Iz straha da im se na granicama sprema "krimski scenario", na Baltiku je uključen alarm! Na rusko-estonskoj granici pojavili su se ovih dana vojnici bez oznaka, a tako je 2014. počela i ruska aneksija Krima. Stručnjaci već dugo upozoravaju na scenario "malih zelenih ljudi", izraza za ruske vojnike čije uniforme, međutim, nemaju službenu identifikaciju. Takve vojne snage raspoređene su kada je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim. Estonci se boje da bi Rusija mogla ponoviti slične akcije na njihovoj teritoriji, izvještava Kyiv Independent.
Sedam muškaraca u neoznačenim uniformama prošlog se petka pojavilo u blizini mosta Saatse, dugog pojasa ruskog teritorija koji je okružen estonskim teritorijem. - Ruski graničari redovno patroliraju područjem oko Saatsea, budući da se nalazi unutar njihovog teritorija. Međutim, danas smo otkrili znatno više kretanja nego inače- rekao je lokalni estonski zapovjednik operacija za Kyiv Independent.&nbsp;
To je osjetljivo pitanje za Estonce ako Rusija pojača svoju vojnu prisutnost u blizini Saatsea. Mnogi Estonci koriste cestu, koja kratko prolazi kroz rusku teritoriju, kao prečicu. Rizikuju da ih Rusija zaustavi, što bi moglo dovesti do eskalacije. Estoncima stoga nije dopušteno zaustavljanje u tom području.
Nakon pojave "malih zelenih ljudi" Estonija je zatvorila svoje granične prelaze. Ministar vanjskih poslova Margus Tsakhna rekao je za Kyiv Independent da je to mjera opreza kako bi se spriječili incidenti.&nbsp;
- Rusija je pojačala svoje kampanje protiv zapadnih nacija, uključujući i one na evropskoj teritoriji i putem posrednika- kazao je. Ovoga je juna tadašnji šef njemačke Savezne obavještajne službe (BND) Bruno Kahl upozorio upravo na takav scenario u kojem bi Rusija provocirala svoje susjede vojnicima u uniformama bez oznaka.
- Za to ne trebaju slati tenkove. Trebaju samo poslati 'male zelene ljude' u Estoniju da brane navodno potlačenu rusku manjinu- rekao je Kahl. U Estoniji živi oko 286.000 etničkih Rusa, što čini 21 posto ukupnog stanovništva. Dok estonski političari hitno upozoravaju na prijetnju koju predstavlja Rusija, neki takođe paze da ne preuveličavaju prisutnost "malih zelenih ". "Na temelju naše trenutne procjene, pojava sedam vojnika prije nekoliko dana nije novi razvoj događaja ili nova taktika za testiranje NATO-a ili Estonije- rekao je jedan dužnosnik za Kyiv Independent.
Analitičari američkog think tanka Institut za proučavanje rata, međutim, prošle su nedjelje upozorili da je Rusija u "fazi 0" rata s državama NATO-a. Prije toga dogodilo se nekoliko incidenata, uključujući ulazak triju ruskih borbenih zrakoplova aviona bi Estonija mogla biti prva NATO zemlja koju bi napao ruski predsjednik Vladimir Putin. Najčešće se spominje scenario izazivanja incidenata u gradu Narvi, domu velike ruske manjine, što bi bio povod za ruski napad.
I dok se Estonci boje upada ruskih vojnika, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je "veoma razočaran" ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uoči posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući.&nbsp;
- Veoma sam razočaran jer smo Vladimir i ja imali vrlo dobar odnos. Vjerovatno ga imamo i dalje. Ne znam zašto on nastavlja taj rat- dodao je.&nbsp;
Tramp je kazao da Putin ne želi prekinuti rat, zbog čega ostavlja "vrlo loš" dojam.
- On to može završiti. Može to završiti vrlo brzo- rekao je Tramp i istovremeno pohvalio Ukrajinu na njenom otporu Rusiji, pa je najavio susret sa Zelenskom u Vašingtonu, rekao je Trump, koji ne odbacuje mogućnost da će opskrbiti Ukrajinu moćnim američkim krstarećim raketama s dosegom do 2500 kilometara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Alarm na Baltiku: Na rusko-estonskoj granici pojavili se 'mali zeleni ljudi'

Crna Gora do kraja 2025. godine planira da uloži 11 miliona eura u formiranje državnih rezervi naftnih derivata. Na računu Uprave za ugljovodonike već je prikupljeno oko 9 miliona eura kroz naknadu od 3 eurocenta po litru goriva, uvedenu u februaru. Nabavkom između 15.000 i 20.000 m³ derivata, država će do kraja godine ispuniti skoro 2/3 zakonski propisane obaveze, što je dovoljno za oko mjesec i po urednog snabdijevanja u slučaju krize.
Kako je saopšteno iz Ministarstva energetike za Portal ETV, nakon obezbjeđenja skladištnog prostora za potrebe čuvanja obaveznih rezervi, sljedeći korak je objava otvorenog postupka javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, za potrebe kupovine prvih količina obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave za ugljovodonike.
Do sada je na namjenskom računu Uprave za ugljovodonike, pri budžetu Crne Gore, prikupljeno oko 9 miliona eura na ime naknade za obavezne rezerve, koja je uvedena u februaru ove godine u iznosu od 3 eurocenta po litru benzina i dizela, odnosno po kilogramu tečnog naftnog gasa.
&nbsp;- Vlada Crne Gore je dala saglasnost na nabavku rezerve u iznosu od 11 miliona eura, odnosno u visini sredstava koja su projektovana da će biti prikupljena na ime naknade za obavezne rezerve do kraja godine. Za navedeni iznos, Uprava za ugljovodonike kupiće od 15.000 do 20.000 m³ naftnih derivata, što će zavisiti od tržišnih uslova u trenutku objave poziva, imajući u vidu da je u pitanju berzanska roba &nbsp;- kažu u resoru Admira Šahmanovića za Portal ETV.&nbsp;
Napominju da su, osim Uprave za ugljovodonike, obveznici formiranja rezervi i tri najveće naftne kompanije (Jugopetrol AD, Ina CG, Petrol CG) koje su svoju obavezu već ispunile i formirale 40% ukupno propisane obaveze za Crnu Goru.&nbsp;
- Sa rezervama koje formira Uprava do kraja godine, Crna Gora će ispuniti gotovo 2/3 ukupno propisane obaveze, što je dovoljno za mjesečnu i po dana normalnog funkcionisanja u slučaju poremećaja u snabdijevanju &nbsp;- &nbsp;poručuju iz Ministarstva energetike.
JAVNI POZIV
Uprava za ugljovodonike Crne Gore raspisuje Javni poziv za prikupljanje ponuda za skladištenje obaveznih rezervi naftnog derivata Eurodizel MEST EN 590 u količini od 15.000 m³ do 20.000 m³ po principu “puno za prazno”.
Obaveze ponuđača:
Obezbijediti puni skladišni kapacitet za traženu količinu.
Upravljati rezervama (održavanje kvaliteta i količine).
Osigurati robu od uobičajenih rizika tokom trajanja ugovora.
Ugovor se zaključuje na 3 godine, nakon završetka javne nabavke Eurodizela.
Uslovi učešća: Pravno lice koje ispunjava uslove Javnog poziva i dostavi kompletnu dokumentaciju.
Kriterijumi za izbor ponude je najniža ponuđena cijena za skladištenje dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave, u skladu sa ovim Javnim pozivom.

Crna Gora do kraja godine ulaže 11 miliona eura za obavezne rezerve goriva: Biće kupljeno do 20.000 m³ naftnih derivata

Posljednjih sedmica djelovanje Demokratske partije socijalista poprima obrise političke histerije, ocijenili su u Pokretu Evropa sad.
Kako su rekli, formalni šef partije javno poručuje da zakoni države Crne Gore znače manje od običaja i tradicije, čime, ističu u PES-u, direktno negira domaći pravni poredak, "dok šef njihovog poslaničkog kluba govori o ličnim neprijateljima, pri čemu njihovi poslanici u prenosima uživo na vulgaran način kvalifikuju kolege". 
- Istovremeno, vedete DPS-a poput Petra Ivanovića, u pauzama između dva suđenja, presijecaju putanju kolone premijera i vrijeđaju njegovo obezbjeđenje - navedeno je u saopštenju PES-a.
U toj partiji kažu da se DPS pretvara u pokret pojedinaca koji više ne prepoznaju granicu između politike i ulice, institucije i improvizacije, države i lične traume.
- Dok u inostranstvu njihovi poslanici pokušavaju da se predstave kao evropejci, svojski se trudeći da ogovaraju vlast i usporavaju evropske integracije, istovremeno im partijski šef u Crnoj Gori poručuje da smo “neokolonijalno društvo u kojem nam Amerikanci, Evropljani i Rusi govore kako da se ponašamo” - navedeno je u saopštenju.
Ako su to “proevropske vrijednosti” DPS-a onda je, kažu u PES-u, Crna Gora te vrijednosti odavno prerasla.
- DPS koji danas gledamo više nije ni sijenka nekadašnje partije vlasti, već skup nervoznih ljudi koji znaju da se Crna Gora promijenila, ali to još uvijek ne mogu da prihvate - zaključeno je u saopštenju.

PES: Djelovanje DPS-a poprima obrise političke histerije

Po prvi put, direktori instituta i škola za javnu upravu (DISPA) sastaju se van granica Evropske unije – u Crnoj Gori, na poziv Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA). Tema skupa je „Priprema javnih službenika za budućnost: Vođenje kroz krize uz ostvarivanje rezultata“.
Ovaj istorijski događaj dodatno jača most između Evropske unije i Zapadnog Balkana, potvrđujući ključnu ulogu ReSPA-e u unapređenju regionalne integracije u Evropski administrativni prostor kroz dijalog, inovacije i zajedničko učenje.
Skup su otvorili mr Marash Dukaj, ministar javne uprave Crne Gore; Maja Handjiska-Trendafilova, direktorica ReSPA-e; Anne Mitelman i Christiane Keutgens iz Evropske škole za administraciju; te Bernard Brunet, šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori. Govornici su zajednički istakli značaj liderstva, otpornosti i prilagodljivosti u izgradnji agilnih javnih uprava sposobnih da postižu rezultate u složenim okolnostima savremenog društva.
Ministar Dukaj je kazao da je ovo prvi put da DISPA zasijeda u Crnoj Gori, što predstavlja poseban podstrek i potvrdu napretka naše zemlje na evropskom putu.
- Na ovaj način postajemo aktivan učesnik evropske administrativne zajednice, a ne samo kandidat za članstvo. Ministarstvo javne uprave je prva institucija u Crnoj Gori koja je uvela evropski zajednički okvir kvaliteta javne uprave – takozvani CAF model. Ove godine smo stekli i CAF sertifikat, što Ministarstvu daje mogućnost da pruža tehničku i savjetodavnu podršku svim institucijama koje žele da započnu ili unaprijede proces upravljanja kvalitetom - kazao je Dukaj.
On je dodao da je sposobnost prilagođavanja i unapređenja procesa javne uprave od suštinskog značaja za jačanje povjerenja građana u institucije, kao i za postizanje održivog razvoja i društvene pravde.
Direktorica ReSPA-e, Maja Handjiska-Trendafilova, istakla je da se javne uprave na Zapadnom Balkanu razvijaju u složenim okolnostima – istovremeno sprovodeći reforme, podržavajući oporavak i unapređujući proces evropskih integracija.
- To naš region čini ne samo korisnikom podrške Evropske unije, već i vrijednim izvorom iskustava u otpornosti i inovacijama. Kako proces proširenja EU dobija novi zamah, ReSPA i njene članice produbljuju usklađivanje sa principima Evropskog administrativnog prostora, pri čemu Crna Gora prednjači svojim primjerom. Širenjem saradnje sa zemljama Istočnog partnerstva – poput Ukrajine, Moldavije i Armenije – ReSPA doprinosi stvaranju povezanije, inkluzivnije i budućnosti okrenute evropske administrativne zajednice - naglasila je ona.
Na kraju svog obraćanja, Handjiska-Trendafilova je pozvala učesnike da u naredna dva dana iskoriste priliku za razmjenu iskustava i uspostavljanje novih partnerstava „ka izgradnji profesionalnih, na građane usmjerenih i otpornih javnih uprava širom Evrope“.
Predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori, Bernard Brunet, kazao je da se zemlje kandidati suočavaju sa važnim izazovima u izgradnji snažnih i sposobnih administracija koje mogu da upravljaju procesom pristupanja, dok se istovremeno pripremaju za dinamičan programski i zakonodavni okvir EU.
- Ovaj sastanak je odlična prilika da zemlje regiona uče iz iskustava škola javne uprave država članica EU, koje su se suočavale sa izazovima poput uticaja pandemije, novih instrumenata finansiranja, tehnološkog napretka i starenja kadra - istakao je Brunet.
Program skupa uključuje i uvodno izlaganje Christiana Basona, suosnivača organizacije Transition Collective i bivšeg izvršnog direktora Danskog centra za dizajn, na temu „Kreiranje liderstva za nepoznato“. Njegovo inspirativno predavanje preispituje tradicionalne modele liderstva i naglašava značaj pristupa usmjerenog na čovjeka u periodima neizvjesnosti.
Tokom panel diskusija i interaktivnih World Café sesija, učesnici će razmatrati ključne teme budućnosti javne uprave – od predviđanja potrebnih vještina, strateškog planiranja i etike, do inovacija – promovišući zajedničko učenje i razvoj inicijativa koje jačaju javni sektor u Evropi i na Zapadnom Balkanu.
Drugog dana biće predstavljeno Izvještavanje o strateškom predviđanju za 2025. godinu – „Otpornost 2.0: Osnaživanje EU da napreduje uprkos turbulencijama i neizvjesnosti“, uz izlaganja stručnjaka Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije i dr Elefterije Ftaklaki iz Grčkog Specijalnog sekretarijata za predviđanje.
Ovim događajem ReSPA i njeni partneri još jednom potvrđuju zajedničku viziju stvaranja otporne, saradničke i na građane usmjerene javne uprave – spremne da služi građanima Evrope sa izvrsnošću, inovativnošću i integritetom.

Direktori instituta i škola za javnu upravu iz EU prvi put se sastaju van granica Evropske unije – u Crnoj Gori

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković u septembru je zaradio 1.971 euro, pokazao je izvještaj o platama tog resora za prošli mjesec.
Državi sekretar Krsto Rađenović primio je platu od 1.857 eura, a njegove kolege Salin Gjonbalaj i Andrija Delić 1.523, odnosno 1.516 eura.
Generalnom direktoru Miroslavu Cimbaljeviću u septembru je isplaćeno 1.358 eura, a generalnoj direktorici Andrijani Rakočević 1.231 euro.
Generalni direktor Željko Furtula zaradio je 1.335 eura, a generalna direktorica Katarina Burzanović 1.428 eura.
V.d. generalnog direktora Vlado Šćepanović u septembu je zaradio 1.218 eura.
Sekretar Ministarstva Igor Nišavić za septembar je primio platu od 1.249 eura.
Septembarska zarada generalnog direktora Marka Radonjića iznosi 1.288 eura, a primio je i naknadu za rad na Projektu Gora za avgust u iznosu od 361 euro.
T.K.

Jokoviću plata blizu 2.000, sekretarima između 1.500 i 1.850 eura

U Osnovnom sudu na Cetinju nastavlja se suđenje protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, optužene za nesavjestan rad u službi zbog sumnje da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. počinio masakr u naselju Medovina, usmrtivši deset osoba. Na današnjem ročištu pažnju su privukle oštre izjave advokata porodica žrtava Zdravka Đukanovića, koji je optuženu direktno povezao sa teškim institucionalnim propustima, kao i potresno svjedočenje Vesne Pejović, majke i bake žrtava, koja je kroz suze poručila da traži istinu i pravdu prije nego što ode “kod svojih”. S druge strane, optužena Krivokapić tvrdila je da je za oduzimanje oružja bila nadležna policija, negirajući ličnu odgovornost i ukazujući na propuste drugih institucija. Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine. <h2>IZJAVA ADVOKATA PORODICA ŽRTAVA: Policija nije oduzela oruzje, iako je akt o tome donesen jula 2021</h2> Nakon današnjeg ročišta, izjavu je dao Zdravko Đukanović, advokat porodica stradalih: „Danas je saslušan svjedok Miroslav Zeković, koji je do maja 2022. bio na čelu Direktorata za upravne poslove. On se izjašnjavao o ključnim okolnostima u vezi sa postupkom koji nikada nije sproveden. Još 9. jula 2021. godine policija je sačinila akt kojim je trebalo pokrenuti postupak oduzimanja oružja Vuku Boriloviću – to nije učinjeno. To jasno ukazuje na nesavjestan rad u službi.“ „Optužena Krivokapić je za to odgovorna. Kao zastupnik porodica žrtava, nastavićemo da preduzimamo sve pravne korake kako bi svi koji su doprinijeli ovoj tragediji odgovarali u skladu sa zakonom. Nećemo dozvoliti da neko samoinicijativno stavi tačku bez pune odgovornosti.“ On kaže da odbrana pokušava prebaciti odgovornost na policiju, tvrdeći da oružje nije pronađeno prilikom pretresa, pa čak izražavajući sumnju da je pretres uopšte izvršen. Međutim, suština je u tome da je postupak oduzimanja morao biti pokrenut – bez obzira na to gdje se oružje fizički nalazilo.“ „Zakon o oružju jasno propisuje obaveze nadležnih. Postupak je formalno započet 9. jula 2021, ali nikada nije sproveden do kraja – što čini srž krivičnog djela.“ „Zeković je iznio stav da se oružje oduzima tek po pravosnažnoj sudskoj odluci, što nije tačno. Po zakonu, može se oduzeti i po službenoj dužnosti. Takve izjave unose konfuziju i ne doprinose rasvjetljavanju slučaja.“ „Nakon prikupljanja svih dokaza, podnijećemo inicijative i protiv drugih odgovornih – jer ova tragedija nije rezultat propusta samo jednog pojedinca“, kazao je advokat Đukanović. <h2>TUŽITELJKA: POSTOJAO ZAKONSKI OSNOV ZA ODUZIMANJE ORUŽJA</h2> Tužiteljka Aleksandra Adžić Živković izjavila je da je Filijala bila obaviještena da je protiv Borilovića podnijeta krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja. Po zakonu o oružju, to je dovoljan osnov za privremeno oduzimanje oružja. Bilo je poznato da je i ranije ispoljavao agresivno ponašanje. To oružje mu je moralo biti privremeno oduzeto – a nije.“ <h2>SVJEDOK ZEKOVIĆ: Krivičnu prijavu procjenjuje tužilaštvo</h2> Miroslav Zeković, bivši rukovodilac Direktorata za upravne poslove, izjavio je da krivična prijava mora biti procijenjena od strane tužilaštva. Oduzimanje oružja je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. On je iznio lični stav da nije bilo osnova da se pokrene postupak za oduzimanje oružja Boriloviću na osnovu krivične prijave.&nbsp; Na pitanje da li mu je poznato da postupak koji je pokrenut nije sproveden do kraja se odnosi na pušku kojom je izvršeno krivično djelo kazao da mu to nije poznato. Advokat Đukanović je na ovo izlaganje kazao da je ono sračunato kako bi se izbjegla materijalna istina i krivična odgovornost lica koja su bila uključena i odgovorna za nesavjesan rad u službi. <h2>Krivokapić: Policija je odgovorna</h2> Privremeno oduzimanje oružja je u nadležnosti policije. Ko će u tri sata poslije ponoći da dođe i oduzme oružje? Onaj ko je o tome obaviješten. Policija j e znala da Borilović posjeduje oružje, a u zapisnik su unijeli da ga nema. Nisu čak ni ispitali gdje se oružje nalazi ona je izrazila sumnju da je pretres uopšte i izvršen. Kazala je da krivične prijave se ne podnose filijali nego tužilaštvu. Zakon je precizirao u kojim situacijama se pokreće postupak za oduzimanje oružja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Slučaj Medovina"> </figure>  <h2>EMOTIVNA IZJAVA MAJKE I BAKE ŽRTAVA</h2> Vesna Pejović, koja je u masakru izgubila kćerku i dvoje unučadi, u suzama je poručila: "Želim istinu prije nego što odem kod njih. Dobila sam krvave dokaze. Toliko propusta i boli je napravljeno. Najviše me boli što su tužiteljke Lepa Medenica i Andrijana Nastić pokušale da sve zataškaju. Neću dozvoliti da se ovdje stavi tačka dok sve činjenice ne budu iznijete! Samo da su rekli da je učinjena greška, i da to bude nauk za budućnost… Ali ne – umjesto toga, svjedoci manipulišu istinom. Kada sam upozoravala da će se desiti masakr na Cetinju, gledali su me kao da sam luda…" Suđenje će biti nastavljeno sjutra. Porodice žrtava traže pravdu, istinu i odgovornost.

Advokat Đukanović: Boriloviću je moralo biti oduzeto oružje, Olivera Krivokapić negirala odgovornost

Osnovno državno tužilaštvo dopunilo je optužni prijedlog protiv Danila Mandića koji se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – navodi se u odgovorima Nađe Pešić savjetnice za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu na upit Portala ETV.
-Postupak se nalazi u fazi ispitavnja optužnog prijedloga. Ovaj predmet protiv Danila Mandića spojen je sa predmetom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila. Sprovešće se jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda - saopštili su nam iz Osnovnog suda.
Danilo Mandić je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, i bio je njegovo privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je tada saopšteno iz policije, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo, jer kako su obrazložili optuženi nije „imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića“.
U međuvremnu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zbog moguće zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Tužilaštvo dopunilo optužni prijedlog protiv Danila Mandića, biće vođen jedan postupak - zbog krađe skupštinskog vozila i nanošenja povreda Peroviću

Koliko mogu da zaključim, Nikola Mihailov pokušava da sve predstavi kao da su on i njegova familija glavna žrtva toga što se desilo. Nije, nego Crna Gora - kazao je politikolog Alek Barović osvrćući se na jučerašnje saopštenje princa Nikole povodom izmjena Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović-Njegoš.
- To "nasilna" ne znači ništa vama kao familiji koja se namiruje, ali znači hiljadama onih čiji su životi u tom nasilju uništeni. I znači Crnogorcima - poručio je Barović na mreži Iks (X).
Ističe i kako teško da može pronaći riječi kojima bi opisao to što se familiji Petrović-Njegoš, uz postojeći stan u Podgorici, dodjeljuje dvorac na Kruševoj glavici, a odustaje od gradnje kuće na Cetinju.
- I dinastija je odustala od života u svojoj vlastitoj prijestonici. Divnog li primjera - rekao je Barović.
Što se, kaže, tiče priče oko aneksije, najbolje je to opisao dr Ivo Jovićević u svojoj zbirci pjesama iz 1919. pod nazivom "Kaplje žuči":
“Nije ođe u pitanju&nbsp;
dinastija i kralj Nikola,&nbsp;
već sloboda Crne Gore,&nbsp;
puna muke i puna bola.&nbsp;
Sloboda je Crne Gore&nbsp;
iznad kralja i iznad svega,&nbsp;
živjela je ona prije&nbsp;
a živjeće i poslije njega.”
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAlek_1919%2Fstatus%2F1978068547197686104&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Barović princu Nikoli: Najveća žrtva nasilne aneksije nije bila vaša familija već Crna Gora

Službenici policije sinoć su uhapsili Petra Ivanovića (60) bivšeg ministra poljoprivrede, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva policijska službenika koja je ometao i omalovažavao tokom vršenja službene dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, &nbsp;Ivanović se sumnjiči da je 15.oktobra, oko 15 časova, upravljajući vozilom marke Toyota, podgoričkih registarskih oznaka, ometao kretanje službene kolone Uprave policije, tokom realizacije zadatka obezbjeđenja i pratnje predsjednika Vlade Crne Gore- navodi se u saopštenju.
On je tokom vožnje bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, presjekao kolonu vozila iz pratnje, a nije postupio po jasno istaknutim svjetlosnim i zvučnim signalima službenih vozila, čime je ugrozio bezbjedno kretanje štićene ličnosti i službenih lica u pratnji.
Ivanović je, ističu iz policije, odbio da pruži dokumenta na uvid policijskim službenicima i u dva navrata uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi policijskim službenicima iz pratnje premijera.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja od P.I. sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata bića krivičnog djela.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijeneći postojanje prekršaja, lišili slobode P.I. zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje službenog lica.
- Osumnjičeni P.I. će u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- zaključuje se u saopštenju.

Tag: krimski-scenario

Alarm na Baltiku: Na rusko-estonskoj granici pojavili se 'mali zeleni ljudi'

Crna Gora do kraja godine ulaže 11 miliona eura za obavezne rezerve goriva: Biće kupljeno do 20.000 m³ naftnih derivata

PES: Djelovanje DPS-a poprima obrise političke histerije

Direktori instituta i škola za javnu upravu iz EU prvi put se sastaju van granica Evropske unije – u Crnoj Gori

Jokoviću plata blizu 2.000, sekretarima između 1.500 i 1.850 eura

PRATITE TVe UŽIVO