Austrija neće učestvovati na Eurosongu, ukoliko Izrael ne bude učestvovao, poručili su danas austrijski kancelar Kristijan Stoker i državni sekretar Aleksandar Prol.
Oni su potvrdili da, ukoliko dođe do bojkota učešća Izraela na Eurosongu naredne godine, koji bi trebalo da se održi u Beču, austrijski javni servis ORF neće biti domaćin tog takmičenja.
Evrovizijska radiotelevizijska unija nedavno je saopštila da će njena Generalna skupština u novembru glasati o tome da li će Izrael moći da učestvuje.
Prvobitno je glasanje bilo zakazano za decembar, ali je pomjereno za novembar ove godine, prenosi The Jerusalem Post.
Španija, Irska, Slovenija, Holandija i Island već su potvrdile da neće učestvovati na Eurosongu ako Izrael bude dio takmičenja.
S druge strane, njemački kancelar Fridrih Merc ranije je izjavio da će se Njemačka povući iz takmičenja ako Izrael ne bude učestvovao, ističući da „Njemačka ima istorijsku odgovornost“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Austrijski kancelar: Nećemo učestvovati na Evroviziji ako Izrael bude izbačen

Austrijski kancelar Kristijan Štoker rekao je da je bio iznenađen reakcijom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića na pitanja austrijskih novinara tokom posjete Beogradu o višemjesečnim protestima protiv korupcije i zastoju u približavanju te zemlje Evropskoj uniji (EU) - koja su ga vidno izbacila iz takta.
- Nijesam diktator, kao što me vi uvijek predstavljate - dva puta je odbrusio novinarima iz delegacije svog gosta.&nbsp;
Kancelar Štoker je kasnije priznao da ga je Vučićeva reakcija iznenadila.
- Rekao sam mu da se svakodnevno suočavam sa kritičkim pitanjima. To mora da se istrpi. To je sloboda medija - jasan je Štoker.
Vučićev nastup na konferenciji za novinare zapravo je još jednom pokazao zašto on postaje sve problematičniji partner za EU - bilo zbog nedostataka u vladavini prava, zamrznutog dijaloga sa Kosovom ili odbijanja da uskladi spoljnu politiku sa EU, uključujući i uvođenje sankcija Rusiji. Već četiri godine Srbija u pregovorima o članstvu nije uspjela da otvori nijedno novo poglavlje ili klaster, a stiče se utisak da je pod Vučićevim vođstvom članstvo u EU i dalje daleka perspektiva - piše austrijski list <a href="https://www.kleinezeitung.at/politik/aussenpolitik/19996806/stippvisite-bei-vucic-und-arnautovic" target="_blank">Klajnecajtung</a>.
Od novembra prošle godine, kada je 16 ljudi poginulo u obrušavanju nadstrešnice na renoviranoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, talas protesta protiv smrtonosne korupcije ne prestaje da potresa zemlju.Na zajedničkoj konferenciji sa Štokerom, Vučić je opširno govorio o devet mjeseci „veoma nasilnih protesta“ koje je Srbija „izdržala na demokratski način“ i „bez ozbiljne upotrebe državne sile“.
U stvarnosti, u proteklih devet meseci uhapšeno je više od 800 demonstranata koje Vučić često naziva „teroristima“. Istovremeno, predsjednik je pomilovao više batinaša iz svoje SNS koji su učestvovali u prebijanju demonstranata do te mjere da su završavali u bolnici, ili ih gazili automobilima.

Austrijski kancelar šokiran Vučićevom reakcijom na pitanja novinara: Rekao sam mu da mora da istrpi, to je sloboda medija

Evropska budućnost Zapadnog Balkana preduslov dugoročne stabilnosti evropskog kontinenta - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa saveznim kancelarom Republike Austrije Kristijanom Štokerom, koji je boravio u radnoj posjeti našoj zemlji.
Milatović je, juče u rezidenciji na Cetinju, iskazao i zahvalnost na podršci Austrije evropskom putu Crne Gore i našem nastojanju da postanemo prva naredna članica Evropske unije.
- U sadržajnom razgovoru, zvaničnici su potvrdili posvećenost daljem jačanju prijateljskih odnosa dvije države, zasnovanih na istorijskom kontinuitetu, međusobnom uvažavanju i frekventnom političkom dijalogu, što se potvrđuje i kroz ovu veoma važnu posjetu austrijskog kancelara Crnoj Gori - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović je zahvalio Štokeru na spremnosti njegove zemlje da pruži pomoć Crnoj Gori u suočavanju sa posljedicama brojnih požara u našoj zemlji.
- Pred Crnom Gorom je istorijska šansa i da nema više vremena za gubljenje, te da Crna Gora mora da se mijenja i svakoga dana postaje uspješnija - kazao je Milatović.
Upoznao je austrijskog kancelara i sa ključnim prioritetima vanjske politike Crne Gore, koji, kako je rekao, pored članstva u EU, podrazumijevaju i kredibilno članstvo Crne Gore u NATO-u i razvijanje doborsusjedskih odnosa.
- Crna Gora, radeći konkretno i gradeći povjerenje, otvara put za razvoj i da je vrijeme da investicije dođu tamo gdje se stvara nova vrijednost – u energiju, inovacije i poljoprivredu - &nbsp;naveo je Milatović.
Razgovarali su, kako se dodaje u saopštenju, o mogućnostima za nova austrijska ulaganja u Crnoj Gori, uključujući projekte vjetroelektrana, hidroelektrana i modernizacije energetskog sektora.
- Sagovornici su ocijenili veoma dobrom i saradnju dviju zemalja u oblastima turizma, unutrašnjih poslova, pravde, bezbjednosti, kulture i obrazovanja - istaknuto je u saopštenju.
Predsjednik Milatović i kancelar Štoker saglasni su da će Crna Gora i Austrija nastaviti da jačaju partnerstvo na svim nivoima, dijeleći zajedničku viziju stabilne, sigurne i ujedinjene Evrope.
- Posjeta austrijskog kancelara Štokera Crnoj Gori uslijedila je nakon zvanične posjete predsjednika Milatovića Austriji, u februaru prošle godine, što je bila prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore toj zemlji od obnove nezavisnosti - podsjećaju iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović sa Štokerom: Evropska budućnost Zapadnog Balkana preduslov dugoročne stabilnosti evropskog kontinenta

Austrija će poslati pomoć Crnoj Gori u gašenju požara, saopštio je premijer Milojko Spajić na zajedničkoj konferenciji za medije sa austrijskim kancelarom Kristijanom Štokerom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Podgorici.
Spajić i Štoker su potpisali danas u Podgorici političku deklaraciju o produbljivanju ekonomske saradnje dvije zemlje.
Posjeta Crnoj Gori prva je Štokerova zvanična posjeta državi Zapadnog Balkana od početka njegovog mandata.&nbsp;
- Zahvalni što je posjeta Balkanu krenula od Podgorice. Jako bitno da produbljujemo odnose na sve načine. Danas se Crna Gora bori sa šumskim požarima, sve službe, Vojske, MUP-a i lokalnih samouprava su na terenu. Ovo prevazilazi naše mogućnosti. Poslali smo sugnal za pomoć evropskim partnerima - naveo je premijer.&nbsp;
Smatra da je danas potpisana deklaracija, nastavak već dobre ekonomske saradnje dvije zemlje.
On je ponovio da je u planu da se sva poglavlja zatvore do kraja 2026.
Austrijski kancelar ocijenio je da su odnosi dvije zemlje dobri.
- Nije samo turizam ono što spaja naše zemlje... Podržavam Crnu Goru na putu ka EU - kazao je Štoker dodajući da "zajedno imamo budućnost u EU" i da je "Crnoj Gori mjesto u EU".
Ističe da je njegovoj zemlji bitan signal da CG prati zajedničku vanjsku politiku EU.&nbsp;
- Austrija je u top 10 investitora u Crnoj Gori, 27 kompanija već posluje u vašoj zemlji. Naš cilj je da kompanije iz Austrije učestvuju u infrastrukturnim projektima u CG. Posebna zahvalnost Crnoj Gori za doprinos i saradnju u sprječavanju ilegalnih migracija -rekao je Štoker.&nbsp;
Uskoro opširnije...

Spajić - Štoker: Austrija će poslati pomoć Crnoj Gori u gašenju požara

Austrijski kancelar Kristijan Štoker izabran je danas za lidera konzervativne Austrijske narodne stranke (OVP).
Štoker je na tu funkciju izabran na konferenciji održanoj u Beču, prenosi Hina.
Dobivši oko 98 odsto glasova 65-godišnji advokat je istakao da se distancira od krajnje desno orijentisane Slobodarske stranke Austrije (FPO), koja je pobijedila na parlamentarnim izborima na jesen.
On je kazao da je uzor čelnika FPO-a Herberta Kikla aktualni američki predsjednik Donald Tramp.
Nakon neuspjelih pregovora između FPO-a i OVP-a, Štoker je početkom marta formirao vladu sa Socijaldemokratskom strankom SPO i liberalnim NEOS-om.

Za čelnika OVP-a izabran kancelar Austrije Kristijan Štoker

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano.
Na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a tokom jutra magla ili niski oblaci.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, povremeno će duvati umjeren do jak vjetar sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do 11, najviša dnevna od nula do 16 stepeni.

Sjutra na jugu pretežno sunčano, na sjeveru promjenljivo oblačno

Ministar pravde Hrvatske Damir Habija očekuje od Crne Gore da im izruči Milorada Kovačevića koji je danas uhapšen u Zeti, a kojeg ta država potražuje zbog ratnih zločina.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-zeti-uhapsen-drzavljanin-hrvatske-kojeg-ta-drzava-potrazuje-za-ratne-zlocine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Habija je pojasnio se Kovačević tereti za ratni zločin protiv civila na području Grubišnog Polja.
- Riječ je o osobi koja se tereti da je počinila djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i to na području Grubišnog Polja 1991. godine. Naravno, očekujemo od crnogorskih vlasti da ga izruče, gdje će se potom, s obzirom na to da je riječ o predmetu koji se vodi na Županijskom sudu u Zagrebu, nastaviti voditi kazneni postupak - rekao je medijima Habijan, a javlja Indeks.
On je pojasnio da je Kovačević uhapšen na osnovu Interpolove potjernice koja je raspisana na zahtjev Županijskog suda u Zagrebu.
Rekao je i da će Hrvatska crnogorskim vlastima dostaviti cjelokupnu dokumentaciju, nakon čega će odlučiti o izručenju.

Hrvatski ministar pravde: Očekujemo da Crna Gora izruči Kovačevića

Ruske snage izvele su napad navođenom vazdušnom bombom na Harkov, pri čemu je pogođena jedna gradska saobraćajnica. U napadu su poginule dvije osobe, a nekoliko je povrijeđeno, izvijestio je gradonačelnik Ihor Terehov, piše Ukrajinska pravda.
Gradonačelnik Harkova prvi je izvijestio o napadu putem društvenih mreža.&nbsp;
- Harkov je pod napadom navođenih vazdušnih bombi. Čule su se eksplozije u predgrađu i u samom Harkovu. Prema prvim informacijama, udar je pogodio Ševčenkivski okrug. Provjeravaju se informacije o posljedicama napada - napisao je Terehov.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftrajaykay%2Fstatus%2F2004594114160140629%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2004594114160140629%7Ctwgr%5E94e05a10058ce31991f1b4314a4af29742ee8fc1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nešto kasnije, Terehov je saopštio više detalja, navodeći da je bomba pogodila „jednu od najprometnijih saobraćajnica u Harkovu“.
- Nekoliko automobila gori, a na obližnjim kućama popucala su stakla. U zapaljenim automobilima bilo je ljudi - dodao je on.
U popodnevnim satima Terehov je potvrdio i broj stradalih. Prema njegovim riječima, jedna osoba je poginula, a tri su povrijeđene, od kojih se jedna nalazi u teškom stanju.

Bomba pala na prometnu cestu Harkovu: Ubijeno dvoje ljudi, više povrijeđenih

Desetak računa iz ugostiteljskih objeka, sumnja na nenamjenski potrošenih pet hiljada na reprezentaciju za tri godine... To je bio dovoljan razlog da policijski specijalci u fantomkama uhapse bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, a da mu istražni sudija odredi pritvor do 30 dana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226191212_a28f2709f15e465642e4f3d1f7f9bb6d93472c3f7d362ef463aab33de0b8ceee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226191212_a28f2709f15e465642e4f3d1f7f9bb6d93472c3f7d362ef463aab33de0b8ceee" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="DRUGO HAPŠENJE ZA 12 MJESECI: Milutin Simović, bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja "> <figcaption>DRUGO HAPŠENJE ZA 12 MJESECI: Milutin Simović, bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prvi put od osnivanja, Specijalno državno tužilaštvo je procesuiralo jednog, u ovom slučaju bivšeg, državnog funkcionera zbog pravnog osnova - zloupotrebe prava na reprezentaciju. &nbsp; Dan nakon hapšenja, iz Demokratske partije socijalista saopštili su da je hapšenje i pritvaranje bivšeg ministra, njihovog člana, u stvari politički motivisani postupak SDT-a. &nbsp; -Umjesto da se bavi kalašnjikovima, milionskim pronevjerama aktuelne vlasti, razaranjem institucija, arčenjem državnih finansija na svakom koraku, SDT se bavi restoranskim računima od par stotina eura starim sedam ili osam godina – kazali su iz DPS-a. &nbsp;&nbsp; DOBRA HRANA U BRISELU Da je Specijalno državno tužilaštvo selektivno biralo mete, potvrđuju podaci o nekim zloupotrebama reprezentacija, aktuelnih ministra ili direktora državnih preduzeća. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226191216_0c47740d34a1d112b4ddbd25bb57339253ec0db270119b072dbb9703e442633c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251226191216_0c47740d34a1d112b4ddbd25bb57339253ec0db270119b072dbb9703e442633c" data-rendition-name="original" width="1100" height="1100" loading="lazy" alt='OMILJENO MJESTO: Restoran ,,Colonel" u Briselu'> <figcaption>OMILJENO MJESTO: Restoran ,,Colonel" u Briselu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Za ilustraciju: prema podacima Ministarstva odbrane, u jednom danu, 2. decembra ove godine, ministar odbrane Dragan Krapović je u Briselu, za ručak u restoranu Kafenio i večeru u restoranu Kolonel (Colonel) sa minsitarske kartice platio 1.702 eura. A koji mjesec ranije, 13. i 14. oktobra, ministarskom karticom su plaćani računi u četiri briselska restorana - ,,Sole Di Napoli”, ,,Puro”, ,,Amadeus” i ponovo ,,Kolonel”. Ukupan evidentirani iznos troškova reprezentacije u Briselu ministra Demokrata iznosi - 4.002 eura. &nbsp; Dakle: Krapović je za tri dana u Briselu potrošio skoro kao bivši DPS ministar Simović za tri godine. &nbsp; (ZLO)UPOTREBA REPREZENTACIJE -Na tim ručkovima i večerama nije bilo stranih zvaničnika, već su prisustvovali isključivo članovi delegacije ministra odbrane i &nbsp;predstavnik Vojne misije u Briselu. Zato postoji osnovana sumnja u opravdanost i zakonitost korišćenja budžetskih sredstava za reprezentaciju – kazao je izvor Televizije E iz Ministarstva odbrane, uz napomenu da je svrha reprezentacije gostoprimstvo prema stranim delegacijama, a ne ,,ishrana članova domaće delegacije”. &nbsp; Crnogorska javnost nikada nije obaviještena o tome koliko je građane Crne Gore koštao odmor ministra odbrane Krapovića i njegove supruge u mondenskom mjestu Alta Badija u Italiji. Nijesu dostupni podaci o utrošku goriva za četiri službena vozila koji su prešli skoro 10.000 kilometara, nepoznati su troškovi hotelskog smještaja, kao i iznos dnevnica za vozače i službenike obezbjeđenja ministra. Prema informacijama Televizije E, sve te podatke ministar Krapović je proglasio tajnim. Neki su zanimljivi podaci o utrošku reprezentacije minsitra Dragana Krapovića - ipak su postali dostupni. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226191228_6ceb446accb3deb7b13cdc54755bb3a7ee6e374d37d506bd28e3011eabcfa6d0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251226191228_6ceb446accb3deb7b13cdc54755bb3a7ee6e374d37d506bd28e3011eabcfa6d0" data-rendition-name="original" width="628" height="351" loading="lazy" alt="MINISTAR ZVANIČNO NIJE BIO U SRBIJI, KARTICA JESTE: Dokaz o plaćanju u Beogradu"> <figcaption>MINISTAR ZVANIČNO NIJE BIO U SRBIJI, KARTICA JESTE: Dokaz o plaćanju u Beogradu(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  &nbsp;KRAPOVIĆ NIJE SLUŽBENO BIO U SRBIJI, KARTICA – JESTE?! &nbsp;-Dana 18. februara 2024. godine službenom karticom Ministarstva odbrane plaćen je račun u restoranu ,,Bela reka” u Beogradu u iznosu od 149,55 eura – ovo je informacija koju je ,,otkrila” službena kartica ministra odbrane. &nbsp; Iako potrošeni iznos za reprezentaciju nije astronomski, zanimljivo je što je napravljen tokom neradnog dana – u neđelju 18. februara 2024. Korišćenje reprezentacije u vrijeme vikenda bilo je kobno po Simovića, dok Krapović nije interesantan za SDT iako je novac za reprezentaciju trošen u Srbiji u koju, makar zvanično, ministar odbrane nije kročio tokom 2024. godine. &nbsp; ,,Ministar odbrane Dragan Krapović u periodu od 1.1.2024. godine do 1.11.2024. godine nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju...” &nbsp; Ovo je zvanična tvrdnja sekretarke ministarstva odbrane Jadranke Vojinović u dopisu upućenom Mreži za afirmaciju nevladinog sektora. Drugim riječima: iz Ministarstva odbrane zvanično tvrde da ministar Dragan Krapović nije službeno boravio u Srbiji 18. februara 2024. godine kada je – vrlo službeno - njegova ministarska kartica korišćena posred Beograda?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226191232_60f2d32e3ed0864cc9550f596b14a57cd92e679efb6138ad7814eaf16f15b5e3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251226191232_60f2d32e3ed0864cc9550f596b14a57cd92e679efb6138ad7814eaf16f15b5e3" data-rendition-name="original" width="739" height="567" loading="lazy" alt="ISTINA ILI OBMANA: Dopsi Ministarstva odbrane upućen MANS-u"> <figcaption>ISTINA ILI OBMANA: Dopsi Ministarstva odbrane upućen MANS-u(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nije poznato da li su iz Ministarstva slagali MANS ili je ministar Dragan Krapović nezakonito koristio službenu karticu. Izvjesno je, međutim, selektivno postupanje Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Svi ovi primjeri pokazuju da je SDT fokusiran na tužilački progon ljudi bivše vlasti, dok je vrlo uzdržan ili selektivan u procesuiranju nepodopština i zloupotreba aktuelnih postavgustovskih državnih funkcionera. &nbsp; ,,CEDISOVIH 52 KILA POPEKA” To pokazuju i medijske objave o trošenju reprezentacije nekih državnih preduzeća koje nijesu bile predmet interesovanja SDT-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226191232_db9396cff121b3f4cb5dbbdd4b7104925c70b7ed09db0d83f243e616f2f0112a.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251226191232_db9396cff121b3f4cb5dbbdd4b7104925c70b7ed09db0d83f243e616f2f0112a" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt="DRŽAVNI RAČUN: CEDIS I CGES utrošili za 19 mjeseci 2022. i 2023. skoro 30.000 eura reprezentacija"> <figcaption>DRŽAVNI RAČUN: CEDIS I CGES utrošili za 19 mjeseci 2022. i 2023. skoro 30.000 eura reprezentacija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zanimljivo je navesti da su za nekih sedamnaest mjeseci tokom 2022. i 2023. godine na reprezentaciju u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu, CEDIS-u, potrošili 15. 448 eura, dok su u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu, CGES-u, &nbsp;na reprezentaciju potrošili 14. 418 eura. Dakle: dvije državne kompanije potrošile su za godinu i po skoro 30 hiljada eura na hranu i piće. &nbsp; A samo u januaru 2023. godine menadžment CEDIS-a pojeo je iz jednog podgoričkog restorana: 52 kilograma popeka, 27 porcija teletine i 15 jagnjetine ispod sača, 22 porcije miješanog mesa, 32 bašta salate za dvije osobe... &nbsp; Bilo je tu svega za svakoga. Kao u stihovima one Balaševićeve pjesme: ,,Al’ se nekad ovde dobro jelo, baš”. &nbsp; Ali, ovđe nije bilo posla za selektivno Specijalno državno tužilaštvo. Baš! &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

,,Slučaj Krapović”: dvostruki aršini Specijalnog državnog tužilaštva

Sirijske sigurnosne vlasti saopštile su 24. decembra 2025. da su uhapsile Tahu al-Zoubija, poznatog i kao Abu Omar Tibija ili Abu Omar Tabija, kojeg su identifikovali kao valiju Damaska, odnosno guvernera Islamske države.
Hapšenje, koje je najavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, predstavljeno je kao udar na rukovodstvo s ciljem slabljenja ISIS-ovih spavačkih ćelija koje djeluju u i oko prijestonice.
Prema sirijskim zvaničnicima, racija je uslijedila nakon sedmica obavještajnog praćenja i nadzora, a završena je koordiniranom operacijom koja je uključivala jedinice unutrašnje sigurnosti, Direktorat za opštu obavještajnu službu i snage iz međunarodne koalicije protiv ISIS-a predvođene SAD-om.
Cilj je bio ISIS-ovo skrovište u Maadamiyi, gradu jugozapadno od Damaska, u ruralnim predgrađima prijestonice.
Brigadir general Ahmad al-Dalati, šef unutrašnje sigurnosti u ruralnom dijelu Damaska, opisao je raciju kao "preciznu sigurnosnu operaciju" koja je nanijela "razorni udar" ISIS-ovim mrežama u regiji prijestonice.
Sigurnosne snage saopštile su da su sa lica mjesta zaplijenile samoubilački eksplozivni pojas, vojne vrste oružja i dodatnu opremu.
Pored al-Zoubija, uhapšeno je nekoliko njegovih saradnika.
Iako zvanična saopštenja nisu precizirala tačan broj, sirijski i regionalni mediji su izvijestili da je tokom operacije uhapšeno više osoba povezanih s ISIS-om.
Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da su hapšenja imala za cilj poslati jasnu poruku da "ruka pravde dostiže" militantne grupe bez obzira na lokaciju.
Ova objava dolazi u vrijeme pojačane aktivnosti protiv ISIS-a nakon pada režima Bašara al-Asada krajem 2024. i formiranja nove vlade u Damasku.
Sirijski zvaničnici kažu da ISIS smatra trenutne vlasti nelegitimnim i pokušava održati uticaj kroz spavačke ćelije. Nedavni napadi pojačali su sigurnosni odgovor.
Napad 13. decembra 2025. u blizini Palmire, u kojem su poginuli američki vojnici, doveo je do pojačanih racija i vazdušnih udara na ISIS-ove ciljeve.
Iako Komanda SAD-a za centralnu oblast nije javno potvrdila učešće u operaciji u Maadamiyi, američko-sirijska koordinacija protiv ISIS-a bila je zabilježena tokom 2025.

U Siriji uhvaćen zloglasni "valija Damaska", jedna od ključnih figura tzv. Islamske države

Odnosi Njemačke i Francuske su zbog narušenog partnerstva njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona daleko od harmoničnih, a dubok jaz postoji i sa njemačkim istočnim susjedom, Poljskom, ocjenjuje berlinski portal table.media.
Portal ocjenjuje da sa izmakom ove godine između Merca i Makrona postoji mnogo više nesuglasica, nego slaganja, "iako su i njemački kancelar i francuski predsjednik strastveni Evropljani".
Kao primjere razmimoilaženja navodi sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Latinske Amerike Merkosur, finansiranje Ukrajine, stav o razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i zajednički projekat Borbenog vazdušnog sistema budućnosti (FCAS).
Trenutno, između Pariza i Berlina ne preteže harmonija, nego rivalitet, a raniji harmonični odnosi dvije velike zemlje su redovno doprinosili i smirivanju bilo kakvih nesuglasica među članicama Evropske unije, piše portal.
Merc je, ocjenjuje table.media, u novije vrijeme pokušao da za Njemačku obezbijedi vodeću ulogu u međunarodnim odnosima, ali mu je Makron kontrirao, pošto smatra da takva uloga pripada Francuskoj.
Sa druge strane, Makronu su zbog domaćih političkih problema u Francuskoj ruke daleko više vezane nego Mercu, čak i kada je riječ o mnogo sitnijim stvarima nego što su rat i mir.
Njemački portal ocjenjuje da se situacija između dvije zemlje ni u novoj godini vjerovatno neće popraviti, već da može da postane još komplikovanija, jer predsjednički izbori u Francuskoj treba da budu održani najkasnije na proljeće 2027.
Kada je riječ o istočnom susjedu, Poljskoj, postoji jaz koji ne uspijeva da poništi ni lično prijateljstvo i uvažavanje kancelara Merca i poljskog premijera Donalda Tuska, piše table.media.
Njih dvojica se, prema pisanju portala, u strateškim pitanjima u najvećoj mjeri slažu. Tako obojica žele da pomognu Ukrajini ruskim novcem koji je zamrznut u EU, obojica se zalažu za jačanje istočnog krila NATO i angažuju se na jačanju saobraćajnih veza između Njemačke i Poljske.
Međutim, u Poljskoj su veliko negodovanje izazvale granične kontrole, koje je prema istočnom susjedu uveo njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint i nije dugo trebalo čekati na recipročnu mjeru Varšave.
Odnose narušava i kontinuirana rasprava u Poljskoj o ratnim reparacijama koje treba da plati Berlin, a novi nacionalno-populistički predsjednik Poljske Karol Navrocki čini sve da opstruira Tuska i njegovu politiku i u zemlji i u inostranstvu.
Tusk nije lično sklon zahtjevu opozicione partije Pravo i pravda (PIS), kojoj je Navrocki vrlo blizak, da Njemačka treba da plati 1.500 milijardi eura na ime odštete za zločine nacista u Drugom svjetskom ratu.
Istovremeno, Tusk ne smije da ostavi utisak popustljivosti prema Berlinu, ocjenjuje portal.

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Papa Lav XIV je u prvoj božićnoj propovijedi u četvrtak osudio uslove u kojima žive Palestinci u Pojasu Gaze, što predstavlja neuobičajeno direktnu poruku tokom svečane mise, kada hrišćani širom svijeta obilježavaju rođenje Isusa Hrista. Lav, prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država, kazao je da priča o Isusovom rođenju u štali pokazuje da je Bog „podigao svoj krhki šator“ među ljudima svijeta.
- Kako onda da ne mislimo na šatore u Gazi, koji su sedmicama izloženi kiši, vjetru i hladnoći - upitao je papa.
Lav, koji obilježava svoj prvi Božić otkako su ga svjetski kardinali u maju izabrali da naslijedi pokojnog papu Franja, ima diplomatskiji stil od svog prethodnika i u pravilu se uzdržava od političkih komentara u svojim propovijedima.
Ipak, novi papa je u više navrata u posljednje vrijeme izrazio zabrinutost zbog životnih uslova Palestinaca u Gazi, a novinarima je prošlog mjeseca poručio da rješenje višedecenijskih sukoba i patnje civila širom svijeta mora biti zasnovano na miru i pravdi.
Tokom mise u četvrtak, kojoj su prisustvovale hiljade vjernika u Bazilici Svetog Petra, Lav se osvrnuo i na uslove u kojima žive beskućnici širom svijeta, kao i na razaranja izazvana ratovima.
- Krhko je tijelo bespomoćnog stanovništva, izmučenog tolikim ratovima, onima koji su u toku ili su završeni, a koji za sobom ostavljaju ruševine i otvorene rane. Krhki su umovi i životi mladih ljudi prisiljenih da uzmu oružje u ruke, koji na ratištima osjećaju besmisao onoga što se od njih traži i neistine kojima su ispunjeni pompezni govori onih koji ih šalju u smrt - poručio je Papa Lav XIV.
Papa će kasnije u četvrtak uputiti tradicionalnu božićnu poruku i blagoslov „Urbi et Orbi“ (gradu i svijetu), koji se uobičajeno odnose na globalne sukobe i stanje u svijetu.

Papa Lav na božićnoj propovijedi: Kako da ne mislimo na šatore u Gazi?

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) poništila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.
Najviše poništenih rezultata je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, izbori su poništeni i u izbornim jedinicama u Prijedoru, Banjaluci, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima.
Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu.
Odluku o raspisivanju ponovnih izbora, CIK BiH će donijeti nakon pravosnažnosti odluke o poništavanju izbora.&nbsp;
Protiv te odluke dozvoljena je žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana objave odluke na internet-stranici CIK-a BiH.
Na sjednici je saopšteno da na 136 biračkih mjesta, na kojima su poništeni izbori, ukupna razlika između dva kandidata je 15.822 glasa, kao i da ova razlika bitno utiče na izborni rezultat.&nbsp;
CIK je odluku o poništavanju izbora na pojedinim biračkim mjestima donio desetak dana nakon što je utvrdio rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta RS čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta.
On je osvojio 222.182 glasa (50,39 odsto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opoziciona Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 odsto).
Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Opštih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS.
Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.
Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje.
CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu.
Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15 hiljada glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova, navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima.
Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata.
Na prijevremenim izborima za predsjednika RS glasalo je nešto manje od 450 hiljada birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača.
Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.

Tag: kristijan-stoker