Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković poručio je da ta stranka nije promijenila svoj kritički odnos prema djelovanju Srpske pravoslavne crkve, koje već godinama izlazi iz okvira djelovanja primjerenog ustavnom i sekularnom uređenju.&nbsp;
Živković je <a href="https://standard.co.me/politika/zivkovic-za-standard-dps-nije-promijenio-kurs-prema-spc-podrska-budzetu-u-budvi-nije-ustupak-crkvi-vec-potez-u-interesu-grada">u intervjuu za Portal Standard</a> objasnio razloge odluke da DPS podrži budžet Opštine Budva, odbacujući optužbe o promjeni političkog kursa, uz poruku da DPS ostaje dosljedan građanskom, sekularnom i državotvornom karakteru Crne Gore.
U razgovoru za ovaj medij, Živković govori i o širem političkom kontekstu u kojem je donesena odluka u Budvi, odnosu DPS-a prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, izazovima koalicionog upravljanja, ali i o aktuelnim krizama vlasti u Podgorici, Botunu i Bijelom Polju. Poseban fokus stavlja na sve izraženija identitetska pitanja, spoljne političke uticaje na Crnu Goru, evropske integracije i poziciju DPS-a u slučaju mogućih promjena vlasti na lokalnom i državnom nivou, uz poruku da je stabilna, proevropska i državnički odgovorna politika jedini izlaz iz dugotrajne političke nestabilnosti.
Kako komentarišete odluku DPS-a u Budvi da odbornici te partije podrže budžet grada koji predviđa i donaciju od milion eura Srpskoj pravoslavnoj crkvi, imajući u vidu da je SPC više puta okarakterisana kao faktor koji djeluje protiv interesa države Crne Gore? Da li je ta odluka u Budvi u suprotnosti sa ranijim političkim stavovima DPS-a kada je riječ o ulozi SPC u Crnoj Gori, i kako to objašnjavate biračima?
ŽIVKOVIĆ: Podsjetiću vas da su u Budvi lokalni izbori održani 2024. godine, nakon kojih je koalicija okupljena oko DF, poslije deset godina vršenja neuspješne i nefunkcionalne vladavine, poslata u opoziciju.
DPS je dala ključan doprinos smjeni te i takve vlasti, i kao što vidimo danas – godinu dana kasnije, imamo funkcionalu lokalnu samoupravu i stabilne političke prilike koje omogućavaju povratak Budve na one pozicije koje joj pripadaju kao metropoli crnogorskog turizma.
Glasanje za ovogodišnji budžet izazvalo je dileme u jednom dijelu građanske javnosti koja je, s pravom, postavila pitanje – da li je DPS promijenila kurs u svom političkom djelovanju. Odgovor je precizan i jasan, ne.
Podsjetiću vas da je upravo Demokratska partija socijalista pokrenula pitanje izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vrlo svjesno kalkulišući rizik gubitka vlasti koji se i desio – 30. avgusta 2020. godine. Takođe, podsjetiću vas da je DPS srušio Vladu Dritana Abazovića koju smo manjinski podržali nakon samo 100 dana, jer smo smatrali da je potpisani Temeljni ugovor izdajnički i suprotan državnim interesima. Vjerujem, dakle da se slažemo – iako je javnost sklona brzom zaboravljanju, u situaciji kada smo svjesno rizikovali gubitak vlasti, i napustili Vladu nakon povratka na vlast poslije samo godinu dana, da nema osnova sumnjičenju Demokratske partije socijalista kada je u pitanju odnos prema SPC ili odnos prema vrijednostima koji su temelj naše politike – antifašizam, građanski koncept i evropska budućnost naše zemlje.
Dozvolite da sada nešto direktnije odgovorim vezano za odluku o podršci budvanskom budžetu.
Demokratska partija socijalista nije saglasna sa dijelom budžeta koji je, po našem mišljenju, neprimjereno izdašan prema jednoj vjerskoj zajednici, jer mislimo da to nijesu ni nadležnosti lokalne samouprave niti pitanja kojima ona treba da se bavi. Vjerujemo da je taj novac mogao i da se bolje potroši – za ono što su konkretne potrebe građana u vidu saobraćajne, obrazovne ili zdravstvene infrastrukture.
Ipak, ono što je stvarno pitanje u konkretnoj situaciji je sljedeće – da li je zbog te budžetske stavke bilo vrijedno rušiti započeto partnerstvo sa liderom srpskog nacionalnog predznaka, koji je prvi u posljednjih nekoliko decenija, pokazao rezistentnost u odnosu na političko-obavještajno-kriminalni uticaj zvaničnog Beograda i od kog otvoreno, po prvi put kada je u pitanju taj pol političke scene, možemo čuti da je Crna Gora njegova kuća?
Smatrali smo da nije.
<h3>"NIJESMO ŽELJELI VANREDNE IZBORE ILI RUŠENJE PARTNERSTVA KOJE ZVANIČNI BEOGRAD NIJE USPIO DA ” REŠI”"</h3>
Dodatno, Demokratska partija socijalista je dio koalicione vlasti koja o mnogim pitanjima ima različite stavove, koji su i prirodni s obzirom na to da je ovakvo partnerstvo prvo takve prirode na političkoj sceni Crne Gore. Ne bi se ipak bilo loše podsjetiti da je zbog tog partnerstva Budva po prvi put nakon 10 godina proslavila obnovu crnogorske nazavisnosti i najviše državne praznike, a da umjesto ambijenta Guče koji se bio uselio u metropolu crnogorskog turizma sa redovnim trubačkim predstavama, danas ponovo ima povratak kulture i obrise modernog, savremenog i crnogorskog grada.
U finalu, sa tim razlikama koje jesu krupne odlučeno je da ova koalicija nastavi sa radom do vanrednih lokalnih izbora u 2027. godini. Nijesmo željeli vanredne izbore ili rušenje partnerstva koje zvanični Beograd nije uspio da ,,reši” svjestan da bi ovaj primjer, ukoliko bi se u perspektivi preslikao na državni nivo, bio trajni kraj snova o tretiranju Srba u Crnoj Gori kao dijaspore i uticaja preko poslušnih i instaliranih vlasti što je slučaj od 2020. godine do danas.
Svjesni smo, dakle, da ova odluka jeste izazovna i da će jedini sud o njoj dati test vremena. Ipak, uvjereni smo u njenu ispravnost. Sigurno je i da će se koalicija u Budvi i u narednom periodu nalaziti pred određenim izazovima koji će se, vjerujem, uz međusobno razumijevanje i mudrost, prevazilaziti.
Na kraju, ovakva odluka nije skopčana sa potrebom da se bude vlast po svaku cijenu kako nam se želi pripisati, već da se obezbijedi mogućnost uspostavljanja dugoročnije stabilnosti i saradnje koja će počivati na poštovanju Crne Gore kao nezavisne i samostalne države sa evropskom perspektivom. Dakle, svjesni smo i rizika ovakve odluke, ali vjerujemo da možda može i da otvori šansu da se pomjerimo iz rovova koji traju decenijama i pokušamo kroz politički napor da prevladamo crnogorsko-srpski jaz koji istorijski okiva Crnu Goru nepremostivim podjelama i obesmišljavanju dometa svakog pokušaja jačanja njenog demokratskog i ekonomskog napretka. Vjerujemo da vrijedi pokušati. Vrijeme će svakako suditi o dometima tog pokušaja. &nbsp;
<h2>"BOTUN I EKOLOŠKI IZAZOVI: KAKO IDENTITETSKA PITANJA POSTAJU IZGOVOR ZA BLOKADE"</h2>
Kako komentarišete aktuelnu situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i postupke lokalne i državne vlasti u tom procesu? Kakav je vaš komentar da se sa ekoloških tema preko noći prešlo na identitetska pitanja i da li su upravo ova identitetska pitanja DNP-a glavni razlog njihove opstrukcije u Botunu?
ŽIVKOVIĆ: Rekao bih da je situacija u Botunu očekivana. Naime, više puta smo ukazivali da u Crnoj Gori i na državnom, i na lokalnom nivou, imamo nefunkcionalnu i neodrživu parlamentarnu većinu koja prirodno porađa probleme u praksi. Nekada su ti problemi na lokalnom nivou, zbog čega smo imali više vanrednih lokalnih izbora i zbog čega danas u nekoliko Opština imamo nefunkcionalnu lokalnu vlast. Nekada su ti problemi i na državnom nivou. Ovo je vlada blokada, koja u kontinuitetu proizvodi štete na svim nivoima i unosi nesigurnost u život građana. Trenutno u fokusu je, kao posljedica tih okolnosti, pitanje Botuna. Što se tiče dodatnih zahtjeva DNP-a, vjerujem da oni imaju cilj da kupe određeno vrijeme Milanu Kneževiću za realizaciju odluke o napuštanju vlasti sa jedne strane, a da sa druge kroz tkz. srpsko pitanje otežaju ostanak toj vlasti Kneževićevim koalicionim partnerima. Sve u svemu, politikantski, jeftino i već viđeno. Ipak, to je pitanje za premijera Spajića i za one koji participiraju u ovakvoj nesrećnoj većini.
Kako mislite da će dešavanja oko kolektora u Botunu uticati na vlast u Podgorici, ali i na vlast na državnom nivou i kako komentarišete da uprkos prijetnjama DNP-a da će napustiti vlast na lokalnom i državnom nivou, oni to i dalje ne čine?
ŽIVKOVIĆ: Crnom Gorom trenutno upravlja dualitet populizma i nacionalizma. Iz našeg ugla svaki dan trajanja ovakvog savezništva poguban je i za Crnu Goru i za sve lokalne samouprave u kojima je on dominantan. Mi vjerujemo da je Crnoj Gori na svim nivoima potrebna ozbiljna proevropska i stabilna vlast koja će završiti pregovore sa EU, ubrzati ekonomski rast, stabilizovati javne finansije i nastaviti borbu za unapređenje vladavine prava. Apsolutno je jasno da takve vlasti nema bez DPS-a. Spremni smo u smislu postizanja ovih ciljeva na tu temu da razgovaramo ukoliko se pokaže ozbiljnost i druge strane političke scene. Ono na šta nijesmo spremni jesu bilo kakvi truli kompromisi, kratkoročni dogovori i neprincipijelni savezi, koji ne počivaju na viziji i dugoročnosti saradnje. Što se tiče prijetnji o izlasku iz vlasti, vrlo brzo ćemo vidjeti koliko ko drži do riječi, a na osnovu prethodnih iskustava ni zaklinjanje u parlamentu nije obezbjeđivalo poštovanje onoga što se obeća.
<h3>IDENTITETSKA PITANJA I STRANI UTICAJI: CRNA GORA MORA SAMA DA ODLUČUJE</h3>
Kako vidite ovo novo potenciranje identitetskih pitanja i da li se ono radi po političkim instrukcijama koje dolaze van Crne Gore? Da li je ovo primjer hibridnog uticaja drugih država?
ŽIVKOVIĆ: U trenutku kad Brisel pokazuje interesovaanje da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU i kad bi Crna Gora s jednakim entuzijazmom trebalo da odgovori kroz brz hodogram aktivnosti na planu zatvaranja poglavlja, očigledna je namjera dijela političkih partija vlasti da zaustave evropski put po instrukciji prvo skoči pa reci hop. &nbsp;NIje ni prvi ni posljednji put da nam se sa trećih adresa sugeriše kako nijesmo sposobni da sami upravljamo svojom sudbinom a kamo li postanemo članica EU. Vjerujem da zbog toga sami moramo pokazati otpornost na pokušaje takve destrukcije. Ne smijemo imati očekivanja da će uticaj Beograda, u prvom redu, ili nekih trećih strana prestati. Prirodno je da će svako nastojati da ostvaruje svoj interes. Tim prije je i veća odgovornost na političkoj eliti u Crnoj Gori da artikuliše crnogorski interes i da se za te interese zajednički beskompromisno borimo. Nekad to može biti i kroz saradnju koja znači vlast, a nekad to znači i kroz djelovanje na suprotstavljenim političkim pozicijama. Ali, i u jednom, i u drugom slučaju, vjerujem da je naša obaveza da te dogovore gradimo unutar Crne Gore. Nažalost, djeluje da u ovom trenutku fali zrelosti i partnera za takav dijalog. Što se DPS-a tiče, mi smo svojim pristupom tu zrelost i pokazali. Ne samo da smo u parlamentu pretpostavili državni interes partijskom, zbog čega smo i često kritikovani od strane dijela javnosti, već smo na svim krupnim pitanjima u proteklih nekoliko godina, počevši od popisa, preko IBAR zakona, izbornog zakonodavstva, pa do brojnih drugih pokazali da nam je državni interes prioritet, da smo spremni da donosimo teške odluke za čije potvrđivanje je potrebno određeno vrijeme i da smo spremni da kratkoročno žrtvujemo nekoliko procenata podrške kako bi ostvarivali viziju. Mi smo otvorili evropsku perspektivu Crnoj Gori nakon obnove nezavisnosti, otvorili sva pregovaračka poglavlja i tri privremeno zatvorili, čime smo završili najveći dio posla kako bi naredna vlast nastavila započeto. Naš rukopis što se tiče evropskog puta vidi se iz opozicije, kroz otvorenu spremnost za podršku u parlamentu u nastavku integracionog procesa. &nbsp;Nažalost ne vidim takvu odgovornost i državničku zrelost na strani vlasti. &nbsp;
<h3>"STIČE SE UTISAK DA SMO POD STALNIM PATRONATOM"</h3>
U kojoj mjeri, po vašem mišljenju, postoje uticaji drugih zemalja na političke procese u Crnoj Gori danas, da li ti spoljni uticaji predstavljaju opstrukciju evropskih integracija Crne Gore i iz kojih centara, odnosno država, ti uticaji dominantno dolaze?
ŽIVKOVIĆ: Uticaji drugih država na oblikovanje političke situacije u Crnoj Gori učestali su, snažni i mnogo izraženiji nego prije 2020. godine. &nbsp;I ti uticaji u značajnoj mjeri prevazilaze okvire regiona. Stiče se utisak da smo pod stalnim patronatom, bez sposobnosti da sami realizujemo strateške ciljeve i ono što vidimo kao prioritete u državnoj politici. To je prvi znak nedostatka državnog dostojanstva, hrabrosti i odlučnosti da se ne mora po svaku cijenu slijediti svaka sugestija koja ne odgovara onome što je naš državni interes. Tipično za ovu vlast, servilnost i snishodljivost su odlike koje ne idu ruku pod ruku sa onim na šta se često pozivaju, razboritost i hrabrost predaka i našu hiljadugodišnju istoriju borbe za slobodu. Kada nemate upravljanje državom koje je odgovorno, treće strane na prvom mjestu Rusija će uraditi sve da nanese štetu EU i spriječi širenje na Zapadni Balkan smatrajući ovaj prostor njenom legitimnom zonom interesa. Nažalost, ne može se očekivati drugačiji pristup od ove vlasti kada u njoj i dalje imamo političke subjekte koji Crnu Goru ne smatraju državom i one koji bi nas u skladu sa religijskim dogmama rado vratili u srednji vijek. Trećim stranama je to dovoljan signal da ostvare svoje naume, jer će im iznutra biti otvorena vrata da umarširaju bez ikakve borbe. Zbog toga ponavljamo tezu o neophodnoj proevropskoj vladi koje će biti spremna da pruži otpor svakom pokušaju destrukcije ili zaustavljanja evropskog puta. Za sada ne prepoznajem smjelost na drugoj strani da se obavi bilo kakav ozbiljan razgovor ili osim stalne kalkulacije i straha od povratka DPS na vlast. &nbsp;&nbsp;
<h3>"KRIZA VLASTI U PODGORICI: DPS SPREMAN DA ZAŠTITI STABILNOST DRŽAVE"</h3>
U slučaju krize vlasti u Podgorici, kao i na državnom nivou kakav bi stav i poziciju zauzeo DPS?
ŽIVKOVIĆ: Čini mi se da smo više puta odgovarali na ovo i slična pitanja. DPS je partner za ozbiljne razgovore koji bi rezultirali stabilnom vlašću i njenom dugoročnom održivošću. Ne interesuju nas partikularni, privremeni, jednokratni dogovori koji nemaju nikakvu perspektivu i koji služe ostvarivanju ličnih ambicija. Partnere za takav razgovor za sada smo imali u Budvi. Da li će to biti slučaj i u Podgorici ili u nekim drugim sredinama, i na državnom nivou, ostaje da se vidi. U ovom trenutku ne bih licitirao dalje od toga.
<h3>BIJELO POLJE: DUGOGODIŠNJE PARTNERSTVO DPS-A I BOŠNJAČKE STRANKE NA TESTU</h3>
Povodom krize vlasti u Bijelom Polju, gdje je DPS dio lokalne vlasti – da li ste vodili razgovore sa Bošnjačkom strankom i kakvi su rezultati te komunikacije?
ŽIVKOVIĆ: Znate da DPS i BS imaju tradicionalno političko partnerstvo i savezništvo na gotovo svim nivoima koje traje već skoro 20 godina. Čini mi se da je to partnerstvo posebno bilo uspješno u Bijelom Polju. Prirodno je da povremeno dođe do određenih razlika ili neslaganja, ali ipak vjerujem da sa Bošnjačkom strankom i dalje imamo saglasnost oko onoga što su ključne vrijednosti na kojima treba da počiva vlast u Bijelom Polju. Prema tome, vjerujem da će se trenutni nesporazumi prevazići i da će postojeća koalicija nastaviti uspješno da upravlja najvećom opštinom na sjeveru i da bude primjer kako jedna uspješna i funkcionalna lokalna samouprava treba da izgleda
I pored brojnih političkih izazova, rejting DPS-a ostaje stabilan i pokazuje da ste i dalje najjača politička partija u Crnoj Gori. Kako komentarišete tu činjenicu i šta je, po vašem mišljenju, ključ opstanka i stabilnosti DPS-a i kako ste uspjeli da zadržite povjerenje birača uprkos promjeni vlasti i snažnim političkim pritiscima?
ŽIVKOVIĆ: Vjerujem da se to povjerenje zasniva na činjenici da je Demokratska partija socijalista pokazala i potvrdila viziju razvoja Crne Gore, kao i spremnost da donosi teške odluke u skladu sa državnim interesima koje su izdržale test vremena. Nikada u fokusu našeg djelovanja nije bio populizam niti smo se vodili linijom manjeg otpora. Donosili smo teške, ali ispravne odluke i vjerujem da to građani prepoznaju. Stabilnost, ozbiljnost i odgovornost, sinonimi su Demokratske partije socijalista. Period iza nas i proteklih 5 godina djelovanja u opoziciji, potvrdili su da DPS nije klijentelistička stranka, već stranka ideje koju aktivno zastupa, brani i podržava gotovo 100 hiljada građana Crne Gore. I u pravu ste, naš rejting je u porastu. Podsjetiću vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u koaliciji sa Socijaldemokratama, Liberalnom partijom i Demokratskom unijom Albanaca ostvarili rezultat od 23%. Možemo, dakle, reći da je rezultat DPS na tim izborima iznosio oko 20% podrške. Danas, i po najkonzervativnijim procjenama koje su nedavno javno prezentovane uprkos djelovanju iz opozicije, vidite da je naš rejting iznad 25%. Vjerujem da to dovoljno govori o povjerenju građana. Razlog za to jeste aktivna komunikacija sa građanima, sa članstvom i biračima – onim ljudima, koji su u jednom trenutku bili nepravedno zanemareni i zaboravljeni, dok su neki drugi, koji su u DPS-u vidjeli samo i isključivo šansu da ostvare svoje lične ambicije, svoje interese dobili priliku da budu u prvom planu. I s ove tačke gledišta – razumijem i što su se ljudi koji istinski žive za politiku DPS-a, koji su mnogo propatili u periodu od smjene vlasti do danas, trpjeli pritiske i revanšizam, ljutili na Demokratsku partiju socijalista. Ti iskreni, dobronamjerni podržavaoci naše politike su danas u fokusu naše pažnje, zbog njih vjerujem da se za Crnu Goru, bez obzira na svu hajku koja se vodi protiv nas vrijedi pregorno i još jače boriti. I zbog njih nećemo stati, ni prestati, dok god Crnu Goru ne vratimo sebi, dok ne zaustavimo njeno političko, kulturno, pa i moralno propadanje. Trend rasta povjerenja će se nastaviti, a naša obaveza je da opravdamo povjerenje i obezbijedimo sprovođenje ciljeva sa pozicija vlasti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Živković: Artikulisati crnogorski interes i dogovore graditi unutar države, nijesmo saglasni sa izdašnom donacijom za SPC, ali vjerujemo u započeto partnerstvo u Budvi

Kao odbornica Pokreta Evropa sad u Skupštini opštine Bijelo Polje, osjećam obavezu da reagujem na navodnu krizu vlasti koju ovih dana javno promoviše Bošnjačka stranka, poručila je poslanica PES &nbsp;Jelenka Andrić.
Jasno je, navodi, da se ne radi o stvarnom političkom ili principijelnom neslaganju unutar vladajuće većine, već o fingiranoj krizi čiji je jedini cilj jačanje pregovaračke pozicije Bošnjačke stranke u odnosu na DPS uoči donošenja budžeta opštine Bijelo Polje.
- Građani ne smiju biti taoci političke trgovine i partijskih ucjena koje se ponavljaju iz godine u godinu. DPS i Bošnjačka stranka godinama upravljaju Bijelim Poljem po istoj matrici – zatvoreni dogovori, nepostojanje vizije razvoja i odsustvo stvarne odgovornosti. Ovakvo „zatezanje odnosa" pred usvajanje budžeta već je viđen scenario, nakon kojeg se sve završi novim ustupcima, dodatnim funkcijama ili preraspodjelom sredstava, bez ikakve koristi za građane. Budžet je najvažniji dokument jedne opštine i mora biti rezultat jasnih razvojnih prioriteta, a ne sredstvo za unutar-koalicione obračune - navela je Andrić.&nbsp;
Smatra da je Bijelom Polju potrebna odgovorna vlast koja će se baviti ekonomskim razvojem, zapošljavanjem mladih i unapređenjem kvaliteta života, a ne simuliranjem kriza zarad partijskih interesa.
- Građani Bijelog Polja zaslužuju istinu, a ne politički teatar - kazala je Andrić.&nbsp;

Andrić: Fingirana kriza u Bijelom Polju, cilj jačanje pregovaračke pozicije BS u odnosu na DPS

Ovog nedjelje trebalo je da se u parlamentu Srbije glasa o posebnom zakonu kojim bi se Džaredu Kušneru, zetu Donalda Trampa, i njegovoj kompaniji Affinity Partners olakšala realizacija planiranog nekretninskog projekta na mjestu nekadašnjeg generalštaba u Beogradu.
Predsjednik Aleksandar Vučić telefonski je prekjuče razgovarao s Volodimirom Zelenskim.&nbsp;
– Detaljno smo razgovarali o evropskim integracijama naših zemalja. Ima stvari u kojima možemo međusobno pomoći. Razgovarali smo, takođe, o prilikama za saradnju na polju regionalne sigurnosti. Naše zemlje su podjednako zainteresovane za to i radićemo na tome. Diskutovali smo i o međunarodnim odnosima u bliskoj budućnosti. Složili smo se da održavamo kontakte i ubuduće se usklađujemo- napisao je predsjednik Ukrajine na svom X profilu.
Ovaj kontakt uslijedio je nakon objave u ponedjeljak prema kojoj je Srbija spremna prodavati municiju zemljama EU bez uslova da ono ne bude poslato u Ukrajinu.&nbsp;
– Naša skladišta su puna municije. Proizvodimo više nego Francuska. Ne želim da nas smatraju nekim ko konstantno opskrbljuje zaraćene strane, ali streljivo je potrebno i Evropi- objašnjavao je diplomatski Vučić odluku da javno prizna ono što je poznato već mjesecima, da Srbija preko trećih strana šalje municiju u Ukrajinu.
Dodao je kako očekuje da evropske zemlje sklope ugovore koji će odnijeti iz Srbije „sve što imaju“, vjerujući da je to značajan doprinos Srbije evropskoj odbrani.&nbsp;
– Evropske zemlje mogu sa municijom što žele. Samo trebamo dugoročne ugovore kako bismo mogli planirati. Uvijek sam govorio da je Srbija vojno neutralna zemlja. Ali apsolutno smo spremni sarađivati s evropskim vojskama- rekao je Vučić.
4. novembra, trebalo je u parlamentu Srbije glasati o posebnom zakonu kojim bi se Kušneru i njegovoj kompaniji Affinity Partners olakšala realizacija planiranog nekretninskog projekta na mjestu nekadašnjeg generalštaba u Beogradu, koji je praktično uništen u bombardovanju NATO-a 1999. godine. Projektom bi dvije zgrade nekadašnjeg generalštaba, prema ugovoru potpisanom u maju prošle godine, bile preuređene u luksuzni hotel, čak 1.500 stanova, trgovine i poslovne prostore.
Međutim, ima i onih koji u zgradama vide arhitektonsko kulturno dobro iz ere Jugoslavije, kao i onih koji ih smatraju spomenikom bombardovanju. O svemu piše i britanski The Independent, podsjećajući da je srbijanska vlada u novembru prošle godine oduzela zgradama status zaštićenog kulturnog dobra, a potom se očekivalo glasanje o posebnom zakonu koji bi obuhvatio i ubrzanje procedure dobijanja građevinskih dozvola za taj projekat.
Savo Manojlović, pravni stručnjak i lider opozicione stranke Kreni Promeni, izjavio je za britanski medij da nacrt zakona „suspenduje sve standarde koji se odnose na zaštitu kulturnih dobara“. Dodao je da će zatražiti od Ustavnog suda Srbije da ispita ustavnost prijedloga zakona.
Vučić se brani na svoj način. Rekao je da je zahtijevao da projektom bude obuhvaćena i gradnja spomenika žrtvama bombardovanja.&nbsp;
&nbsp;I sada ga oni grade svojim novcem, misleći na Amerikance, što očito uključuje kompaniju Džareda Kušnera, koja je obećala spomenik. Kušner je u braku s Trampovom kćerkom Ivankom.
Vučić uvjerava da bi tim projektom Beograd postao i središte ovog dijela svijeta, te da bi se pozicionirao kao nezaobilazna destinacija i poželjno sjedište za najveće korporacije, univerzitete i međunarodne institucije.
Međutim, Forbs navodi da je u toku istraga dokumentacije kojom je opravdano skidanje statusa zaštićenog spomenika kulture, sumnja se da je ona krivotvorena. Naime, Goran Vasić, tadašnji direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, priznao je da je falsifikovao stručno mišljenje kojim je odluka donesena.
Zato je pokrenuta procedura za prihvatanje posebnog zakona koji bi mogao postati i najbrže usvojeni zakon u istoriji Srbije, jer je u proceduru poslan u nedjelju, a na rasporedu je bio već u utorak. Do juče nije bilo informacija kada bi eventualno glasanje moglo biti održano. Prihvatanje ne bi trebalo biti problematično, s obzirom na to da je zakon predložen inicijativom 110 poslanika vladajućeg SNS-a.
Britanski mediji, međutim, navode da se radi o „Pandorinoj kutiji“ koja bi mogla ukazati na način kako se zaobiđu buduće slične situacije u Srbiji. Dodatnu komplikaciju čine i međunarodne organizacije poput Savjeta arhitekata Evrope, koje su se izjasnile protiv rušenja, izražavajući zabrinutost zbog planova srbijanskih vlasti. Smatraju da bi kompleks trebalo obnoviti na profesionalan način, jer bi njegovo uništenje značilo brisanje važnog dijela modernističke arhitekture i naštetilo međunarodnom ugledu Srbije.
Takođe, Europa Nostra, najveća evropska organizacija za zaštitu spomenika, smatra da kompleks simbolizuje kolektivnu odgovornost da se štiti kulturna baština 20. vijeka. Ipak, za Vučića to nije ništa novo, s obzirom na to da je ranije srušen Hotel Jugoslavija, još jedan objekat koji se smatra simbolom arhitekture bivše države.
U prijedlogu zakona o prenamjeni nekadašnjeg generalštaba, dostupnom na stranicama parlamenta, stoji da su zgrade značajno oštećene i da je njihova dalja upotreba procijenjena nemogućom. Vučića očito više brine kako da se izvuče iz sadašnje situacije u kojoj mu se vlast destabilizovala do te mjere da o tome sve češće pišu evropski mediji. Jedna kritika njegovih politika došla je i iz neočekivanog smjera.&nbsp;
– Zapadni Balkan je kritično sigurnosno žarište koje zahtijeva punu pažnju Evropske unije. Smatram da je krajnje vrijeme da sve evropske institucije ovaj problem shvate ozbiljnije. To je i za nas izuzetno osjetljivo pitanje- rekao je bugarski predsjednik Rumen Radev.
Vučić očito vidi jedino izlaz u savjetu Milorada Dodika, a to je Donald Tramp. Slanje municije koliko god je potrebno, direktan kontakt s Volodimirom Zelenskim, ugađanje Trampovom zetu – sve su to potezi za koje se Vučić nada da će ga izvući iz gabule u kojoj se našao. Za sada od toga najviše koristi ima Ukrajina, koja je pridobila donedavno bliskog ruskog partnera, pa tako i ukrajinski mediji podržavaju taj odnos, podsjećajući da je Srbija bila prva koja je ponudila domaćinstvo eventualnom sastanku Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina.

Vučićeva diplomatska akrobacija: Slanje municije preko trećih strana Ukrajini, direktan kontakt s Zelenskim i ugađanje Trampovom zetu

Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici treba da se rješava dijalogom i dogovorom, bez disonantnih tonova i sa jedne i sa druge strane, kazala je predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
- Razgovori koji su do sada vođeni oko postrojenja u Botunu nisu iskomunicirani na najbolji način. Postoji mogućnost razgovora u svakom momentu - rekla je Borovinić Bojović na A plus televiziji.
Podsjetila je da pitanje oko postrojenja postoji više od 10 godina.
- Rješenje mora biti sveobuhvatno i na korist svima. Napomenula bih da prethodna vlast nije na pravi način komunicirala sa građanima - istakla je Borovinić Bojović.
Kako je kazala, u pitanju je zdravlje ljudi, a stanovništvo se odavno nalazi u jednoj ekološkoj krizi gdje je ugroženo zdravlje građana i Podgorice i Zete.
- Velika količina otpadnih voda ide tokom Morače kroz Skadarsko jezero sve do mora, što je veliki ekološki rizik - smatra Borovinić Bojović.
Govoreći o krizi vlasti u Podgorici, a i u okviru parlamentarne većine, Borovinić Bojović je kazala da ne smije da postoji nijedno pitanje koje bi bilo pitanje krize parlamenta.
- Mi trenutno živimo pravu demokratiju, imamo više političkih struktura i veliki broj partija u vladajućoj strukturi. Moramo da se naviknemo da je to demokratija. To ne znači da treba da postoji kriza vlasti, ako nije završen dogovor oko nekog pitanja. Razgovor uvijek nađe svoj način i mjesto - ocijenila je Borovinić Bojović.
Osvrnuvši se na ranije javne nastupe predsjednika DNP-a Milana Kneževića, koji je saopštio da SDT treba da formira predmet i istraži sve okolnosti koje indiciraju da se radi o slučaju visoke korupcije, Borovinić Bojović kaže da to ne mora da znači da se ne može razgovarati.
- Ne može se smatrati da je svezavršeno. Knežević je do sada mnogo puta pokazao veliki stepen ozbiljnosti i spremnosti - rekla je Borović Bojović.
Prema njenim riječima, reakcija mještana Botuna su u potpunosti očekivane, s obzirom da nikada na pravi način nije objašnjeno šta taj mehanizam predstavlja.
- Nije objašnjeno kako to postrojenje izgleda, koje su njegove negative i pozitivne strane. Ne sjećam se da je iko to objasnio - zaključila je Borovinić Bojović.

Borovinić Bojović: Nijedno pitanje ne smije da proizvede krizu vlasti

Mimoilaženja unutar parlamentarne većine, kojima je javnost juče svjedočila u Skupštini, nijesu programska ili politička. Riječ je, kako ocjenjuju politikolozi, o interesnim mimoilaženjima, koja će se, kako očekuju, završiti tako što će premijer Milojko Spajić popustiti i redigovati svoje stavove u korist koalicionih partnera. Premijer, kako dodaju sagovornici TV E, u političkom smislu nije pokazao sposobnost da upravlja izvršnom vlašću, već podliježe pritiscima manjih koalicionih partnera.
<h2>Šutnja PES-a</h2>
Pokazatelj problema u parlamentarnoj većini ili još jedno povlačenje PES-a pred, po broju mandata znatno slabije, ali po političkoj vještini, očito nadmoćnije koalicije "Za budućnost Crne Gore". O budućnosti vladajuće koalicije iz PES-a nijesu htjeli da daju izjavu za Televiziju E - odlučili su se za šutnju. Tako su ćutali i juče u Skupštini.
- Nažalost, kolege poslanici iz Bošnjačke stranke i dio poslanika iz PES-a – nije ispoštovao dogovor. I nije nam ni saopštio da neće glasati za ovaj predloženi Zakon o amnestiji - kazao je juče u parlamentu lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
Prilikom glasanja, obje strane su ostale na suprotstavljenim pozicijama: nekoliko poslanika PES-a se nije pojavilo u sali tokom glasanja o Zakonu o amnestiji, nekoliko poslanika iz Mandićeve i Kneževićeve stranke nijesu dali glas za Zakon o porezu na dobit privrednih društava. Andrija Mandić, neformalni a stvarni vođa parlamentarne većine, odmah je zaprijetio da će preispitati ranije dogovore i partnerstva sa Spajićevim Pokretom Evropa sad. 
- Kao što treba i da ispitamo i preispitamo kolege iz PES-a, sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije, ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno, politika je takva - kazao je Mandić na jučerašnjem zasijedanju.
Prethodno je Mandić vrlo jasno i javno izdvojio premijera Spajića u odnosu na ostale poslanike PES-a. 
- Kolega Knežević i ja smo danas imali sjajne razgovore sa predsjednikom Vlade i predsjednikom PES-a, gospodinom Spajićem – radi se o jednom mladom, darovitom političari i žao mi je što mnogi ne razumiju, čak i u njegovoj stranci, u njegovom poslaničkom klubu... - istakao je on.
<h2>Otkazivanje poslušnosti</h2>
Izjave Mandića i Kneževića amnestiraju Spajića i ukazuju da je dio poslanika PES-a otkazao poslušnost. Prema informacijama Televizije E upravo im je to objašnjavao i premijer Spajić tokom susreta, pravdajući se da je neposlušnost nekih poslanika PES-a rezultat velikog pritiska opozicije, prvenstveno Demokratske partije socijalista koji su navodno prijetili obustavom rada skupštinskih službi. 
Drugi izvori iz parlamentarne većine ukazuju da mimoilaženja u parlamentarnoj većini nijesu na nivou ideja već isključivo interesa i da zato - kao rezultat ucjenjivanja - nijesu izglasana dva zakona koje su dvije strane predložile juče u parlamentu. 
Politikolozi su saglasni da su interesi ključni motiv jučerašnjih tonova u Skupštini, nakon što dio poslanika PES-a i Bošnjačke stranke nije podržao Zakon o amnestiji, koji je predložio Milan Knežević. 
- Očekujem da, narednih nedjelja – na bazi iskustva – u odnosu onoga što radi predsjednik Parlamenta i predsjednik DNP-a – Mandić i Knežević – da Spajić opet popusti i da rediguje svoje stavove. Jednostavno, Spajić u političkom smislu jednostavno nije pokazao sposobnost da drži liniju upravljanja izvršne vlasti već, kad god dođe u neku vrstu problema – on posustaje pod pritiscima manjih koalicionih partnera - ocijenio je politički analitičar Danilo Kalezić.
Kalezićev stav ne dijele u Demokratskoj partiji socijalista iz koje je poručeno da je riječ o izbiljnom raskolu unutar parlamentarne većine i da je javnost svjedočila ponižavanju poslanika PES-a od strane Andrije Mandića. 
Pitanje je, međutim, čak i da ima ozbiljnijih mimoilaženja u parlamentarnoj većini, da li će doći do vidljivijeg političkog sukoba jer - kada je riječ o interesima - takav rasplet ne bi odgovarao ni Spajiću koji je na čelu izvršne vlasti, ali ni Mandiću koji kontroliše zakonodavnu vlast i značajno utiče na poteze Vlade Crne Gore.

Marija Mitrović

Kriza vlasti zbog interesa - ne politike, Spajić podliježe pritiscima manjih partnera

Odnosi unutar vladajuće koalicije na Žabljaku su narušeni, a vlast ugrožena. Nakon što sjednica Skupštine Opštine 3. jula u nedostatku kvoruma nije održana, odbornici Demokratske Crne Gore ni danas nijesu prisustvovali sjednici žabljačkog parlamenta.&nbsp;
Razlog je, ukazuju predstavnici opozicije, sukob zbog imenovanja na ključnim funkcijama u opštinskim i državnim preduzećima, i to na relaciji Demokratska Crna Gora - Durmitorska inicijativa.&nbsp;
Upozoravaju i da nije prvi put da je neizvjesna budućnost vladajuće koalicije u ovom gradu, ali i da nesuglasice dolaze tokom turističke sezone, kada je stabilnost upravljanja najpotrebnija.
Odbornik Demokratske partije socijalista na Žabljaku Marko Božović za Televiziju E kažu da su varnice krenule kada je trebalo da bude promjena u Turističkom centru Durmitor, gdje bi na mjesto direktora po njihovom saznanju trebalo da dođe, umjesto dosadašnjeg člana Demokrata, neko iz Durmitorske inicijative.&nbsp;
Bojkot parlamenta zaoštrava odnose unutar vladajuće koalicije, čime se otvara mogućnost za njen raspad, i to, kaže sagovornik Televizije E, kada je stabilno upravljanje gradom najpotrebnije - u jeku ljetnje turističke sezone. No, nesuglasica je bilo i ranije.
- Imali su nesuglasica u vladajućoj koaliciji koje su se odnosile prije svega na, prošle godine, čini mi se na moratorijum o zabrani gradnje, tada su nesuglasice isto bili, kao i oko Trga koji je planiran na teritoriji bivše kasarne - naveo je Božović.
Navode o krizi vlasti, predsjednik Opštine Žabljak i predstavnik Durmitorske inicijative Radoš Žugić, za Televiziju E nije želio da komentariše prije održavanja sastanka svih konstituenata vlasti.
Kolegijum predstavnika klubova odbornika biće održan u petak, nakon čega će biti poznat novi termin sjednice Skupštine Opštine.&nbsp;
Božović ukazuje na to da partijski interesi često nadvladaju opšte, što pokazuje i opstanak koalicije na državnom nivou.&nbsp;
Ipak politička nestabilnost - bez dogovora i kompromisa među partnerima - ukazuje na neizvjesnu budućnost lokalne vlasti na Žabljaku.

Božović o krizi vlasti na Žabljaku: Varnice krenule kada je trebalo da bude promjena u Turističkom centru Durmitor

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata instruktoru vožnje N. M. zbog osnovane sumnje da je silom preduzeo radnje seksualne prirode prema maloljetnoj učenici, kojima je narušio njen tjelesni integritet.
On se tereti da je izvršio krivično djelo nedozvoljene polne radnje.
- Osumnjičeni se tereti da je krajem maja 2025. u svojstvu instruktora vožnje, zloupotrebom položaja i odnosa zavisnosti prema maloljetnoj oštećenoj, tokom časa obuke u vozilu auto-škole, bez njenog pristanka i primjenom sile, preduzeo radnje seksualne prirode kojima je narušio njen tjelesni integritet - navodi se u saopštenju.

Instruktoru vožnje zadržavanje zbog sumnje da je silom preduzeo radnje seksualne prirode prema maloljetnoj učenici

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica podnijeli su krivičnu prijavu protiv četiri maloljetnika (tri imaju 17, a jedan 16 godina) zbog sumnje da su napali dvojicu šesnaestogodišnjaka, saopšteno je iz Uprave policije.
Ovaj slučaj vršnjačkog nasilja se, kako su precizirali, dogodio u krugu jedne srednje škole.
Oni se terete za krivično djelo nasilničko ponašanje.
- Sumnja se da su 10. februara trojica u školskom dvorištu prvo fizički napala jednog maloljetnika, te da su mu zadali više udaraca pesnicama u predjelu glave i tijela, pri čemu je jedan od osumnjičenih koristio i metalnu palicu kojom je oštećenom maloljetniku zadao udarac u predjelu ruke, usljed čega mu je nanijeta laka tjelesna povrede. Sumnja se i da su dvojica od četiri osumnjičenih potom zadala više udaraca pesnicama i drugom oštećenom maloljetniku, koji se umiješao kako bi odbranio druga koji je napadnut - precizirano je u saopštenju.
Krivična prijava protiv četiri maloljetnika je, u konsultaciji sa nadležnim tužiocem, podnijeta u redovnom postupku.
- Policija u kontinuitetu, u saradnji sa upravama škola, preduzima aktivnosti na suzbijanju vršnjačkog nasilja i maloljetničke delikvencije. Savjetujemo roditeljima da razgovaraju sa djecom na vrijeme i prepoznaju obrasce nasilnog i delikventnog ponašanja, kako bi se podsticala asertivna komunikacija i nenasilni vidovi rješavanja konflikata što bi znatno uticalo na smanjenje obima vršnjačkog nasilja, a takođe kako bi se preduprijedile i zakonske posljedice koje zbog delikventnog ponašanja maloljetnika mogu da nastupe kako po djecu tako i po roditelje - poručili su iz Uprave policije.

Krivična prijava protiv četiri maloljetnika: Osumnjičeni da su napali dvojicu vršnjaka u krugu škole

U derbiju pod Goricom, Budućnost je bila bolja od Sutjeske (2:1), dok je Petrovac nakon preokreta savladao Jezero (2:1), <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/preokret-na-startu-proljeca-petrovac-stigao-do-tri-boda-uz-atraktivne-golove-arambasica">piše Portal Analitika</a>.
Crnogorski derbi nagovijestio je preporod ekipe Budućnosti. 'Plavi' su pod Goricom, uz izuzetno ofanzivno, energično izdanje, savladali Sutjesku, rezultatom 2:1 (1:0).
Meč u Podgorici pratile su nikad veće mjere obezbjeđenja, no sa zapadne tribine je odjekivalo „Uprava napolje“, uz neprimjerena skandiranja na račun klupskog rukovodstva Budućnosti.
Izabranici Miodraga Božovića bili su mnogo konkretniji u prvom dijelu – krenuli su ofanzivno, imali su više povoljnih prilika, a na samom kraju poluvremena inicijativu su krunisali golom. U toku je bio prvi minut nadoknade – nakon kornera, Miličković je poslao loptu ka bližoj stativi, a tamo je dobro reagovao Bojović. Izmakao je suparničkoj odbrani, uklizao i sa nekoliko metara poslao loptu u mrežu.
Nijesu se 'plavi' time zadovoljili i u 69. minutu su udvostručili prednost. Svemu je kumovala kardinalna greška odbrane Sutjeske – nakon lijepe akcije sa Nikolićem, Bojović je u suparničkom šesnaestercu odlično uposlio Bulatovića, koji je rutinski poslao u gol. Kroz šest minuta, mreža gostiju tresla se još jednom – Nikolić je pogodio, ali je sudija Dabanović gol poništio zbog ofsajda.
Sutjeska je smanjila zaostatak u 80. minutu. Počelo je od slobodnog udarca, lopta je dugo 'šetala' po šesnaestercu, a na kraju je glavom u mrežu 'zakucao' Šimun. Oba suparnika do kraja su imala po jednu kolosalnu šansu, ali rezultat se nije mijenjao.
U duelu ekipa iz gornjeg dijela tabele, Petrovac je pod Malim brdom nakon preokreta savladao Jezero, rezultatom 2:1 (0:1). Junak pobjede domaćih je Savo Arambašić, koji je postigao dva lijepa pogotka.
Gosti su poveli u 44. minutu. Miranović je u šesnaestercu oborio Đoljaja i bio je to penal. Đorđe Maksimović je šutnuo, Kordiću je malo falilo da odbrani, ali je lopta završila u mreži - bio je to 10. ovosezonski gol najboljeg strijelca domaćeg šampionata.
Petrovac je poravnao u 61. minutu - Arambašić se odvažio na šut sa gotovo 30 metara, a lopta je odskočila od terena, iznenadila golmana Asanovića i otišla u gol.&nbsp;
Potpuni preokret uslijedio je u 86. minutu. Opet je u glavnoj ulozi bio Arambašić - perfektno i atraktivno izveo je slobodan udarac sa ivice šesnaesterca, a lopta se od prečke odbila u mrežu.&nbsp;
Rezultati:
Petrovac – Jezero 2:1 (0:1)
(0:1 - Maksimović 44' (11m), 1:1 - Arambašić 61', 2:1 - Arambašić 86')
Budućnost – Sutjeska 2:1 (1:0)
(1:0 - Bojović 45+1', 2:0 - Bulatović 69', 2:1 - Šimun 80')
Jedinstvo – Dečić (U TOKU)
Bokelj – Mladost (U TOKU)
Mornar – Arsenal (17:00)

Novo lice Budućnosti: Sutjeska srušena u derbiju pod Goricom

Poljska se vraća korišćenju protivpešadijskih i protivtenkovskih mina kako bi branila svoju granicu na istoku, izjavio je zamjenik poljskog ministra odbrane Pavel Zalevski za agenciju AP.
Poljska je juče zvanično istupila iz međunarodne konvencije koja zabranjuje upotrebu tog kontroverznog oružja.
Sporazum o zabrani protivpešadijskih mina iz 1997. godine, poznat i kao Otavska konvencija, zabranjuje potpisnicama da posjeduju ili koriste protivpešadijske mine, koje mogu ostati aktivne godinama i poznate su po tome što su izazvale brojna stradanja civila u bivšim ratnim zonama, uključujući Kambodžu, Angolu i Bosnu i Hercegovinu.
Poljska i baltičke države žele da se povuku iz međunarodnog sporazuma o zabrani nagaznih mina.
Poljska je dokument ratifikovala 2012. godine i završila uništavanje svojih zaliha protivpešadijskih mina 2016. Tamošnje vlasti nakon istupanja, navele su da planiraju ponovnu proizvodnju tog oružja.
- Ove mine su jedan od najvažnijih elemenata odbrambene strukture koju gradimo na istočnom krilu NATO-a, u Poljskoj, na granici sa Rusijom na sjeveru i sa Bjelorusijom na istoku - izjavio je Zalevski.
On je rekao da Poljska mora da se brani od Rusije, zemlje koja ima "veoma agresivne namjere prema svojim susjedima" i koja se nikada nije obavezala na međunarodni sporazum o zabrani mina.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, susjedne države preispituju svoje učešće u tom međunarodnom sporazumu.
Prošle godine Varšava se pridružila Finskoj, Estoniji, Letoniji i Litvaniji i Ukrajini, u najavi da će napustiti sporazum.
Rusija je jedna od gotovo trideset zemalja koje nikada nijesu pristupile Otavskoj konvenciji, uključujući SAD.
Srbija je pristupila Otavskoj konvenciji 18. septembra 2003. godine, a na snagu je stupila 1. marta 2004. godine. To znači da se Srbija obavezala da ne koristi, ne proizvodi i ne skladišti protivpešadijske mine, da uništi svoje zalihe i da radi na čišćenju minskih polja i zaštiti civila u skladu sa međunarodnim obavezama iz tog sporazuma.
Mine su eksplozivno oružje koje se postavlja na zemlji ili plitko ispod nje i aktivira se kada osoba ili vozilo pređe preko njih. Protivtenkovske mine, koje su dizajnirane da ne reaguju na težinu osobe, nisu zabranjene Otavskom konvencijom.

Tag: kriza-vlasti