno bio meta. Operativne informacije ukazuju ko je trebalo da bude likvidiran. Navodno se radi o osobama koje su i ranije bile meta.
Kršić je hapšen i početkom 2021. godine na Jahorini, sa još dvojicom pripadnika škaljarskog klana Filipom Roganovićem i Bobanom Sjekloćom, zbog sumnje da su planirali likvidaciju nekog od članova suparničkog kavačkog klana.
Kako su tada pisali mediji iz regiona, sumnja se da je meta napada bila Tamara Zvicer, supruga Radoja Zvicera, jednog od vođe kavačkog klana, koja je sa porodicom i prijateljima boravila u jednom od najluksuznijih hotela na Jahorini.
Policija je došla do informacija da se tri veoma opasne osobe nalaze u jednom hotelu na području Jahorine i provjerama su ti podaci potvrđeni. Veoma brzo je organizovana akcija, poslije koje je uslijedilo hapšenje pomenute trojke.

U Budvi uhapšen "škaljarac", sumnja se da je pripremao dva ubistva

Vlada Crne Gore trebalo bi da formira Radnu grupu koja će se baviti rješavanjem identitetskih zahtjeva koje je tražila Demokratska narodna partija (DNP), poručio je za Newsmax Balkans televiziju ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
DNP Milana Kneževića uslovio je ostanak u Vladi ispunjavanjem zahtjeva o uvođenju srpskog kao službenog jezika, izmjenama Zakona o državljanstvu, uvođenjem trobojke kao narodne zastave kao i započinjanjem dijaloga o kolektoru u Botunu.
Iako su najavili da će te zahtjeve predložiti na prvoj sjednici Vlade to nijesu učinili 22. januara jer na sjednici nije bilo premijera Milojka Spajića koji je boravio u Davosu. Podršku zahtjevima DNP-a ranije je najavila Nova sprska demokratija sa kojom su na prethodnim izborima nastupili u koaliciji.
Joković je ocijenio da je DPS napravio ogromne podjele u Crnoj Gori i da ta partija nije dozvoljavala da sprski postane službeni jezik iako njime, kako je naveo, govori najviše građana na nekoliko posljednjih popisa stanovništva.
- SNP će podržati zahtjeve DNP-a na sjednici Vlade. Podržavamo da srpski bude službeni jezik, da se izmijeni Zakon o državljanstvu a da trobojka bude narodna zastava je naša izvorna ideja. Takođe, svjesni smo da se ne može sve riješiti za jedan dan. Želimo da ukažemo na greške koje su napravljene i da to ne može donijeti dobro niti Srbima niti Crnogorcima u Crnoj Gori - kazao je Joković.
Vlada, kako je dodao, ne rješava ova pitanja koja je DNP predložio.
- Pogrešno je to postavljeno da Vlada odluči. Nadležnost izmjene Ustava i zakona je na Skupštini. Možda bi najmudrije bilo formirati jednu radnu grupu koja će se baviti tim pitanjima i razgovarati sa parlamentarnom većinom. Dakle, Radna grupa bi trebalo da ohrabruje ljude da podrže ove zahtjeve i da ih liše zabluda i nekih ideologija koje su bez ikakve potrebe nametnuti Crnoj Gori. To je radila prethodna većina koja je opijena vlašću mislila da joj sve može biti. Pa vidite, ne može baš sve - kazao je Joković.
Prema njegovim riječima, u godini u kojoj Crna Gora može da napravi nešto istorijski važno „ne znam koliko bi bilo pametno da neka partija napusti vlast“.
- Razumijem razloge ali je DNP to mogao tražiti i prije formiranja ove Vlade. Volio bih da se malo lopta spusti da razgovaramo, dobro poznajem Milana Kneževića. Meni je simpatična njegova impulsivnost i temperament. Ali nije dobro postavljati neke ultimatume. Hajde da svi vidimo da počnemo ozbiljnu priču o tim temama, jer je evropski standard da jezik kojim se najviše govori bude službeni, i da idemo tim putem - zaključio je Joković.

Joković: Vlada da formira Radnu grupu za zahtjeve DNP

Najmanje četiri radnice poginule su u eskploziji u fabrici keksa u centralnoj Grčkoj, saopštile su vlasti.
Jedna osoba se vodi kao nestala.
Šest radnica i vatrogasac su povrijeđeni i hospitalizovani nakon eksplozije u fabrici Violanta, blizu grada Trikale, oko 320 kilometara sjeverno od Atine.
Eksplozija se desila tokom noćne smjene, a požar je uništio fabriku.
Policija je saopštila da se sumnja da se eksplozija dogodila u blizini peći koje rade 24 sata dnevno.
Ekipe istražitelja su na terenu i uzrok će tek biti utvrđen.

Eksplozija u fabrici keksa u Grčkoj, poginule četiri radnice

Najmanje sedam osoba poginulo je u zimskoj oluji koja je zahvatila Sjedinjene Američke Države (SAD) i ostavivši stotine hiljada domaćinstava bez električne energije.
&nbsp;Škole i putevi širom zemlje su zatvoreni, a brojni letovi otkazani, jer su se, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi, po život opasni vremenski uslovi proširili od Teksasa do Nove Engleske.
&nbsp;Najmanje dvije osobe umrle su od hipotermije u saveznoj državi Luizijani, dok su smrtni slučajevi povezani s olujom zabilježeni i u Teksasu, Tenesiju i Kanzasu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
&nbsp;Prema podacima stranice poweroutage.us, do nedjelje poslijepodne više od 800 hiljada domaćinstava ostalo je bez struje. U isto vrijeme, FlightAware je izvijestio da je otkazano više od 11 hiljada letova.
&nbsp;Obilne sniježne padavine, susnježica i ledena kiša, opasna pojava kod koje se ohlađene kapi kiše odmah lede na površini, mogle bi potrajati danima.
&nbsp;Oluja bi mogla pogoditi oko 180 miliona Amerikanaca, što je više od polovine stanovništva.
&nbsp;Ministarstvo zdravlja Luizijane potvrdilo je u nedjelju da su dva muškarca preminula od hipotermije.
&nbsp;Gradonačelnik Ostina u Teksasu rekao je da je zabilježena smrt povezana s izlaganjem hladnoći.
&nbsp;Zvaničnici u Kanzasu naveli su da je žena, čije je tijelo pronađeno u nedjelju poslijepodne prekriveno snijegom, „vjerovatno podlegla hipotermiji“.
&nbsp;U Tenesiju su prijavljene tri smrti povezane s vremenskim uslovima.
&nbsp;Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani napisao je na mreži Iks (X) da je najmanje pet osoba u gradu preminulo u subotu, ali je dodao da uzrok smrti još nije utvrđen.
&nbsp;- Ovo je podsjetnik da svake godine Njujorčani stradaju zbog hladnoće - naveo je Mamdani.
&nbsp;Meteorolozi upozoravaju da je jedna od najvećih opasnosti ove oluje led, koji može lomiti drveće, rušiti dalekovode i činiti puteve izuzetno opasnima.
&nbsp;U Virdžiniji i Kentakiju vlasti su reagovale na stotine saobraćajnih nesreća.
&nbsp;I Kanada je pogođena obilnim snijegom, uz stotine otkazanih letova. Zvaničnici procjenjuju da će u provinciji Ontario pasti između 15 i 30 centimetara snijega.

Sniježna oluja u SAD-u: Najmanje sedam mrtvih i 800 hiljada bez struje

Nakon sinoćnjeg nevremena, na zgradi Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru, pričinjena je veća materijalna šteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126110120_f5da2750762934ac718e5e5fb5326cf6f6a17652d4c122e988f43899d822ef51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126110120_f5da2750762934ac718e5e5fb5326cf6f6a17652d4c122e988f43899d822ef51" data-rendition-name="original" width="360" height="640" loading="lazy" alt="Kotorska Gimnazija"> </figure>  Dio krova iznad fiskulturne sale se odlomio i poplavio tribine, svlačionice i radionicu, prenosi Radio Kotor. - Voda je krenula i prema zbornici Pomorske škole, ali smo to uspjeli da spriječimo - kazala je jutros Radio Kotoru direktorka škole, Milena Nenadović Ljubenović. Bibliotečka građa je neoštećena, dok je stanje parketa u sali još neizvjesno. Na lice mjesta odmah su izašli predstavnici Komunalne policije Opštine Kotor, Službe zaštite i spašavanja i Uprave policije/Odjeljenja bezbjednosti Kotor, a zbog bezbjednosti je isključena struja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126110120_c66c9bcf4fa7c3de95420626f0e431f8e13a85ab77a951304192899cd1c6baae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126110120_c66c9bcf4fa7c3de95420626f0e431f8e13a85ab77a951304192899cd1c6baae" data-rendition-name="original" width="360" height="640" loading="lazy" alt="Kotorska Gimnazija"> </figure>  - Očekujemo jutros dolazak potpredsjednika Opštine dr Igora Kumburovića sa saradnicima kako bismo dogovorili dalje korake - dodala je Ljubenović. Nastava se, kaže, danas odvija onlajn, a škole će obavijestiti javnost kada procijene kada će učenici/e moći ponovo da se vrate u učionice.

Tag: kriminalni-klanovi