Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je na sastanku sa evropskom komesarkom za prošitenje Martom Kos da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, te da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da je potrebno obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.&nbsp;
On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, informisao komesarku Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
Milatović je naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu, uz podsjećanje da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende. Ukazao je i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, on je ocijenio da je posjeta komesarke Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije naše zemlje i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja Evropske unije. Istakao je da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
- Crna Gora je najnapredniji kandidat za članstvo a naš primarni vanjskopolitički cilj da postanemo 28. država članica do 2028. godine. U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera. Preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi - poručio je Milatović.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države. Iskazao je očekivanje da će se u što skorijem roku steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31. U tom smislu, upoznao je komesarku Kos sa početkom bilateralnih konsultacija Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja zakazanim za 27. januar.
On je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Evropska komesarka za proširenje je naglasila da se danas svi slažu da nam je potrebna snažnija i veća Evropska unija. Navela je da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
- Pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi. A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku - saopštila je komesarka Kos.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović sa Kos: Dijelim zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović

Iz Građanskog pokreta URA su saopštili da pozdravljaju dolazak evropske komesarke za proširenje Marte Kos, ali i da neće prisustvovati sjednici Skupštine kojom presjedava Andrija Mandić koji, kako su kazali, predvodi sve retrogradne pokušaje parlamentarne većine.
- Naravno da ćemo biti na sastanku sa gospođom Kos, upravo da bi pojasnili da naš evropski put usporava ova parlamentarna većina. Trenutno je u Crnoj Gori blokada Parlamenta zato što parlamentarna većina brutalno krši Ustav, urušava vladavinu prava kao najvažniji evropski standard, svađa Crnu Goru sa susjedima i unižava našu državu - ukazali su u Građanskom pokretu URA.
Dolazak Kos je, cijene oni, potvrda da je Crna Gora važan partner.
- I vjerujemo sljedeća članica Evropske unije. Sve naše napore uložićemo, kao i do sada u ovaj najvažniji spoljnopolitički cilj naše države. Ova posjeta je važan podstrek za sve nas koji smo apsolutno posvećenievropskom putu Crne Gore - dodali su u saopštenju.
Važna je, kažu, i poruka i za parlamentarnu većinu, koja krši Ustav i svakodnevno svojim retrogradnim politikama pokušava da nas skrene sa evropskog puta, da neće uspjeti u svojim naumima.
- Većina je jedina odgovorna za blokadu Parlamenta i trenutnu institucionalnu krizu. Naš povratak u poslaničke klupe će se, kao što smo više puta pojasnili, desiti kad parlamentarna većina povuče protivustavnu odluku Ustavnog odbora, što može učiniti za jedan dan.Evropska unija će u Građanskom pokretu URA uvijek imati pouzdanog partnera za sve evropske reforme i vrijednosti, kao i do sada - zaključili su u Građanskom pokretu URA.
I Socijaldemokrate su juče saopštile da će prisustvovati sastanku sa Kos, ali ne i sjednici Skupštine. Tako će Socijaldemokrate ostati pri stavu da neće prisustvovati sjednicama Skupštine dok traje ustavni puč koji je započet u decembru prošle godine kada je sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.

URA: Pozdravljamo dolazak Marte Kos, ali nećemo prisustvovati sjednici kojom presjedava Andrija Mandić

Ne želimo i nećemo glumiti normalnost, niti davati legitimitet onima 
koji na brutalan način i silom krše Ustav - poručio je predstavnik 
Evropskog saveza i međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković. 
 
On je uoči posjete komesarke Evropske unije za proširenje Marte Kos crnogorskom parlamentu poručio da ne žele i da neće biti glumci u predstavi međunarodnu publiku režisera Milojka Spajića 
 
- U trenutku kada vladajuća većina suspenduje Ustav, slobodu govora, krši zakone, a građanima ne može garantovati bezbjednost, bilo bi licemjerno razgovarati o bilo kojoj drugoj temi. Liniju smo podvukli. Zahtjeve smo ispostavili. Odustati nećemo - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Ne želimo da dajemo legitimitet onima koji na brutalan način krše Ustav

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu biće blokiran sve dok parlamentarna većina ne prestane da radi protiv Ustava i države - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i kopredsjedavajući tog skupštinskog tijela Nikola Rakočević u intervjuu Agenciji Mina. 
 
On je kazao da je Ustavni odbor Skupštine preuzeo nadležnosti Ustavnog suda, a da se onda postavlja pitanje kada će se početi sa redovnim supštinskim procedurama. 
 
- Onog trenutka kada se sve političke partije, u ovom slučaju parlamentarna većina, vrate poštovanju Ustava. Do tada, suspendovan je rad u Odboru za izbornu reformu - podvukao je Rakočević.
Upitan da prokomentariše najavu drugog kopredsjedavajućeg Odbora, Vasilija Čarapića, da će Pokret Evropa sad tražiti drugi model funkcionisanja tog skupštinskog tijela ukoliko opozicija ne prestane sa bojkotom, Rakočević je odgovorio da je to poruka da se nastavlja sa antidemokratskim ponašanjem u Crnoj Gori. 
 
- U trenutku kada neko pošalje poruku da će se izborna reforma sprovoditi kako vlast to radi i sa svim drugim odlukama, iza zatvorenih vrata, u krugu parlamentarne većine, to je poruka da se nastavlja putem antidemokratskog ponašanja u Crnoj Gori - rekao je Rakočević. 
 
On je preporučio partijama da razmisle na koji način treba dijalogom da isprave sve neustavne, nedemokratske i antidržavne pokušaje aktualne parlamentarne većine, jer je to preduslov za vraćanje radu Odbora. 
 
Govoreći o političkoj volji za sprovođenje izborne reforme u Crnoj Gori, on je podsjetio da je ohrabrivao javnost da postoji volja u samom Odboru, ali i upozoravao da postoje elementi u parlamentarnoj većini kojima nije stalo do evropskih vrijednosti i integracija. 
 
- Pa će koristiti svaki mogući poligon da osujete i uspore naš evropski put, a izborna reforma je idealan teren za tu vrstu opstrukcije i upravo se to desilo - istakao je Rakočević. 
 
Prema njegovim riječima, značajan dio parlamentarne većine povlači poteze koji usporavaju sve evropske procese, uključujući reformu izbornog zakonodavstva. 
 
- Politička volja za reformu izbornog zakonodavstva će se ogledati u tome koliko su partije u parlamentu spremne da poštuju Ustav, zakone, evropske vrijednosti i sopstvenu državu - dodao je Rakočević.
<h2>Većina neće biti sama u parlamentu</h2>
Upitan da li će opozicija dozvoliti održavanje sjednice Skupštine 21. januara, na čijem dnevnom redu je predlog budžeta za ovu godinu, Rakočević je odgovorio da neće, jer, kako je naveo, sprečavaju redovan politički život u parlamentu dok se ne počne poštovati Ustav.
On je naglasio da crnogorska opozicija ne bojkotuje parlament, već da će biti u parlamentu i da će institucionalno, ali i vaninstitucionalno, braniti nacionalne interese i Ustav. &nbsp;
- Dakle, do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu - rekao je Rakočević.&nbsp;
On je objasnio da nije riječ o bojkotu, već o akciji zaštite Ustava koji je parlamentarna većina zgazila kao uvod u sve ostale akcije izmjene najvišeg pravnog akta i karaktera Crne Gore.&nbsp;
- Zbog toga sprečavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar - rekao je Rakočević.
On je naglasio da odgovornost za to leži na onima koji su zgazili Ustav.&nbsp;
&nbsp;- I sada pokušavaju, nevještom manipulacijom, valjda postaviti pitanje da li je važnije usvajanje budžeta, ili je važnija od toga država, demokratija i Ustav. A mi odgovaramo - važna je država, Ustav, demokratija i budžet države - zaključio je Rakočević.
<h2>Ustav bačen pod noge parlamentarne većine</h2>
Upitan kako međunarodni partneri vide blokadu Odbora za izbornu reformu, on je kazao da se treba osvrnuti na reagovanja Evropske unije (EU) i ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) povodom kršenja Ustava, kao dva ključna partnera Crne Gore. 
 
- EU je ocijenila da se mora vratiti poštovanje Ustava. Obratite pažnju na saopštenje Evropske komisije (EK) u kojem je iskazala svoju zabrinutost zbog dešavanja na Ustavnom odboru, a slično i SAD - rekao je Rakočević. 
 
Kako je naveo, to je potvrdilo ono što je opozicija tvrdila - da je Ustav prekršen, zražen i bačen pod noge parlamentarne većine. 
 
- I da jedino kako se možemo vratiti redovnom političkom životu i daljim reformama na našem putu članstva u EU jeste povlačenje neustavne odluke - dodao je Rakočević. 
 
On je upozorio da bi bilo krajnje neodgovorno da se nastavi takvo urušavanje pravnog sistema Crne Gore. 
 
- Očekujemo da će ipak razumijeti te poruke i da ćemo se vratiti za sto, nastaviti redovan politički život i usvajanje reformskih zakona, jer je Crnoj Gori potrebno jedinstvo i vlasti i opozicije ne bi li usvojili tako važne standarde potrebne da država iskoristi šansu koja je otvorena pred njom - rekao je Rakočević. 
 
On je naglasio da ta šansa nije otvorena zbog velikih pregnuća u posljednje četiri godine, već zbog potrebe EU da pokaže svoju relevantnost na globalnoj mapi time što će držati politiku proširenja živom. 
 
- A Crna Gora je, kao mala država koja ni demografski, ni ekonomski ne utiče na konture EU, idealan primjer uz, naravno, postignute rezultate da može postati članica EU - dodao je Rakočević.
<h2>Ugroženi međunarodni imidž i bezbjednosni sektor ključni problemi</h2>
Govoreći o ključnim izazovima na evropskom putu, on je kazao da su, osim reformskih napora Crne Gore da usvaja zakone u skladu sa pravnom tekovinom EU, dva ključna problema potpuno ugrožen međunarodni imidž države i bezbjednosni sektor. 
 
- Imali protestnu notu iz BiH, svađu sa Hrvatskom, imamo svađu sa Kosovom, mi smo ugrozili naše dobrosusjedske odnose. Istovremeno, ugrozili smo i međunarodni imidž Crne Gore, jer nijesmo u posljednje četiri godine u kontinuitetu bili kredibilan NATO partner - rekao je Rakočević. 
 
On je kazao da Crna Gora više nije država koja ima usaglašenu politiku s EU, iako je ima na papiru. 
 
- Radi se na tome da se ruši mukotrpno građena supstanca - da Crna Gora bude kredibilan partner, da bude Zapad na Balkanu, predvodnik evropskih demokratskih procesa na Zapadnom Balkanu. To Crna Gora više nije - naglasio je. 
 
Kako je naveo, drugi problem je bezbjednosni sektor, jer svaka kredibilna članica NATO-a i EU mora imati stabilan bezbjednosni sektor usmjeren na odbranu i zaštitu nacionalnog interesa države koja je dio kolektivnog sistema bezbjednosti Zapada. 
 
- Danas to Crna Gora nije, danas su službe bezbjednosti ugrožene sa svih strana interesima drugih antievropskih snaga, antievropskih sistema - istakao je Rakočević. 
 
On je rekao da zbog toga Crna Gora, ukoliko želi da ide naprijed i istinski postigne rezultate koji su potrebni za članstvo u EU, mora da osnaži ta dva stuba - bezbjednosti i međunarodne ozbiljnosti, kao i da nastavi da reformiše zakone u skladu sa pravnim tekovinama EU.
<h2>Ispuštena velika šansa</h2>
Govoreći o Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Rakočević je pohvalio napore poslanika u Odboru, iz vlasti i iz opozicije, koji su do, kako je naveo, antiustavnog djelovanja parlamentarna većine, radili na tom zakonu. 
 
On je podsjetio da je izrada nacrta tog zakona bila potpomognuta dobrim savjetima i preporukama od međunarodnih adresa, koje su zatražli kao Odbor. 
 
Rakočević je naveo da je taj nacrt trebalo da ide kratko na javnu raspravu, koja nije ni bila potrebna, ali su htjeli da je organizuju kao mjeru pune transparentnosti, nakon čega je trebalo da se šalje Briselu na odobrenje i na kraju na usvajanje crnogorskom parlamentu. 
 
- Velika šansa je ispuštena. Upozoravao sam da može doći do toga da dio parlamentarne većine povuče radikalne poteze koji će gurnuti opoziciju u odbranu temeljnih vrijednosti Crne Gore i Ustava, na način da će blokirati, ne samo Odbor za izborno zakonodavstvo, nego i redovno održavanje sjednica Skupštine - kazao je Rakočević. 
 
On je naglasio da se ne mogu praviti da je sve u redu "dok gori Ustav", jer to ne bi bilo odgovorno ponašanje. 
 
Kako je naveo Rakočević, Ustav „gori od onih koji su obećavali da će goreti" ako budu dio parlamentarna većine. 
 
- Upravo se dešava da se realizuju svi temeljni programski zadaci i ciljevi dijela parlamentarna većine koji su zapisani još prije obnove crnogorske nezavisnosti i koji su se kosili sa svim našim strateškim i nacionalnim i međunarodnim ciljima - rekao je Rakočević. 
 
On je poručio da će Odbor za izbornu reformu biti suspendovan dok parlamentarna većina konačno ne odluči da se zaustavi pred Ustavom i počne poštovati građane i Crnu Goru. 
 
- Vjerujem da ćemo tada nastaviti rad i prvi zadatak bi bio upravo da dovršimo to malo posla što je ostalo na radu povodom zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, da imamo makar jedan pozitivan pomak u radu Odbora - dodao je Rakočević.
<h2>Izbori u jednom danu bi mogli da doprinesu stabilizaciji</h2>
Govoreći o potencijalnom održavanju lokalnih izbora u jednom danu, on je ocijenio da bi takvo rješenje moglo mnogo doprinijeti stabilizaciji političke klime i smirivanju političkih tenzija. 
 
- Bez političke stabilnosti nema ni ekonomskog, ni socijalnog, ni svakog dugog napretka bilo koje države, pa tako i Crne Gore - rekao je Rakočević. 
 
Zato bi, prema njegovim riječima, lokalni izbori u jednom danu bili jedan od preduslova da se ne diže politička prašina i političke tenzije na svaka dva ili tri mjeseca. 
 
- Vjerujem da postoji politička većina u Crnoj Gori da se takvo rješenja donese - kazao je Rakočević. 
 
On je naglasio da bi takvo rješenje podrazumijevalo da se moraju skratiti mandati određenih lokalnih samuprava, jer se ne mogu produžiti. 
 
- Morale bi se praviti neke korekcije na bazi političkog dogovora, ne bi li se tada išlo na lokalne izbore u jednom danu - rekao je Rakočević. 
 
On smatra da bi tada bilo svrsishodno razmišljati i o koraku prema otvorenim listama, što je sudbina koja Crnu Goru čeka kada uđe u EU. 
 
- Vjerujem da treba razmisliti o tome, opozicija je otvorena i spremna za dijalog na sva ova pitanja. Bez obzira što mi možda imamo naše viđenje podvodom određenih aspekata, prihvatamo da postoje druga mišljenja i spremni smo da pravimo kompromise - poručio je Rakočević. 
 
On je ocijenio da je za građane važno da imaju otvorene liste i direktan izbor predsjednika opština i gradonačalnika, kao i da imaju lokalne izbore u jednom danu.

Rakočević: Opozicija ne bojkotuje parlament nego brani nacionalne interese, i Odbor će biti blokiran sve dok većina ne počne da poštuje Ustav

Crna Gora obavezana da isplati skoro 26 hiljada eura zbog nesprovođenja zaštitnih mjera uprkos prijavama i očiglednom riziku od nasilja, saopšteno je iz Vrhovnog suda.
- Vrhovni sud Crne Gore je odbio kao neosnovanu reviziju Države Crne Gore i potvrdio pravosnažnu odluku kojom je država obavezana da tužilji O. A. isplati 25.813 eura, i to 20.900 eura na ime nematerijalne štete, uz zakonsku zateznu kamatu, kao i 4.913 eura troškova parničnog postupka, zbog propusta nadležnih organa da joj obezbijede djelotvornu zaštitu od porodičnog nasilja- navodi se u saopštenju.
Sud je utvrdio da nadležni organi nijesu sproveli niti izvršili ranije izrečene zaštitne mjere zabrane približavanja i uznemiravanja supruga tužilje, V. DŽ., iako je postojao visok i očigledan rizik od ponavljanja nasilja. V. DŽ. je već kršio sudske mjere zabrane približavanja tužilji i njihovoj djeci, kao i mjeru zabrane uznemiravanja i uhođenja, koje su mu bile izrečene u trajanju od tri mjeseca. Uprkos brojnim prijavama i obavještenjima policije da je tužilja primala uznemirujuće telefonske poruke i da su mjere prekršene, izostale su hitne i djelotvorne radnje države radi njene zaštite.
- Suprug tužilje, V. DŽ., višestruko osuđivano lice, je 15. novembra 2015. godine, u večernjim satima, u porodičnoj kući roditelja svoje supruge O. A., u naselju Čanj u Baru, u prisustvu njihovog dvoje maloljetne djece, vatrenim oružjem izvršio teško krivično djelo. Naoružan automatskom puškom, nakon nasilnog ulaska u kuću, ispalio je više projektila u pravcu O.A., njene majke i oca, nanijevši im teške tjelesne povrede, usljed kojih je otac tužilje preminuo na licu mjesta- ističe se u saopštenju,
Vrhovni sud je zaključio da se ove posljedice mogu dovesti u direktnu vezu sa nečinjenjem nadležnih državnih organa i neizvršavanjem izrečenih zaštitnih mjera.
- Presudom Osnovnog suda u Nikšiću, koju je potvrdio Viši sud u Podgorici, utvrđeno je da je tužena Država Crna Gora dužna da tužilji O. A. isplati 20.900 eura na ime nematerijalne štete, i to: 11.400 eura zbog pretrpljenih i budućih duševnih bolova usljed umanjenja opšte životne aktivnosti, 5.700 eura zbog pretrpljenih i budućih fizičkih bolova i 3.800 eura zbog pretrpljenog straha, uz zakonsku zateznu kamatu počev od dana presuđenja do konačne isplate. Pored toga, država je obavezana da tužilji nadoknadi i troškove parničnog postupka u iznosu od 4.913 eura- stoji u saopštenju.
U obrazloženju presude, Vrhovni sud se pozvao na domaće zakonodavstvo, Istanbulsku konvenciju i praksu Evropskog suda za ljudska prava, naglašavajući da se država ne može generalno smatrati odgovornom za akte nasilja koje počine privatna lica. Međutim, odgovornost države nastaje onda kada ona ne ispuni svoju dužnost da djeluje u cilju sprječavanja nasilja nad žrtvom, da preduzme sve razumne korake radi njene zaštite, kao i da obezbijedi brzo i djelotvorno istraživanje navoda o nasilju u porodici, budući da ima obavezu da zaštiti sva lica u svojoj nadležnosti od nasilja koje nad njima počine privatna lica.
- Ovom presudom potvrđeno je da obaveza države ne prestaje formalnim donošenjem zaštitnih mjera, već zahtijeva njihovo hitno, dosljedno i stvarno sprovođenje, što predstavlja značajan korak u jačanju institucionalne odgovornosti i zaštite prava žrtava porodičnog nasilja u Crnoj Gori- zaključuje se u saopštenju,

Vrhovni sud presudio: Država odgovorna za propuste u zaštiti žrtve porodičnog nasilja

Crna Gora obavezana je da isplati skoro 26 hiljada eura Olgi Asanović, zbog nesprovođenja zaštitnih mjera uprkos prijavama i očiglednom riziku od nasilja od strane njenog supruga Vučića Džiknića, saopšteno je iz Vrhovnog suda.&nbsp;
- Vrhovni sud Crne Gore je odbio kao neosnovanu reviziju Države Crne Gore i potvrdio pravosnažnu odluku kojom je država obavezana da tužilji O. A. isplati 25.813 eura, i to 20.900 eura na ime nematerijalne štete, uz zakonsku zateznu kamatu, kao i 4.913 eura troškova parničnog postupka, zbog propusta nadležnih organa da joj obezbijede djelotvornu zaštitu od porodičnog nasilja - navodi se u saopštenju.
Sud je, kako se dodaje, utvrdio da nadležni organi nijesu sproveli niti izvršili ranije izrečene zaštitne mjere zabrane približavanja i uznemiravanja supruga tužilje, V.Dž, iako je postojao visok i očigledan rizik od ponavljanja nasilja.
- V.Dž. je već kršio sudske mjere zabrane približavanja tužilji i njihovoj djeci, kao i mjeru zabrane uznemiravanja i uhođenja, koje su mu bile izrečene u trajanju od tri mjeseca. Uprkos brojnim prijavama i obavještenjima policije da je tužilja primala uznemirujuće telefonske poruke i da su mjere prekršene, izostale su hitne i djelotvorne radnje države radi njene zaštite. Suprug tužilje, V. Dž, višestruko osuđivan, je 15. novembra 2015. godine, u večernjim satima, u porodičnoj kući roditelja svoje supruge O. A, u naselju Čanj u Baru, u prisustvu njihovog dvoje maloljetne djece, vatrenim oružjem izvršio teško krivično djelo -pojašnjavaju.
Kako su kazali, naoružan automatskom puškom, nakon nasilnog ulaska u kuću, ispalio je više projektila u pravcu O.A, njene majke i oca, nanijevši im teške tjelesne povrede, usljed kojih je otac tužilje preminuo na licu mjesta.
- Vrhovni sud je zaključio da se ove posljedice mogu dovesti u direktnu vezu sa nečinjenjem nadležnih državnih organa i neizvršavanjem izrečenih zaštitnih mjera. Presudom Osnovnog suda u Nikšiću, koju je potvrdio Viši sud u Podgorici, utvrđeno je da je tužena Država Crna Gora dužna da tužilji O. A. isplati 20.900 eura na ime nematerijalne štete, i to: 11.400 eura zbog pretrpljenih i budućih duševnih bolova usljed umanjenja opšte životne aktivnosti, 5.700 eura zbog pretrpljenih i budućih fizičkih bolova i 3.800 eura zbog pretrpljenog straha, uz zakonsku zateznu kamatu počev od dana presuđenja do konačne isplate - naglašavaju.
Pored toga, kako dalje piše u saopštenju, država je obavezana da tužilji nadoknadi i troškove parničnog postupka u iznosu od 4.913 eura.
- U obrazloženju presude, Vrhovni sud se pozvao na domaće zakonodavstvo, Istanbulsku konvenciju i praksu Evropskog suda za ljudska prava, naglašavajući da se država ne može generalno smatrati odgovornom za akte nasilja koje počine osobe. Međutim, odgovornost države nastaje onda kada ona ne ispuni svoju dužnost da djeluje u cilju sprječavanja nasilja nad žrtvom, da preduzme sve razumne korake radi njene zaštite, kao i da obezbijedi brzo i djelotvorno istraživanje navoda o nasilju u porodici, budući da ima obavezu da zaštiti sve osobe u svojoj nadležnosti od nasilja koje nad njima počine osobe - ukazuju.
Ovom presudom, kako se zaključuje, potvrđeno je da obaveza države ne prestaje formalnim donošenjem zaštitnih mjera, već zahtijeva njihovo hitno, dosljedno i stvarno sprovođenje, što predstavlja značajan korak u jačanju institucionalne odgovornosti i zaštite prava žrtava porodičnog nasilja u Crnoj Gori.

Olgi Asanović biće isplaćeno 26.000 eura, država je nije zaštitila od nasilnog supruga

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.114 ambulantnih pregleda, od čega 390 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 238 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 307.
- U istom periodu obavljena su 72 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 133 pacijent, &nbsp;od čega 27 u IBD-u- navodi se u saopštenju.
U Centru za radiološku dijagnostiku su, dodaje se, odrađene 534 dijagnostičke procedure, od čega 94 CT i 28 MR pregleda.
Iz KCCG-a su rekli da su u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene 92 dijagnostičke procedure, od čega osam CT i sedam MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.159 pacijenata i odrađene 37.032 analize- kaže se u saopštenju.
&nbsp;U Porodilištu KCCG, u posljednja 24 sata, rođeno je sedam beba.

U KCCG za dan obavljeno više od dvije hiljade pregleda, rođeno sedam beba

U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Nikšić – Podgorica, jedna osoba je poginula dok je druga teško povrijeđena, javlja Portal RTNK.
Kako je saopšteno Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra u nezgodi su učestvovali teretnjak i putničko vozilo.
Do nezgode je, kako su dodali, došlo u 15 sati i 30 minuta, u mjestu Drenoštica.
Saobraćaj je u prekidu.&nbsp;

Jedna osoba poginula, druga teško povrijeđena u udesu na putu Podgorica - Nikšić

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Tag: krsenje-ustava