Ekipe igranih filmova koji su u konkurenciji za Grand Prix Filmskog festivala Herceg Novi – „Belo se pere na 90“ i „15 i po“, kao reditelj dokumentarnog filma „Stanić, stoljeće“ održali su danas pres konferenciju na kojoj su govorili su o kreativnom procesu, regionalnoj saradnji i snažnim emocijama koje njihova ostvarenja prenose.
Autorka romana i scenaristkinja „Belo se pere na 90” &nbsp;Bronja Žakelj pojasnila je proces nastanka filmske adaptacije njenog djela, kao i kako je došlo do saradnje sa rediteljem Markom Naberšnikom i timom okupljenim oko projekta.
- Kada je Marko došao kod mene sa idejom da bi započeo adaptaciju knjige, nisam odmah rekla da hoću film. Nije mi to bilo nešto o čemu bih se bez razmišljanja odlučila, jer se ipak radi o vraćanju u fikciju. Bilo mi je važno s kim ću da radim. Kada smo se upoznali, imali više susreta, vidjela sam da je Marko na pravoj strani. On je doveo i Aleša i tada sam znala da je to to. Ako ikada, onda sada, jer se ne radi samo o meni, već i o mojoj porodici, o ljudima koji su još tu i onima kojih više nema. To nosi veliku odgovornost- rekla je Žakelj.
Naglasila je da joj je od početka bilo bitno da na scenariju rade svi zajedno.
- Da govorimo šta ide, šta hoćemo da kažemo, kako ostati vjerni priči i kako sve to prevesti na filmski jezik. Pisanje romana jeste individualni sport, ali ovdje se radi o zajedničkom stvaranju. Nekada sam imala osjećaj kao da sjedim u vozu sa ekipom, a taj voz ne vozim ja. Tada moraš imati povjerenje u onoga ko vozi, u Marka. I to povjerenje se desilo- pojasnila je Žakelj.
Na pitanje kako je bilo ponovo proživljavati sopstvenu priču kroz film, priznaje da je imala snažne emocije.
- Kada sam prvi put gledala film, osjećala sam nemir i strepnju. Ali, nakon prvih scena, sve to se pretvorilo u osjećaj mira. Iznenadilo me je koliko sam bila smirena. Znala sam da smo napravili nešto lijepo. Na premijeri u Sarajevu nisam znala šta da očekujem od publike. Bilo je emotivno, snažno, ali i ljekovito- navela je Žakelj.
Vjeruje da film, baš kao i knjiga, nosi univerzalne teme.
- Radi se o prolaznosti, smrti, bolesti, ali i o sjećanjima, odrastanju i nadi. To su teme koje su svima bliske. Kroz knjigu se dotaklo mnogo ljudi, a nadam se da će se to isto desiti i sa filmom- poručila je Žakelj.
Glumica Anica Dobra istakla je da je film „Belo se pere na 90“ veliki projekat, koji će, kako smatra, u slovenačkoj kinematografiji sigurno postati nešto kultno i što će se gledati i za 30 godina. Kazala je da ulogu nije očekivala.
- Često se kaže da uloge dolaze do nas, da mi ne dolazimo k njima. Što se mene lično tiče, to nisam očekivala. Ja sam introvert, nisam u situaciji da se guram i borim za uloge, nego očekujem da neko dođe i da mi nešto ponudi. I za takve glumice, kao što sam ja, neko kao što je naš Aleš nije samo dragocjen, nego mi određuje zapravo životni i umjetnički put- rekla je Dobra.
Kazala je da je scenario dobila na čitanje bez dodatnih objašnjenja.
- Nisam znala da postoji knjiga, nisam znala da je najčitanija knjiga u Sloveniji. Dobila sam scenario, rekli su: ‘pa reci šta misliš’. Na prvo čitanje emotivno me je jako pogodio- navela je Dobra.
Dodala je i da je kasting za projekat bio jedan od najizazovnijih u njenom životu.
- Aleš je napravio scenografiju ‘kuhinje’ iz 80-ih godina, gdje smo radili kasting. Imala sam kostim, imala sam šminku. Dva mjeseca spremala sam te scene. Postojala je barijera jezika i, naravno, strah, ali poslije tog kastinga sve je bilo jasno. Naravno, čekalo me je mnogo izazova na nepoznatom terenu- rekla je Dobra.
Istakla je da je proces rada otvorio teme koje Dobra opisuje kao duboko lične i univerzalne.
- Kopali smo dalje po svemu tome i prepoznavali ono šta smo bili kao djeca — koliko smo bili pametni, koliko smo imali ljubav za sve i koliko smo život shvatali iskreno, za razliku od odraslih koji sjede ispred TV ekrana i ćute. Kada iskopaš to, shvatiš da ništa ne može da se opere na 90, da uvijek ostane neka mrljica u tkanju, i sa tom mrljom moramo da se borimo. Ali to je život sam- rekla je Dobra.
Producent Aleš Pavlin istakao je da je film je prošao kroz dug i zahtjevan proces, podsjećajući da je prvi put prikazan publici u Sarajevu.
- Film je produkcijski izuzetno bogat, sniman je u Trstu, na različitim lokacijama po Sloveniji, a imamo i sjajan glumački ansambl. Mislim da smo stvorili pravu slovenačku ‘all-star’ postavu. To je film koji će obilježiti naše živote i vjerujem da će ostati važan za Sloveniju i širi prostor decenijama- rekao je Pavlin.
Ukazao je da je film realizovan uz podršku brojnih partnera iz Crne Gore, Hrvatske, Italije, Srbije, Sjeverne Makedonije.
- Ovo je više od filma. To je umjetnost koju smo prenijeli u budućnost. Siguran sam da će ovaj film pronaći svoj put do svake zemlje, i na festivalima i u bioskopima. Zahvaljujem se svim partnerima, posebno Crnoj Gori i Miljanu na doprinosu- zaključio je Pavlin.
Glumica Lea Cok kazala je da roman nije mogla nigdje drugo da čita nego u banji.
- Tamo sam mogla da osjetim kao da sam u vodi. Bilo je toliko emotivno da sam morala staviti sol unutra da se prizemim- navela je Cok.
Kazala je da su je neke podudarnosti u scenariju posebno dirnule.
- Bronja je htjela da bude doktorica. I ja sam to željela kao mlada, jer djeca razumiju da doktori pomažu ljudima. Kasnije sam shvatila da postoje i drugi načini da se pomogne &nbsp;kroz umjetnost, kroz likove koje igraš. To je i moj put- navela je Cok.&nbsp;
Istakla je da je Bronjin lik spojio život, smrt i unutrašnji mir:
- Ona, pored svih rana, ostaje u ljubavi i ljepoti. To je kao što Kinezi kažu – lotus izrasta iz blata. Iz najgorih situacija izraste najljepši cvijet. To je život- kazala je Cok.
Koproducent Miljan Vučelić smatra da je izuzetno značajno učestvovati na ovakvom projektu, navodeći da je riječ je o prvom igranom filmu koji je koproduciran između Crne Gore i Slovenije.
- Bio sam siguran da će se upravo sa ovom pričom to desiti, prije svega zato što je iskrena, emotivna, dobra priča, sa univerzalnom porukom koja se tiče svakog čovjeka- rekao je Vučelić.
Na pitanje kada bi publika u Crnoj Gori mogla očekivati premijeru van festivala, Vučelić je kazao da se nada da će se početkom sledeće godine film naći u bioskopima u Crnoj Gori.
Reditelj filma „15 i po“ Milivoje Mišo Obradović kazao se prilikom ideje za film vodio mišlju iz književnosti Kiša da je knjiga namijenjena „za djecu i osjeljive“, a koja nas &nbsp;zapravo uči da budemo srećni i pozitivni, ali i da priznamo nasljeđe i sjenke.
Na pitanje koliko u filmu ima autobiografskog, Obradović je kazao da to nije fokus.
- Uopšte nije autobiografsko, ili je to najmanje. U svim tim likovima koje sam napisao, &nbsp;nisam taj glavni lik. Ja sam njegova vjerenica, ponekad jedan od roditelja, nekad dječak, nekad kolega koji iza leđa nešto šapuće. To se može desiti i vama i bilo kome od nas- naveo je Obradović.
Rekao je da mu je bilo važno da sve utiske o životu i svijetu i fenomene koji ga zanimaju polako „sipa u likove i situacije“.
- Kad sam pisao scenarij, imao sam „dvaput 15 i po“. To su životni ciklusi koji dolaze na četiri-pet godina, kao olimpijski. Gledajući iz perspektive odraslijeg, uvijek postoji trenutak oko 15–16. godine kada čovjek pristaje na „igru sistema“ u zamjenu za malo sigurnosti. Ali postoji i šansa da se izbori preispitaju, da se donese nova odluka, da se koriguje put- rekao je Obradović.
Na pitanje kako je balansirao ulogu reditelja i glumca, Obradović je istakao da se oslanjao na osjećaj mjere i iskustvo.
- Prošlo sam toliko toga kao glumac, gledao sam druge reditelje, njihove faze i procese na filmu, televiziji, pozorištu. To mi je bila velika škola. Ovaj film je zapravo svakodnevni dijalog, a ne ‘velike scenarističke intervencije’. Ponekad je trebalo samo srećno i vješto usmjeravanje, oblikovanje i kombinovanje- naveo je Obradović.
Glumica Kristina Obradović, kazala je da je prisustvola procesu nastanka scenarija od prvih bilješki do faze kada se on oblikovao.
- Vrlo rano sam shvatila da tu ima mnogo toga što je pozajmljeno iz stvarnog života, ne samo našeg. Pitala sam se koliko će ljudi razmišljati o tome šta je zaista lično, a šta je fikcija. Ali onda sam shvatila da to nije suština. Bavimo se idejom, a ne objašnjavanjem granica između stvarnog i zamišljenog- navela je Obradović.
Govoreći o liku Marije, Obradović je kazala da joj je bilo posebno stalo da u lik unese dodatnu dimenziju.
- Često sam se prepoznavala i u Niku i u Mariji. Bilo mi je važno da Marija ne bude samo lik koji stalno nešto traži i ponavlja, nego da ima kontrapunkt, nešto više. Mislim da smo to i postigli- rekla je Obradović.
Glumac Emir Ćatović, kazao je da kad je dobio tekst i kad su znali da će krenuti u priču zajedno sa Mišom da je,osjećao da će biti komplikovano i teško.
- Mišo je svaki zarez, tri tačke postavljao sa razlogom, i trebalo je do tih mjesta doći. To je zahtijevalo traganje, istraživanje, vraćanje kroz probe, ponekad po nekoliko puta, da se pronađe mjera i balans- rekao je Ćatović.
Govoreći o dokumentarnom filmu „Stanić, stoljeće”, reditelj Andro Martinović kazao je da mu je želja bila da film izgleda kao produžen razgovor sa Stanićem.
- Moja je namjera bila da kao autor što više iščeznem, da ostane takav film. Drago mi je ako je barem djelimično uspio da prenese osjećaj ličnog razgovora sa mojim junakom- naveo je Martinović.
Govoreći o samom procesu rada, Martinović je rekao da nije imao unaprijed jasnu ideju, već se ona formirala tokom istraživanja.
- Stanića sam poznavao, bio sam njegov prijatelj, ali raditi film o nekome je nešto sasvim drugo. Nažalost, tokom rada na filmu on je preminuo i tada sam shvatio da je kasno da snimim nove razgovore s njim. Morao sam da se oslonim na arhivu, rijetke intervjue i dokumentarne zapise. On nije volio javne nastupe, ali su u arhivi ostale briljantne misli i razmišljanja koja sam uvrstio u film- kazao je Martinović.
Rekao je da je montaža bila posebno zahtjevan, ali i inspirativan dio posla.
- Obično je montaža stresna, jer pokaže sve što nedostaje. Ali ovdje je bilo drugačije, &nbsp;osjećao sam da se film sam oblikuje. Kombinovao sam snimke, slike, govore, a onda shvatio da ih mogu povezati poput muzičke teme, kao da svi učesnici govore istu melodiju, svako na svoj način- rekao je Martinović.
Više informacija o programu FFHN tokom kojeg će biti prikazano više od 60 ostvarenja dostupno je na veb sajtovima https://filmfestival.me/ &nbsp;ihttps://www.hercegfest.me/ kao i na kanalima na društvenim mreža.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, sponzor m:tel, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Pavlin: Ovo je više od filma. To je umjetnost koju smo prenijeli u budućnost

Nakon uspješnog izvođenja i nagrada na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, predstava „Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, izvedena je sinoć u okviru takmičarske selekcije 27. Teatar festa „Petar Kočić“ u Banja Luci. U punoj sali Narodnog pozorišta Republike Srpske publika je ovacijama i dugotrajnim aplauzima pozdravila ansambl predstave Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP).
Kako su iz CNP-a saopštili, direktorica Narodnog pozorišta Republike Srpske Dijana Grbić istakla je da je predstava CNP-a u potpunosti u skladu s ovogodišnjim sloganom Festivala Ispod površine.
- Ono što pozorište i pozorišni festivali rade jeste da progovaraju u ime svih o stvarima koje vidimo, a često ne izgovaramo. Večerašnja predstava je upravo to uradila. Sjajna predstava, ništa manje nijesam očekivala ni od Borisa Liješevića ni od CNP-a i uvijek se radujemo susretu s ovim pozorištem. Izuzetan projekat i iskrene čestitke ansamblu - navela je Grbić, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Selektorka festivala Nataša Ivančević kazala je da ova predstava pokazuje lice, a ne naličje našeg društva.
- Navela sam i u selektorskom izvještaju da u ovoj predstavi ne ostaje ništa ispod tepiha. I ispod svega se duboko ipak krije ona ljudskost i dobrota crnogorskog naroda na koju smo svi mi navikli, a na površinu je nažalost isplivalo ono što ne valja. Vidjeli ste večeras reakcije publike, nedavno i publike u Novom Sadu i mislim da je problem identičan u cijelom regionu - zaključila je Ivančević.
Dramaturškinja Vida Davidović, koja je vodila okrugli sto nakon predstave, navela je da je „Naličje“ društveno-angažovana predstava, predstava o vremenu u kojem danas živimo, ali i o arhetipskim i pomalo uopštenim obrascima funkcionisanja jednog društva koje postoji u vremenu tranzicije, iza njega ili poslije njega.
Umjetnička direktorica CNP-a Vesna Vujošević-Labović govorila je o nastanku predstave i saradnji s rediteljem Liješevićem.
- Željeli smo njegov autorski projekat koji će se ticati ovog, savremenog trenutka u našem društvu. Tema se postepeno razrađivala, mijenjale su se situacije, detalji, bila sam svjedok tog silnog materijala koji su zajedno svakog dana glumci zajedno s Borisom i dramaturzima odbacivali, mijenjali uloge, isprobavali, gradili novo, pa opet ispočetka, dok se nije došlo do jednog čvrstog temelja ovog komada - navela je Vujošević-Labović.
Boris Liješević je za režiju predstave „Naličje“ preksinoć dobio prestižnu Sterijinu nagradu. Na okruglom stolu u Banja Luci osvrnuo se na vrijeme i kontekst nastanka ove i predstave „Očevi su grad(ili)“ prije 12 godina, takođe u produkciji CNP-a.
- Prva predstava je rađena u trenutku kada se Crna Gora otvorila prema svijetu i kada su se strani investitori i bogataši zainteresovali da imaju vile pored mora i počeli mahnito da kupuju zemlju za ogromne pare, a naši sugrađani i zemljaci koji nijesu ni znali šta imaju su odjednom shvatili da to vrijedi jako puno. Počeo je ogroman novac da se sliva u zemlju i na račune porodica koje u nekom momentu nijesu znale šta će s tim novcem. To je momenat kada se meni učinilo da pod uticajem ogromnog kapitala počinje da se mijenja i mentalitet. 12 godina kasnije, kada sam krenuo da radim „Naličje“ zapitao sam se gdje su sada ti ljudi, gdje je ta zemlja, ljudi za koje mi se učinilo da su u kandžama kokainskih lanaca, narko-bosova, bogataša, kapitala, jahti, svjetskih elita, a da ispod svega toga žive neki ljudi koji stenju i umiru pod tim teretom. Dijelio sam to osjećanje s glumcima i iz tog osjećanja smo krenuli da radimo predstavu - rekao je Liješević.
Glumac Aleksandar Radulović je za ulogu Vuka preksinoć takođe dobio prestižnu Sterijinu nagradu. Govoreći o liku koji tumači, naveo je da su to bolesni ljudi u bolesnom društvu.
- Neću reći u bolesnom vremenu zato što pokušavam da ostavim nadu zato što sam živ, zato što imam porodicu, sina od tri i po godine, zato što mu želim sve najbolje i zato što se plašim za njega. Jer ovakvi ljudi me jako plaše. Volio bih da se u životu dešavaju potpuno suprotne stvari od onoga što mi moramo da tretiramo kao teme. Vjerujem da svi vi koji ste ovdje i koji ste gledali večeras predstavu razumijete stvari i da imate potrebu za razumijevanjem ljudske prirode i ljudske duše, jer bih prestao da se bavim ovim kad bih vjerovao da je suprotno. U pozorište ne dolaze ljudi koje mi kritikujemo, do njih to ne dopire. Ali ti i takvi ljudi odlučuju o nama, a ne mi o njima. I zato je, očigledno, problem u nama - rekao je Radulović.
Glumac Lazar Đurđević je istakao da je proces bio jako zahtjevan, ali da je istovremeno „Naličje“ njegov omiljeni projekat.
- Večeras sam bio svjestan ljubavi koju dijelim s kolegama i na svakoj probi i izvođenju postoji ta hemija koja, nažalost, nije tako česta u radu. Osjećam prije svega zahvalnost - kazao je Đurđević na okruglom stolu nakon predstave.
Glumica Kristina Obradović je navela da je na samom početku procesa, vodeći se prethodnim iskustvom u radu s Liješevićem, znala da je duboka potraga za suštinom i istinom zagarantovana.
- Ovaj proces je za mene bio zaista težak jer smo morali duboko da kopamo, a ono što publika na kraju vidi je samo dio materijala koji se iznosio iz dana u dan na scenu i čini mi se da postoji građa za još dvije predstave. Treba istaći da je rad s Borisom za mene, naročito kako se godine slažu, dragocjen, da uživam u tom radu s čovjekom koji voli glumce i koji im vjeruje. Jednako je važno zadovoljstvo rada s kolegama iz ansambla koji je pojačan i novim, mladim snagama - naglasila je Obradović.
U predstavi još igraju: Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Gorana Dragašević, Tihana Ćulafić,
Jelena Minić, Jelena Nenezić, Branka Otašević, Julija Milačić Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Dramaturzi su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević-Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, scenografije Jelena Ivančević, a kostimografkinje Gordana Bulatović. Izvršni producent je Danilo Milatović.
Teatar fest „Petar Kočić“ se održava od 3. do 9. juna ove godine, a pored našeg nacionalnog teatra u takmičarskoj selekciji su još predstave HNK Zagreb i Varaždin, BNP Zenica, SNP Novi Sad i Narodnog pozorišta Beograd.

1250x600

CNP: Ovacije i dugotrajni aplauz za predstavu „Naličje“ u Banja Luci

Kampanji „Na istoj smo strani“, koju je pokrenula Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) sa ciljem podizanja svijesti o značaju medijske pismenosti i ohrabrivanja kritičkog promišljanja među građanima i građankama Crne Gore, pridružili su se glumica Kristina Obradović i frontmen grupe „Perper“ Nikola Radunović.
Glumica Kristina Obradović, kako se navodi u saopštenju, poznata po svom izraženom emotivnom pristupu i snažnoj poruci koju prenosi kroz umjetnički izraz, u okviru kampanje nas podsjeća da upravo od naših ruku, srca i uma zavisi kako ćemo koristiti medijski prostor.
- Njena poruka je snažan podsjetnik na ličnu odgovornost svakog pojedinca u vremenu preplavljenom informacijama - ističu iz AMU.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0dUeGAiP0tY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Muzičar Nikola Radunović, svojim autentičnim i ličnim pristupom, priključio se kampanji - iskreno, otvoreno i sa dubokim razumijevanjem za zajedničko dobro.&nbsp;
- Njegovo učešće šalje jasnu poruku da su svi aspekti društva važni saveznici u borbi za medijsku pismenost - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2S164LMP2bo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Kako ističu, upravo zahvaljujući angažmanu javnih ličnosti poruke kampanje „Na istoj smo strani“ dopiru do šire javnosti, a posebno do mladih, koji ih često prepoznaju kao uzore i izvore inspiracije.&nbsp;
- Njihovo prisustvo daje kampanji dodatnu snagu, povećava njenu vidljivost i doprinosi širenju svijesti o važnosti medijske pismenosti - u vremenu kada je kritičko promišljanje i razumijevanje medijskog sadržaja važnije nego ikada - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Agencija zahvaljuje Kristini i Nikoli što su svojim ugledom, prepoznatljivošću i ličnim zalaganjem odlučili da podrže kampanju i doprinesu širenju poruke o odgovornom i svjesnom korišćenju medijskih sadržaja.
- Kampanja „Na istoj smo strani“ podrazumijeva kreiranje serije od 12 video klipova u kojima učestvuje 12 javnih ličnosti iz različitih oblasti društvenog, sportskog, novinarskog i kulturnog života. Svaki od video klipova bavi se konkretnim aspektom medijske pismenosti. Svi do sada objavljeni video klipovi dostupni su putem zvaničnih kanala Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i putem kanala „Medijska pismenost Crna Gora“, kao i na sajtu <a href="https://www.medijskapismenost.me/">www.medijskapismenost.me</a>, posvećenom jačanju medijske pismenosti u Crnoj Gori - precizirano je u saopštenju.

Glumica Kristina Obradović i frontmen benda "Perper" Nikola Radunović podržali kampanju AMU posvećenu medijskoj pismenosti

Fakultet dramskih umjetnosti &nbsp;Univerziteta Crne Gore obilježava ove godine tri decenije postojanja, I tim povodom promovisana je monografija "Fakultet dramskih umjetnosti 1994-2024" .Kroz šesnaest segmenata monografije ispričana je priča o razvoju fakulteta. Monografija je akademski i nastavni, umjetnički i kulturološki portfolio fakulteta od osnivanja do danas.&nbsp; &nbsp;&nbsp;Ponosna sam na kolege koji su uspjeli da ostanu u oblasti koju su upisali, da se razviju i kao ljudi, ali i kao dramski umjetnici - &nbsp;kazala je profesorica na FDU Cetinje Dubravka Drakić. - Trideset godina je kratak period sa jedne strane, a sa druge prebrzo je prošao da bih mogla da se distanciram i da objektivno govorim o onome šta se u međuvremenu desilo. Ono što je zaista svima vidljivo jeste da više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti. Više niko ne može poreći koji broj, koja vrsta izvanrednih glumaca, reditelja, producenata i pisaca se formirala na Cetinju, i to nam daje jednu dobro osnovu da idemo dalje i da se trudimo da sve ono što nijesmo dobro uradili popravimo, &nbsp;i da težimo najboljem - poručila je Drakić. Drakić, koja je dio generacije prvih studenata glume ovog fakulteta danas je profesorica na istom. O tome kakvi su današnji studenti, koliko u njima ima talenta, ali i želje I zdrave ambiciju koju je imala prva generacija, kaže, da što se tiče talenta, volje, želje I htjenja, sve je isto.&nbsp; &nbsp;- Kao što sam ja išla na konsultacije, pa položila prijemni, tako oni dolaze na konsultacije, tako su i oni &nbsp;veoma uzbuđeni kada dođe do tog trenutka polaganja, nimalo laganog, prijemnog ispita. Ono što se razlikuje to je drugačiji društveni kontekst. Mi smo studirali devedesetih, to je bilo ratno okruženje, mi smo bilo u blokadi, bili smo u oskudici svega. Oskudica se nije ogledala samo u komunikacijama i elementarnim uslovima života, nego se ta oskudica vidjela, prije svega, u nemogućnosti da se dođe do dramskih tekstova, do stručne literature. Danas, zahvaljujući medijima, jako je prisutno sve ono što mladom studentu treba da bi svoja znanja o glumi na jedan relevantan način unaprjeđivao - istakla je Drakić. &nbsp;Monografija je važna za studente da bi shvatili kako je i sa malenog Cetinja, poručuje &nbsp;Drakić, moguće stići do evropskih i svjetskih scena, pa i do, kako kaže, Holivuda. <h2>&nbsp;Ljumović: Sve su to primjeri različitih umjetničkih biografija i umjetničke prakse&nbsp;</h2> &nbsp;- Akademija je počela sa glumom, kasnije su to bili pozorišni i filmski reditelji, producenti, zatim dramaturzi i dramski pisci, a sve su to, zapravo, primjeri različitih umjetničkih biografija i prakse umjetničke, koja je temeljno kreirala različite artefake, različita umjetnička djela - rekao je urednik monografije i profesor na FDU Cetinje &nbsp;Janko Ljumović za emisiju Jutro sa Majom &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je za ovih trideset godina, kaže Ljumović, temeljno promijenio i profesionalizovao umjetnički i medijski sistem Crne Gore, a monografija je, dodaje on, dio tih iskustava, ili priča o tome šta je osnovni sadržaj i koja je to metodologija umjetničkog obrazovanja u polju dramskih umjetnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67" data-rendition-name="original" width="1046" height="593" loading="lazy" alt="Janko Ljumović"> <figcaption>Janko Ljumović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Ljumović je bio profesor prvoj generaciji studenata produkcije, jedan od njih je i dekan ovog fakulteta. Od tada do danas se pojavilo dosta mladih producenata, koji daju neku novu energiju, koji stiču značajnije mjesto u kulturnom životu Crne Gore . &nbsp;- &nbsp;Svako od nas u savremenosti kreira i razmišlja o umjetničkom projektu, koji je odgovor današnjeg dana. Ne postoje tu razlike. Svako vrijeme, svaki autor, svaka individua kreira, odnosno razvija umjetnički projekat upravo kroz razmišljanje šta mi to živimo danas. Te priče nekada i sada razlikuju se samo u nekim aspektima koji određuju uslove produkcije. Suštinski je na prvoj generaciji, na kasnijim generacijama, ali i današnjim, zapravo zadaci kako &nbsp;što više razviti kulturni sistem, umjetničku produkciju, kako promovisati standarde - naglasio je Ljumović. <h2>Jašarović: Bilo je to krčenje puta</h2> Fakultet dramski umjetnosti je &nbsp;specifična škola, i specifični su načini po kojima se u toj školi radi, uz poštovanje programa koja su akreditovana, kao i administrativne okolnost koje to omogućavaju - kazao je dekan FDU Edin Jašarović. &nbsp;- Jedni od njih su studenti produkcije, drugi su glumci, dramaturzi, reditelji, pozorišni reditelji, televizijski reditelji, medija i filma. Ovo je značajna godina jubileja, kad su ti studijski programi u prethodnih trideset godina nastajali. Značajno je istaći da je Fakultet dramskih umjetnosti u tom smislu stožer sistema, da ga on gradi u polju kulture, audiovizuelne produkcije, dramskih umjetnosti, ali i onoga što je polje medija i medijske produkcije. Sa tim alumnistima i studentima, kao jezgrom naše djelatnosti, smo izuzetno ponosni, ima ih malo, ali pojedinačno bilo koga da izlicitirate on je već ostvarene karije, vidljive karijere, koja je veoma referentna - rekao je Jašarović u emisiji Jutro sa Majom Svoje zvanje producenta je stekao upravo na ovom fakultetu i &nbsp;to je bila prva generacija studenata, koja je imala zadatak da krči put toj oblasti. &nbsp;- To je veoma tačna opservacija! Tako je bilo i nama producentima, stvarno je to krčenje puta. Kolega Ljumović je istakao da je uloga Fakulteta bila profesionalizacija crnogorske kulture, tako i kolegama dramaturzima, makar onim alumnistima od &nbsp;prvih generacija, ali, naravno, i pozorošnim i filmskim rediteljima - naglasio je Jašarović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a" data-rendition-name="original" width="1056" height="580" loading="lazy" alt="Edin Jašarović"> <figcaption>Edin Jašarović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Taj prokrčeni put nije bez novih izazova, smatra Jašarović, jer ostaje da nove kolege dokazuju svoje puteve, a kroz monografiju imaju, kako kaže, putokaz i iskaz kako je sve teklo. &nbsp;- Izgradnja ukupnog sistema socio kulturnog lanca svih oblasti kojima se bavimo tek predstoji. Mi imamo djelove lanca, ali treba mnogo više ulagati u kulturu da bi taj lanac bio potpun, ne samo socio kulturni, nego i produkcioni lanac. I mi i tome doprinosimo - poručio je Jašarović. <h2>Vukčević: FDU se oslanjao na najbolja jugoslovenska iskustva&nbsp;</h2> &nbsp;Publikacija je samo mali dio onoga što je doprinos Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, a s obzirom na to da dolazi sa studijskog programa film i mediji, ponosni su na doprinos njihovih &nbsp;studenata i njihovog studijskog programa - kazao je profesor na FDU Cetinje Nikola Vukčević. &nbsp;- Ova knjiga je sjajna prilika da uđemo u sve naše projekte, u saradnji sa nizom klasa, nizom studenata, nizom drugih kolega profesora i da kreiramo dalji, bolji i potpuniji put za naše nove studente - istakao je Vukčević. &nbsp;Sa ovog fakulteta je izašao veliki broj reditelja, koji danas prave svoje prve i značajne korake, a neki su studenti Nikole Vukčevića, kojeg smo pitali šta je najbitnije, osim talenta da bi jedan mladi čovjek postao kvalitetan reditelj.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a" data-rendition-name="original" width="1057" height="588" loading="lazy" alt="Nikola Vukčević"> <figcaption>Nikola Vukčević(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  &nbsp;- &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju u svim studijskim programima, pa i u studijskom programu filma režija, odnosno film i mediji, oslanja se na najbolja jugoslovenska iskustva. Ta najbolja jugoslovenska iskustva su odavno trasirale starije kolege sa Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu, od prijemnog ispita, strukture tog procesa, pa do načina studiranja i komunikacije prema studentu. Naravno da smo zadovoljni rezultatima koje smo ostvarili, jer da oni nijesu takvi, &nbsp;ne bi bili motivisani na ovaj način, na koji i dan danas radimo. Sama činjenica da je prijemni ispit nešto čemu se spremamo još od februara mjeseca, kroz naše konsultacije. Konsultacije &nbsp;na Fakultetu dramskih umjetnosti, za sve potencijalne buduće studente, da se upoznaju sa onim šta se tamo uči, šta sa tim obrazovnim profilima mogu da urade jednoga dana, na tržištu rada, pa do toga, kako na najbolji način da se spreme za sve one faze koje taj prijemni ispit nudi. To je dio ozbiljnosti, koje jedna ovakva institucija, koja pripada Univerzitetu Crne Gore, nacionalnom sistemu visokoškolskog obrazovanja, sve to se nudi sa namjerom da se kreira temeljno obrazovanje za naše mlade ljude, &nbsp;i na najbolji način doprinesemo toj djelatnosti u Crnoj Gori - &nbsp;naglasio je Vukčević. <h2>Obradović: FDU je specifičan pečat za sve nas&nbsp;</h2> &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je početak i baza jedne sjajne, velike piramide koja je dozvolila profesionalizaciju, kada je u pitanju dramska umjetnost, gotovo u svim oblastima - kazala je alumnistkinja FDU Cetinje Kristina Obradović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa" data-rendition-name="original" width="1048" height="583" loading="lazy" alt="Kristina Obradović"> <figcaption>Kristina Obradović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Mislim da studiranje u jednom mjestu, koje je fokusirano na tri umjetničke akademije, muzičku, dramsku i likovnu, imalo svoj specifičan pečat na sve nas i imalo je jedno svoje obilježje koje, čini mi se, nekako svi nosimo dalje kroz život, ne samo profesionalni, nego i stvarni život - naglasila je Obradović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DphJinv1CFPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drakić: Više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti

Planeta 7693 je porodični film, za djecu i mlade, roditelje i sve one koji će pogledati film, jer će svako naći komad za sebe - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, glumica Kristina Obradović.
- Priča prati dječaka na pragu tinejdžerskog perioda, on je protagonista. Međutim, i ona druga priča koja se odvija između njegovih roditelja, i u tom svijetu odraslih, takođe je jako važna i na neki način ponuka ovoga dječaka da se uključi u potragu za izlazom. Nekada mi odrasli toliko zakomplikujemo stvari, ili nas život stavi pred zid, i ne osjećamo i ne znamo kako se to prelama kroz djecu i kako to odzvanja u njihovim malim svjetovima, i tada taj jedan dječak, uz sestru i još jednu fantastičnu ekipu mladih glumaca, pravi razne situacije, aktivira svoje moći u nadi da će pomoći, prije svega, situaciji u kući, da će između mame i tate opet krenuti stvar na bolje, a onda i u cijelom tom odnosu u samoj kući - rekla je Obradović.
Tajnu broja 7693 glumica nije otkrila, jer, kako kaže, onima koji budu gledali film će se otkriti samo, i, ističe ona, cijeli autorski tim filma se suptilno oslanjao na ikonografiju osamdesetih, tom jednom nostalgijom koju je Aleksandar Jakonić direktor fotografije božanstveno prenio, kao i izbor muzike, kaže ona, podsjetili su na neko vrijeme.
- Priča je vrlo i sadašnja, i ovdašnja i ovo vremena, kada jedan ružan događaj u okviru porodice napravi jedan razor i jedan bol, jedan dječak pokuša, uz svoju imaginarnu prijateljicu, koju sreće na tom putu, da zakrpi rane, da mama bude opet ona stara i da tata i mama opet siju ljubav kroz taj dom, jer je to ono što ih drži na okupu - istakla je Obradović.
Rad sa djecom i mladima nije jednostavan, smatra Obradović, ali to je doprinijelo da se nauči jednom novom obliku strpljenja, njihovi mehanizmi rada su drugačiji, oni su naturščici, i upravo u toj razmjeni, ističe Obradović, oni nesebično daju nešto zauzvrat.
Premijera filma Planeta 7693 će se održati 9.oktobra u Podgorici, u Cineplexx-u, podsjeća glumica, i poziva sve, kako kaže, i male i velike, na jedan ljupki film o dobroti, o ljepoti, o plemenitosti, i svim onim vrijednostima, dodaje ona, koje su polako u krizi, a koje će ipak na kraju spasiti svijet.
Glumica se osvrnula i na stanje glumačke profesije u Crnoj Gori, te kaže da su snimanja u Crnoj Gori skoro na nivou incidenta, ali još uvijek glumci nemaju dovoljno posla u Crnoj Gori.
- Broj ljudi koji izlazi sa Akademije dramskih umjetnosti kao svršeni glumci nije ekvivalentan, nije proporcionalan broju kuća, pozorišnih, naročito onih koje imaju svoj ansambl, ali i onih koje imaju redovan, uspješan, bogat pozorišni život i bogat pozorišni repertoar. Tako da, bilo honorarno, bilo za stalno, ne mogu pod svoje okrilje primiti te nadolazeće snage - zaključila je Obradović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7ccij9eCrfQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Planeta 7693 je film o dobroti,ljepoti, plemenitosti i svim onim vrijednostima koje su polako u krizi

Trener košarkaške reprezentacije Crne Gore Andrej Žakelj, saopštio je spisak igrača za novembarski kvalifikacioni prozor.
Crna Gora će 27. novembra dočekati Portugal, a tri dana kasnije gostuje Rumuniji.
Žakelj je prvi pomoćnik selektora Zvezdana Mitrovića, a predvodiće reprezentaciju u prva dva kvalifikaciona prozora.
Američki plejmejker Kendrik Peri vraća se u reprezentaciju od koje se oprostio u novembru prošle godine.
Na spisku se nalaze sledeći igrači: Kendrik Peri, Igor Drobnjak, Danilo Ivanović, Ognjen Čarapić, Jovan Kljajić, Petar Popović, Zoran Vučeljić, Đorđije Jovanović, Andrija Slavković.
Na spisku su i: Emir Hadžibegović, Bojan Tomašević, Danilo Lacmanović, Marko Simonović, Zoran Nikolić, Aleksa Ilić, Filip Anđušić, Maksim Brnović, Andrija Jošović i Vuk Ivelja.
U stručnom štab su pomoćni treneri Vlado Todorović i Boško Bošković i kondiocioni Lazar Đurović.

Žakelj objavio spisak za novembarski prozor, vraća se Peri

Crna Gora aktivno oblikuje svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi i doprinosi miru, stabilnosti i zajedničkom prosperitetu, poručio je glavni pregovarač države sa Evropskom unijom (EU), Predrag Zenović.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, Zenović je to rekao u Tirani, na sastanku ministara Zapadnog Balkana posvećenom Planu rasta „Naš put ka EU“.
- Crna Gora ne teži samo ravnopravnom članstvu u EU – mi aktivno oblikujemo svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi, doprinoseći miru, stabilnosti i zajedničkom prosperitetu - kazao je Zenović.&nbsp;
On je predstavio rezultate koje je Crna Gora ostvarila u okviru Reformske agende, naglasivši da oni jasno pokazuju posvećenost države ubrzanoj integraciji.
Zenović je istakao da reforme imaju duboko transformativan efekat.
- Uz jačanje pravosuđa i vladavine prava, unaprjeđujemo poslovni ambijent, poboljšavamo pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća i gradimo temelje otpornije ekonomije - naveo je Zenović.
On je podsjetio da je kroz EU Plan rasta Crnoj Gori obezbijeđeno 383,5 miliona EUR, od čega 110 miliona u grantovima, dok je ostatak obezbijeđen kroz povoljne kredite.
- Iako sredstva nijesu dovoljna da pokriju sve potrebe, predstavljaju snažan podsticaj ekonomskoj transformaciji, boljem upravljanju i modernizaciji infrastrukture - rekao je Zenović.
On je, govoreći o ključnim aktivnostima u okviru Plana rasta, naglasio da je Crna Gora prva u regionu postala dio SEPA prostora.
Kako je naveo, program WiFi4WB donosi besplatan internet u 24 opštine, a Green Lanes ubrzaće protok robe na granicama.
- U oblasti turizma radi se na zajedničkom brendiranju regiona, dok se u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta smanjuju barijere i usklađuju procedure - rekao je Zenović, dodajući i da Crna Gora intenzivno analizira neophodne izmjene zakonodavstva kako bi se ukinuo roming u EU.
Zenović je naglasio važnost dosljednog sprovođenja reformi i potrebu za stabilnim, pametnim i zelenim rastom.
- Potrebne su inicijative koje život građana približavaju standardima EU i ubrzavaju ekonomsku razmjenu – unutar regiona i sa EU - rekao je Zenović.
Prema njegovim riječima, ubrzano približavanje EU, privlačenje investicija i jačanje regionalne stabilnosti šalju jasnu poruku građanima – da evropske integracije nijesu samo politički proces, već duboka ekonomska promjena koja unaprjeđuje kvalitet njihovog života.
Generalni direktor Direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman predstavio je ukupne rezultate regiona i nalaze iz trećeg izvještajnog kruga.
On je, kako je saopšteno iz MEP-a, rekao da pet usvojenih reformskih agendi obuhvata 251 reformski korak, kao i da, iako postoje određeni izazovi, Crna Gora ima najveće izglede za uspješnu realizaciju agende - 98 odsto, ispred Albanije (92 odsto), Sjeverne Makedonije (80 odsto), Kosova (73 odsto) i Srbije (70 odsto).

Zenović: Crna Gora aktivno oblikuje svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi

Aerodrom Podgorica će tokom naredne ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, biti povezan sa oko 70 destinacija, a Aerodrom Tivat sa oko 60. To je, na konferenciji za medije u Podgorici, najavio izvršni direktor ACG, Roko Tolić. Uz 14 novih linija Wizz Air-a u Podgorici, na listu novih ruta uvršten je i London Hitrou-Tivat. Ovu avio-liniju ka najvećem evropskom aerodromu otvara premium avio-prevoznik, British Airways. - Javnost je od nas prvo tražila niskotarofne linije. Njih smo otvorili. A, danas je fokus na prestižnom British Airways-u koji će od 14. maja do kraja narednog septembra tri puta nedjeljno saobraćati na liniji London Hitrou-Tivat. Ovdje nije riječ samo o novoj ruti već i o direktnoj investitorskoj poruci. Dolazak British Airways-a je kruna naših dosadašnjih nastojanja - naglasio je Tolić. On je napomenuo i da je za ACG u toku rekordna godina jer, prvi put od osnivanja kompanija očekuje tri miliona putnika.&nbsp; - Mi počivamo na entuzijazmu zaposlenih, ali, sve više, i povjerenja putnika. To postaje jasno kada se sjetimo da smo u istim ovim terminalima 2006. godine opslužili oko 860 hiljada putnika, a danas, u skoro u istim infrastrukturnim uslovima, očekujemo tri miliona putnika - pojasnio je Tolić. Jasno je, dodaje Tolić, da su kapaciteti ograničeni, a da su ulaganja do sada bila minimalna zbog višegodišnjeg postupka koncesije. Međutim, da bi ACG uspješno prihvatili sav najavljeni saobraćaj od marta naredne godine, kompanija ulazi u višemilionska ulaganja, hitne adaptacije, kupovinu nove opreme i angažman nove radne snage u operativnim službama jer je izvjesno da se krećemo ka dvadesetčetvoročasnovnom radnom vremenu u Podgorici. Osim adaptacija u postojećem terminalu, Tolić je naglasio da ACG iskazuju snažan interes da kupe VIP terminal i hangar koji se nalaze na našoj zemlji, na nekih 400-500 metara od postojećeg terminala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121140_947a4de100c4272017a3b1a09e1096758dd0ce4473269ac400a419fe52b42810.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121121140_947a4de100c4272017a3b1a09e1096758dd0ce4473269ac400a419fe52b42810" data-rendition-name="original" width="5620" height="3608" loading="lazy" alt="Sa današnje konferencije za medije"> <figcaption>Sa današnje konferencije za medije(Photo: Aerodromi Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Radi pojašnjenja, široj javnosti je manje poznato da je na teritoriji Aerodroma Podgorica, na nekih 400 metara od naše terminalne zgrade, još 2008. godine izgrađen jedan VIP terminal manje površine i avio-hangar. Oni se nalaze na našem zemljištu, a pripadaju Vektri koja je u stečaju. Ovaj VIP terminal površine oko 1.100 m2 i avio hangar površine oko 2.100m2 su oglašeni za prodaju i rok za predaju ponuda je 2. decembar. Aerodromi Crne Gore su izuzetno zainteresovani da kupe i terminal i hangar. Zašto? Jer je nama hitno potreban prostor i za putnike i za avione, a ovo je, za nas, brzo i efikasno rješenje - objasnio je on. Uz Aerodrome Crne Gore, moguće je, kako kaže, da se kao potencijalni kupac prijavi još neko, ali su dva razloga zbog kojih ACG mogu da budu jedini kupac.&nbsp; - Prvo, objekat mora biti na ortofotosnimku i drugo – terminal i hangar su na zemljištu koje je vlasništvo države Crne Gore, a koje je dato na upravljanje Aerodromima Crne Gore. To znači da niko osim Aerodroma Crne Gore ne može da sprovede postupak legalizacije. U tom slučaju, uz manja prilagođavanja, naš plan bi bio da uz postojeći, otvorimo Terminal 2 do kog bismo putnike transferisali autobusima - kaže Tolić. On je, odgovarajući na pitanja novinara o postupku koncesije, ponovio da lično smatra da se porodično srebro ne posuđuje – osim ako ga potencijalni koncesionar ne vrati u sjajnijem stanju nego što je bio, ali i to da su ACG spremni da dočekaju signal da samostalno pokrenu aktivnosti na razvoju oba aerodroma, kako bi dosegli evropski i svjetski nivo.&nbsp; - Istovremeno, vrijedno je akceptirati realitet da je za takav proces potrebno prilično dugo vremena, a da ulazak privatnog kapitala, objektivno, čitava adaptacija može da se izvede kudikamo brže, što je evidentna potreba turističke privrede - kaže on. Kad je riječ o iznosu ulaganja, prvi korak je, kaže, izrada Master plana koji bi dao tačnu procjenu.

U Podgorici 70 avio-linija, u Tivtu 60: Na listi novih i London Hitrou-Tivat

Odbor za društvene djelatnosti Skupštine Glavnog grada je na današnjoj sjednici podržao odluku o postavljanju spomen-ploče posvećene "bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice" na kojoj bi bio lik preminulog mitropolita MCP Amfilohija.
Prijedlog je podnio gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a ispred predlagača akt će pred Skupštinom Glavnog grada i njenim radnim tijelima "braniti" sekretarka za kulturu Lina Lakić.
U pitanju je spomen ploča, a na njoj će biti fotografija susreta Amfilohija i Halita Đečevića. Ploča bi se nalazila u ulici Oktobarske revolucije, pri čemu je vlasnik parcele kompanija "Zetagradnja".
Na ploči će biti i natpis: "Sloga je duhovno bogatstvo Podgorice, susret mitropolita Amfilohija i Halita Đečevića na Markovdan 1992. godine".
Rok za podizanje spomen-ploče je decembar ove godine.
Sjednica Skupštine Glavnog grada zakazana je za 24. novembar.

Odbor za društvene djelatnosti podržao postavljanje spomen-ploče "bratskoj slozi" s likom Amfilohija

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Jedna osoba povrijeđena je u padu lifta u zgradi u centru Podgorice.
To je Portalu ETV potvrdio šef Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
- Povrijeđeni je izvučen iz lifta i prebačen vozilom hitne pomoći radi pružanja medicinske pomoći - kazao nam je Bojanović.
Uzrok pada lifta još nije poznat.

Tag: kristina-obradovic