Četvorica državljana Ukrajine, koji su u Crnoj Gori boravili i radili zakonito, angažovali su advokata nakon što je policija upala u njihove apartmane u blizini Radanovića, razbila vrata i izvršila pretres bez legitimisanja. Kako tvrdi njihov pravni zastupnik, oni nijesu osumnjičeni ni za jedno krivično djelo, policija im nije saopštila razlog pretresa, niti pokazala sudski nalog. Zapisnik nije sačinjen, a jedini dokument koji su dobili je potvrda o novcu koji im je oduzet. Zbog sumnje na prekoračenje ovlašćenja, advokat je podnio krivičnu prijavu protiv više policijskih službenika. Rani jutarnji sati. Petnaestak policijskih vozila ispred kuće u Sutvari Donjoj. Razbijena ulazna vrata, polomljena stakla i upad u apartmane u kojima borave četvorica državljana Ukrajine. To je rezultat policijske akcije sprovedene u Radanovićima, prošlog ponedjeljka. Niko od pretresenih, tvrdi njihov advokat Veselin Radulović, nije osumnjičen ni za jedno krivično djelo. - Više policijskih vozila je došlo ispred objekta u kojem oni u iznajmljenim apartmanima borave, ušli su u prostorije, nijesu se legitimisali, na njihovo pitanje nijesu se predstavili, nijesu saopštili razloge dolaska, izvršili su premetačinu, pričinili su štetu na ulaznim vratima, u njihovim apartmanima ispremetali stvari. Kod njih su našli određenu količinu novca, koju su oni zakonito zaradili za lične potrebe. Od jednog su oduzeli 3.400 eura, od drugog 300 eura, dali su im potvrde. Prema njihovim kazivanjima, nikakav zapisnik im nije uručen o pretresu, nije im predočena naredba suda o pretresu, nije im saopšteno koja su njihova prava, što je sve obaveza policije kada sprovodi ove službene radnje- kazao je za Televiziju E njihov advokat Kako ističu, ni Ukrajinci, ni njihov pravni zastupnik, ne znaju zašto je pretres uopšte izvršen. - To je ključno pitanje. Oni nijesu osumnjičeni za bilo koje krivično djelo, ne postoje nikakvi, za sada, podaci ili dokazi koji bi ih teretili za bilo koju kažnjivu aktivnost. Oni su pitali policijske službenike šta je razlog takvog postupanja, zašto ih maltretiraju, zašto ih pretresaju i zašto su im oduzeli novac i nijesu dobili odgovor na bilo koje od tih pitanja. To govori o ozbiljnom kršenju procedure od strane policije, koja bi morala da se strogo drži zakona i da pazi da ne prekoračuje svoja ovlašćenja- poručio je Radulović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224200240_35b209d92b3effc1e392ec583757917c6b19e1e1cfe48648d8305ca6d6c89051.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224200240_35b209d92b3effc1e392ec583757917c6b19e1e1cfe48648d8305ca6d6c89051" data-rendition-name="original" width="250" height="333" loading="lazy" alt="Krivična rprijava stranim državljanima"><figcaption>Fotografije sa lica mjesta</figcaption></figure>  Zbog sumnje da su prekoračili policijska ovlašćenja, Radulović je protiv više, za sada, neidentifikovanih službenika Uprave policije podnio krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, kao i pritužbu Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, te Savjetu za građansku kontrolu rada policije. Kako navodi, policajci u civilu su njegovim klijentima tražili telefone, ispitivali ih o osobama koje, kako tvrde, ne poznaju, a pretres je obavljen bez zapisnika i bez pouke o pravima, što je, ističe Radulović, presedan. - Čini mi se da se šalje jedna opasna poruka. Mislim da je ovo bilo u sklopu posljednjih aktivnosti policije kojima se menadžment policije u javnosti hvali, govoreći kako i koliko vrši pretresa i koliko je lica tretirano. Ali, ispostavlja se da se to radi nezakonito i uz ozbiljno kršenje Ustava i ljudskih prava- navodi advokat. Objašnjava i da je tokom pretresa pričinjena materijalna šteta, da je kretanje stanara bilo ograničeno bez formalne odluke o lišenju slobode, te da im nije dozvoljeno ni da ustanu kako bi uzeli vodu. Advokat tvrdi da je prekršeno ustavno pravo na nepovredivost doma, ali i više odredbi Zakonika o krivičnom postupku. Nasilni ulazak bi, kaže, bio opravdan u hitnim situacijama, ako neko doziva u pomoć ili je u toku izvršenje krivičnog djela. Međutim, to ovdje nije bio slučaj. - Bilo koji pretres kada se vrši policija mora da postupa prije svega sa posebnom obazrivošću, da poštuje ljudsko dostojanstvo svih lica prema kojima primjenjuje radnje. Nije dozvoljeno bilo kakvo oštećenje koje nije potrebno, a ovdje sigurno nije bilo potrebno. Ti ljudi nisu pružali otpor, niti su uradili išta kažnjivo. Oni su otvorili vrata od svojih apartmana, kako su mi rekli, ulazna vrata od tog objekta su razvaljena, tako pokazuju i fotografije. Otvorili su vrata, pustili su policajce da uđu i tu su doživjeli jednu vrstu šikaniranja, maltretiranja i oni su to doživjeli, sasvim sa pravom, kao jedan vid diskriminacije- pojašnjava Radulović. Radulović od nadležnih organa, prije svega unutrašnje kontrole policije i tužilaštva, očekuje da provjere navode i priložene dokaze, te da se utvrdi ko je naredio i sproveo akciju, po kom osnovu i da li je bilo prekoračenja ovlašćenja. U međuvremenu, četvorica stranih državljana, koji su, kako tvrdi njihov advokat – u Crnoj Gori boravili i radili zakonito, čekaju odgovor institucija.

Amra Tahirović

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Sila radi bilansa

Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore otvorila je postupke protiv Budućnosti, Sutjeske i Arsenala zbog incidenata zabilježenih na utakmicama 20. kola Prve crnogorske fudbalske lige.
Budućnost se našla pod lupom zbog propusta u organizaciji derbija sa Sutjeskom, ali i zbog ponašanja dijela navijača na zapadnoj tribini. Kako je navedeno iz FSCG, tokom susreta u sektoru D, u blizini VIP lože, okupila se grupa gledalaca, koja je tokom meča nastupala kao organizovana navijačka grupa, uz uvredljiva i nesportska skandiranja.
U zapisniku delegata, predstavnik podgoričkog kluba Ivan Novović naveo je da su se pripadnici navijačke grupe „Varvari“, uprkos zabrani prisustva, okupili na tribini i po završetku utakmice vrijeđali upravu kluba, uključujući predsjednika i izvršnog direktora.
Postupak je pokrenut i protiv Sutjeske zbog ponašanja njenih pristalica. Prema izvještaju, navijači nikšićkog kluba su u više navrata tokom utakmice aktivirali pirotehnička sredstva - baklje i petarde, uz neprimjerena skandiranja. Incidenti su evidentirani u nekoliko navrata tokom meča.
Disciplinska komisija baviće se i slučajem Arsenala, čiji su navijači na gostovanju Mornaru u Baru upotrijebili pirotehniku. Jedno sredstvo je, prema navodima iz prijave, u završnici susreta ubačeno na atletsku stazu.
Nakon sprovođenja postupaka, FSCG će donijeti odluke o eventualnim kaznama za pomenute klubove.

FSCG pokrenuo disciplinske postupke protiv Budućnosti, Sutjeske i Arsenala

Dva skupa – jedan mirovni, a drugi skup podrške Rusiji – održana su danas istovremeno na Trgu Republike u centru Beograda povodom četvrte godišnjice rata u Ukrajini.
Dvije grupe okupljenih razdvajali su policijski kordoni u punoj opremi za razbijanje demonstracija, javila je reporterka RSE.
Nakon kraće rasprave sa policijom, odveden je vođa ultradesničarske grupe „Narodne patrole“, Damjan Knežević, koja je organizovala skup podrške Rusiji.
Poruka mirovnih aktivista
Mirovni aktivisti i građani okupljeni na njihov poziv nosili su zastave Ukrajine, poruke „Ratu ne“, zastave Evropske unije, dok su sa razglasa puštane pjesme na ruskom i ukrajinskom koje pozivaju na mir, kao i himna Ukrajine.
Među govornicima na mirovnom skupu bio je i antiratni aktivista Peter Nikitin.
U dijelu govora, obraćajući se grupi pristalica ruske invazije koja se okupila na poziv „Narodnih patrola“, Nikitin je podsjetio na ratne zločine tokom ruske agresije na Ukrajinu.
Nabrajajući zločine, poručio im je: „To je učinio vaš Putin (predsjednik Rusije)“.
Ruski mirovni aktivisti zahvalili su se građanima Srbije koji su došli da podrže njihov skup.
Na povike desničara „Idite kući“, jedan od aktivista im je sa govornice poručio:
„Mi svi Rusi hoćemo da se vratimo kući, ali ne možemo zbog represije. Želimo da bude slobodna. Slava Ukrajini, Rusija bez Putina“, rekao je on.
Na mirovni skup podrške Ukrajini pozvala je na društvenim mrežama zajednica građana iz Rusije u Srbiji „Antiratna Srbija“.
Protest podrške ruskoj invaziji
Naspram policijskog kordona bila je grupa okupljena na poziv ekstremno desničarske „Narodne patrole“, koju je policija sprečavala da priđe drugoj grupi okupljenih.
Nosili su zastavu Rusije i simbol „Z“ ruske invazije na Ukrajinu. Na tom skupu čuli su se uzvici „Srbi i Rusi braća zauvek“, „Kosovo je Srbija, Krim je Rusija“ i povici protiv NATO-a.
Antiratni aktivisti su na skandiranje desničara odgovorili povicima „Fašisti“ i „Ratu ne“.
Grupa „Narodne patrole“ dospjela je u žižu javnosti zbog akcija protiv migranata u Srbiji 2020. godine.
Njihov lider Damjan Knežević više puta je hapšen zbog krivičnih djela rasne i druge diskriminacije. U martu 2022, dok je ruska invazija na Ukrajinu dobijala zamah, „Narodne patrole“ su organizovale nekoliko skupova podrške Rusiji i invaziji Ukrajine.
Više skupova na koje su pozivale „Narodne patrole“ policija je ranije zabranjivala. Neki od njih bili su zakazivani na godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu.
Skup podrške Rusiji ili provokacija
Sofija Todorović iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava opisala je protest „Narodnih patrola“ za Radio Slobodna Evropa (RSE) kao „provokaciju“.
- Oni nisu tu da pošalju bilo kakvu poruku, čak ni podrške Rusiji, nego da se obračunaju sa mirovnim aktivistima. To je klasično zauzimanje prostora, na nasilan i neinventivan način. To rade dugi niz godina- ukazuje ona.
Ona smatra da su ovakve grupe opasne jer „šalju eksplicitne prijetnje i ponašaju se kao da sve što oni rade ne zaslužuje apsolutno nikakvu sankciju“.
- A naši zakoni i vrijednosti koje garantuje Ustav Republike Srbije vrlo jasno propisuju – njihovo ponašanje nije primjereno, niti je u duhu demokratije i zakona koji u ovoj zemlji važe- kaže Todorović.
S druge strane, ona smatra da vlasti u Srbiji šire proruski narativ, što omogućava djelovanje ovakvih grupa.
- Kad sve ovo uzmemo u obzir, tu se zapravo kreira prostor da ovakve grupe nesmetano djeluju i funkcionišu, i čak imaju pristalice, najčešće vrlo mlade ljude- rekla je Todorović.
Srbija je, inače, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uprkos pozivima Zapada.
Vlast u Srbiji godinama blisko sarađuje sa Rusijom. Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. godine i predstavlja najveći oružani sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Prema procjenama UN-a, stradalo je oko 15 hiljada civila u Ukrajini, a više od 40 hiljada je ranjeno. Milioni su se iselili iz te zemlje zbog rata.
Prema procjenama američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), oko 1,2 miliona ruskih vojnika i oko 600 hiljada pripadnika ukrajinskih trupa poginulo je, ranjeno ili nestalo.

Beograd: Policijski kordoni razdvajali dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Srbija se nije uskladila sa dvije posljednje odluke Evropske unije (EU) o sankcijama Iranu, koje se odnose na situaciju unutar te zemlje, kao i na iransku vojnu podršku ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i oružanim grupama i subjektima na Bliskom istoku i u regionu Crvenog mora.
Riječ je o odlukama Evropske unije iz januara ove godine o ažuriranju liste sankcionisanih lica i entiteta iz Irana.
Sve ostale zemlje regiona sa statusom kandidata za članstvo u EU uskladile su se sa posljednjim odlukama evropskog bloka.
- Ove zemlje će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom- saopštila je visoka predstavnica EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas.
Srbija ima status kandidata za punopravno članstvo u EU od 2012. godine, a pristupne pregovore otvorila je 2014. godine.
Od svake države kandidata očekuje se da se postepeno usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, dok usklađenost mora biti potpuna u trenutku pristupanja.
To je jedan od razloga zbog kojih Srbija od decembra 2021. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje i izgubila je status zemlje lidera u pristupnom procesu.
U međuvremenu, prema Izvještaju o napretku koji je Evropska komisija objavila u novembru 2025. godine, usklađenost Srbije sa restriktivnim mjerama EU povećana je na 63 odsto, u poređenju sa 59 odsto zabilježenih 2024. godine.
Ovo povećanje odnosi se na ostale restriktivne mjere koje EU uvodi prema takozvanim trećim zemljama, ali ne i na Rusiju.

Srbija se nije uskladila s novim sankcijama EU protiv Irana

Na društvenim mrežama objavljen je snimak iz škole Marko Miljanov u Bijelom Polju na kojem se vidi kako dječak ulazi u učionicu, prilazi drugom dječaku, drsko mu se obraća i udara ga po glavi. Roditelji s kojima smo razgovarali sumnjaju da je riječ o organizovanoj akciji u kojoj dječak upada u učionice i udara đake dok ga drugi snima. Kažu da su zabrinuti za bezbjednost svoje djece koja u školu idu sa strahom da će biti sljedeći.
Iz Ministarstva prosvjete kazali su nam da su upoznati s događajem, te da imaju nultu toleranciju na svaki oblik nasilja i neprimjerenog ponašanja.
- Uprava škole ,,Marko Miljanov” iz Bijelog Polja obavijestila je Ministarstvo da se u toj ustanovi desio fizički konflikt između dva učenika osmog razreda. Škola je bez odgađanja preduzela mjere iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima- kazali su nam iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
A mjere, kako nam je saopšteno iz škole, podrazumijevaju sljedeće:
 
- O događaju je službenim putem obaviještena Uprava policije. Stručna služba škole, pedagog i psiholog, razgovarali su s učenicima i drugim akterima radi potpunog utvrđivanja činjenica i procjene daljih koraka. Takođe, u skladu s važećim propisima, pokrenut je vaspitno-disciplinski postupak- kažu u OŠ Marko Miljanov.
Da ja nasilje svuda oko nas, upozoravaju stručnjaci. Kažu da se djeca ponašaju po ugledu na ono što ih okružuje, te da često usvajaju pogrešne modele ponašanja.
- Djeca sada koriste društvene mreže gdje su im idoli neki ljudi koji psuju, koji se bahate, koji na lagane načine dolaze do velikih količina novca i to nekoj djeci biva primamljivo, to su obično djeca koja nemaju jake porodične veze i koja nemaju roditelje koji dovoljno kvalitetnog vremena provode s njima- navodi Radmila Stupar Stanišić.
Iako je primarna odgovornost na roditeljima, naša sagovornica upozorava da se lanac odgovornosti tu ne završava.
- Ne možemo da kažemo da mama i tata ovog dječaka nijesu uradili svoj dio posla nego svi mi moramo time da se bavimo. Stvar je u tome da li će roditelji čije je to dijete napraviti određenu promjenu u svakodnevici i načinu ponašanja jer to je ona prva domina koja kad krene da se ruši sve ostale se poslože na negativan način. Tako da mi moramo podržati roditelja da se on promijeni, pa da bi on onda promijenio dijete, a onda svi mi ostali moramo da podržimo tu promjenu toga djeteta- kaže Stupar Stanišić.
Da je nasilje široko rasprostranjeno u društvu pokazuju podaci istraživanja prema kojima je samo tokom prethodne školske godine zabilježeno oko stotinu slučajeva nasilja među vršnjacima.

Tag: krivicna-prijava-zbog-prekoracenja-ovlascenja

Sila radi bilansa

FSCG pokrenuo disciplinske postupke protiv Budućnosti, Sutjeske i Arsenala

Beograd: Policijski kordoni razdvajali dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Srbija se nije uskladila s novim sankcijama EU protiv Irana

Učenik udario vršnjaka u učionici, slučaj prijavljen policiji

PRATITE TVe UŽIVO