Premijer Švedske Ulf Kristerson najavio je u septembru planove da se za najteža krivična djela, uključujući ubistvo i teško izazivanje eksplozije, granica krivične odgovornosti spusti sa 15 na 13 godina.
Reforma zakona je odgovor na porast smrtonosnog nasilja među bandama. Policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju djecu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni.
Vlada u Stokholmu ranije je najavila osnivanje posebnih pritvorskih jedinica u švedskim zatvorima za maloljetnike od 15 do 17 godina. Prema novom prijedlogu, plan se proširuje i na jedinice za zatvaranje mladih uzrasta od 13 do 14 godina. Prema Ministarstvu pravde Švedske, maloljetni prestupnici bi mogli početi da se šalju u ove pritvorske ustanove već narednog ljeta.
Vlada tvrdi da će promjena zatvoriti pravnu rupu koju bande zloupotrebljavaju. Međutim, pravni stručnjaci, organizacije za prava djeteta i socijalni radnici upozoravaju da spuštanje granice neće smanjiti kriminal, te da može ugroziti proces rehabilitacije.
<h2>Velike razlike u EU – granica od 10 do 16 godina</h2>
Minimalna starost za krivičnu odgovornost u Evropi znatno varira. Zemlje sa granicama ispod 14 godina su Irska (od 10 godina u zavisnosti od prestupa), Holandija (od 12 godina), Belgija i Mađarska (od 12 godina u zavisnosti od prestupa), Francuska (od 13 godina u zavisnosti od prestupa). A najviša granica je u Portugaliji i Luksemburgu gdje su mladi krivično odgovorni tek sa 16 godina.
Uprkos razlikama, sve zemlje Evropske unije imaju posebne sisteme pravde za maloljetnike mlađe od 18 godina, gdje je fokus na obrazovanju i rehabilitaciji, a ne na kažnjavanju. Međutim, kako se zaoštravaju političke rasprave oko omladinskog kriminala, sve više nestaje granica između zaštite i krivičnog gonjenja maloljetnika.
U zemljama s višim granicama, poput Finske ili Portugalije, naglasak je na socijalnoj reintegraciji. Drugdje, rastuća zabrinutost zbog učešća mladih u nasilnim krivičnim djelima podstiče pozive za pooštravanje pravila, trend koji je sada vidljiv na primjer u Švedskoj – ali i u Njemačkoj.
<h2>Njemačka: Pritisak da se pooštri zakon</h2>
Krivični zakon u Njemačkoj postavlja granicu odgovornosti na 14 godina. Prestupnicima od 14 do 17 godina sudi se u sudovima za maloljetnike, gdje se naglasak stavlja na rehabilitaciju, društveno korisni rad i savjetovanje, prije nego na zatvorske kazne.
Međutim, pozivajući se na porast nasilja među još mlađima, članovi konzervativne CDU kancelara Fridriha Merca, kao i političari krajnje desnice, traže spuštanje granice na 12 godina. Statistika pokazuje da je broj djece osumnjičene za nasilna krivična djela porastao za 11,3 odsto u 2024. iako je nivo i dalje znatno niži nego početkom 2000-ih.
Kao i u Švedskoj, zagovornici prava djeteta i pravni stručnjaci protive se spuštanju granice. Neki pozivaju da se prvo sprovede istraživanje o tome da li bi takav potez uopšte smanjio broj krivičnih djela među mladima i kakav bi uticaj imao na djecu.
Za sada, njemačka Vlada pokazuje malo interesovanja za promjene, držeći se pristupa koji stavlja rehabilitaciju na prvo mjesto i koji već dugo oblikuje filozofiju pravde za maloljetnike. Ipak, debata se ponovo pojavljuje, a švedska odluka da spusti granicu mogla bi poslužiti kao inspiracija konzervativnim zakonodavcima.
<h2>Irska: Najniža granica u EU</h2>
Irska ima najnižu starosnu granicu za krivičnu odgovornost u EU. Prema Zakonu o djeci, većina maloljetnika postaje krivično odgovorna sa 12 godina, ali za teška krivična djela poput ubistva, ubistva iz nehata ili silovanja, gonjenje je moguće već od 10 godina.
Ova politika izazvala je kritike grupa za ljudska prava, uključujući UNICEF i Savjet Evrope, koji preporučuju minimalnu granicu od 14 godina. Aktivisti u Irskoj pozivaju zakonodavce da podignu granicu, tvrdeći da aktuelni zakon nije u skladu sa savremenim standardima zaštite djece.
Irska Vlada brani postojeći okvir, ukazujući na specijalizovane sudove za maloljetnike i programe preusmjeravanja koji se fokusiraju na obrazovanje i pravdu zasnovanu na pomirenju i obnovi povjerenja. Ipak, pod sve većim međunarodnim pritiskom, razmatra se revizija zakonodavstva.
<h2>Zašto je Danska promijenila kurs</h2>
Primjer Danske ukazuje da treba biti oprezan. Vlada desnog centra je 2010. spustila granicu krivične odgovornosti sa 15 na 14 godina, nadajući se da će time zaustaviti kriminal među mladima. Dvije godine kasnije, nova Vlada je poništila odluku. Studije su pokazale da nije bilo smanjenja krivičnih dela među 14-ogodišnjacima. Takođe je pronađena veza između ranog zatvaranja i povećanog ponavljanja krivičnih djela.
Za mnoge u Briselu to je podsjetnik da reforme krivičnog zakona mogu biti politički popularne, ali rijetko donose trajne rezultate.
Pitanje koliko mlad neko može biti da bi bio kažnjen ostaje politički osjetljivo u cijeloj EU. Švedski prijedlog uklapa se u širi trend oštrije retorike o omladinskom kriminalu, ali istraživanja, poput studije iz Danske iz 2025, sugerišu da rana kriminalizacija može otežati reintegraciju.
Istraživači u SAD takođe su utvrdili da rano zatvaranje maloljetnika negativno utiče na njihov razvoj i često ima dugoročne posljedice.
Dok zemlje EU vagaju između odvraćanja i rehabilitacije, pravi izazov možda nije u tome koliko nisko ide starosna granica, već u tome kako društva pomažu ranjivoj djeci da uopšte ne uđu u svijet kriminala.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Švedska uvodi zatvor za trinaestogodišnjake, neki političari u Njemačkoj traže da granica krivične odgovornosti bude i niža

Krivična odgovornost sleduje bilo kog učenika koji pokušava da šalje dojave o bombama i moraju da shvate da je to nešto čemu ne bi trebalo da se dive jer je u pitanju kriminalna radnja koju apsolutno treba suzbiti, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, stručnjak za sajber bezbjednost Branko Džakula.
Proces identifikacije osoba koje šalju dojave školama je kompleksan i ne &nbsp;podrazumijeva korištenje specifičnog softvera , kaze Džakula, već se vise oslanja na saradnju policijskih sluzbi sa internacionalnim provajderima koji se koriste za usluge distribucije prijetećih mailova.
- Na primjer Google kao kompanija ima popularan servis za gmail servis, on se najcesce koristi i vidjel smo najviše primjera ti lažnih mailova koji su &nbsp;došli sa gmail adresa, što je podrazumijevalo tokom istrage ko stoji i za te gmail adrese da je neophodna saradnja sa kompanijom Google i njihovim timovma za odgovore na ovakve bezbjednosne incidente , koji bi dali dodatne informacije koje su potrebne jedinicama koje rade na toj istrazi ko stoji iza tog maila - rekao je Džakula.
Postoje VPN alati koji se koriste za maskiranje IP adrese, objašnjava Džakula,koji omogućavaju da se promjeni lokacija, kako kaze, na računaru, što se pretpostavlja da je korišteno u većini slučajeva, međutim, dodaje on, potrebna je &nbsp;&nbsp;saradnja sa provajderima VPN usluga, dodaje on, &nbsp;jer i oni znaju da se njihovi alati koriste za maliciozne svrhe, sto je, kako kaže, protiv njihovih uslova korištenja softvera, pa oni ucestvuju u davanju podataka.
- U određenim situacijama bude zadovoljavajuća &nbsp;saradnja sa provajderima VPN, pričam o situacijama gdje smo uspjeli da vidimo pozitivne rezultate istrage, međutim, potrebno je uspostaviti veliki broj saradnji sa kompanijama i internacionalnih &nbsp;policijskih jedinica , pricamo na lokalnom nivo ne samo na nacionalnom nivou, ili internacionalnom nivou kroz Interpol. Potrebno je veliko ljudstvo u timovima u borbi protiv cyber kriminala kada se dese ovakve situacije, kako bi ta istraga bila brža efikasnija i sa pozitivnim ishodom, jer često je vrijeme &nbsp;veliki faktor kako bi uspjeli da dođete do počinioca, dok je trag još svjež - naglasio je Džakula.
Školske ustanove u Crnoj Gori &nbsp;su bile najčešće pogođene cyber prijetnjama, smatra Džakula, definitivno je &nbsp;komunikacija između osoblja, učenika i roditelja jako bitna, poručuje on, da se razgovara i podijeli saznanje o opasnosti ovakvih prijetnji.
- Učenici često znaju da ovakve prijetnje, koje dolaze od njihovih vršnjaka &nbsp;bi namjerno izazvale distrukciju u nastavi, da li je to tokom perioda pismenih zadataka, kontrolnih ili nešto slično, ili jednostavno da jure neki adrenalin &nbsp;da bi izazvali samo pometnju na nacionalnom nivou ili samoj skoli, ti vršnjaci znaju koliko je ovo ozbiljna stvar. Ovo je krivična odgovornost koja sljeduje bilo kog učenika koji pokušava da se bavi ovim &nbsp;i da shvate da je to nesto cemu ne bi trebali da se dive, i da nije ništa drugo osim kriminalna radnja koju apsolutno treba suzbiti. A sto se tice policijskih jedinica koje rade na otkrivanju, definitivno povećanjem broja ljudstva &nbsp;i njihove edukacije kako da efikasnije jure ove tragove i kako da bolje uspostavljaju komunikaciju sa internacionalnim tijelima koji su im neophodni da bi mogli da nastave istragu, jer to je taj momenat, ukoliko oni dugo čekaju odgovor ili ukoliko nemaju dobro uspostavljen kanal sa drugim institucijama tu dolazi do usporavanja istrage i potencijalno do blokade da ne možete da nastavite dalje - poručio je Dzakula.
Trebalo bi pooštriti kaznenu politiku, smatra Džakula, jer je to najbitniji dio i &nbsp;dokazano je da se kriminalne radnje na taj način, kako kaze, brze suzbijaju.
Ukoliko dolazi do učestalih dojava da je doslo do postavljanja eksplozivnih naprava u nekoj školi, smatra Džakula, velika vjerovatnoca je da se radi o lažnoj dojavi, i te provjere se vrse na efikasniji nacin.
- Više se fokusiraju da istraga o pociniocu bude brza i uspješnija, kako bi eventualno prekinuli dalje dojave. U Herceg Novom je bio skoriji slučaj gdje je jedna učenica poslal preko 40 dojava u određenom vremenskom periodu, znaci dok se počinilac nije otkrio dojave su konstantno pristizale i konstantno je dolazilo do remećenja nastave u opštini Herceg Novi, tako da je fokus da se brže dođe do počinioca i da se taj proces što bolje unaprijedi, a na terenu ce svakako, izadji službe da odrade provjeru i taj momenat se ne moze zaobici i to je upravo taj aspekt ovog procesa odgovora na takve dojave, koji se maliciozno koristi kako bi se izazvala pometnja u bilo kojoj ustanovi u koju stigne takva dojava - zaključio je Džakula.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djenp2z_EYIo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Džakula: Krivična odgovornost sleduje svakog ko šalje dojave o bombama

Premijer Milojko Spajić je, povodom višednevne potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju Alijom Balijagićem, kazao da će se odgovornost u lancu komande utvrđivati nakon što se riješi ovaj slučaj.
- Kada pretičete automobil ne treba da kočite, nego date gas do kraja. Prvo treba završiti priču, pa razmišljati o odgovornosti pojedinih u lancu komandovanja - rekao je Spajić na konferenciji za medije.
Prema njegovim riječima, svaki put kada se dese slične situacije, Vlada prolazi lanac komandovanja i utvrđuju greške. Podsjeća na obećanje dato u ekspozeu da će se rad ministara ocjenjivati svakih pola godine.
- Javnost će biti obaviještena o daljim akcijama poslije završetka ove nemile situacije - poručio je Spajić.
Bijelo Polje, prilazi tom gradu i izlazi iz njega, osam dana su pod policijskom opsadom, a u potragu za Balijagićem su uključene sve raspoložive snage, kao i helikopterske jedinice i psi tragači.
Opsežna policijska potraga nije dala rezultat, iako se juče naslućivalo da bi dvostruki ubica mogao završiti u lisicama. Veliki broj policijskih službenika i pripadnika Vojske Crne Gore “češljaju” teren više sela u i kraj Bijelog Polja.
Portalu ETV su nezvanično iz Uprave policije kazali da se provjerava svaka dojava, a danas su uputili apel medijima da se uzdrže od objava konkretnih lokaliteta koji su u fokusu policije na pronalasku Balijagića.

Tamara Klikovac

Spajić poručio da će o odgovornosti nakon hapšenja Balijagića: Kada pretičete automobil ne kočite, nego dajete gas do kraja

Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević ne vjeruje da će neko odgovarati zbog propusta koji su se desili prije i nakon dvostrukog ubistva u bjelopoljskom selu Sokolac. Ako, kako je rakao gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televizije E, poslije cetinjskog slučaja niko nije odgovarao, makar da podnese ličnu, moralnu odgovornost, sumnja da će se to desiti i nakon zločina u Bijelom Polju.
- Imamo izjavu ministra Šaranovića koji je najavio tu odgovornost, ali treba razmisliti i o njegovoj odgovornosti, jer on ima takozvanu pretpostavljenu odgovornost. Nije ministar unutrašnjih poslova samo da se slika i da daje izjave. On je pretpostavljeno odgovoran za sistem bezbjednosti u Crnoj Gori. On i direktor policije. Njih dvojica su primarno odgovorni - kazao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsaranovic-vazno-individualizovati-odgovornost-odgovarace-svako-ko-je-mogao-da-sprijeci-tragediju-u-bijelom-polju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vjeruje da se dvostruko ubistvo u zaseoku Sokolac moglo i moralo spriječiti, te da će se na nivou Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije morati napraviti kvalitetna analiza, kako se ne bi ponavljalo ono što se dogodilo na Cetinju prije dvije godine i ovo što se desilo prije tri dana u Bijelom Polju.
- Poučeni onim iskustvom sa Cetinja kada niko nije snosio odgovornost i ovo nam se desilo, da nam se opet ne bi dešavali ovakvi slučajevi. Ovo potvrđuje jednu tezu koju čujemo danaima i mjesecima da je bezbjednosni sektor ruiniran - dodao je on.
Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo i mještani imaju ozbiljne optužbe na postupanje policije iz Bijelog Polja, podsjeća Janjušević i dodaje da sa druge strane postoji saopštenje Uprave policije u kojem se kaže da su prvi put dobili prijavu 25. oktobra, nekoliko sati prije nego što je Alija Balijagić počinio zločin.
- Da li je bilo poziva prije, to se može lako utvrditi. Ako je neko prijavio izvršioca na 122, poziv se snima, to je takozvani tetra sistem, gdje se svaka prijava građana snima. Lako je utvrditi da li je saopštenje Uprave policije tačno ili nije. Mislim da, ipak, Uprava policije ne bi smjela da manipuliše s tim podatkom - naglasio je Janjušević.
Dešava se, kaže on, da se prvi put nakon 50 godina angažuje vojska Crne Gore.
- Da je neko došao u Crnu Goru i vidio dnevnik i brigadnog generala i vojsku na terenu sa dugim naoružanjem, rekao bi ovo je neka vojna hunta ili je ratno stanje u Crnoj Gori. To je po meni odraz nemoći bezbjednosnog sistema. Ako jedna protivteroristička jedinica Uprave policije Crne Gore, posebna jedinica policije, interventna jedinica ne mogu da riješe ovu situaciju onda smo mi u ozbiljnom problemu - kaže on i pita šta bi se desilo da je neka ozbiljna teroristička grupa upala u Crnu Goru, a ne da se traga za čovjekom od 65 godina.
Nikada vojska, navodi Janjušević, nije bila angažovana na hvatanju izvršilaca ovakvih krivičnih djela. Angažovanje Vojske Crne Gore, dodaje on, je ponižavajuće za policijsku organizaciju, jer nije uvedeno nikakvo ratno stanje, niti neposredna ratna opasnost.
- Onaj ko je tražio angažovanje vojske treba da obrazloži zašto je to tražio. Mislim da je to resorni ministar Šaranović, koji je tražio od svog partijskog kolege, od ovog ministra odbrane angažovanje vojnih jedinica - istakao je Janjušević.
Čudno je, kaže i to što se načelnik Generalštaba brigadni general Lazarević obraća sa lica mjesta, a da se niko od menadžmenta Uprave policije taj dan nije obratio prisutnim novinarima.
- General Lazarević je rekao na toj press konferenciji da je to takav teren, da ima i dvadeset brigada vojske ne bi mogao da ga pročešlja. Mislim da se ovaj zločinac ne može dugo skrivati, jer on ipak nema logistiku, tu je blizu granica i Srbije i Bosne i Hercegovine - kazao je Janjušević.
Alija Balijagić je, kako je dodao, dobro poznat crnogorskoj policiji kao izvršilac desetina teških krivičnih djela. &nbsp;
- Želim da upoznam crnogorsku javnost da ovaj Alija Balijagić nije nikakav Bin Laden, tako da kažem, da može držati u strahu i Bijelo Polje i državu Crnu Goru. 2003. godine, ga je tada specijalna antiteroristička jedinica, iz koje je nastala sadašnja protivteroristička jedinica policije, hapsila u Lješnici, kod Bijelog Polja. I on je tada bio naoružan, i on je tada pružao aktivan otpor. Taj je čovjek tada imao dvadeset godina manje. Pa zar treba Crna Gora i sistem bezbjednosti da strepi od čovjeka od čovjeka od 65 godina? Vjerujte to je nedopustivo. To za sistem bezbjednosti treba da bude rutinska operacija da to lice liše slobode i ako pruži otpor da se upotrijebi i vatreno oružje - poručio je Janjušević.
Ističe da je bezbjednosna sitaucija izuzetno složena, kako kaže maltene, na ivici vanrednog stanja.
- Čim djeca ne idu u školu u Tomaševu, to vam dovoljno govori koliko je došlo do uznemirenja javnosti. Pažljivo slušajući porodicu ubijenih i mještane sela u kojem se desio ovaj zločin dolazimo do zaključka da su mještani tog sela izuzetno nezadovoljni radom, primarno, policije - &nbsp;rekao je on.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je obilazio taj teren, kaže Janjušević, ali je izuzetno čudno da nema direktora Uprave policije Zorana Brđanina, ili nekog od njegovih pomoćnika, jer je riječ o zločinu koji je uznemirio i cijelu Crnu Goru.
- Ovo lice je jedan zločinac, koji je u krivičnoj evidenciji poznat po izvršenju najtežih krivičnih djela. On preko 30 godina, ako se ne varam, ima robije za najteža krivična djela, od razbojništva, krađa i silovanja. Samo želim da podsjetim silovao je staricu od 76 godina 2015.godine. Te godine je bila slična situacija, kada je on otuđio vatreno oružje, pušku, iz jednog domaćinstva u Bijelom Polju, tada ga je bjelopoljska policija uhapsila, on je pružao aktivan otpor i čak pucao na pripadnike interventne policije Centra bezbjednosti, tadašnje jedinice Bijelog Polja. Kada je uhapšen odbacio je tu pušku i na suđenju rekao da puška sama opalila - naglasio je Janjušević.
Pojačane su kontrole na graničnim prelazima, kaže Janjušević, iako je sigurno da Alija Balijagić neće sa pasošem preći granicu, dodaje on, jer je riječ o licu koje očigledno dobro poznaje taj teren.
- Nevjerovatno je da u jednoj uređenoj zemlji &nbsp;čovjek ide naoružan desetak dana, po kućama, traži čak da mu daju hranu i vodu. Imamo podatak da je bio kod tih mještana i oni su mu dali hranu. Mi ne znamo kako će se ovo završiti. Nadam se da će se dobro završiti, lišenjem slobode Balijagića. Ali, taj čovjek je spreman na sve - zaključio je Janjušević.
Cijelo gostovanje može se pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSRt9AggjX8I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Janjušević: Treba razmisliti i o odgovornosti ministra Šaranovića

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se optuženi koji služe vojnu službu oslobađaju od krivične odgovornosti.
Zakon dopunjava odredbe Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku Ruske Federacije, a posebno propisuje da se okrivljeni koji su na služenju vojnog roka za vrijeme mobilizacije ili koji su sklopili ugovor o služenju vojnog roka, oslobađaju krivične odgovornosti i faza krivičnog postupka, objavila je ruska novinska agencija RIA novosti.
Očekuje se da će sličan pravni mehanizam biti proširen i na osuđenike za koje je presuda izrečena, a nije stupila na snagu, uključujući i u fazi žalbenog postupka u krivičnom predmetu.

Putin potpisao zakon kojim se vojnici oslobađaju krivične odgovornosti

Nečinjenjem, neprofesionalnošću, netransparentnošću i brojnim drugim propustima resor kojim rukovodi ministar Vladimir Joković doveo je do alarmantnog širenja „kju groznice“ na farmama krava u Danilovgradu i Nikšiću, koje su desetkovane, ali i do dramatične situacije koja u ovim gradovima prijeti javnom zdravlju, jer lokalne vlasti imaju ozbiljan problem sa određivanjem lokacija gdje zakopati uginula i eutanazirana grla.&nbsp; Sinoć oko 22 sata mještani Župe, kod Nikšića, blokirali su sve puteve koji vode prema Zabranu kralja Nikole, a nakon što su dobili informaciju da danilovgradske vlasti planiraju da lešine životinja danas budu zakopane na lokaciji Rakočica, koja pripada toj opštini. Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Župa nikšićka Dragoljub Radulović kazao je Portalu RTNK da kamioni sa eutanaziranim kravama „kroz Župu ne smiju proći“. - Volio bih da vidim toga ko će proći sa zaraženim kravama kroz Župu. Obavijestio sam i predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, saglasan je da se tu ne može dozvoliti zakopavanje grla. Rekao mi je da je obavijestio ministra Jokovića – kazao je Radulović. Đe će na kraju završiti eutanazirane krave sa danilovgradskih farmi znaće se danas. <h2>Kontrolno saslušanje</h2> A zbog propusta u suzbijanju širenja „kju groznice“ poslanici tri opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, Građanskog pokreta URA i Socijaldemokrata, juče su zatražili skupštinsko kontrolno saslušanje ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića, direktora Uprave za bezbjednost hrane Vladimira Đakovića, predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandra Grgurevića i direktora Instituta za javno zdravlje Dragana Lauševića. Iz DPS-a juče su pozvali ministra Jokovića i da podnese ostavku, a premijera Milojka Spajića da se obrati javnosti. Očekuju i da svi koji su prikrivali širenje zaraze odgovaraju krivično. I Udruženje stočara Danilovgrada pozvalo je na hitnu reakciju i utvrđivanje svakog nestručnog, nezakonitog i neodgovornog postupanja u konkretnim slučajevima, sa kojima su, kako su istakli, upoznali menadžment Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Do danas nije saopšteno kada je konkretno ljetos registrovan prvi slučaj „kju groznice“ na crnogorskim farmama.&nbsp; Institut za javno zdravlje saopštio je u četvrtak da su ovoj ustanovi „prijavljena dva slučaja Q groznice kod ljudi, oba registrovana u junu, jedan u Bijelom Polju i jedan u Podgorici“.&nbsp; Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fotosanitarne poslove na konferenciji za novinare u poneđeljak, 9. septembra, rekli su da su „kju groznicu“ registrovali u julu. Ministar Joković je kazao kako su 17. avgusta donijeli uputstvo i mjere kako treba postupati. Nijesu saopštili zašto je od javnosti sakrivena pojava ove zarazne bolesti životinja, ali ni zašto sve ovo vrijeme nijesu naručene vakcine čiju upotrebu je odobrila Evropska unija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_b262a6b8e3d5c0331090fdd465f463d30ad118f8e9f754400f2f976bedc179b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240914070944_b262a6b8e3d5c0331090fdd465f463d30ad118f8e9f754400f2f976bedc179b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Joković"> </figure>  Štoviše, Joković je na toj konferenciji za novinare ustvrdio kako vakcina ne postoji?! Za razliku od njega direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković, sudeći prema izjavi koju je dao Javnom servisu 20. avgusta, čuo je za vakcinu, ali još od tada čeka „stručni tim“ da odluči da li ih treba kupiti?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070948_1208cc56e4f434cb8bc9e264d1dc6b58e42f9065e36690600b4cc00ca5430467.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240914070948_1208cc56e4f434cb8bc9e264d1dc6b58e42f9065e36690600b4cc00ca5430467" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Đaković"> </figure>  Đaković je tada tvrdio i kako situacija nije alarmantna.&nbsp; Veterinarska inspektorka Slavica Sudžum 20. avgusta bila je jasna - država treba da donese odluku o vakcinaciji grla. - Radi se o vakcini koja košta svega nekoliko eura – rekla je ona Javnom servisu. Očigledno uzalud, jer ministar do 9. septembra nije ni znao da vakcina postoji, a direktor Uprave, dok zaraza bukti, i dalje čeka izjašnjenje „stručnog tima“. <h2>Krivična odgovornost</h2> Inženjer stočarstva, bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša, koji je ovim resorom rukovodio 2016. godine, kada se u Crnoj Gori pojavila bolest kvrgavih krava koja je uspješno zaustavljena, ukazao je sinoć u centralnoj informativnoj emisiji TV E – „24 sata“, na brojne propuste institucija koje su neadekvatno reagovale i doprinijele širenju zaraze. Posebno je ukazao na skandal otkopavanja lešina u Nikšiću i njihovog transporta na drugu lokaciju u Danilovgradu, za što, bio je kategoričan, neko mora krivično da odgovara.&nbsp; - Ako u Crnoj Gori nakon skandala oko „kju groznice“, nepropisnog zakopavanja, pa iskopavanja, eutaniziranih krava ne bude neko odgovarao, teško je vidjeti zašto bi neko odgovarao za bilo što - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_ffcc3f10e65930d6e52c8207349cb757d6d9acafa232ecd11c5c1c66b066899b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240914070944_ffcc3f10e65930d6e52c8207349cb757d6d9acafa232ecd11c5c1c66b066899b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Budimir Mugoša"> </figure>  Kategoričan je da je odluka o ekshumaciji životinja nezakonita, jer „to može da naredi sud, ili tužilaštvo“. - I za ovo neko mora da odgovara - rekao je Mugoša. Ubijeđen je da nadležni nijesu poštovali nijednu preporučenu proceduru.&nbsp; Zabrinut je i za zdravlje ljudi koji su otkopavali životinje, transportovali ih na drugu lokaciju i tamo ih ponovo zakopali, jer su velike šanse da su zaraženi, a ova zaraza, kako je rekao, može da ostavi za posljedicu kod čovjeka hroničnu upalu pluća ili srčanog mišića.&nbsp; Zakopavanje 50 eutanaziranih krava u Župi Nikšićkoj prvo je početkom septembra odobrio predsjednik opštine Marko Kovačević, a nakon burne reakcije mještana, sjutradan izdao naredbu da se otkopaju i prebace na drugu lokaciju. <h2>Odgovornost na ministru&nbsp;</h2> Da su uslovi za jame, grobnice i za način sahranjivanja uginulih i eutanaziranih životinja precizno propisani objašnjava i sagovornica Portala ETV, bivša direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković, koja je rukovodila krizom epidemije kvrgavih krava i bolesti plavog jezika 2016. godine u Crnoj Gori. - Ako se poštuju ti propisi, sahranjivanje životinja je bezbjedno. Proceduru prati veterinarski inspektor, za kojeg sam sigurna da je uradio svoj dio posla – kaže Daković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_f31166eed588fb3edddbf0fb8fdaaf2cfbf288e93205c5b535a82149774eb815.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240914070944_f31166eed588fb3edddbf0fb8fdaaf2cfbf288e93205c5b535a82149774eb815" data-rendition-name="original" width="743" height="498" loading="lazy" alt="Vesna Daković"> </figure>  Objašnjava da je problem s kojim se Crna Gora suočava „zbrinjavanje uginulih ili usmrćenih životinja“, jer ne postoji sistem i postrojenje za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla.&nbsp; - Sredstva su obezbjeđena kroz MIDAS 2 projekat Svjetske banke, još kada je ministar poljoprivrede bio Milutin Simović, ali do realizacije tog projekta do danas nije došlo – podsjeća ona. Razumije da su građani uvijek zabrinuti kada se na nekoj lokaciji zakopavaju oboljele životinje, s čim se i sama suočavala tokom epidemija kvrgave kože i plavog jezika, ali i kada se sporadično pojavljivala „kju groznica“. Zbog toga je, kako kaže, od presudne važnosti kvalitetna i pravovremena komunikacija sa javnošću.&nbsp; - Sakrivanje ili neobjavljivanje informacija o pojavi bolesti životinja nikada nije dobar izbor. Takve informacije uvijek isplivaju i onda izazivaju dodatnu zabrinutost, baš zbog toga što su se skrivale. Međutim, moram da stanem u odbranu veterinara, jer za njih Q groznica nije bolest koja izaziva pretjeranu zabrinutost, nema veliki potencijal za širenje i ne smatra se naročito opasnom zaraznom bolešću životinja. Ljudi zaduženi za odnose s javnošću morali su da reaguju, pogotovo zbog broja oboljelih životinja i činjenice da će uginule ili eutanazirane krave morati da se zakopaju. Bilo je izvjesno da će javnost panično reagovati zbog okolnosti da se radi o bolesti koja se prenosi i na ljude. Nažalost, ta komunikacija je izostala i sada imamo situaciju potpunog odsustva povjerenja i stručne i laičke javnosti u svaku odluku nadležnih – objašnjava Daković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070948_1e52729d691f7c364f0dbd5976158fd63c60c341118a8a78c8fdeeffe05ccc30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240914070948_1e52729d691f7c364f0dbd5976158fd63c60c341118a8a78c8fdeeffe05ccc30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Joković sa Timom"> <figcaption>TVRDE DA SU URADILI SVE ŠTO NALAŽU NAUKA I STRUKA: Ministar Joković i njegov tim na konferenciji za novinare u poneđeljakVlada Crne Gore</figcaption> </figure>  Pretpostavlja da je Jokovićev resor od javnosti sakrio pojavu „kju groznice“, jer nijesu očekivali da će se bolest u ovoj mjeri raširiti. - A bilo je i vrijeme godišnjih odmora. I, vjerujem, postoji još jedan razlog - nekada izgleda lakše odraditi posao suzbijanja bolesti, nego odgovarati na pitanja zainteresovane javnosti - zašto se nešto i kako radi. Ništa od ovoga ne smatram opravdanim, jer smo i mi epidemiju kvrgave kože suzbijali u avgustu, isto u vrijeme godišnjih odmora. Radili smo bukvalno po 20 sati dnevno i izvještavali javnost svaki dan, a često i više puta dnevno – dodaje naša sagovornica, uz konstataciju da su joj u čitavom tom poslu „najteže padali mediji, jer su novinari nekada znali da budu i vrlo neprijatni“. Međutim, naglašava Daković, kada se pojavi epidemija ili bilo kakva krizna situacija u državi, sve mora da radi kao „sat“. - Svi moraju da znaju što je njihov dio posla i da preuzmu odgovrnost, a oni koji operativno rade moraju biti sigurni da imaju podršku vlade. Iako je borba sa kvrgavom kožom bila neuporedivo ozbiljniji i teži izazov, nego ova situacija, nekako mi se čini da Uprava za bezbjednost hrane sada nije imala podršku i da je zapravo tu najveća razlika – ističe Daković. Ono što je bilo važno uraditi, dodaje ona, jeste uvjeriti poljoprivredne proizvođače da će im šteta biti nadoknađena. - Sigurnost u nadoknadu štete smatra se jednom od važnih mjera za suzbijanje bolesti. Ako držaoci životinja nijesu uvjereni da će im šteta biti nadoknađena, neće prijaviti bolest, kasno će se dijagnostikovati, doći će do širenja zaraze i time većih problema – objašnjava Daković. Konstatuje da ako bi u jednoj rečenici morala da kaže kako vidi odgovor na ovu kriznu situaciju, rekla bi da je to izostanak komunikacije sa javnošću čelnih ljudi, prvenstveno ministra, kao najodgovrnijeg u lancu odgovornosti.&nbsp; <h2>Veterinari znaju svoj posao</h2> Sagovornica Portala ETV, je uvjerena da su veterinarske službe preduzele sve neophodne i propisane mjere za suzbijanje „kju groznice“. - Javnost vjerovatno ne zna da je ta ista veterinarska služba, mislim na sve veterinare u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju oni iz administracije ili sa terena, 2016. godine, prvi put u istoriji, uspjela da zaustavi širenje bolesti životinja – kvrgave kože, koja je nezaustavljivo harala sve dok nije stigla do naše zemlje. Isto tako, javnosti nije poznato da je EU mijenjala svoje zakonodavstvo koje se odnosi na suzbijanje bolesti kvrgave kože kako bi ubuduće sve zemlje imale pravni osnov da sprovode mjere koje je Crna Gora sprovodila. Zahvaljujući toj činjenici, Crna Gora je dobijala i novac direktno iz budžeta EU, kao da je članica EU, za nadzor nad ovom bolešću narednih pet godina, sve dok je postojala i najmanja opasnost da se bolest opet pojavi – otkriva Daković.&nbsp; Zahvaljujući tim činjenicama, dodaje ona, kao čelnica institucije pod čijom je upravom bila i veterinarska služba predložena je tada za potpredsjednicu Svjetske organizacije za zdravlje životinja. - Predložile su me države EU i birana sam u dva mandata, kao jedina osoba u istoriji ove organizacije koja nije veterinarske struke. Time je sa nivoa EU, pa i cijelog svijeta, odano priznanje i ukazano povjerenje za sposobnost crnogorske veterine da upravlja standardima zdravlja i dobrobiti životinja i van granica naše zemlje – naglašava Daković. Iz svih tih razloga, kako ističe, ima puno povjerenje u rad veterinara Crne Gore i uvjerena je da su i u ovoj situaciji uradili sve kako treba.&nbsp; - Njih istina ima malo brojem, ali njihov rad i požrtvovanost to nikada ne učini vidljivim – zaključuje naša sagovornica.&nbsp; Tri mjeseca od kada je Institut za javno zdravlje registrovao prva dva slučaja obolijevanja ljudi od „kju groznice“ i dva mjeseca od kada je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove konstatovala pojavu ove bolesti, zbog koje su gazdinstva na teritoriji Nikšića i Danilovgrada desetkovana, a desetine grla eutanazirano i niko ne zna koliko ih je još zaraženo, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je tek 11. septembra odlučila da uspostavi redovnu komunikaciju sa javnošću?! Kažu, odlučili su da najmanje jednom sedmično, a u slučaju vanrednih okolnosti i češće, obavještavaju javnost „o situaciji vezanoj za pojavu i suzbijanje Q groznice na farmama u Crnoj Gori“. Zašto su do sada ćutali i od javnosti krili informacije o bolesti koja se prenosi i na ljude, nijesu odgovorili. A bez odgovora su ostavili i Portal ETV, iako smo im pitanja uputili 12. septembra, dan pošto su saopštili da su odlučili da redovno komuniciraju s medijima.

Kaćuša Krsmanović

Opozicija traži ostavke, bivši ministar krivičnu odgovornost

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Gost "Jutra s Majom" na Televiziji E biće pisac Ivan Tokin koji piše o onome što svi živimo, ali rijetko primjećujemo - o malim sudbinama, svakodnevnim lomovima i tihim radostima, jednostavno, precizno i ljudski. Nedavno je u Podgorici promovisao svoju novu knjigu i tim povodom je naš gost.&nbsp;
&nbsp;Maja Popović u emisiji ugostiće i književnicu Barbaru Delać, dobitnicu nagrade za najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za 2025. godinu, za dramu Zidovi – recimo izložba.
&nbsp;U susret 83.dodjeli nagrada Zlatni globus, &nbsp;u emisiji "Jutro s Majom" gošća će biti novinarka, filmska kritičarka Marina D. Richer koja živi i radi u Beču.&nbsp;
&nbsp;Naši gosti/panelisti su Mladen Ivanović reditelj, Miroslav Minić profesor crnogorskog jezika i književnosti. &nbsp;

Tag: krivicna-odgovornost