Austrija vidi Crnu Goru kao pouzdanog partnera i lidera u evropskim integracijama i dalje će pružati konkretne vidove pomoći u oblastima od strateškog značaja za razvoj države, poručio je ambasador te zemlje u Crnoj Gori Kristijan Štajner na sastanku sa ministarkom javnih radova Majdom Adžović.
Ministarka Adžović upoznala je ambasadora Štajnera sa prioritetima Ministarstva, ističući posvećenost Vlade Crne Gore ubrzanom privrednom razvoju i boljoj povezanosti države kroz strateške infrastrukturne projekte.
- Austrija je jedan od ključnih vanjskopolitičkih partnera Crne Gore. Njena podrška evropskim integracijama naše zemlje, kao i tehnička pomoć institucijama, snažan su podsticaj našem razvoju. Vjerujemo da prostor za jačanje ekonomske saradnje, posebno u domenu infrastrukture, treba dodatno unaprijediti - naglasila je Adžović.
Tokom sastanka, ukazano je na pozitivna iskustva u saradnji sa austrijskim kompanijama, naglašavajući važnost nastavka i proširenja takvih partnerstava.&nbsp;
Ambasador Štajner izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i naveo da austrijske kompanije aktivno posluju u Crnoj Gori, te da Austrija ostaje snažno posvećena unapređenju ekonomske saradnje.&nbsp;
Sagovornici su se saglasili da postoji snažna osnova za dalje produbljivanje saradnje, naročito kroz projekte koji doprinose regionalnoj povezanosti, ekonomskom rastu i održivom razvoju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Adžović-Štajner: Austrija pouzdan partner Crne Gore, nastaviće da pruža konkretnu pomoć

Potrebno je dodatno osnažiti političku, ekonomsku i kulturnu saradnju, poručeno je na sastanku ministra finansija Novice Vukovića sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom koji su razgovarali o unaprjeđenju ekonomske saradnje dvije države.
Vuković je izrazio zahvalnost na kontinuiranoj podršci koju Austrija pruža Crnoj Gori, naročito na putu evropskih integracija.
- Tokom prvog zvaničnog susreta sa ambasadorom Štajnerom, ministar Vuković informisao je o sprovedenim reformama usmjerenim na bolji ekonomski standard građana Crne Gore. Takođe je iskazao očekivanje da će &nbsp;u periodu njihovih mandata doći do porasta investicija sa područja Austrije, koja je ekonomski već značajano prisutna u Crnoj Gori, kroz niz kompanija koje uspješno posluju - saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Zaključeno je i da je veoma korisno što Štajner dobro poznaje region, imajući u vidu njegovo dosadašnje službovanje u zemljama okruženja, te da to može doprinijeti ubrzanijoj integraciji Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.&nbsp;
- U tom kontekstu ambasador Štajner čestitato je Vladi Crne Gore na zatvranju tri pregovaračka poglavlja, istakavši važnost uloge Ministarstva finansija u pregovaračkom procesu, naročito u dijelu privrede, carina i tržišta, istovremeno naglasivši da u Austriji imamo punu podršku na putu ka punopravnom članstvu u EU - navodi se u saopštenju.
Uz obostrano očekivanje da je saradnju potrebno intenzivirati prevashodno u oblastima turizma, ekonomije i prekogranične saradnje, istaknuta je važnost Grupe prijatelja proširenja, čiji su članovi i Slovačka, Češka, Italija, Grčka, Slovenija i Hrvatska, a koja može biti dobar osnov za dalje zajedničke projekte.
Ambasador Štajner zahvalio je na srdačnom prijemu i istakao značaj daljeg ekonomskog dijaloga, na čijem će jačanju, kako je kazao, predano raditi.

Vuković-Štajner: Potrebno osnažiti političku, ekonomsku i kulturnu saradnju

Buduća saradnja Crne Gore i Austrije biće značajna, naročito u pružanju ekspertske podrške crnogorskom sudskom sistemu kako bi se što efikasnije odvijali sudski postupci.
To je poručeno na sastanku predsjednice Vrhovnog suda Valentine Pavličić sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom.
- Tokom razgovora, Pavličić je upoznala ambasadora sa svojim prioritetima u radu sudstva, prvenstveno u rješavanju starih predmeta i jačanju sudijskog kapaciteta Višeg suda u Podgorici i Specijalnog odjeljenja - saopšteno je iz Vrhovnog suda.

Pavličić-Štajner: Saradnjom do efikasnijih rezultata

Austrijska policijska organizacija, kao značajan međunarodni partner, pruža podršku i ekspertizu Upravi policije u okviru najznačajnijih regionalnih i nacionalnih projekata koji su potvrda o zajedničkom cilju policijskih službi u borbi protiv svih oblika kriminala, naročito organizovanog kriminala, suzbijanja međunarodnog krijumčarenja narkotika, sprječavanja ilegalnih migracija i trgovine ljudima, sajber kriminala, kao i na jačanju granične bezbjednosti, rečeno je na sastanku direktora Uprave policije Zorana Brđanina sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom, i policijskim oficirom za vezu sa sjedištem u Beogradu, Ričardom Dulnigom.
Brđanin i Štajner su pozdravili tradicionalno dobre i prijateljske odnose dvije zemlje, te istakli veoma uspješnu policijsku saradnju, naročito u dijelu razmjene informacija.&nbsp;
Brđanin je istakao posvećenost Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije u procesu evropskih integracija cijeneći iskustvo koje Austrija kao zemlja članica EU može podijeliti sa Crnom Gorom na njenom evropskom putu.&nbsp;
- Na sastanku je pohvaljena i efikasna operativna razmjena informacija dvije zemlje, koja se ogleda u kontinuiranom sprovođenju aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju kriminalnih grupa i pojedinaca, a najavljeno je i jačanje saradnje i razmjene znanja i iskustava među specijalnim jedinicama crnogorske i austrijske policije - saopšteno je iz Uprave policije.
Brđanin je podsjetio da Uprava policije sprovodi reformske aktivnosti na jačanju kapaciteta sa posebnim fokusom na intenziviranje saradnje kroz postojeće regionalne inicijative i operativne aktivnosti koje se odnose na suzbijanje svih oblika organizovanog kriminala i korupcije.
Austrijski ambasador i oficir za vezu izrazili su zahvalnost na dosadašnjoj uspešnoj saradnji i ponovili podršku u procesu integracije, kao i budućim projektima u najvažnijim oblastima sa fokusom na zajedničko suočavanje sa svim bezbjednosnim izazovima o kojima je razgovarano tokom sastanka.

Podrška i ekspertiza Austrijske policijske organizacije potvrda zajedničkom cilju u borbi protiv svih oblika kriminala

Završna konferencija projekta ,,Unapređenje kvaliteta stručnog obrazovanja kroz jačanje uloge organizatora praktičnog obrazovanja”, nastala kao rezultat saradnje Austrijske &nbsp;agencije za obrazovanje i internacionalizaciju, Centra za stručno obrazovanje i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, održana je juče u Podgorici.
O značaju ovog projekta govorio je ambasador Austrije u Crnoj Gori, gospodin Kristijan Štajner, ističući važnost saradnje između zemalja u oblasti obrazovanja i razmjene dobrih praksi.&nbsp;
On je naglasio da kvalitetno stručno obrazovanje predstavlja ključni faktor za jačanje ekonomije i osiguranja bolje budućnosti za mlade generacije.
Generalna direktorica Direktorata za gimnazijsko i stručno obrazovanje, Marija Gošović, je istakla da je jačanje uloge organizatora praktičnog obrazovanja od presudne važnosti za razvoj kompetencija učenika, čime se doprinosi njihovoj konkurentnosti na tržištu rada.
Konferencija je okupila predstavnike obrazovnih institucija i privrede koji su zajednički istakli da je ulaganje u stručno obrazovanje ključ za održivi razvoj i ekonomski napredak.

Štajner: Kvalitetno stručno obrazovanje ključni faktor za jačanje ekonomije i bolju budućnost mladih

Mladi ljudi koji pokazuju interesovanje za funkcionisanje institucija i demokratiju predstavljaju garant bolje budućnosti naše zemlje, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na otvaranju četvrtog Parlamenta mladih – Simulacije rada parlamenta za srednjoškolce. Ovogodišnja tema Parlamenta mladih je stručno obrazovanje. Učesnici simuliraju razmatranje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stručnom obrazovanju. Otvarajući događaj, Mandić je istakao da ovaj program predstavlja jednu od najznačajnijih inicijativa Skupštine Crne Gore u cilju obrazovanja, uključivanja i osnaživanja mladih ljudi da postanu aktivni učesnici u društvenim i političkim procesima. - Kroz ovaj program imaćete priliku da se upoznate sa parlamentarnim procedurama i praksom, počev od razmatranja zakonodavnih prijedloga u odborima, pa sve do debate na plenumu i donošenja odluka kroz glasanje - poručio je predsjednik Skupštine srednjoškolcima. On je istakao da je program dokaz da Crna Gora kao društvo sazrijeva te da mladi ljudi koji pokazuju interesovanje za funkcionisanje institucija i demokratiju predstavljaju garant bolje budućnosti naše zemlje. - Vjerujem da će iskustva koja ćete steći tokom ova dva dana ostaviti trajan uticaj na vas. Biti u ulozi poslanika, raspravljati o važnim pitanjima i donositi odluke u ime građana, čak i u simuliranom kontekstu, predstavlja vrijednu lekciju o odgovornosti i značaju društvenog angažmana - naglasio je Mandić. U uvodnom dijelu prisutnima se obratio i Kristijan Štajner, ambasador Republike Austrije u Crnoj Gori koji je izrazio zadovoljstvo prisustvom na događaju koji propagira obrazovanje mladih ljudi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112516114_87459668835c2816a9b39c79b82058291f77e454e3df695827cb36dd2fcf9110.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112516114_87459668835c2816a9b39c79b82058291f77e454e3df695827cb36dd2fcf9110" data-rendition-name="original" width="2024" height="1349" loading="lazy" alt="Parlament mladih"></figure>  - Ovaj projekat dopunjuje aktivnosti koje se sprovode u okviru komunikacije između parlamenata Austrije i Crne Gore, koji imaju izuzetnu istoriju saradnje. Prije više od decenije, Crna Gora je bila prva zemlja u regionu koja je uvela demokratske radionice zasnovane na modelu i uz podršku austrijskog parlamenta. Jedan veoma važan element ovih radionica je dobijanje više informacija o Evropskoj uniji. Crna Gora je predvodnik u pristupanju EU, a Austrija kao nepokolebljivi pobornik EU integracija Zapadnog Balkana nada se da će pregovori o pristupanju EU biti zaključeni u vrlo bliskoj budućnosti sa Crnom Gorom. To želi ogromna većina ljudi u vašoj lijepoj zemlji i pristupanje EU je velika šansa, posebno za mlade u Crnoj Gori - istakao je Štajner. Ambasador se osvrnuo i na temu, rekavši da su visokokvalitetno stručno obrazovanje i obuka preduslov za ekonomski rast i zapošljavanje i važno sredstvo za stvaranje mogućnosti za mlade ljude da vide budućnost za sebe i svoje porodice u Crnoj Gori. - Da bi stručno obrazovanje i obuka ostvarili ovaj potencijal, ono mora biti kvalitetno, relevantno za tržište rada i socijalno inkluzivno - naveo je on. Prisutnima se obratio i Jakob Kaliče, direktor Austrijske agencije za edukaciju i internacionalizaciju koji je čestitao Skupštini Crne Gore na inicijativi da sarađuje sa Austrijskom agencijom za obrazovanje i internacionalizaciju. - Naša misija kroz obrazovnu saradnju je da podstaknemo razmjenu i saradnju između obrazovnih institucija. Živimo u svijetu koji se brzo mijenja, zato je važno pripremiti mlade ljude za ovaj svijet. Potrebni su nam pojedinci koji zajednički rješavaju probleme i kreativno i fleksibilno razmišljaju - ljudi koji se mogu prilagoditi rastućoj složenosti u svakom aspektu života. Građansko obrazovanje stoga igra vitalnu ulogu i osnažuje pojedince da aktivno oblikuju društvo uz unapređenje demokratije i ljudskih prava - istakao je Kaliče. U okviru današnjeg radnog dana, srednjoškolcima su u radu podršku pružili poslanici Branka Marković, Branimir Nenezić i Nikola Rovčanin. Ovogodišnji „Parlament mladih“ organizuje se u saradnji sa Austrijskom agencijom za obrazovanje i internacionalizaciju (OEAD), uz tehničku podršku NVO „Forum Mladih i neformalna edukacija (Forum MNE)“. Parlament mladih nastaviće zasijedanje u utorak, 26. novembra 2024. godine.

Mandić: Mladi zainteresovani za funkcionisanje institucija i demokratiju su garant bolje budućnosti naše zemlje

Austrijske kompanije koje su prisutne u Crnoj Gori dobar su primjer upravljanja i preduzetništva, ali i dodatna snaga za ekonomski razvoj države, ocijenio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đelošaj.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomskog razvoja, Đelošaj je danas razgovarao sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori, Kristijanom Štajnerom. 
 
Đelošaj je istakao odličnu ekonomsku saradnju Crne Gore i Austrije, sa posebnim akcentom na primjernu spoljno-trgovinsku razmjenu između dvije države. 
 
On je ukazao i na sve veći rast direktnih stranih investicija (SDI) Austrije u Crnu Goru. 
 
- Ponosni smo na prisustvo i impresivan rad austrijskih kompanija u Crnoj Gori, koje ne samo da su dobar primjer upravljanja i preduzetništva, već su i dodatna snaga za ekonomski razvoj naše države - dodao je Đelošaj. 
 
On je istakao i doprinos Ministarstva ekonomskog razvoaj evropskim integracijama Crne Gore. 
 
- Posvećeno radimo na zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom (EU), gdje smo za kratko vrijeme preduzeli konkretne korake na našem evropskom putu i do kraja godine ćemo zatvoriti četiri poglavlja, gdje smo u tri od njih ja i moj tim iz Ministarstva ekonomskog razvoja dali ključni doprinos - kazao Đelošaj. 
 
Štajner je istakao odlične bilateralne i konstruktivne odnose dvije zemlje i potvrdio iskrenu podršku Austrije na evropskom putu Crne Gore. 
 
Kako se navodi u saopštenju, Đelošaj i Štajner su razgovarali i o nastavku ekonomske saradnje i jačanju partnerstva ka članstvu Crne Gore u EU.

Đelošaj: Austrijske kompanije u Crnoj Gori dodatna snaga za ekonomski razvoj

Centralna banka (CBCG) je usmjerena na kontinuirano unapređivanje regulatornog okvira i usklađivanje sa evropskim standardima, saopštila je guvernerka Irena Radović na sastanku sa ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom. 
 
- Pored odgovorne supervizije i staranja o finansijskoj stabilnosti sistema, CBCG je usmjerena na kontinuirano unapređivanje regulatornog okvira i usklađivanje sa evropskim standardima - kazala je Radović i zahvalila na dugogodišnjoj snažnoj podršci Austrije, posebno naglašavajući važnost saradnje sa Narodnom bankom Austrije (OeNB) na planu reformskih procesa u ispunjavanju standarda za buduću integraciju u Evropsku uniju (EU) i Evropski sistem centralnih banaka. 
 
Radović je, kako je saopšteno iz CBCG, čestitala Štajneru na preuzimanju nove dužnosti i izrazila uvjerenje da će tokom njegovog mandata dodatno ojačati partnerstvo između Crne Gore i Austrije. 
 
Radović je Štajnera upoznala sa trenutnim stanjem crnogorskog bankarskog sektora, ističući njegovu stabilnost i pozitivne trendove kada su u pitanju ključne bilansne pozicije. 
 
Radović je Štajnera takođe informisala i o značajnim regulatornim aktivnostima koje CBCG sprovodi na planu ispunjenja pretpristupnih obaveza, kao i o intenzivnim aktivnostima u procesu pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). 
 
Štajner je pohvalio napore CBCG u procesu pristupanja Crne Gore SEPA sistemu i istakao da će Austrija nastaviti da pruža podršku Crnoj Gori u procesu evropskih integracija. 
 
- Uz ocjenu da je ekonomska integracija Zapadnog Balkana važan stub regionalnog razvoja i stabilnosti, sagovornici su izrazili spremnost da, u okviru svojih nadležnosti, pruže puni doprinos daljem unapređenju ekonomskih veza Crne Gore sa regionom i (EU) - zaključuje se u saopštenju.

Radović sa Štajnerom: Usmjereni na unapređivanje regulatornog okvira

Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije - poručeno je sa sastanka ministra javne uprave Maraša Dukaja i novoimenovanog ambasadora Austrije u Crnoj Gori Kristijana Štajnera.
Dukaj je, kako se navodi u saopštenju njegovog resora, poželio ambasadoru uspjeh u obavljanju dužnosti i istakao da dvije države baštine tradicionalno dobre i prijateljske odnose, te da postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
- On je upoznao ambasadora sa prioritetima u radu ovog resora, te drugim projektima koji su važni za proces reforme javne uprave i digitalizaciju, koji treba da obezbijede povećanje zadovoljstva građana uslugama i povjerenje građana u rad javne uprave i naglasio da je oblast digitalnih javnih usluga Austrije primjer dobre prakse - kazali su u Ministarstvu javne uprave.
Kako su dodali, Štajner je pozdravio rad Ministarstva javne uprave na planu uspostavljanja moderne i efikasne javne uprave i istakao da će pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije kroz zajedničke projekte i programe.
- Štajner je ocijenio da dvije zemlje imaju odlične bilateralne odnose, istakavši da će, tokom svog mandata, raditi na daljem jačanju veza i saradnju i izrazio podršku Crnoj Gori na putu evropskih integracija - istakli su u resoru Dukaja.
Kako su zaključili, sagovornici su razgovarali i o drugim temama od zajedničkog interesa i produbljivanje saradnje u mnogim oblastima.

Dukaj-Štajner: Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije

Crna Gora prednjači u evropskim integracijama i najviše je napredovala na reformskom putu, poručeno je na sastanku potpredsjednika Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom.
Ivanović je čestitao ambasadoru Štajneru stupanje na dužnost i izrazio uvjerenje da će prijateljski i partnerski odnosi između Crne Gore i Austrije biti dodatno unaprijeđeni tokom njegovog mandata.
On je naglasio značaj podrške Austrije u očuvanju fokusa EU na Zapadni Balkan i zahvalio se na diplomatskim inicijativama koje je Austrija pokrenula u tom pravcu, uključujući Grupu prijatelja Zapadnog Balkana.
Posebno je istakao zasluge ministra za evropske i vanjske poslove Austrije, Aleksandera Šalenberga, za njegovu iznimnu posvećenost i doprinos razvoju odnosa između naše dvije zemlje.
Ivanović je, takođe, informisao ambasadora Štajnera o namjeri Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja mandata ove Vlade.&nbsp;
Štajner je istakao da je integracija zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju prioritet austrijske vanjske politike.
On je naglasio da „postepena integracija“ predstavlja dobar mehanizam za postizanje tog cilja i izrazio spremnost Austrije da pruži ekspertsku podršku Crnoj Gori u implementaciji Plana rasta EU.
Ambasador Štajner je pružio snažnu podršku naporima Crne Gore, naglasivši potrebu za očuvanjem trenutnog momentuma i političke stabilnosti.
Na sastanku je konstatovana odlična i sadržajna saradnju Crne Gore i Austrije u oblastima odbrane i unutrašnjih poslova, a ukazano je i na važnost daljeg snaženja partnerstva u domenima pravde, zdravstva i turizma.
Ivanović je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim austrijskim direktnim investicijama i naglasio interes za intenziviranje saradnje između Agencije za investicije Crne Gore i Advantage Austria.
Ambasador Štajner je potvrdio da su reformski procesi u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije ključni za privlačenje investicija i obećao stručnu pomoć Austrije u različitim domenima, uz podršku austrijskim kompanijama koje posluju u Crnoj Gori.

Ivanović sa Štajnerom: Crna Gora prednjači u evropskim integracijama

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel tokom nedavne posjete Mađarskoj radi promocije svojih memoara „Sloboda“, sugerisala je da se rat u Ukrajini 2022. godine mogao izbjeći.
Da samo nije bilo pandemije Covida, rekla je, i da istočnoevropski lideri nisu jednom odbili razgovore s Vladimirom Putinom, ruski predsjednik možda ne bi naredio invaziju.
U vrijeme kada se Evropa bori s time kako se suprotstaviti Rusiji, Merkelini komentari ističu njenu spremnost da odbaci oštre kritike - posebno iz Istočne Evrope - o istorijskom neuspjehu Njemačke da shvati prijetnju koju predstavlja Moskva, ocjenjuje Politico, a prenose Nezavisne.
Lideri u zemljama koje su najviše izložene Moskvi optužuju je da je zatvarala oči pred Putinovim provokacijama u nastojanju da ostvari strategiju ekonomskog približavanja koja je propala 2022. godine kada su ruski tenkovi ponovo ušli u Ukrajinu.
Primjetno je da u Merkelinim komentarima nije bilo kritičke analize onoga što mnogi smatraju njenim vlastitim odlučujućim neuspjesima u odnosima Njemačke s Putinom tokom njene 16-godišnje vladavine. Umjesto toga, Merkel je sugerisala da bi se Putin mogao urazumiti da su Evropljani imali malo više sreće i odlučnosti.
- Bi li Putin izvršio invaziju na Ukrajinu da nije bilo Covida - upitala je Merkel tokom intervjua s mađarskim novinarom.
- Niko ne može sa sigurnošću reći. Ako se ne možete sastati licem u lice, ako ne možete riješiti razlike u mišljenjima licem u lice, onda ne možete pronaći nove kompromise - dodala je, ponavljajući argument koji takođe iznosi u svojoj knjizi.
<h2>Nespremnost na pregovore</h2>
Merkel je dalje sugerirala da je nespremnost istočnoevropskih zemalja - baltičkih država i Poljske - da pristanu na pregovore s Putinom 2021. godine, kada su Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron spomenuli mogućnost samita između evropskih lidera i ruskog predsjednika, možda takođe doprinijela ratu.
- Nije se ostvarilo, potom sam napustila funkciju, a onda je počela Putinova agresija - rekla je Merkel o prijedlogu samita.
Portal prenosi da su Merkelini komentari razbjesnili su ukrajinske i istočnoevropske lidere, koji su mnogo prije rata više puta upozoravali njemačke lidere na, Putinove agresivne namjere i imperijalne ambicije.
Jedan visokopozicionirani ukrajinski zvaničnik rekao je za Politico da su Merkelini komentari „neprihvatljivi i iskreno bolesni“.
- S druge strane, Putinovi mediji - koji obično nisu podržavali Merkel - bili su uglavnom oduševljeni. Komentari bivše kancelarke lijepo se uklapaju u narativ Kremlja da je Zapad pravi agresor - ističe portal.
„Merkel je priznala očigledno: Otkrila je ko je na Zapadu izazvao ukrajinski sukob“, glasio je jedan naslov u ruskom tabloidu.
<h2>Pad u nemilost</h2>
U analizi se ističe da Merkelina nevoljkost da se suoči sa oštrim kritikama istorijske politike njene zemlje prema Rusiji otkriva koliko su duboko ukorijenjeni neki stari njemački stavovi prema Moskvi.
Tokom Merkelinih 16 godina na vlasti, njemačka politika prema Rusiji definisana je sloganom „Wandel durch Handel“ ili „promjena kroz trgovinu“. Ekonomska međuzavisnost s Rusijom, smatralo se, pomogla bi u osiguravanju mira u Evropi, a istovremeno bi bila vrlo dobra za njemačko poslovanje.
Ključna manifestacija te politike bili su gasovodi Sjeverni tok, izgrađeni za direktan transport ruskog gasa u Njemačku preko Baltičkog mora. 2014. godine. Čak i nakon što je Rusija poslala "male zelene ljude" u dijelove Ukrajine i anektirala Krim, njemački zvaničnici podržali su plan za stvaranje drugog takvog gasovoda (prvi je završen 2011. godine). Učinili su to uprkos upozorenjima istočnoevropskih lidera da Njemačka slijedi politiku smirivanja suočena sa sve jasnijim ruskim imperijalizmom.
Nakon početka rata 2022. godine, mnogi njemački lideri priznali su da je njihov pristup Rusiji bio neuspjeh - i da je njihova kupovina jeftinog ruskog gasa, na kraju, mnogo doprinijela finansiranju Putinove ratne mašinerije.
- Držali smo se mostova u koje Rusija više nije vjerovala i na koje su nas naši partneri upozoravali - rekao je tada njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmeier.
<h2>Sjeverni tok</h2>
Mnogi u istočnoj Evropi, posebno, smatraju sabotažu gasovoda Sjeverni tok, u prvoj godini rata, opravdanim pobijanjem Merkelinog pristupa Rusiji.
- Problem sa Sjevernim tokom 2 nije u tome što je dignut u vazduh. Problem je u tome što je izgrađen - rekao je poljski premijer Donald Tusk na Fejsbuku u utorak. 
Ali čini se da je za Merkel - nekada hvaljenu kao "kancelarka slobodnog svijeta" kada ju je časopis Time proglasio "Osobom godine" 2015. - previše teško prihvatiti da bi istorija mogla na kraju mnogo kritičnije suditi o njoj.
- Vjerujem da ovdje zaista imamo rastući problem s Merkelinim gubitkom kontakta sa stvarnošću, kako bih to ja opisao, i njenim pokušajem da utiče na vlastitu istoriju, na vlastitu ulogu u istoriji. Po mom mišljenju, to je čini nepouzdanom. Ona diskredituje samu sebe - rekao je Štefan Majster iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose.
Dok se sadašnji kancelar Fridrih Merc odmaknuo od prošlih politika svoje zemlje i predvodio veliki dio evropskih napora da se pomogne Ukrajini, Merkelina nespremnost da se suoči s njemačkim greškama pomogla je u sprječavanju šire nacionalne ponovne procjene uloge zemlje u periodu koji je prethodio ratu, prema Majsteru.
Unutar Njemačke - a posebno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje je Merkel odrasla - i dalje postoji znatna simpatija za Putina. Stranke poput krajnje desničarske Alternative za Njemačku, koja trenutno vodi u mnogim anketama, i populističko-ljevičarske Alijanse Sahra Wagenknecht zauzimaju mnogo pomirljiviji pristup prema Moskvi. Neke snage u Njemačkoj, koje su naklonjene Rusiji, koriste Merkelin intervju kako bi okrivile NATO za sabotiranje mirovnih napora.
Ali čak i u Rusiji, neki su ismijavali Merkelinu tvrdnju da bi daljnji razgovori, do 2021. godine, mogli promijeniti Putinove planove.
- Svako ko je razumno informisan odavno zna da su neslaganja između Rusije i Zapada u tom trenutku već bila previše duboka - napisao je Aleksej Česnakov, bivši savjetnik Kremlja, u online objavi.

Angela Merkel izazvala buru svojim izjavama, Ukrajinci bijesni: "To je neprihvatljivo i bolesno"

Dvije srednjoškolke brutalno se tuku u Baru, gradu na jugu Crne Gore. Okružene su "prstenom" od tridesetak vršnjaka, uglavnom dječaka, koji ih snimaju. Niko ne pokušava da prekine tuču.
Dok se udaraju i čupaju, među publikom se vide nasmijana lica.
Dvadesetak dana ranije, u istom gradu, slična situacija.
Dječak leži na podu, dok ga šutiraju u glavu. I ovog puta sve je snimljeno telefonom i dijeljeno na mrežama. Na snimku se od nekoga ko snima čuje "jao", ali niko ne pritiče u pomoć, niti zaustavlja tuču.
Ovi viralni snimci otvorili su pitanja: Gdje je empatija? Zašto je mladima prirodnije da izvuku telefon umjesto da pomognu?
<h2>"Nije to moj posao"</h2>
Mišljenja tinejdžera, sa kojima smo razgovarali o tome zašto ne reaguju na nasilje i zašto ga snimaju, podijeljena su - od ravnodušnosti do opravdavanja.
- Ne bih krivio one koji ne pomažu. Mislim da ne pomažu prvenstveno zbog manjka hrabrosti - kaže za RSE Mihailo iz Srednje stručne škole "Sergej Stanić" u Podgorici.
Smatra da motiv za snimanje nije nužno broj lajkova.
- Ali jeste zbog neke reakcije koju će njihov video izazvati. Vole da objave takve stvari kako bi bili interesantni i da time privuku pažnju - rekao je Mihailo.
Na pitanje kako bi on reagovao da vidi sličnu tuču kaže: "Ako je neko znatno slabiji, pomogao bih. Inače nije to moj posao".
Luka iz turističke srednje škole u Podgorici kaže da ga je snimak iz Bara zgrozio jer se tuku djevojčice.
- Navikao sam da gledam muške tuče, ali ovo čupanje ne. Ne bih uskočio ni za koga. Samo za najboljeg druga, brata ili sestru. Nisu uskakali ni zbog mene kad sam se tukao - naveo je Mihailo.
I sam priznaje da je snimak poslao dalje. "I ne znam je li više smiješan ili tužan".
Jelica, podgorička gimnazijalka, nije iznenađena što niko ne pomaže u sličnim situacijama.
- Posebno ne u srednjoj školi. Kad si u većoj grupi i niko ne reaguje, sigurno da nećeš ni ti. Ili misle da će neko drugi pomoći, ili se ne žele isticati. To je opšta pojava - kazala je ona.
Ističe da se mnogo toga svodi na društveni pritisak.
- Da bi pomogao moraš se odvojiti od mase. A ljudima je teško da idu protiv grupe. Taj pritisak je glavni faktor - rekla je Jelica.
<h2>"Moraš ovo da vidiš, predobro je"</h2>
Baranki Milici Pešić, snimak tuče sugrađanki je, kaže, slučajno "dospio u ruke".
- Srela sam komšinicu, srednjoškolku, koja mi je ushićeno rekla 'moram ti nešto poslati, oduševićeš se'. Potukle su se, rekla je imena djevojčica. A to je već hit na mrežama - kaže za RSE.
Kao majka tri dječaka, kaže da ne može sa sigurnošću reći kako bi njena djeca reagovala.
- Nadam se da bi ustali i pomogli, jer ih tome učim - da nije dovoljno samo ne činiti zlo, već stati u odbranu - rekla je Pešić.
<h2>"Djeca su ogledalo odraslih"</h2>
A jedan od onih koji "ne okreće glavu" od nasilja među mladima je Sava Kovačević, učitelj Osnovne škole "Oktoih" u Podgorici. Dobitnik je svjetske nagrade Global Teacher Award 2020.
Osim matematike, jezika... đake uči i empatiji. 
- Djeca su ogledalo odraslih. Ako želimo da ona budu bolja, prvo mi moramo da budemo bolji - rekao je Kovačević.
Kaže da nasilje nije nova pojava ali da je danas vidljivije zahvaljujući društvenim mrežama i medijima.
Za slučajeve u kojem djeca prije potegnu za snimanjem a ne pomoći, kaže da su posledica otuđenost i sve veće dehumanizacije društva.
- Porodica je u krizi. Roditelji su fizički prisutni, ali često suštinski odsutni iz života djece. Nedostaje zajedničkog vremena, razgovora... - dodaje Kovačević.
Ekrani su, dodaje, preuzeli ulogu čuvara djece, a virtuelna komunikacija ne može zamijeniti emocionalnu povezanost.
- Sve to doprinosi nedostatku socio-emocionalnih vještina i empatije kod mladih - kazao je Kovačević.
On kaže da je ključ uspjeha u razgovoru bez osude, sa puno povjerenja.
- Tako dijete razvija povjerenje i osjećaj sigurnosti da uvijek može doći kod roditelja što je najbolja prevencija nasilja - istakao je Kovačević.
Naglašava i da je potrebna podrška države, a ne samo reakcija na incidente.
- Uvođenje društveno korisnog rada kao mjere odgovornosti kod učenika koji su učestvovali u nasilju, jačanje timova za podršku u školama. Edukacija za nastavnike i roditelje o prepoznavanju i reagovanju na nasilje, kreiranje radionica o empatiji - dodao je on.
Jedan od načina je, smatra, pozivanje roditelja na odgovornost i usmjeravanje na porodičnu terapiju.
Kovačević ističe da sa učenicima razgovara o svim slučajevima nasilja, analizirajući razloge, posljedice i načine reagovanja.
Metode koje koristi za razvoj "boljeg čovjeka u djetetu" su i vršnjačka edukacija, radionice samospoznaje, učenje nenasilne komunikacije, humanitarne akcije…
- Važno je reagovati odmah jer ga ignorisanje produbljuje i daje mu snagu - poručuje Kovačević.
Statistika pokazuje da je broj počinilaca krivičnih djela među maloljetnicima u 2024. za 25 posto veći u odnosu na godinu ranije.
<h2>"Digitalna distanca stvara emocionalnu ravnodušnost"</h2>
Psihloskinja Branka Ćalasan za RSE kaže da je nasilno ponašanje kod djece i adolescenata posljedica više udruženih faktora.
- Narušeni porodični odnosi i doživljene traume, neprepoznate i neliječene. Tu je i nisko samopoštovanje i frustracija, nedostatak socijalnih vještina i empatije, uticaj vršnjaka i medija - rekla je ona.
Fenomen u kojem djeca ne reaguju kada svjedoče nasilju, već snimaju, opisuje kao "efekat posmatrača" koji je potkrijepljen "digitalnom kulturom".
- Nasilje je često normalizovano kroz video igre, filmove, društvene mreže. S obzirom na to koliko su im izloženi, onlajn život oblikuje njihov razvoj. Stalno izlaganje nasilju može umanjiti emocionalnu reakciju pa ono što bi nekada bilo šokantno, sada djeluje "normalno" - kazala je Ćalasan.
<h2>Grupni pritisak</h2>
Ćalasan ukazuje i na snažan uticaj grupne dinamike i straha od izdvajanja.
- Djeca imaju izraženu potrebu za pripadanjem. Kada su dio grupe, posebno u rizičnim situacijama, boje se da će biti odbačena ako reaguju. Osim toga, prisustvo više ljudi stvara osjećaj da će neko drugi reagovati - rekla je ona.
Uz to, dodaje, kod djece je često prisutan i strah od posljedica gdje se boje da će, ako intervenišu, i sami postati meta nasilja.
Ćalasan, kaže da postoje naznake da je empatije kod mladih sve manje, ali da ne treba generalizovati, iako je "aktuelni životni algoritam" postao prijemčljivi za negativne sadržaje".
Dodaje i da komunikacija preko ekrana, bez kontakta oči u oči, umanjuje emocionalni uvid u tuđa osjećanja.
- Online svijet je preplavljen tuđim patnjama, ratovima, nasilju i gladi i ta prekomjerna izloženost dovodi do afektivne indiferentnosti ili smanjene emocionalne reaktivnosti - kazala je Ćalasan.
Pojava kao što je "cancel culture" i "narcistička kultura" gdje društvene mreže podstiču stalno poređenje, samopromociju i fokus na sebe, a isključivanje i zanemarivanje drugih.

"Moraš vidjeti snimak tuče, predobar je": Gdje je mladima empatija?

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
- Raskrinkavanje naredbe SDT-a
- Nije prvi put da su na meti vlasti slobodni mediji i intelektualci 
 
- Targetiranje medija od strane SDT-a urednici komentarišu kao politički proces. 
 
- Policija privela državljane Turske u Budvi nakon što su pokušali otmicu &nbsp; 
 
- Visoke cijene predstavljaju problem za kupce i prodavce, potrošačka korpa je 2,075 eura, a prosječna zarada duplo manja
Gost emisije je profesor prava i bivši sudija suda u Strazburu Nebojša Vučinić.
Informativnu emisiju večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Nebojša Vučinić

Na osnovu ovih informacija koje su dostupne javnosti u ovih nekoliko dana odnosno od petka od kada je počela da se sprovodi akcija koja je u jednom dijelu medija predstavljena odmah kao najveća u Crnoj Gori na kraju nijesmo dobili činjenice koje ukazuju da je to sad neki najveći ili spektakularan slučaj. Naprotiv ono što smo mogli da vidimo i ono što je prenešeno prethodnih dana više me liči na određene političke kvalifikacije na račun ljudi koji su osumnjičeni, kazao je advokat Veselin Radulović, komentarišući hapšenje šest osoba među kojima su službenici policije, viša državna tužiteljka, biznismen i bivši ministar odbrane i funkcioner DPS. Radulovićev klijent bivši načelnik nikšićkog Centra bezbjednosti Nikšić Tihomir Goranović u okviru te akcije dao je izjavu u svojstvu grđanina i advokat je ukazao na brojne propuste, smatrajući da nastavljaju sa protiskom i mobingom njegovog branjenika. Advokat je naglasio da nema detalje iz spisima premeta da bi mogao zaključiti da li tu ima osnova da se pokrene postupak protiv nekog od tih osoba, ali ono što je do sada mogao da vidi kroz saopštenja da se ne radi o previše ozbiljnom slučaju. - Kvalifikacije tipa da neko utiče na javno mnjenje da dostavlja informacije novinarima i da mediji to objavljuju posebno informacije koje se tiču zloupotreba nekih lica i gdje se pokušavaju diskreditovati neki politički ili bilo kakvi protivnici i crkveni velikodostojnici meni ne liči na krivičnu optužbu. Svakako i nijesu krivična optužba, one više predstavljaju neke političke diskvalifikacije ili političke optužbe. Pretpostavljam da će sud sve to adekvatno cijeniti u nastavku gdje ćemo videti da li od toga ima nešto ozbiljnije za sada ponavljam da nijesam mogao zaključiti na osnovu dostupnih informacija da se radi o nekom velikom slučaju jer mi godinama slušamo o brojnim zloupotrebama - švercu narkotika, švercu cigareta korupciji i zloupotrebi položaja ljudi iz bivše vlasti. Na kraju nijesmo u optužbi na primer u ovom slučaju ništa od toga mogli da čujemo. Čuli smo samo opet kažem neke političke kvalifikacije koje su upućene medijima na kreiranje javnog mnjenja ili diskvalifikaciju nekih političkih protivnika i crkvenih velikodostojnika opet kažem to ne može biti krivična optužba ali vidjećemo kako će biti stav suda – kazao je Radulović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822060852_ff8eb2fc74a638d1b8fdc1869a9c3b129bc8b275320b7fafb3e06106afa5b561.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822060852_ff8eb2fc74a638d1b8fdc1869a9c3b129bc8b275320b7fafb3e06106afa5b561" data-rendition-name="original" width="1027" height="568" loading="lazy" alt="Veselin Radulović "><figcaption>Veselin Radulović(Photo: TV E)</figcaption></figure>  On je dodao da je na osnovu onoga što se moglo pročitati u medijima moglo zaključiti da je Predragu Boškoviću stavljeno na teret da je zajedno sa Aleksandrom Mijajlovićem organizovao ili pokušao da organizuje odnosno da utiče na zaposlene u nekim privatnim firmama kako će se opredjeliti na glasanju na izborima koji su bili 2020 godine. - Ako se ispostavi da je to tačno dakle sve i da se dokaže jako je važno ukazati da je zastupila zastarjelost gonjenja za to krivično djelo radi se o krivičnom dijelu protiv izbornih prava mislim da je u pitanju krivično djelo povreda slobode opredeljenja pri glasanju. Relativna zastarelost krivičnog gonjenja nastupa tri godine nakon izvršenja a ako nadležni organi ne preduzmu nijednu radnju a rekao bih da nijesu preduzeli nijednu radnju a čak je da su preduzeli u roku od te tri godine apsolutna zastara za to krivično djelo nastupa tokom naredne godine tako da nije objektivno očekivati čak i ako postoje dokazi da se taj postupak može pravosnažno okončati – kazao je Radulović. On je upozorio da naše institucije ne znaju šta znači ona simbolika na boginji pravde - onaj povez koji ona ima oko svojih očiju podrazumijeva da onaj ko primenjuje zakon ili dijeli pravdu ne treba uopšte da vidi ko je taj prema kome treba da primjeni zakon. - To je problem naših institucija što gledaju prema ličnostima koje su u javnosti ili u dijelu javnosti predstavljene ovakve ili onakve. Da li se bave biznisom, da li su bliske ovom ili onom, ovoj ili onoj političkoj partiji i onda imamo ljudi sa predubjeđenjima da neko mora biti kriv ako se optuži za neko krivično delo a ako bi se držali samo onoga što ima simbolika justicije trebalo bi da se vagaju dokazi zatvorenih očiju na onoj vagi koju justicija drži na jednoj ruci da mačem presječe i podijeli pravdu nevezano prema kome se ta pravda primjenjuje to je problem naših institucija što idu sa nekim predubjeđenjem i to je problem generalno javnosti – ukazao je Radulović. On je istakao da institucije isključivo moraju odluku da donose na osnovu dokaza.

Onaj ko dijeli pravdu ne treba da vidi ko je preko puta njega, nego da se rukovodi dokazima

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Izjava poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.
Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".
Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.
"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.
Poslanik PES-a, Boris Pejović iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.
"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.
Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: kristijan-stajner