Premijer Milojko Spajić prihvatio je poziv saveznog kancelara Republike Austrije Kristijana Štokera za prisustvo Novogodišnjem koncertu u Beču, koji se prvi put održava pod dirigentskom palicom maestra Janika Nezé-Segena.
Austrijski kancelar je ovim povodom istakao da Crna Gora, posebno prethodnih godina, kao nijedna druga zemlja kandidat, predstavlja ambiciozan i uspješan proces pristupanja.&nbsp;
- Evropska unija vas konačno mora nagraditi - poručio je Štoker.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, kancelar Štoker i premijer Spajić iskoristiće ovu priliku za potvrdu snažnog partnerstva Crne Gore i Austrije, ali i za slanje važnog signala podrške evropskoj perspektivi Crne Gore.&nbsp;
- Umjetnost i kultura kao ujedinjujuća sila na najbolji način simbolizuju zajedničku evropsku budućnost Austrije i Crne Gore što je vrijednost koju obje države žele da još snažnije afirmišu u godinama koje dolaze - navedeno je u saopštenju Vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Austrijski kancelar pozvao Spajića na Novogodišnji koncert: "EU vas konačno mora nagraditi"

Austrija neće učestvovati na Eurosongu, ukoliko Izrael ne bude učestvovao, poručili su danas austrijski kancelar Kristijan Stoker i državni sekretar Aleksandar Prol.
Oni su potvrdili da, ukoliko dođe do bojkota učešća Izraela na Eurosongu naredne godine, koji bi trebalo da se održi u Beču, austrijski javni servis ORF neće biti domaćin tog takmičenja.
Evrovizijska radiotelevizijska unija nedavno je saopštila da će njena Generalna skupština u novembru glasati o tome da li će Izrael moći da učestvuje.
Prvobitno je glasanje bilo zakazano za decembar, ali je pomjereno za novembar ove godine, prenosi The Jerusalem Post.
Španija, Irska, Slovenija, Holandija i Island već su potvrdile da neće učestvovati na Eurosongu ako Izrael bude dio takmičenja.
S druge strane, njemački kancelar Fridrih Merc ranije je izjavio da će se Njemačka povući iz takmičenja ako Izrael ne bude učestvovao, ističući da „Njemačka ima istorijsku odgovornost“.

Austrijski kancelar: Nećemo učestvovati na Evroviziji ako Izrael bude izbačen

Austrijski kancelar Kristijan Štoker rekao je da je bio iznenađen reakcijom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića na pitanja austrijskih novinara tokom posjete Beogradu o višemjesečnim protestima protiv korupcije i zastoju u približavanju te zemlje Evropskoj uniji (EU) - koja su ga vidno izbacila iz takta.
- Nijesam diktator, kao što me vi uvijek predstavljate - dva puta je odbrusio novinarima iz delegacije svog gosta.&nbsp;
Kancelar Štoker je kasnije priznao da ga je Vučićeva reakcija iznenadila.
- Rekao sam mu da se svakodnevno suočavam sa kritičkim pitanjima. To mora da se istrpi. To je sloboda medija - jasan je Štoker.
Vučićev nastup na konferenciji za novinare zapravo je još jednom pokazao zašto on postaje sve problematičniji partner za EU - bilo zbog nedostataka u vladavini prava, zamrznutog dijaloga sa Kosovom ili odbijanja da uskladi spoljnu politiku sa EU, uključujući i uvođenje sankcija Rusiji. Već četiri godine Srbija u pregovorima o članstvu nije uspjela da otvori nijedno novo poglavlje ili klaster, a stiče se utisak da je pod Vučićevim vođstvom članstvo u EU i dalje daleka perspektiva - piše austrijski list <a href="https://www.kleinezeitung.at/politik/aussenpolitik/19996806/stippvisite-bei-vucic-und-arnautovic" target="_blank">Klajnecajtung</a>.
Od novembra prošle godine, kada je 16 ljudi poginulo u obrušavanju nadstrešnice na renoviranoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, talas protesta protiv smrtonosne korupcije ne prestaje da potresa zemlju.Na zajedničkoj konferenciji sa Štokerom, Vučić je opširno govorio o devet mjeseci „veoma nasilnih protesta“ koje je Srbija „izdržala na demokratski način“ i „bez ozbiljne upotrebe državne sile“.
U stvarnosti, u proteklih devet meseci uhapšeno je više od 800 demonstranata koje Vučić često naziva „teroristima“. Istovremeno, predsjednik je pomilovao više batinaša iz svoje SNS koji su učestvovali u prebijanju demonstranata do te mjere da su završavali u bolnici, ili ih gazili automobilima.

Austrijski kancelar šokiran Vučićevom reakcijom na pitanja novinara: Rekao sam mu da mora da istrpi, to je sloboda medija

Evropska budućnost Zapadnog Balkana preduslov dugoročne stabilnosti evropskog kontinenta - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa saveznim kancelarom Republike Austrije Kristijanom Štokerom, koji je boravio u radnoj posjeti našoj zemlji.
Milatović je, juče u rezidenciji na Cetinju, iskazao i zahvalnost na podršci Austrije evropskom putu Crne Gore i našem nastojanju da postanemo prva naredna članica Evropske unije.
- U sadržajnom razgovoru, zvaničnici su potvrdili posvećenost daljem jačanju prijateljskih odnosa dvije države, zasnovanih na istorijskom kontinuitetu, međusobnom uvažavanju i frekventnom političkom dijalogu, što se potvrđuje i kroz ovu veoma važnu posjetu austrijskog kancelara Crnoj Gori - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović je zahvalio Štokeru na spremnosti njegove zemlje da pruži pomoć Crnoj Gori u suočavanju sa posljedicama brojnih požara u našoj zemlji.
- Pred Crnom Gorom je istorijska šansa i da nema više vremena za gubljenje, te da Crna Gora mora da se mijenja i svakoga dana postaje uspješnija - kazao je Milatović.
Upoznao je austrijskog kancelara i sa ključnim prioritetima vanjske politike Crne Gore, koji, kako je rekao, pored članstva u EU, podrazumijevaju i kredibilno članstvo Crne Gore u NATO-u i razvijanje doborsusjedskih odnosa.
- Crna Gora, radeći konkretno i gradeći povjerenje, otvara put za razvoj i da je vrijeme da investicije dođu tamo gdje se stvara nova vrijednost – u energiju, inovacije i poljoprivredu - &nbsp;naveo je Milatović.
Razgovarali su, kako se dodaje u saopštenju, o mogućnostima za nova austrijska ulaganja u Crnoj Gori, uključujući projekte vjetroelektrana, hidroelektrana i modernizacije energetskog sektora.
- Sagovornici su ocijenili veoma dobrom i saradnju dviju zemalja u oblastima turizma, unutrašnjih poslova, pravde, bezbjednosti, kulture i obrazovanja - istaknuto je u saopštenju.
Predsjednik Milatović i kancelar Štoker saglasni su da će Crna Gora i Austrija nastaviti da jačaju partnerstvo na svim nivoima, dijeleći zajedničku viziju stabilne, sigurne i ujedinjene Evrope.
- Posjeta austrijskog kancelara Štokera Crnoj Gori uslijedila je nakon zvanične posjete predsjednika Milatovića Austriji, u februaru prošle godine, što je bila prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore toj zemlji od obnove nezavisnosti - podsjećaju iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović sa Štokerom: Evropska budućnost Zapadnog Balkana preduslov dugoročne stabilnosti evropskog kontinenta

Austrija će poslati pomoć Crnoj Gori u gašenju požara, saopštio je premijer Milojko Spajić na zajedničkoj konferenciji za medije sa austrijskim kancelarom Kristijanom Štokerom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Podgorici.
Spajić i Štoker su potpisali danas u Podgorici političku deklaraciju o produbljivanju ekonomske saradnje dvije zemlje.
Posjeta Crnoj Gori prva je Štokerova zvanična posjeta državi Zapadnog Balkana od početka njegovog mandata.&nbsp;
- Zahvalni što je posjeta Balkanu krenula od Podgorice. Jako bitno da produbljujemo odnose na sve načine. Danas se Crna Gora bori sa šumskim požarima, sve službe, Vojske, MUP-a i lokalnih samouprava su na terenu. Ovo prevazilazi naše mogućnosti. Poslali smo sugnal za pomoć evropskim partnerima - naveo je premijer.&nbsp;
Smatra da je danas potpisana deklaracija, nastavak već dobre ekonomske saradnje dvije zemlje.
On je ponovio da je u planu da se sva poglavlja zatvore do kraja 2026.
Austrijski kancelar ocijenio je da su odnosi dvije zemlje dobri.
- Nije samo turizam ono što spaja naše zemlje... Podržavam Crnu Goru na putu ka EU - kazao je Štoker dodajući da "zajedno imamo budućnost u EU" i da je "Crnoj Gori mjesto u EU".
Ističe da je njegovoj zemlji bitan signal da CG prati zajedničku vanjsku politiku EU.&nbsp;
- Austrija je u top 10 investitora u Crnoj Gori, 27 kompanija već posluje u vašoj zemlji. Naš cilj je da kompanije iz Austrije učestvuju u infrastrukturnim projektima u CG. Posebna zahvalnost Crnoj Gori za doprinos i saradnju u sprječavanju ilegalnih migracija -rekao je Štoker.&nbsp;
Uskoro opširnije...

Spajić - Štoker: Austrija će poslati pomoć Crnoj Gori u gašenju požara

Austrijski kancelar Kristijan Štoker izabran je danas za lidera konzervativne Austrijske narodne stranke (OVP).
Štoker je na tu funkciju izabran na konferenciji održanoj u Beču, prenosi Hina.
Dobivši oko 98 odsto glasova 65-godišnji advokat je istakao da se distancira od krajnje desno orijentisane Slobodarske stranke Austrije (FPO), koja je pobijedila na parlamentarnim izborima na jesen.
On je kazao da je uzor čelnika FPO-a Herberta Kikla aktualni američki predsjednik Donald Tramp.
Nakon neuspjelih pregovora između FPO-a i OVP-a, Štoker je početkom marta formirao vladu sa Socijaldemokratskom strankom SPO i liberalnim NEOS-om.

Za čelnika OVP-a izabran kancelar Austrije Kristijan Štoker

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto objavio je danas da će njegova zemlja blokirati pokušaj Evropske unije (EU) da usvoji 20. paket sankcija protiv Rusije, kao i da će zaustaviti napore za dopremanje dalje pomoći Ukrajini.
- Na sjutrašnjem Savjetu za spoljne poslove, EU ima za cilj da usvoji 20. paket sankcija. Mađarska će ga blokirati. Dok Ukrajina ne nastavi tranzit nafte do Mađarske i Slovačke preko cjevovoda Družba, nećemo dozvoliti da se donose odluke važne za Kijev - napisao je Sijarto u objavi na Iksu (X).
Sijarto je dodao da će Mađarska takođe blokirati veliki zajam EU Ukrajini od 90 milijardi eura, koji bi trebalo da namiri vojne i ekonomske potrebe Kijeva u naredne dvije godine.
Ranije ove nedjelje, Mađarska i Slovačka su objavile da će obustaviti isporuke dizela Ukrajini zbog prekida u isporuci nafte.
Premijer Slovačke Robert Fico rekao je juče da će njegova zemlja prekinuti hitne isporuke električne energije Ukrajini ako se isporuke nafte ne obnove do sjutra.

Mađarska najavila da će blokirati usvajanje 20. paketa sankcija EU protiv Rusije

Na svjetskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle nakon vrlo nesigurnog trgovanja, dok ulagači procjenjuju koji će sektori imati koristi, a koji štete od razvoja vještačke inteligencije.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 0,25 odsto na 49.625 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1,1 odsto na 6.909 bodova, a Nasdaq 1,5 odsto na 22.886 bodova, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Na najvećoj svjetskoj berzi cijele sedmice se tjedna trgovalo nesigurno, pa su indeksi jedan dan porasli, a već drugi pali, što je najviše zavisilo od kretanja u tehnološkom sektoru.
&nbsp;Dionice kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju (AI) posljednjih mjeseci znatno osciliraju zbog zasad skromnih dokaza da golema ulaganja u taj razvoj donose prihode i rast profita. Uz to, ulagači se plaše da su cijene tehnoloških dionica previsoke, s obzirom na to da su godinama snažno rasle.
&nbsp;Pod pritiskom su u posljednje vrijeme i akcije niza drugih kompanija, u rasponu od softverskih do logističkih, jer bi razvoj vještačke inteligencije mogao poremetiti njihove poslovne modele i zaoštriti konkurenciju.
&nbsp;- Tržište pokušava da dokuči koji su sektori poslovanja ugroženi vještačkom inteligencijom. Ta tehnologija se razvija brzo, a u ovoj fazi ciklusa ulagači shvataju da neće svi pobijediti i da se neće sva očekivanja ispuniti - rekao je Kit Bjukenen, analitičar u Global Investmentsu.
&nbsp;Dobitke na sedmičnom nivou indeksi su učvrstili tek u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. recipročne carine koje je prošle godine predsjednik Donald Tramp uveo prema zakonu o nacionalnim vanrednim situacijama.
&nbsp;To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od deset do 50 ofsto, moraju ukinuti.
&nbsp;Međutim, Tramp je odmah u petak potpisao dokumente o uvođenju desetodstotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju. Uprkos tome, cijene dionica na Wall Streetu su u petak porasle.
&nbsp;- Ulagači su odahnuli, jer Trumpove nove carine nijesu veće - kazao je Majk Dikson, strateg u Horizon Investmentsu.
Tramp je danas poručio da će nove carine na sav uvoz povećati s deset na 15 odsto i da će uskoro uvesti i dodatne namete. Zbog toga se iduće sedmice može očekivati nesigurno trgovanje na berzama. Tim više, što se procjenjuje da je tužbe protiv Trampovih „recipročnih“ carina podiglo više hiljada kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca.
&nbsp;Procjenjuje se da je u pitanju više od 175 milijardi USD, koje će SAD-a morati da vrati iz saveznog budžeta.
&nbsp;Na evropskim berzama nastavljen je pozitivni niz, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine banaka i kompanija.
&nbsp;Londonski FTSE indeks ojačao je 2,3 odsto na 10.686 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,4 odsto na 25.260 bodova, a pariski CAC 2,45 odsto na 8.515 bodova.
&nbsp;Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica dostigao je rekordni nivo od 630 bodova.

Svjetske berze ove sedmice porasle

U emisiji Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas dinamično i inspirativno izdanje.&nbsp;
Sa mladom evropskom ambasadorkom razgovaramo o prilikama za mlade, stipendijama i usavršavanju u inostranstvu kao i kako napraviti hrabre korake ka znanju i iskustvu.&nbsp;
U studiju nam se pridružuje i ekonomski analitičar, sa kojim otvaramo važno pitanje: koliko su politika i ekonomija zaista povezane i kako te veze utiču na svakodnevni život građana.&nbsp;
Bavimo se i izazovima urbanog života i tražimo rješenja za saobraćajne gužve u glavnom gradu i pitamo da li postoje održive alternative.&nbsp;
Za kraj, opuštamo se uz mirise i ukuse kuhinje Sandre Manojlović, koja donosi recepte za pravo vikend uživanje.
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati.

U emisiji "Vikend popodne" o prilikama za mlade, povezanosti ekonomije i politike, saobraćajnim gužvama u Podgorici...

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio je 867,15 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 413,18 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).
&nbsp;Neto priliv stranih direktnih investicija u prvih 11 mjeseci iznosio je 453,97 miliona eura, što je neznatan rast u odnosu na isti period 2024.
&nbsp;- Ukupan priliv stranih direktnih investicija veći je 8,08 odsto u odnosu na uporedni period - navodi se u Biltenu CBCG.
&nbsp;Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 111,23 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 301,95 miliona.
&nbsp;Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 543,6 miliona eura, što čini 62,69 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 437,93 miliona eura, a u preduzeća i banke 105,67 miliona eura.
&nbsp;Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 287,73 miliona eura, što je 9,62 odsto više nego u istom periodu 2024. Preostalih 4,13 odsto se odnosilo na ostala ulaganja, odnosno na priliv po osnovu povlačenja ulaganja iz inostranstva.

Tag: kristijan-stoker