Ovog nedjelje trebalo je da se u parlamentu Srbije glasa o posebnom zakonu kojim bi se Džaredu Kušneru, zetu Donalda Trampa, i njegovoj kompaniji Affinity Partners olakšala realizacija planiranog nekretninskog projekta na mjestu nekadašnjeg generalštaba u Beogradu.
Predsjednik Aleksandar Vučić telefonski je prekjuče razgovarao s Volodimirom Zelenskim.&nbsp;
– Detaljno smo razgovarali o evropskim integracijama naših zemalja. Ima stvari u kojima možemo međusobno pomoći. Razgovarali smo, takođe, o prilikama za saradnju na polju regionalne sigurnosti. Naše zemlje su podjednako zainteresovane za to i radićemo na tome. Diskutovali smo i o međunarodnim odnosima u bliskoj budućnosti. Složili smo se da održavamo kontakte i ubuduće se usklađujemo- napisao je predsjednik Ukrajine na svom X profilu.
Ovaj kontakt uslijedio je nakon objave u ponedjeljak prema kojoj je Srbija spremna prodavati municiju zemljama EU bez uslova da ono ne bude poslato u Ukrajinu.&nbsp;
– Naša skladišta su puna municije. Proizvodimo više nego Francuska. Ne želim da nas smatraju nekim ko konstantno opskrbljuje zaraćene strane, ali streljivo je potrebno i Evropi- objašnjavao je diplomatski Vučić odluku da javno prizna ono što je poznato već mjesecima, da Srbija preko trećih strana šalje municiju u Ukrajinu.
Dodao je kako očekuje da evropske zemlje sklope ugovore koji će odnijeti iz Srbije „sve što imaju“, vjerujući da je to značajan doprinos Srbije evropskoj odbrani.&nbsp;
– Evropske zemlje mogu sa municijom što žele. Samo trebamo dugoročne ugovore kako bismo mogli planirati. Uvijek sam govorio da je Srbija vojno neutralna zemlja. Ali apsolutno smo spremni sarađivati s evropskim vojskama- rekao je Vučić.
4. novembra, trebalo je u parlamentu Srbije glasati o posebnom zakonu kojim bi se Kušneru i njegovoj kompaniji Affinity Partners olakšala realizacija planiranog nekretninskog projekta na mjestu nekadašnjeg generalštaba u Beogradu, koji je praktično uništen u bombardovanju NATO-a 1999. godine. Projektom bi dvije zgrade nekadašnjeg generalštaba, prema ugovoru potpisanom u maju prošle godine, bile preuređene u luksuzni hotel, čak 1.500 stanova, trgovine i poslovne prostore.
Međutim, ima i onih koji u zgradama vide arhitektonsko kulturno dobro iz ere Jugoslavije, kao i onih koji ih smatraju spomenikom bombardovanju. O svemu piše i britanski The Independent, podsjećajući da je srbijanska vlada u novembru prošle godine oduzela zgradama status zaštićenog kulturnog dobra, a potom se očekivalo glasanje o posebnom zakonu koji bi obuhvatio i ubrzanje procedure dobijanja građevinskih dozvola za taj projekat.
Savo Manojlović, pravni stručnjak i lider opozicione stranke Kreni Promeni, izjavio je za britanski medij da nacrt zakona „suspenduje sve standarde koji se odnose na zaštitu kulturnih dobara“. Dodao je da će zatražiti od Ustavnog suda Srbije da ispita ustavnost prijedloga zakona.
Vučić se brani na svoj način. Rekao je da je zahtijevao da projektom bude obuhvaćena i gradnja spomenika žrtvama bombardovanja.&nbsp;
&nbsp;I sada ga oni grade svojim novcem, misleći na Amerikance, što očito uključuje kompaniju Džareda Kušnera, koja je obećala spomenik. Kušner je u braku s Trampovom kćerkom Ivankom.
Vučić uvjerava da bi tim projektom Beograd postao i središte ovog dijela svijeta, te da bi se pozicionirao kao nezaobilazna destinacija i poželjno sjedište za najveće korporacije, univerzitete i međunarodne institucije.
Međutim, Forbs navodi da je u toku istraga dokumentacije kojom je opravdano skidanje statusa zaštićenog spomenika kulture, sumnja se da je ona krivotvorena. Naime, Goran Vasić, tadašnji direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, priznao je da je falsifikovao stručno mišljenje kojim je odluka donesena.
Zato je pokrenuta procedura za prihvatanje posebnog zakona koji bi mogao postati i najbrže usvojeni zakon u istoriji Srbije, jer je u proceduru poslan u nedjelju, a na rasporedu je bio već u utorak. Do juče nije bilo informacija kada bi eventualno glasanje moglo biti održano. Prihvatanje ne bi trebalo biti problematično, s obzirom na to da je zakon predložen inicijativom 110 poslanika vladajućeg SNS-a.
Britanski mediji, međutim, navode da se radi o „Pandorinoj kutiji“ koja bi mogla ukazati na način kako se zaobiđu buduće slične situacije u Srbiji. Dodatnu komplikaciju čine i međunarodne organizacije poput Savjeta arhitekata Evrope, koje su se izjasnile protiv rušenja, izražavajući zabrinutost zbog planova srbijanskih vlasti. Smatraju da bi kompleks trebalo obnoviti na profesionalan način, jer bi njegovo uništenje značilo brisanje važnog dijela modernističke arhitekture i naštetilo međunarodnom ugledu Srbije.
Takođe, Europa Nostra, najveća evropska organizacija za zaštitu spomenika, smatra da kompleks simbolizuje kolektivnu odgovornost da se štiti kulturna baština 20. vijeka. Ipak, za Vučića to nije ništa novo, s obzirom na to da je ranije srušen Hotel Jugoslavija, još jedan objekat koji se smatra simbolom arhitekture bivše države.
U prijedlogu zakona o prenamjeni nekadašnjeg generalštaba, dostupnom na stranicama parlamenta, stoji da su zgrade značajno oštećene i da je njihova dalja upotreba procijenjena nemogućom. Vučića očito više brine kako da se izvuče iz sadašnje situacije u kojoj mu se vlast destabilizovala do te mjere da o tome sve češće pišu evropski mediji. Jedna kritika njegovih politika došla je i iz neočekivanog smjera.&nbsp;
– Zapadni Balkan je kritično sigurnosno žarište koje zahtijeva punu pažnju Evropske unije. Smatram da je krajnje vrijeme da sve evropske institucije ovaj problem shvate ozbiljnije. To je i za nas izuzetno osjetljivo pitanje- rekao je bugarski predsjednik Rumen Radev.
Vučić očito vidi jedino izlaz u savjetu Milorada Dodika, a to je Donald Tramp. Slanje municije koliko god je potrebno, direktan kontakt s Volodimirom Zelenskim, ugađanje Trampovom zetu – sve su to potezi za koje se Vučić nada da će ga izvući iz gabule u kojoj se našao. Za sada od toga najviše koristi ima Ukrajina, koja je pridobila donedavno bliskog ruskog partnera, pa tako i ukrajinski mediji podržavaju taj odnos, podsjećajući da je Srbija bila prva koja je ponudila domaćinstvo eventualnom sastanku Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučićeva diplomatska akrobacija: Slanje municije preko trećih strana Ukrajini, direktan kontakt s Zelenskim i ugađanje Trampovom zetu

Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici treba da se rješava dijalogom i dogovorom, bez disonantnih tonova i sa jedne i sa druge strane, kazala je predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
- Razgovori koji su do sada vođeni oko postrojenja u Botunu nisu iskomunicirani na najbolji način. Postoji mogućnost razgovora u svakom momentu - rekla je Borovinić Bojović na A plus televiziji.
Podsjetila je da pitanje oko postrojenja postoji više od 10 godina.
- Rješenje mora biti sveobuhvatno i na korist svima. Napomenula bih da prethodna vlast nije na pravi način komunicirala sa građanima - istakla je Borovinić Bojović.
Kako je kazala, u pitanju je zdravlje ljudi, a stanovništvo se odavno nalazi u jednoj ekološkoj krizi gdje je ugroženo zdravlje građana i Podgorice i Zete.
- Velika količina otpadnih voda ide tokom Morače kroz Skadarsko jezero sve do mora, što je veliki ekološki rizik - smatra Borovinić Bojović.
Govoreći o krizi vlasti u Podgorici, a i u okviru parlamentarne većine, Borovinić Bojović je kazala da ne smije da postoji nijedno pitanje koje bi bilo pitanje krize parlamenta.
- Mi trenutno živimo pravu demokratiju, imamo više političkih struktura i veliki broj partija u vladajućoj strukturi. Moramo da se naviknemo da je to demokratija. To ne znači da treba da postoji kriza vlasti, ako nije završen dogovor oko nekog pitanja. Razgovor uvijek nađe svoj način i mjesto - ocijenila je Borovinić Bojović.
Osvrnuvši se na ranije javne nastupe predsjednika DNP-a Milana Kneževića, koji je saopštio da SDT treba da formira predmet i istraži sve okolnosti koje indiciraju da se radi o slučaju visoke korupcije, Borovinić Bojović kaže da to ne mora da znači da se ne može razgovarati.
- Ne može se smatrati da je svezavršeno. Knežević je do sada mnogo puta pokazao veliki stepen ozbiljnosti i spremnosti - rekla je Borović Bojović.
Prema njenim riječima, reakcija mještana Botuna su u potpunosti očekivane, s obzirom da nikada na pravi način nije objašnjeno šta taj mehanizam predstavlja.
- Nije objašnjeno kako to postrojenje izgleda, koje su njegove negative i pozitivne strane. Ne sjećam se da je iko to objasnio - zaključila je Borovinić Bojović.

Borovinić Bojović: Nijedno pitanje ne smije da proizvede krizu vlasti

Mimoilaženja unutar parlamentarne većine, kojima je javnost juče svjedočila u Skupštini, nijesu programska ili politička. Riječ je, kako ocjenjuju politikolozi, o interesnim mimoilaženjima, koja će se, kako očekuju, završiti tako što će premijer Milojko Spajić popustiti i redigovati svoje stavove u korist koalicionih partnera. Premijer, kako dodaju sagovornici TV E, u političkom smislu nije pokazao sposobnost da upravlja izvršnom vlašću, već podliježe pritiscima manjih koalicionih partnera.
<h2>Šutnja PES-a</h2>
Pokazatelj problema u parlamentarnoj većini ili još jedno povlačenje PES-a pred, po broju mandata znatno slabije, ali po političkoj vještini, očito nadmoćnije koalicije "Za budućnost Crne Gore". O budućnosti vladajuće koalicije iz PES-a nijesu htjeli da daju izjavu za Televiziju E - odlučili su se za šutnju. Tako su ćutali i juče u Skupštini.
- Nažalost, kolege poslanici iz Bošnjačke stranke i dio poslanika iz PES-a – nije ispoštovao dogovor. I nije nam ni saopštio da neće glasati za ovaj predloženi Zakon o amnestiji - kazao je juče u parlamentu lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
Prilikom glasanja, obje strane su ostale na suprotstavljenim pozicijama: nekoliko poslanika PES-a se nije pojavilo u sali tokom glasanja o Zakonu o amnestiji, nekoliko poslanika iz Mandićeve i Kneževićeve stranke nijesu dali glas za Zakon o porezu na dobit privrednih društava. Andrija Mandić, neformalni a stvarni vođa parlamentarne većine, odmah je zaprijetio da će preispitati ranije dogovore i partnerstva sa Spajićevim Pokretom Evropa sad. 
- Kao što treba i da ispitamo i preispitamo kolege iz PES-a, sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije, ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno, politika je takva - kazao je Mandić na jučerašnjem zasijedanju.
Prethodno je Mandić vrlo jasno i javno izdvojio premijera Spajića u odnosu na ostale poslanike PES-a. 
- Kolega Knežević i ja smo danas imali sjajne razgovore sa predsjednikom Vlade i predsjednikom PES-a, gospodinom Spajićem – radi se o jednom mladom, darovitom političari i žao mi je što mnogi ne razumiju, čak i u njegovoj stranci, u njegovom poslaničkom klubu... - istakao je on.
<h2>Otkazivanje poslušnosti</h2>
Izjave Mandića i Kneževića amnestiraju Spajića i ukazuju da je dio poslanika PES-a otkazao poslušnost. Prema informacijama Televizije E upravo im je to objašnjavao i premijer Spajić tokom susreta, pravdajući se da je neposlušnost nekih poslanika PES-a rezultat velikog pritiska opozicije, prvenstveno Demokratske partije socijalista koji su navodno prijetili obustavom rada skupštinskih službi. 
Drugi izvori iz parlamentarne većine ukazuju da mimoilaženja u parlamentarnoj većini nijesu na nivou ideja već isključivo interesa i da zato - kao rezultat ucjenjivanja - nijesu izglasana dva zakona koje su dvije strane predložile juče u parlamentu. 
Politikolozi su saglasni da su interesi ključni motiv jučerašnjih tonova u Skupštini, nakon što dio poslanika PES-a i Bošnjačke stranke nije podržao Zakon o amnestiji, koji je predložio Milan Knežević. 
- Očekujem da, narednih nedjelja – na bazi iskustva – u odnosu onoga što radi predsjednik Parlamenta i predsjednik DNP-a – Mandić i Knežević – da Spajić opet popusti i da rediguje svoje stavove. Jednostavno, Spajić u političkom smislu jednostavno nije pokazao sposobnost da drži liniju upravljanja izvršne vlasti već, kad god dođe u neku vrstu problema – on posustaje pod pritiscima manjih koalicionih partnera - ocijenio je politički analitičar Danilo Kalezić.
Kalezićev stav ne dijele u Demokratskoj partiji socijalista iz koje je poručeno da je riječ o izbiljnom raskolu unutar parlamentarne većine i da je javnost svjedočila ponižavanju poslanika PES-a od strane Andrije Mandića. 
Pitanje je, međutim, čak i da ima ozbiljnijih mimoilaženja u parlamentarnoj većini, da li će doći do vidljivijeg političkog sukoba jer - kada je riječ o interesima - takav rasplet ne bi odgovarao ni Spajiću koji je na čelu izvršne vlasti, ali ni Mandiću koji kontroliše zakonodavnu vlast i značajno utiče na poteze Vlade Crne Gore.

Marija Mitrović

Kriza vlasti zbog interesa - ne politike, Spajić podliježe pritiscima manjih partnera

Odnosi unutar vladajuće koalicije na Žabljaku su narušeni, a vlast ugrožena. Nakon što sjednica Skupštine Opštine 3. jula u nedostatku kvoruma nije održana, odbornici Demokratske Crne Gore ni danas nijesu prisustvovali sjednici žabljačkog parlamenta.&nbsp;
Razlog je, ukazuju predstavnici opozicije, sukob zbog imenovanja na ključnim funkcijama u opštinskim i državnim preduzećima, i to na relaciji Demokratska Crna Gora - Durmitorska inicijativa.&nbsp;
Upozoravaju i da nije prvi put da je neizvjesna budućnost vladajuće koalicije u ovom gradu, ali i da nesuglasice dolaze tokom turističke sezone, kada je stabilnost upravljanja najpotrebnija.
Odbornik Demokratske partije socijalista na Žabljaku Marko Božović za Televiziju E kažu da su varnice krenule kada je trebalo da bude promjena u Turističkom centru Durmitor, gdje bi na mjesto direktora po njihovom saznanju trebalo da dođe, umjesto dosadašnjeg člana Demokrata, neko iz Durmitorske inicijative.&nbsp;
Bojkot parlamenta zaoštrava odnose unutar vladajuće koalicije, čime se otvara mogućnost za njen raspad, i to, kaže sagovornik Televizije E, kada je stabilno upravljanje gradom najpotrebnije - u jeku ljetnje turističke sezone. No, nesuglasica je bilo i ranije.
- Imali su nesuglasica u vladajućoj koaliciji koje su se odnosile prije svega na, prošle godine, čini mi se na moratorijum o zabrani gradnje, tada su nesuglasice isto bili, kao i oko Trga koji je planiran na teritoriji bivše kasarne - naveo je Božović.
Navode o krizi vlasti, predsjednik Opštine Žabljak i predstavnik Durmitorske inicijative Radoš Žugić, za Televiziju E nije želio da komentariše prije održavanja sastanka svih konstituenata vlasti.
Kolegijum predstavnika klubova odbornika biće održan u petak, nakon čega će biti poznat novi termin sjednice Skupštine Opštine.&nbsp;
Božović ukazuje na to da partijski interesi često nadvladaju opšte, što pokazuje i opstanak koalicije na državnom nivou.&nbsp;
Ipak politička nestabilnost - bez dogovora i kompromisa među partnerima - ukazuje na neizvjesnu budućnost lokalne vlasti na Žabljaku.

Božović o krizi vlasti na Žabljaku: Varnice krenule kada je trebalo da bude promjena u Turističkom centru Durmitor

Režiser izraelskog kandidata za Oskara 2026. godine, filma koji prati potragu palestinskog dječaka da vidi more, nada se da će ostvarenje probuditi više saosjećanja u društvu pogođenom dugotrajnim sukobom.
Izgledi za trajni mir između Izraelaca i Palestinaca danas izgledaju gotovo beznadežno nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023, dvogodišnjeg rata u Gazi i rastućeg nasilja izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali.
Ipak, režiser i scenarista Šaj Karmeli-Polak ohrabren je reakcijama publike na njegov film „More“, koji je osvojio najveće priznanje na Izraelskoj filmskoj akademiji, čime je automatski izabran da predstavlja zemlju u trci za Oskara za najbolji strani film.
- Sreo sam gledaoce koji su dolazili na projekcije, i bilo je nevjerovatno vidjeti da ljudi mogu da se emotivno povežu sa pričom, pa čak i puste suzu, iako se nasilje i užasi dešavaju nedaleko odavde - kazao je Karmeli-Polak u nedavnom intervjuu.
Film prati Haleda, palestinskog dječaka sa okupirane Zapadne obale koji se plaši da će odrasti a da nikada neće vidjeti more. Nakon što mu je na školskoj ekskurziji na obalu uskračen prolazak na kontrolnom punktu, Haled se sam, bez dokumenata, upušta na opasan put u Izrael. Njegov nestanak primorava oca, radnika bez dozvole boravka, da rizikuje hapšenje i krene u potragu za sinom.
Uspjeh filma izazvao je i oštre reakcije. Ministar kulture Miki Zohar osudio je način na koji film prikazuje izraelsku vojsku i povukao finansijsku podršku ceremoniji nagrada, što je samo pojačalo političku raspravu.
Aktuelna izraelska vlada, jedna od najdesnijih u istoriji zemlje, snažno se protivi palestinskoj državnosti i podržava širenje naselja na Zapadnoj obali. Nakon napada Hamasa u kojem je ubijeno više od 1.200 ljudi, među mnogim Izraelcima dodatno je ojačala netrpeljivost prema Palestincima, dok je javna kritika vojske postala posebno osjetljiva tema.

Izraelski kandidat za Oskara budi empatiju prema Palestincima, ali iritira vlast

Ratni zločinac Bruno Stojić, koji je u Hagu osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina u Bosni i Hercegovini, pušten je na prijevremenu slobodu.
Ovo je treći zahtjev koji je odbrana Stojića poslala Međunarodnom mehanizmu za krivične sudove u Hagu da bude prijevremeno pušten na slobodu, ali prethodna dva zahtjeva mu nisu odobrena.
Informaciju da je Stojić pušten iz pritvorske jedinice u Austriji i da stiže u Hrvatsku, za Klix.ba je potvrdila njegova braniteljka Senka Nožica.
Stojić je od 2004. godine u pritvoru, gdje je dočekao presudu, a odslužio je veći dio kazne, odnosno, pustili su ga godinu i po ranije.
Stojić je bio ministar odbrane u paradržavi Herceg-Bosni, a osuđen je zajedno sa još pet bivših zvaničnika tzv. Herceg-Bosne - Jadrankom Prlićem, Slobodanom Praljkom, Milivojem Petkovićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem. Šestorka je osuđena na ukupno 111 godina zatvora.

Hag pušta na slobodu ratnog zločinca Bruna Stojića

Podgorički alt-rock/americana bend Šarđun objavio je svoje prvo izdanje, video singl pod nazivom "Roads". Pjesma je snimljena u studiju Pejović guitars na Cetinju, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Za snimanje, bio je zadužen Andrija Pejović a mastering i postprodukciju radio je Goran Antović. Gost na pratećim vokalima bila je Kruna Ratković. Realizaciju izdanja je su pomogli PAM CG (prava autora muzike Crne Gore) i Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorice.
Bend Šarđun postoji od 2019 i čine ga Filip Trojanović - gitare i glas / Vidak Ratković - bubanj / Ivan Jokanović - bas i glas / Vladimir Nikolić – udaraljke.
Video je nastao u produkciji Art Container-a. Scenario za ''Roads'' potpisuje bend. Režiju, montažu i postprodukciju Vladimir Toni Pendo, direktor fotografije bio je Danilo Pendo, dok je za svijetlo bio zadužen Ilija Kaluđerović.&nbsp;
Glumci u spotu su bili Olga Suvačaraov i Boris Popović, a u spotu se pojavljuju i djeca Danilo Jokanović i Natalija Jokanović. Pjesma, kao i spot govori o ponovnom pronalaženju ljubavi i emotivnim stanjima kroz koja prolaze partneri.

Šarđun objavio prvi video singl za pjesmu ''Roads''

Gradovi na Crnogorskom primorju tradicionalno su među najatraktivnijim destinacijama za Novogodišnje praznike jer lokalne turističke organizacije angažuju nabolja imena sa muzičke scene regiona za koncerte na otvorenom. Nepuna dva mjeseca dijeli nas od dočeka Nove 2026. godine i rezervacije smještaja već su počele.
Programi su višednevni, a to je odlična šansa za vlasnike smještajnih kapaciteta da rade i tokom zime, ali ipak, neki manji hoteli vjerovatno neće raditi.
Primorski portal saznaje da su cijene noćenja u budvanskim hotelima za Novu godinu od 60 pa do nekoliko stotina eura.
Budva sprema sedmodnevni novogodišnji program, koji bi, prema za sada nezvaničnim najavama, trebalo da prevaziđe minule koncepcije dočeka. Istraživali smo kakva su očekivanja hotelijera u prijestonici turizma i kakve su trenutne najave za kraj decembra i početak januara.
Osim što se prethodnih decenija pozicionirala kao najposjećenija destinacija tokom ljeta, Budva privlači turiste tokom cijele godine. Na tronu je kao omiljeni grad za uživanje u čarolijama Novogodišnjih praznika.
Prema riječima predsjednika Udruženja hotela Crne Gore, Nikole Pejovića uoči i po Novoj godini u Budvi prosječno boravi između 25 i 30 hiljada gostiju.
- Da li će se taj promet održati više od dvije do tri noći, pitanje je. Mislim da su se ljudi više vezali 31. decembar i 1. januar. Kada je riječ o gostima iz regiona, Hrvati i Bosanci će najvjerovatnije vezati tri dana, a Makedonci i Srbi dva dana. Agencije su već popunile i prodale novogodišnje aranžmane, a ono što je ostalo doći će u Budvu - kazao je Pejović.&nbsp;
On je mišljenja da Novogodišnji program je potrebno ranije objaviti.
Sagovornik Primorskog portala navodi da Budva godinama unazad organizuje najbolje dočeke, ali da je problematično kasno objavljivanje programa.
- Program bi trebalo objaviti što ranije, da budemo prvi u tome i da imamo najveće zvijezde, kao što ih imamo svake godine. Činjenica je da i 2. i 3. januara imamo dobre programe, ali pitanje je da li će ljudi ostati toliki vremenski period. Individualci koji imaju stanove na području Budve svakako će doći - istakao je Pejović.
Prema informacijama Udruženja hotela, cijene noćenja u budvanskim hotelima krajem decembra i početkom januara kretaće se od 60 do 300 eura.
Pojedini hoteli, kako je Pejović rekao, neće biti otvoreni jer njihovi vlasnici smatraju da to nije isplativo u zimskom periodu, dok će hoteli kapaciteta od 200 do 500 kreveta organizovati sopstvene novogodišnje programe i dešavanja.
<h2>U najavi sedam koncertnih večeri – od Aca Pejovića do tribjut rok sastava</h2>
Novogodišnji muzičko-zabavni program u crnogorskoj metropoli turizma još uvijek nije oficijalno objavljen, a kako je medijima nezvanično saopšteno iz Turističke organizacije Budva koncerti će se održavati od 29. decembra do 4. januara.
Kao glavne zvijezde večeri, kako su mediji već objavili, nastupiće Mirza Selimović, Marko Louis, Aco Pejović, Bijelo Dugme, Breskvica i Sergej Ćetković, dok je posljednji segment rezervisan za nastup tribjut bendova koji izvode repertoar sastava ABBA i AC/DC i Dejvida Bouvija.
Organizovani novogodišnji dočeci u Budvi započeli su 1999. godine, kada je grad prvi put priredio koncert na otvorenom u starogradskom ambijentu, što je tada bila novina u Crnoj Gori. Od tada Budva postaje prepoznatljiv regionalni centar novogodišnjih proslava na Jadranu.
Tokom 2000-ih, manifestacija je prerasla u višednevni program koji uključuje nastupe najpoznatijih muzičkih imena iz regiona, dok je gradski trg u Budvi redovno okupljao desetine hiljada posjetilaca.

Hotelijeri problematizuju kasno objavljivanje novogodišnjih programa

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

„Efikasne“ greške policije

Advokat Zoran Piperović je, komentarišući odbranu koju je pred Višim sudom iznio suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, poručio da se iz onoga što je rekao vidi da u optužnici nema ništa.&nbsp;
Advokat je ocijenio da uopšte nije smjelo da dođe do optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića jer je, kaže, napravljena takva konstrukcija optužnice kakvu ne pamti istorija krivičnog prava.
"Vidjeli ste danas iz onoga što je rekao Čađenović u svojstvu optuženog da ovdje nema ništa. Vidjeli ste da je naknadno kao treći ubačen da bi Zoran Lazović bio u pritvoru po osnovu tačke 4. Vidjeli ste da je ubačen, jer sa dva člana ne može da bude OKG, trebao je treći i ubačen je naknadno. Vidjeli ste da je na moje pitanje kada je saznao da je uopšte optužen, onda kada je dobio rješenje o spajanju", rekao je branilac Zorana Lazovića, advokat Piperović.
Istakao je da je danas bio pravi trenutak da se odmah ukine pritvor Lazoviću i Katniću.&nbsp;
"Nijesmo stigli zbog protoka vremena, to ćemo da uradimo svakako na sledećem pretresu", dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcadenovic-mora-da-katnic-i-ja-nijesmo-dobro-slusali-zvicera-kada-kavcani-govore-da-nas-treba-zapaliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: kriza-vlasti