Crnogorske ulice posljednjih mjeseci postale su poprišta brutalnih likvidacija koje, po svemu sudeći, ne poznaju strah od zakona. Samo u posljednjih šest nedjelja, četiri osobe povezane s kriminalnim klanovima ubijene su u javnosti, dok je jedna djevojka ranjena. Egzekucije se više ne dešavaju u mraku ni na periferijama gradova, nego i na ulicama u sred dana, u lokalima, pa čak i u neposrednoj blizini zgrade Uprave policije. I dok kriminalne grupe demonstriraju silu, država ostaje bez odgovora, a građani bez osjećaja sigurnosti.&nbsp; <h2>Bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori narušen</h2> Kriminolog Velimir Rakočević i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević za Analitiku ocjenjuju da je bezbjednosna situacija ozbiljno narušena, da policija pokazuje institucionalni umor i da organizovani kriminal raspolaže većim resursima i logistikom od sistema koji bi trebalo da ga suzbije. - Svako ubistvo direktno narušava bezbjednost građana zbog čega se javlja zabrinutost izazvana strahom od ponavljanja zločina. Zbog toga je bezbjednosna situacija izazovna sa povremenim usložnjavanjem generisanim nastavkom obračuna kriminalnih organizacija - ukazuje Rakočević.&nbsp; I Janjušević je stava da je bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori značajno narušen.&nbsp; - Ono što karakteriše ova posljednja ubistva je izuzetna svirepost i drskost. Posljedica ovih događaja je uznemirenost građana. Izvršioci ovih najtežih krivičnih djela nemaju strah od policije. Najbolji pokazatelj za to je ubistvo Ivana Milačića koje se dogodilo u ugostiteljskom objektu na par stotina metara od zgrade Uprave policije - ukazuje Janjušević.&nbsp; Navodi i da se službene evidencije Uprave policije ne vode prema broju žrtava već prema broju krivičnih djela ubistava.&nbsp; - Od prvog januara ove godine registrovano je 11 krivičnih djela ubistava i dva krivična djela teško ubistvo u pokušaju, gdje je nakon pravne kvalifikacije nadležnog tužilaštva nastupila smrtna posljedica sa ukupno 24 smrtno stradala lice - iznosi Janjušević zabrinjavajuće podatke. <h2>Propusti bezbjednosnog sektora, kriminalci brži od policije</h2> Većina žrtava bila je poznata bezbjednosnim organima, a neki su se godinama nalazili na potjernicama. Sagovornici Analitike ukazuju gdje nastaju propusti zbog kojih kriminalci „stignu“ do svojih meta brže nego policija. - Radi se o zakonomjernostima razvoja kriminala koji je uvijek bio na korak ispred formalnih struktura što je problem cijele međunarodne zajednice kao i država pojedinačno. Makar do sada nijedna država nije uspjela da efikasno riješi ove probleme, a vrlo su daleko od toga da se u potpunosti obračunaju sa organizovanim kriminalom ovog tipa - navodi Rakočević.&nbsp; I Janjušević smatra da je naručena ubistva teško spriječiti.&nbsp; - Najteža krivična djela, odnosno naručena ubistva od strane kriminalnih klanova, veoma je teško spriječiti, jer ih karakteriše visok stepen organizovanosti a neposredni izvršioci su obično profesionalci, najčešće iz regiona, sa veoma jakom logistikom - kaže Janjušević.&nbsp; Ipak, ukazuje da je bilo propusta bezbjednosnih državnih organa. - Bila su dva ubistva koja su po mojem mišljenju specifična zbog propusta policije. Ubistvo Igora Nedovića, 16. jula u Podgorici, gdje je ubica završio započeto, jer je 17. maja pokušao da ubije isto lice i nanio mu teške tjelesne povrede. Zatim ubistvo Stefana Belade i Andrije Ivanovića 29. septembra pored magistralnog puta Cetinje – Budva, gdje su ubica, ili ubice, završili kravi naum, jer je samo 15-tak dana prije toga pokušano ubistvo Belade kada je ranjena njegova saputnica na motociklu - podsjeća Janjušević. On je stava da je policija u oba ova slučaja morala operativno da pokrije ova dva lica, jer se, kako dodaje sagovornik Analitike, moralo pretpostaviti da će ubica, ili ubice, pokušati da završe svoj krvavi naum. - Specifično je i ubistvo Bobana Sjekloće, koji je dugi niz godina bio u bjekstvu, zbog sumnje da je izvršio više teških krivičnih djela. Ovdje je zakazala potražna služba Uprave policije kao i obavještajni sektor, jer se nažalost ispostavilo da kriminalni klanovi imaju bolje i tačnije podatke gdje se nalazi ovo lice nego bezbjednosne službe - ukazuje Janjušević.&nbsp; <h2>Deficit kadra veliki problem</h2> Rakočević, pak, smatra da bezbjednosne službe nekada uprkos maksimalnim naporima ne uspiju da spriječe obračune kriminalnih klanova. - Mogli su kordoni policije da obezbjeđuju ova lica i ponovo ne bi postojale garancije da ne dođe do najgoreg ishoda. Čak i štićene ličnosti su nerijetko laka meta, ukoliko mafija riješi da ih likvidira - ističe on.&nbsp; Veliki problem je, kako dodaje, deficit kadrova u ovoj oblasti, budući da nedostaje veliki broj policajaca. - Čak i u tako malom broju, ipak, uspijevaju da rasvijetle gotovo sve najteže zločine i spriječe brojne likvidacije. Ilustracije radi, prije nekoliko dana uhapšeno je lice koje je posjedovalo arsenal oružja i eksplozivnih materija, dovoljnih da nanesu razorne posljedice, što je stidljivo medijski propraćeno - kaže Rakočević.&nbsp; <h2>Treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti&nbsp;</h2> Osvrućući se na to što kriminalni klanovi bez zazora napadaju na javnim mjestima i u ugostiteljskim objektima, te da počinioci mnogih obračuna do sada nijesu uhapšeni, sagovornici Analitike ukazuju koje konkretne mjere mogu dugoročno prevenirati ovakva dešavanja. - Kriminalni klanovi su bezbroj puta do sada pokazali izuzetnu drskost i bezobzirnost u izvršenju teških krivičnih djela. Da bi se prevenirala ova dešavanja treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti u prvim redovima Uprave policije. Izvršna vlast, odnosno Vlada Crne Gore mora da opredijeli značajna finansijska sredstva u prvom redu za jačanje materijalno tehničkih sredstava Uprave policije - kaže Janjušević.&nbsp; On podsjeća da je prethodnih nekoliko godina Uprava policije ostala bez velikog broja policijskih službenika koji su, kako ističe, bili izuzetno kvalitetni i obučeni, a otišli su u penziju. Upozorava da sektor bezbjednosti nije napravio kvalitetnu analizu kako da nadomjesti ovaj broj policijskih službenika. - Čujemo izjave prethodnih dana da će brzo biti primljeno 500 novih službenika Uprave policije, koji tek treba da obave pripravnički staž i treba im makar nekoliko godina da se osposobe za policijski posao. Mislim da će ovaj kadrovski deficit sa kvalitetnim policijskim kadrom, primarno u kriminalističkoj policiji, dugoročno opterećivati rad Uprave policije - ističe Janjušević.&nbsp; Podvlači da, između ostalog, treba raditi i na poboljšanju materijalnog statusa policijskih službenika.&nbsp; - Njihove zarade su nedopustivo niske, o stanju njihovih uniformi da ne govorimo. Na drugoj strani imamo kriminalne klanove koji raspolažu sa ogromnim svotama novca, koji izvršioce teških kriminalnih djela plaćaju u velikim iznosima -ukazuje Janjušević.&nbsp; Rakočević kaže da je neophodno eliminisati uzroke kriminala.&nbsp; - Skoro svi učinioci su identifikovani i biće kad tad privedeni pravdi i to je najviše što policija može da uradi. Ne može se govoriti o stoprocentoj bezbjednosti u bilo kojoj državi. Ono što manje više svim državnim organima nedostaje jeste jačanje preventivnog usmjeravanja antikriminalnog djelovanja. Ključne preventivne mjere bile bi eliminisanje uzroka organizovanog kriminala i limitiranje mogućnosti njegovog širenja kao i jačanje zakonitosti i društvenog morala - ističe Rakočević.&nbsp; <h2>Politička i institucionalna odgovornost izostale</h2> Uprkos učestalim obračunima kriminalnih klanova u proteklih godinu dana politička i institucionalna odgovornost su izostale. - Za ovako narušen bezbjednosni sektor u Crnoj Gori sa tendencijom daljeg usložnjavanja neko će morati da preuzme odgovornost, kako političku, tako i institucijalnu - ističe Janjušević Podsjeća i da je u prošlosti bilo podnošenja ostavki zbog sličnih razloga. - Zbog pogoršane bezbjednosne situacije su prije 2020. godine dvojica pomoćnika direktora za Sektor kriminalističke policije, u februaru 2015. i u januaru 2017, podnijeli neopozive ostavke, a bili su u mandatu. Zbog istih razloga direktor Uprave policije u martu 2018. podnio je ostavku, kao i načelnik Centra bezbjednosti Podgorica - kaže Janjušević.&nbsp; Rakočević ukazuje da se sadašnje rukovodstvo bezbjednosnog sektora poziva na naslijeđeno stanje.&nbsp; - Što je nedopustivo, jer je prošlo pola decenije od kada su preuzeli funkcije i odgovornost, tako da je to bilo dovoljno vremena da se isprave eventualne greške i propusti iz prethodnog perioda i konačno preuzme odgovornost za stanje u sektoru bezbjdenosti - poručuje Janjušević.&nbsp; S druge strane, Rakočević je stava da odgovornost snose oni koji nijesu djelovali na izvorišta ovog, kako kaže, velikog društvenog zla.&nbsp; - Dakle, trebalo je djelovati u formativnom periodu kada su današnji akteri obračuna pokazivali devijantno i delinkventno ponašanje, dok su institucije pred tim zatvarale oči. Posljedice toga vidimo danas - ističe Rakočević.&nbsp; <h2>Ko je jači - država ili klanovi</h2> Janjušević i Rakočević ukazuju da obračun kriminalnih klanova ima uticaja i na društveni ambijent u Crnoj Gori.&nbsp; Ipak, Rakočević smatra da nacionalna bezbjednost nije u problemu.&nbsp; - I pored nastavka rata klanova do istrebljenja, nacionalna bezbjednost nije ugrožena, zbog čega nosioci kriminalnih aktivnosti još uvijek nemaju tu snagu da potisnu oficijelne strukture. Treba reći da je država trajna vrijednost a kriminalne organizacije dolaze i prolaze - kaže Rakočević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d" data-rendition-name="original" width="1500" height="973" loading="lazy" alt="Velimir Rakočević"> <figcaption>Velimir Rakočević</figcaption> </figure>  On pojašnjava i koje međunarodne prakse u borbi protiv organizovanog kriminala mogu Crnoj Gori pomoći da efikasnije kontroliše kriminalne klanove. - Neophodno je izgraditi djelotvornu strategiju kontrole kriminala. To zahtijeva sposobnost svih državnih organa da na čelu sa policijom i bezbjednosno obavještajnom službom svako u svojoj oblasti pomogne sprečavanju kriminala - napominje Rakočević.&nbsp; U tom cilju, kako navodi, državni organi moraju ostvariti akciono jedinstvo i raditi harmonično.&nbsp; I Janjušević podvlači da borba protiv organizovanog kriminala ne smije biti shvaćena kao borba pojedinaca već čitavog društva.&nbsp; - Država, što je njena i primarna funkcija, mora da obezbijedi sigurnost svih njenih građana a nijedna organizovana kriminalna grupa, niti organizovani klan, ne smije i ne može biti jači od države - zaključuje Janjušević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Janjušević: Ubice bez straha od policije, klanovi ne smiju biti jači od države; Rakočević: Kriminal uvijek bio korak ispred formalnih struktura

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Miraš Dušević

1250x600

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Kotoranin Radoje Zvicer, koji prema operativnim podacima domaćih i međunarodnih bezbjednosnih službi, slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana tereti se za više teških krivičnih djela. Istrage protiv njega su pokrenute, a kasnije i napisane optužnice na osnovu Skaj komunikacija koje su crnogorskim i srpskim istražiteljima dostavljene iz Europola. Ta dekodirana aplikacija kojom se služila mafija nije razotkrila samo Zvicerovu ulogu u teškim zločinama već, po tvrdnjama istražitelja, i ko su njegovi najbliži saradnici, ali i koji policijski službenici su mu, navodno, godinama pružali zaštitu i kao pripadnici njegove kriminalne grupe učestvovali u mnogim krivičnim djelima. 

U novoj epizodi "Sjenki" koja se emituje večeras u 22 sata na TV E, pogledajte ko su policijski službenici koji su, prema tvrdnjama istražitelja, sarađivali sa Zvicerom, ali i dokle se stiglo sa postupcima protiv pripadnika srpske policije koji se sumnjiče za pomaganje klanu na čijem se čelu nalazi Veljko Belivuk. 

Crnogorske istražitelje sredinom 2021. godine savjetovali su iz Europola da obrate pažnju na policajca Ljuba Milovića i još jednog aktivnog policajca, kada su dostavili prvi paket skaj komunikacija. 

- Negdje početkom maja 2021.godine pojedini mediji su objavili, a pozivajući se na dokumenta iz Europola, da su Petar Lazović i Ljubo Milović duboko involvirani u kriminalne aktivnosti i da postoje na stotine poruka vezanih za to. U tom dokumentu, njih dvojica su označeni kao članovi kavačkog klana koji su uključeni direktno u šverc velikih količina kokaina iz Ekvadora u Evropsku Uniju i Australiju, ali i da su uključeni u šverc oružja u ime kavačkog klana - rekla je za "Sjenke" novinarka Ana Raičković. 

Sa druge strane, advokat Petra Lazovića, Nikola Martinović, ističe da za optužbe ne postoji niti jedan materijalni dokaz. 

- Tamo se govori o oružju, o količinama droge koje nema ni u tragovima. Ono o čemu postoje tragovi u materijalnom smislu riječi, kada su u pitanju narkotici, postoje narkotici koji su otkriveni zahvaljujući operativnim podacima koje je u Specijalno policijsko odjeljenje donio Petar Lazović. Tako su u zemljama Evropske unije otkrivene ogromne pošiljke kokaina, za koje je operativne podatke pribavio Petar Lazović - istakao je Martinović. 

Nijesu hapšeni samo službenici policije. Zbog navodne odluke da u jednom predmetu ne goni pripadnika kavačkog kriminalnog klana Duška Roganovića, u decembru 2022. godine uhapšen je i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović. 

Novinar Draško Đuranović smatra da su optužbe protiv Čađenovića besmislene. 

- Zašto kažem da je besmislena? Vi imate podatak da je za vrijeme dok je na čelu bio Milivoje Katnić, glavni specijalni tužilac SDT-a, i dok je specijalni tužilac bio Čađenović, da je pokrenuto, podignuto 90 optužnica za više od 400 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa. Tako da ta priča da Čađenović nije htio da goni jednog člana kriminalne grupe zato što je navodno on bio blizak tom članu kriminalne grupe, zaista je vrlo teško dokaziva i na kraju vidjećemo u sudskom procesu kako će to izaći - rekao je za "Sjenke" Đuranović. 

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i visoki policijski funkcioner Zoran Lazović uhapšeni su u aprilu 2024. godine. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i njegov tim, kao razlog za njihovo hapšenje i utamničenje, našao je u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim kriminalcima, saradnicima kavačkog mafijaškog klana, Veljku Belivku i Marku Miljkoviću. 

Advokat Nikola Martinović, komentarišući dolazak Miljkovića i Belivuka u Crnu Goru, poručuje da su činjenice "potpuno nesporne u dosadašnjem toku postupka". 

- Oni su u Crnu Goru došli po zahtjevu srpske policije koja je tada pustila da i Miljković i Belivuk izađu iz Srbije i dođu u Crnu Goru - dodao je on. 

Novinar Draško Đuranović osvrnuo se i na izjave svjedoka, policijskih službenika, koji su tokom istrage u ovom slučaju saslušani pred Specijalnim državnim tužilaštvom. 

- Na osnovu svjedočkih iskaza Milorada Žižića, na osnovu svjedočkih iskaza Dragana Radonjića, vrlo je jasno da je beogradska policija tražila zabranu skidanja ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću - ističe Đuranović. 

- Mnogi pripadnici policije, koji su bili uključeni u tu policijsku akciju, dajući svoj iskaz dali su i sud o samoj akciji praćenja Belivuka i Miljkovića u Crnoj Gori. I svi do jednoga, uključujući sve visoke funkcionere, načelnike kriminalističke policije, načelnike centara bezbjednosti, direktora policije i direktora ANB-a, dali su bukvalno jednu istu ocjenu – da se radi o jednoj od najbolljih policijskih akcija koja je sprovedena kao školski primjer dobrog policijskog rada - naglašava advokat Martinović. 

Epizodu "Sjenki" pogledajte večeras od 22 sata.

“Sjenke" na TV E: Zvicerove veze sa policijom i skidanje zabrane ulaska njegovim prijateljima Belivuku i Miljkoviću

Policija traga za ubicom Vaska Lješkovića koji je juče, u 15:25 sati, iz snajpera likvidiran ispred porodične kuće u naselju Bogdanov kraj na Cetinju. Lješković je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bio visoko pozicionirani član škaljarske kriminalne grupe. Istražitelji vjeruju da se radi o nastavku obračuna kriminalnih grupa i da iza ove likvidacije stoje osobe povezane sa kavačkim kriminalnim klanom. Inspektori su juče pretraživali teren kako bi došli do tragova koji bi doprinijeli rasvjetljavanju ubistva. Istraga ukazuje da je zločin izveden na način koji je karakterističan za profesionalno organizovane egzekucije. Indicije ukazuju da je ubica imao najmanje jednog pomagača, a prema prvim podacima na Lješkovića je egzekutor pucao sa obližnjeg brda dok je bio u dvorištu kuće ograđenom visokim betonskim zidom. U Lješkovića je ispaljen jedan hitac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928080940_744ea8899607a933c62335d5781aae644f2173a586c3e1a23275527cef683be1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240928080940_744ea8899607a933c62335d5781aae644f2173a586c3e1a23275527cef683be1" data-rendition-name="original" width="544" height="697" loading="lazy" alt="Vasko Lješković"> <figcaption>Vasko Lješković</figcaption> </figure>  Policija se juče oglasila kratkim saopštenjem u kojem je navela da je „neposredni izvršilac sa veće udaljenosti osmatrao V. LJ. i lišio ga života“. Naveli su i da cetinjska policija u saradnji sa Sektorom za borbu protiv kriminala i taktičkim jedinicama Sektora policije posebne namjene preduzimaju intenzivne aktivnosti sa Višim državnim tužilaštvom kako bi rasvijetlili uzločin. Prema informacija portala ETV, Lješković je bio blizak Goranu Radomanu koji je ubijen 19. februara 2015. godine na Novom Beogradu. Radoman je prva žrtva obračuna između škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana i jedan od odgovornih za nestanak oko 300 kilograma kokaina u Valensiji. Ljudi sa kojima je Radoman krijumčario drogu smatrali su da ih je prevario. Došlo je do svađe unutar klana, a Radoman je to platio glavom. Za tri i po mjeseca na Cetinju su se dogodila tri ubistva. U samom centru grada na svega 100 metara od osnovne škole u stravičnoj eksploziji stradali su Cetinjani Petar Kaluđerović i Dragan Roganović, dok su njihovi sugrađani i prijatelji Tanasije Taso Jovanović, Mihailo Borozan i slučajna prolaznica povrijeđeni. Napadač je na stablu, na sedam metara visine postavio eksploziv koji je usmjerio prema vratima teretane, a onda, sa bezbjedne razdaljine posmatrao i daljinskim upravljačem aktivirao napravu u trenutku kada su se Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan sastali. Prema evidencijama bezbjednosnih službi i oni su bili bliski škaljarskom kriminalnom klanu. Nakon 15 dana od zločina policija je saopštila da tragaju za Nikolom Drecunom zbog sumnje da je ubio Kaluđerovića i Roganovića. Drecun je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, član kavačke kriminalne grupe.

Marija Žižić

Lješković likvidiran na kućnom pragu, potraga za ubicom i logističarima

Cetinjanin Milan Kršić, koji je u policijskim evidencijama označen kao pripadnik škaljarskog kriminalnog klana, uhapšen je danas u Budvi.
Prema pouzdanim informacijama Portala ETV, policija je u stanu u kojem je boravio sa dvije muške osobe za kojima se traga pronašla fantomke i oružje zbog čega se vjeruje da su njegovim hapšenjem spriječili dvije likvidacije, kako pretpostavljaju, pripadnika suprostavljenog kriminalnog klana - kavačkog.
Naš sagovornik navodi da istražitelji, vjeruju da će utvrditi i ko je konkretno bio meta. Operativne informacije ukazuju ko je trebalo da bude likvidiran. Navodno se radi o osobama koje su i ranije bile meta.
Kršić je hapšen i početkom 2021. godine na Jahorini, sa još dvojicom pripadnika škaljarskog klana Filipom Roganovićem i Bobanom Sjekloćom, zbog sumnje da su planirali likvidaciju nekog od članova suparničkog kavačkog klana.
Kako su tada pisali mediji iz regiona, sumnja se da je meta napada bila Tamara Zvicer, supruga Radoja Zvicera, jednog od vođe kavačkog klana, koja je sa porodicom i prijateljima boravila u jednom od najluksuznijih hotela na Jahorini.
Policija je došla do informacija da se tri veoma opasne osobe nalaze u jednom hotelu na području Jahorine i provjerama su ti podaci potvrđeni. Veoma brzo je organizovana akcija, poslije koje je uslijedilo hapšenje pomenute trojke.

U Budvi uhapšen "škaljarac", sumnja se da je pripremao dva ubistva

Lavice nas još jednom podsjećaju da rad, red i riješenost donose rezultate, koji služe na ponos čitavoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na mreži Iks (X), čestitao našim rukometašicama na zasluženom plasmanu u četvrtfinale Svjetskog prvenstva.
- Idemo do kraja po medalju - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997380104985448702%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao rukometašicama: Idemo do kraja po medalju

Američki milijarder Ilon Mask poručio je da bi Evropsku uniju trebalo ukinuti i suverenitet vratiti pojedinačnim državama, kako bi vlasti bolje predstavljale svoje građane, a njegov stav podržao je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.
- Upravo tako - kratko je komentarisao Medvedev na Maskovu poruku objavljenu na platformi Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Felonmusk%2Fstatus%2F1997279325876367719%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997279325876367719%7Ctwgr%5Ea2ec4731428454a4ee2539f0cd74d660ceca1800%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mask se posljednjih dana našao u žestokom sukobu s Briselom nakon što je Evropska komisija izrekla kaznu od 120 miliona eura njegovoj platformi Iks (X) zbog kršenja pravila transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).
MAsk je uzvratio oštrim napadom, tvrdeći da je kazna "suluda" i da je ciljana ne samo protiv Iksa nego i protiv njega lično. Najavio je da će njegov odgovor biti usmjeren i na visoke zvaničnike koji su učestvovali u donošenju odluke, ali nije precizirao kakve će poteze povući.
Evropska komisija navela je da je funkcija plave oznake postala obmanjujuća nakon što je promijenjena iz oznake za verifikovane korisnike u pretplatničku uslugu. Takođe su ocijenili da Iks ne nudi dovoljan uvid u bazu oglasa niti omogućava istraživačima adekvatan pristup javnim podacima. Zvaničnici Komisije naglasili su da je kazna izrečena čitavoj korporativnoj strukturi na čijem je vrhu Mask.
Mask je na Iksu poručio da će evropski "komesari uskoro shvatiti puno značenje Strajsand efekta", aludirajući na situacije kada pokušaji cenzure izazovu još veću pažnju javnosti.
Kazna je odmah izazvala burne reakcije u Vašingtonu, gdje su brojni američki zvaničnici osudili potez Brisela, tvrdeći da je riječ o udaru na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Senator Džej Di Vens tu je odluku nazvao "glupošću", dok je Marko Rubio poručio da je kazna napad na američki narod. Slične poruke poslali su i američki zvaničnici iz administracije Donalda Trampa, uključujući Endrua Puzdera, koji je upozorio da EU "pretjeranom regulacijom guši američke inovacije".
Ovaj slučaj dodatno povećava napetosti između Vašingtona i Brisela, naročito u kontekstu trgovinskih pregovora i sve glasnijih prijetnji američkog predsjednika novim tarifama ukoliko EU nastavi s kažnjavanjem američkih tehnoloških giganata.
U evropskim prijestonicama kazna je dočekana s opreznim odobravanjem, iako su pojedini desničarski političari, poput holandskog Herta Vajldersa, iskoristili momenat za vlastite napade na institucije EU, optužujući ih za "totalitarizam".
Kazna predstavlja zaključak prve faze istrage nad platformom Iks, dok će se naredni koraci Evropske komisije fokusirati na moderiranje sadržaja i druge obaveze propisane DSA-om.

Mask poručio da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama, podržao ga Medvedev

Policija u Londonu saopštila je da su uhapšene četiri osobe nakon što su bacile pitu od jabuka sa kremom na izložbeni ormar u kojem se nalaze neprocjenjivi britanski Kraljevski dragulji u Taueru u Londonu.
Metropolitan policija grada je navela da su službenici reagovali nakon prijava o kriminalnom oštećenju izložbenog ormara, koji sadrži Državnu krunu i da su četiri protestanta bacila sumnjivu hranu na ormar prije nego što su dvojica napustila mjesto događaja.
Jedna malo poznata, samoproglašena grupa za civilni otpor pod nazivom "Take Back Power" preuzela je odgovornost, navodeći da su njeni članovi bacili pitu od jabuka i kremu na ormar.
Grupa je na društvenim mrežama objavila video incidenta koji prikazuje mladu ženu kako postavlja aluminijsku posudu s pitom uz staklenu pregradu, nakon čega mladić prska kremu iz posude preko nje.
Imperialna Državna kruna, koju je nosio kralj Čarls III na kraju svoje krunidbene ceremonije 2023. godine i na formalnim događajima poput Svečanog otvaranja Parlamenta, mogla se vidjeti kako sjaji unutar ormara. Oba osumnjičena u snimku nosila su majice s natpisom "Take back power" (vratimo moć, engl.) i logom na prednjoj strani.
- Demokratija se raspala - povikala je mlada žena, dok je muškarac koji je prskao kremu rekao da je "Britanija slomljena".&nbsp;
- Došli smo ovdje, do dragulja nacije, da povratimo moć - dodao je on.
Snimak, koji je zabilježila druga osoba u blizini, prikazivao je ženu zaposlenu s radiom kako pokušava intervenisati, neprestano vičući "izvinite!" dok je zvala pomoć putem radija.
"Jewel House" u svjetski poznatom Taueru bio je zatvoren za javnost dok je istraga trajala, saopštila je policija.
- Službenici su blisko surađivali s policijom Grada Londona i sigurnosnim službenicima, a četiri osobe su uhapšene pod sumnjom za kriminalno oštećenje - dodala je Metropolitan policija u saopštenju. Napomenuli su da su osobe u pritvoru.
Kraljevski dragulji su najdragocjenije britansko blago, uključujući regale koje koriste kod krunisanja novih monarha. Sastavljeni od više od 100 predmeta i preko 23.000 dragulja, smatraju se "neprocjenjive kulturne, historijske i simbolične vrijednosti", prema dobrotvornoj organizaciji "Historic Royal Palaces" koja upravlja Tauerom u Londonu, gdje se većina dragulja čuva.
Dragulji su dio Kraljevske kolekcije, koja se drži u povjerenju monarha za naciju.

Demonstranti u Londonu bacili pitu od jabuka na eksponat britanskih Kraljevskih dragulja, uhapšene četiri osobe

Policijski službenici Uprave kriminalističke policije Republike Srbije su večeras u Beogradu u taktičkoj akciji uhapsili članove visokorizične organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore V. U. (32) i I. T. (28), za kojima je NCB Interpol Podgorica raspisao međunarodne potjernice, saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su uhapšeni, kako je precizirano, po direktnim i preciznim informacijama SBPK - NCB Interpola Podgorica i Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" nakon višemjesečnog temeljitog planiranja i koordinisanog postupanja.
- V. U. se u Crnoj Gori traži zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, za koje se protiv njega vodi krivični postupak pred Višim sudom u Podgorici, kao i zbog izdržavanja kazne zatvora za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, na koje je osuđen presudom Osnovnog suda u Baru - precizirano je u saopštenju.
I. T. se traži zbog obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u Podgorici zbog krivičnih djela ubistvo u pokušaju, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nasilničko ponašanje.
- Uprava policije ovim još jednom potvrđuje da snažno i odlučno preduzima aktivnosti na neutralisanju djelovanja visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa i predvodi regionalne inicijative u borbi protiv organizovanog kriminala. Službenici Uprave policije nastavljaju sa intenzivnom regionalnom i međunarodnom obavještajnom saradnjom sa ciljem lociranja i hapšenja međunarodno traženih lica uz potpunu posvećenost Crne Gore borbi protiv kriminala i jačanju vladavine prava - istaknuto je u saopštenju.

U Srbiji uhapšena dva člana visokorizične organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore, traže se zbog napada na službeno lice, ubistvo u pokušaju...

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Tag: kriminalni-klanovi