Učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju jedina je šansa da se u društvu njeguju i garantuju građanske, demokratske i antifašističke vrijednosti, ali predstavnici vlasti čine sve da do tog procesa ne dođe, jer mu ne pristupaju ozbiljno, ocijenila je članica medijskog tima SDP-a i predstavnica Evropskog saveza Jovana Vuković.
Ona je gostujući u Drugačijoj radio vezi istakla da proces kakav su evropske integracije ne mogu da vode, niti to čine nosioci najviših državnih funkcija, poput predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji, kako ocjenjuje, evropske partnere ipak ne mogu uvjeriti u svoju posvećenost idejama koje su suprotne onome što ispoljavaju kroz dnevnu politiku.
- Ne vjerujem da naši partneri iz Evropske unije zaista vjeruju da se Andrija Mandić preko noći promijenio i postao veliki evropejac, jer to nije čovjek koji je na političkoj sceni od juče, već godinama i njegova politika se vrlo dobro zna u ovoj državi. Mislim da i van ove države ljudi znaju. ali trenutno je na funkciji na kakvo jeste i to više predstavlja ukazivanje poštovanja njemu zbog države koju predstavlja, ali vjerujem da naravno da je svima jasno i ko je Andrija Mandić i što je njegova politika i da ova njegova trenutna igra da je evropejec prosto neće moći dugo da pije vodu i neće, a mislim da niko u nju ne vjeruje, da ni on sam prvo ne vjeruje u nju, pa onda ni njegovi birači. Ono što će biti interesantno vidjeti jeste kad dođe momenat izbora, pošto znamo da dominantno biračko tijelo Andrije Mandića nije proevropski orijentisano. Biće interesantno vidjeti kako će tad da izniveliše ovaj odnos i ovaj nastup, generalno, i da li će to uticati na pad njegovog biračkog tijela, odnosno pad podrške na izborima - istakla je Vuković.
Vuković je zabrinjavajućom ocijenila činjenicu da zainteresovanost za političke promjene opada ne samo kod mladih, već i uopšte u društvu koje se sve više navikava na politički ambijent u kojem pojave koje su demokratska društva davno iskorijenila otvoreno promovišu predstavnici vladajuće većine.
- Problem je naša situacija na političkoj sceni i ono zbog čega mladi ljudi ne žele da se upliću, da tako kažem, u bilo koju političku opciju, ni da se bave ovim poslom kad vide kako izgleda naša dnevno-politička scena. S druge strane, treba da uzmemo u obzir i to da nam je na svim izborima sve manja i manja izlaznost, ne samo kada su u pitanju mladi, već sve kategorije društva koje sve manje vjeruju u sam proces izbora, pa onda i u sve ostalo. Mislim da smo zaboravili u međuvremenu koliko možemo da utičemo na prilike u ovoj državi – izlaskom na izbore koliko možemo da utičemo i da mijenjamo situaciju i mislim da je to ono što mladim ljudima mora da se predstavi, da ako su oni budućnost ove zemlje, treba tu budućnosti da kreiraju - pojasnila je Vuković.
Prema riječima naše sagovornice na urušavanje građanskog aktivizma i pasivnost posebno utiču događaji poput nedavnog procesuiranja 35 osoba koje su se pobunile zbog kršenja zakona i gaženja ideje antifašizma koje su iskazali protestnim okupljanjem 8. jula uoči dodjele najvišeg državnog priznanja, Trinaestojulske nagrade.
- Ako imate situaciju da nakon toga policija procesuira te građane, a ne one odgovorne za kršenje zakona, šta će jedna mlada osoba da pomisli? Pomisliće: ako se pobunim – biću uhapšen, priveden... - naglasila je sagovornica Antene M.
Ona se osvrnula i na konstantno pominjenje ideje o „pomirenju“ i „kompromisu“ koju od 2020. uporno zagovara vladajuća većina.
- Mislim da je poziv na kompromis koji dolazi od vladajuće većine zapravo bristanje tragova i skrivanje od odgovornosti, jer uvijek kad pozivu na kompromis primijećuje se da zapravo žele da se sakriju iza nekih svojih ideja i da 'operu ruke' od nekih svojih loših politika. Kompromis oko nekih tehničkih i važnih stvari, ako se vratimo na evropski put u zatvaranju poglavlja – da. Međutim, ono sa čim naprosto nema kompromisa i ne bi smjelo biti jesu upravo građanske vrijednosti i jeste ono što propisuje Ustav Crne Gore, tako da sve što nije u skladu sa tim jeste neka crvena linija i trebalo bi biti crvena linija, ne samo ako govorimo o opoziciji, nego i o građanima. Jer, ako smo mi jedno građansko i sekularno društvo, sve što može to da tome naškodi i da to poremeti, treba da budemo biti protiv toga, a vidimo da svaki dan imamo niz dešavanja koja remete upravo taj građanski i sekularni karakter ove države. Mislim da su to stvari oko kojih ne bi trebalo da imamo kompromise - zaključila je Vuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vuković u DRV: Vlast čini sve da Crna Gora ne uđe u EU, nema „pomirenja“ i „kompromisa“ sa kršenjem Ustava

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je na sastanku sa evropskom komesarkom za prošitenje Martom Kos da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, te da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da je potrebno obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.&nbsp;
On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, informisao komesarku Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
Milatović je naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu, uz podsjećanje da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende. Ukazao je i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, on je ocijenio da je posjeta komesarke Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije naše zemlje i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja Evropske unije. Istakao je da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
- Crna Gora je najnapredniji kandidat za članstvo a naš primarni vanjskopolitički cilj da postanemo 28. država članica do 2028. godine. U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera. Preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi - poručio je Milatović.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države. Iskazao je očekivanje da će se u što skorijem roku steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31. U tom smislu, upoznao je komesarku Kos sa početkom bilateralnih konsultacija Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja zakazanim za 27. januar.
On je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Evropska komesarka za proširenje je naglasila da se danas svi slažu da nam je potrebna snažnija i veća Evropska unija. Navela je da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
- Pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi. A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku - saopštila je komesarka Kos.

500x500

1250x600

1084x550

Milatović sa Kos: Dijelim zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović

Iz Građanskog pokreta URA su saopštili da pozdravljaju dolazak evropske komesarke za proširenje Marte Kos, ali i da neće prisustvovati sjednici Skupštine kojom presjedava Andrija Mandić koji, kako su kazali, predvodi sve retrogradne pokušaje parlamentarne većine.
- Naravno da ćemo biti na sastanku sa gospođom Kos, upravo da bi pojasnili da naš evropski put usporava ova parlamentarna većina. Trenutno je u Crnoj Gori blokada Parlamenta zato što parlamentarna većina brutalno krši Ustav, urušava vladavinu prava kao najvažniji evropski standard, svađa Crnu Goru sa susjedima i unižava našu državu - ukazali su u Građanskom pokretu URA.
Dolazak Kos je, cijene oni, potvrda da je Crna Gora važan partner.
- I vjerujemo sljedeća članica Evropske unije. Sve naše napore uložićemo, kao i do sada u ovaj najvažniji spoljnopolitički cilj naše države. Ova posjeta je važan podstrek za sve nas koji smo apsolutno posvećenievropskom putu Crne Gore - dodali su u saopštenju.
Važna je, kažu, i poruka i za parlamentarnu većinu, koja krši Ustav i svakodnevno svojim retrogradnim politikama pokušava da nas skrene sa evropskog puta, da neće uspjeti u svojim naumima.
- Većina je jedina odgovorna za blokadu Parlamenta i trenutnu institucionalnu krizu. Naš povratak u poslaničke klupe će se, kao što smo više puta pojasnili, desiti kad parlamentarna većina povuče protivustavnu odluku Ustavnog odbora, što može učiniti za jedan dan.Evropska unija će u Građanskom pokretu URA uvijek imati pouzdanog partnera za sve evropske reforme i vrijednosti, kao i do sada - zaključili su u Građanskom pokretu URA.
I Socijaldemokrate su juče saopštile da će prisustvovati sastanku sa Kos, ali ne i sjednici Skupštine. Tako će Socijaldemokrate ostati pri stavu da neće prisustvovati sjednicama Skupštine dok traje ustavni puč koji je započet u decembru prošle godine kada je sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.

URA: Pozdravljamo dolazak Marte Kos, ali nećemo prisustvovati sjednici kojom presjedava Andrija Mandić

Ne želimo i nećemo glumiti normalnost, niti davati legitimitet onima 
koji na brutalan način i silom krše Ustav - poručio je predstavnik 
Evropskog saveza i međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković. 
 
On je uoči posjete komesarke Evropske unije za proširenje Marte Kos crnogorskom parlamentu poručio da ne žele i da neće biti glumci u predstavi međunarodnu publiku režisera Milojka Spajića 
 
- U trenutku kada vladajuća većina suspenduje Ustav, slobodu govora, krši zakone, a građanima ne može garantovati bezbjednost, bilo bi licemjerno razgovarati o bilo kojoj drugoj temi. Liniju smo podvukli. Zahtjeve smo ispostavili. Odustati nećemo - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Ne želimo da dajemo legitimitet onima koji na brutalan način krše Ustav

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu biće blokiran sve dok parlamentarna većina ne prestane da radi protiv Ustava i države - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i kopredsjedavajući tog skupštinskog tijela Nikola Rakočević u intervjuu Agenciji Mina. 
 
On je kazao da je Ustavni odbor Skupštine preuzeo nadležnosti Ustavnog suda, a da se onda postavlja pitanje kada će se početi sa redovnim supštinskim procedurama. 
 
- Onog trenutka kada se sve političke partije, u ovom slučaju parlamentarna većina, vrate poštovanju Ustava. Do tada, suspendovan je rad u Odboru za izbornu reformu - podvukao je Rakočević.
Upitan da prokomentariše najavu drugog kopredsjedavajućeg Odbora, Vasilija Čarapića, da će Pokret Evropa sad tražiti drugi model funkcionisanja tog skupštinskog tijela ukoliko opozicija ne prestane sa bojkotom, Rakočević je odgovorio da je to poruka da se nastavlja sa antidemokratskim ponašanjem u Crnoj Gori. 
 
- U trenutku kada neko pošalje poruku da će se izborna reforma sprovoditi kako vlast to radi i sa svim drugim odlukama, iza zatvorenih vrata, u krugu parlamentarne većine, to je poruka da se nastavlja putem antidemokratskog ponašanja u Crnoj Gori - rekao je Rakočević. 
 
On je preporučio partijama da razmisle na koji način treba dijalogom da isprave sve neustavne, nedemokratske i antidržavne pokušaje aktualne parlamentarne većine, jer je to preduslov za vraćanje radu Odbora. 
 
Govoreći o političkoj volji za sprovođenje izborne reforme u Crnoj Gori, on je podsjetio da je ohrabrivao javnost da postoji volja u samom Odboru, ali i upozoravao da postoje elementi u parlamentarnoj većini kojima nije stalo do evropskih vrijednosti i integracija. 
 
- Pa će koristiti svaki mogući poligon da osujete i uspore naš evropski put, a izborna reforma je idealan teren za tu vrstu opstrukcije i upravo se to desilo - istakao je Rakočević. 
 
Prema njegovim riječima, značajan dio parlamentarne većine povlači poteze koji usporavaju sve evropske procese, uključujući reformu izbornog zakonodavstva. 
 
- Politička volja za reformu izbornog zakonodavstva će se ogledati u tome koliko su partije u parlamentu spremne da poštuju Ustav, zakone, evropske vrijednosti i sopstvenu državu - dodao je Rakočević.
<h2>Većina neće biti sama u parlamentu</h2>
Upitan da li će opozicija dozvoliti održavanje sjednice Skupštine 21. januara, na čijem dnevnom redu je predlog budžeta za ovu godinu, Rakočević je odgovorio da neće, jer, kako je naveo, sprečavaju redovan politički život u parlamentu dok se ne počne poštovati Ustav.
On je naglasio da crnogorska opozicija ne bojkotuje parlament, već da će biti u parlamentu i da će institucionalno, ali i vaninstitucionalno, braniti nacionalne interese i Ustav. &nbsp;
- Dakle, do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu - rekao je Rakočević.&nbsp;
On je objasnio da nije riječ o bojkotu, već o akciji zaštite Ustava koji je parlamentarna većina zgazila kao uvod u sve ostale akcije izmjene najvišeg pravnog akta i karaktera Crne Gore.&nbsp;
- Zbog toga sprečavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar - rekao je Rakočević.
On je naglasio da odgovornost za to leži na onima koji su zgazili Ustav.&nbsp;
&nbsp;- I sada pokušavaju, nevještom manipulacijom, valjda postaviti pitanje da li je važnije usvajanje budžeta, ili je važnija od toga država, demokratija i Ustav. A mi odgovaramo - važna je država, Ustav, demokratija i budžet države - zaključio je Rakočević.
<h2>Ustav bačen pod noge parlamentarne većine</h2>
Upitan kako međunarodni partneri vide blokadu Odbora za izbornu reformu, on je kazao da se treba osvrnuti na reagovanja Evropske unije (EU) i ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) povodom kršenja Ustava, kao dva ključna partnera Crne Gore. 
 
- EU je ocijenila da se mora vratiti poštovanje Ustava. Obratite pažnju na saopštenje Evropske komisije (EK) u kojem je iskazala svoju zabrinutost zbog dešavanja na Ustavnom odboru, a slično i SAD - rekao je Rakočević. 
 
Kako je naveo, to je potvrdilo ono što je opozicija tvrdila - da je Ustav prekršen, zražen i bačen pod noge parlamentarne većine. 
 
- I da jedino kako se možemo vratiti redovnom političkom životu i daljim reformama na našem putu članstva u EU jeste povlačenje neustavne odluke - dodao je Rakočević. 
 
On je upozorio da bi bilo krajnje neodgovorno da se nastavi takvo urušavanje pravnog sistema Crne Gore. 
 
- Očekujemo da će ipak razumijeti te poruke i da ćemo se vratiti za sto, nastaviti redovan politički život i usvajanje reformskih zakona, jer je Crnoj Gori potrebno jedinstvo i vlasti i opozicije ne bi li usvojili tako važne standarde potrebne da država iskoristi šansu koja je otvorena pred njom - rekao je Rakočević. 
 
On je naglasio da ta šansa nije otvorena zbog velikih pregnuća u posljednje četiri godine, već zbog potrebe EU da pokaže svoju relevantnost na globalnoj mapi time što će držati politiku proširenja živom. 
 
- A Crna Gora je, kao mala država koja ni demografski, ni ekonomski ne utiče na konture EU, idealan primjer uz, naravno, postignute rezultate da može postati članica EU - dodao je Rakočević.
<h2>Ugroženi međunarodni imidž i bezbjednosni sektor ključni problemi</h2>
Govoreći o ključnim izazovima na evropskom putu, on je kazao da su, osim reformskih napora Crne Gore da usvaja zakone u skladu sa pravnom tekovinom EU, dva ključna problema potpuno ugrožen međunarodni imidž države i bezbjednosni sektor. 
 
- Imali protestnu notu iz BiH, svađu sa Hrvatskom, imamo svađu sa Kosovom, mi smo ugrozili naše dobrosusjedske odnose. Istovremeno, ugrozili smo i međunarodni imidž Crne Gore, jer nijesmo u posljednje četiri godine u kontinuitetu bili kredibilan NATO partner - rekao je Rakočević. 
 
On je kazao da Crna Gora više nije država koja ima usaglašenu politiku s EU, iako je ima na papiru. 
 
- Radi se na tome da se ruši mukotrpno građena supstanca - da Crna Gora bude kredibilan partner, da bude Zapad na Balkanu, predvodnik evropskih demokratskih procesa na Zapadnom Balkanu. To Crna Gora više nije - naglasio je. 
 
Kako je naveo, drugi problem je bezbjednosni sektor, jer svaka kredibilna članica NATO-a i EU mora imati stabilan bezbjednosni sektor usmjeren na odbranu i zaštitu nacionalnog interesa države koja je dio kolektivnog sistema bezbjednosti Zapada. 
 
- Danas to Crna Gora nije, danas su službe bezbjednosti ugrožene sa svih strana interesima drugih antievropskih snaga, antievropskih sistema - istakao je Rakočević. 
 
On je rekao da zbog toga Crna Gora, ukoliko želi da ide naprijed i istinski postigne rezultate koji su potrebni za članstvo u EU, mora da osnaži ta dva stuba - bezbjednosti i međunarodne ozbiljnosti, kao i da nastavi da reformiše zakone u skladu sa pravnim tekovinama EU.
<h2>Ispuštena velika šansa</h2>
Govoreći o Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Rakočević je pohvalio napore poslanika u Odboru, iz vlasti i iz opozicije, koji su do, kako je naveo, antiustavnog djelovanja parlamentarna većine, radili na tom zakonu. 
 
On je podsjetio da je izrada nacrta tog zakona bila potpomognuta dobrim savjetima i preporukama od međunarodnih adresa, koje su zatražli kao Odbor. 
 
Rakočević je naveo da je taj nacrt trebalo da ide kratko na javnu raspravu, koja nije ni bila potrebna, ali su htjeli da je organizuju kao mjeru pune transparentnosti, nakon čega je trebalo da se šalje Briselu na odobrenje i na kraju na usvajanje crnogorskom parlamentu. 
 
- Velika šansa je ispuštena. Upozoravao sam da može doći do toga da dio parlamentarne većine povuče radikalne poteze koji će gurnuti opoziciju u odbranu temeljnih vrijednosti Crne Gore i Ustava, na način da će blokirati, ne samo Odbor za izborno zakonodavstvo, nego i redovno održavanje sjednica Skupštine - kazao je Rakočević. 
 
On je naglasio da se ne mogu praviti da je sve u redu "dok gori Ustav", jer to ne bi bilo odgovorno ponašanje. 
 
Kako je naveo Rakočević, Ustav „gori od onih koji su obećavali da će goreti" ako budu dio parlamentarna većine. 
 
- Upravo se dešava da se realizuju svi temeljni programski zadaci i ciljevi dijela parlamentarna većine koji su zapisani još prije obnove crnogorske nezavisnosti i koji su se kosili sa svim našim strateškim i nacionalnim i međunarodnim ciljima - rekao je Rakočević. 
 
On je poručio da će Odbor za izbornu reformu biti suspendovan dok parlamentarna većina konačno ne odluči da se zaustavi pred Ustavom i počne poštovati građane i Crnu Goru. 
 
- Vjerujem da ćemo tada nastaviti rad i prvi zadatak bi bio upravo da dovršimo to malo posla što je ostalo na radu povodom zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, da imamo makar jedan pozitivan pomak u radu Odbora - dodao je Rakočević.
<h2>Izbori u jednom danu bi mogli da doprinesu stabilizaciji</h2>
Govoreći o potencijalnom održavanju lokalnih izbora u jednom danu, on je ocijenio da bi takvo rješenje moglo mnogo doprinijeti stabilizaciji političke klime i smirivanju političkih tenzija. 
 
- Bez političke stabilnosti nema ni ekonomskog, ni socijalnog, ni svakog dugog napretka bilo koje države, pa tako i Crne Gore - rekao je Rakočević. 
 
Zato bi, prema njegovim riječima, lokalni izbori u jednom danu bili jedan od preduslova da se ne diže politička prašina i političke tenzije na svaka dva ili tri mjeseca. 
 
- Vjerujem da postoji politička većina u Crnoj Gori da se takvo rješenja donese - kazao je Rakočević. 
 
On je naglasio da bi takvo rješenje podrazumijevalo da se moraju skratiti mandati određenih lokalnih samuprava, jer se ne mogu produžiti. 
 
- Morale bi se praviti neke korekcije na bazi političkog dogovora, ne bi li se tada išlo na lokalne izbore u jednom danu - rekao je Rakočević. 
 
On smatra da bi tada bilo svrsishodno razmišljati i o koraku prema otvorenim listama, što je sudbina koja Crnu Goru čeka kada uđe u EU. 
 
- Vjerujem da treba razmisliti o tome, opozicija je otvorena i spremna za dijalog na sva ova pitanja. Bez obzira što mi možda imamo naše viđenje podvodom određenih aspekata, prihvatamo da postoje druga mišljenja i spremni smo da pravimo kompromise - poručio je Rakočević. 
 
On je ocijenio da je za građane važno da imaju otvorene liste i direktan izbor predsjednika opština i gradonačalnika, kao i da imaju lokalne izbore u jednom danu.

Rakočević: Opozicija ne bojkotuje parlament nego brani nacionalne interese, i Odbor će biti blokiran sve dok većina ne počne da poštuje Ustav

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je za francuske medije da je u ratu s Rusijom poginulo 55 hiljada ukrajinskih vojnika, a da se veliki broj vodi kao nestalo.
- U Ukrajini, zvanično, broj vojnika poginulih na ratištu – bilo profesionalaca ili mobilisanih – iznosi 55.000 - rekao je Zelenski u snimljenom intervjuu za televiziju France 2.
Ukrajinski lider nije naveo tačan broj onih koji se i dalje smatraju nestalima.
Zelenski je ranije naveo broj poginulih ukrajinskih vojnika u intervjuu za američku televizijsku mrežu NBC u februaru 2025. godine, kada je rekao da je na ratištu poginulo više od 46.000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga.
Sredinom 2025. godine, Centar za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu procijenio je da je od početka rata gotovo 400.000 ukrajinskih vojnika poginulo ili ranjeno. Ako se uzme standardni omjer da je na svakog poginulog troje ranjeno, može se, prema ovoj procjeni, iznijeti podatak da je Ukrajina u stvarnosti izgubila oko 110 hiljada vojnika.
Ruski gubici procjenjuju se na više od milion poginulih i ranjenih, što bi značilo da je poginulo nešto više od 300 hiljada vojnika.
Imajući u vidu da je Rusija veći dio rata provela u napadu, kao i da prema tradicionalnoj vojnoj računici napadač trpi tri puta više gubitaka od vojnika u odbrani, ovi podaci bi se mogli smatrati realnim, mada se tačna cifra neće saznati dok ne budu sprovedena nezavisna istraživanja kada rat bude završen.

Zelenski: U ratu pognulo 55.000 ukrajinskih vojnika

Led i ledena kiša u četvrtak ujutro zaustavili su sve polaske na Aerodromu Berlin Brandenburg (BER), saopštili su zvaničnici, javlja agencija Anadolija.
- Trenutno se na BER-u ne odvijaju polijetanja zbog vremenskih uslova - saopštio je aerodrom na svojoj veb-stranici. Otkazano je i nekoliko dolaznih letova.
Zvaničnici aerodroma savjetovali su putnicima da očekuju otkazivanja i značajna kašnjenja i pozvali ih da prije polaska na aerodrom provjere status svojih letova kod aviokompanija.
Njemačka nacionalna meteorološka služba, Njemačka meteorološka služba (Dojče Vetterdinšt – DWD), izdala je upozorenja o visokom riziku od klizavih uslova u Berlinu zbog ledene kiše i leda. Građanima je upućen poziv na izuzetan oprez, uz savjet da izbjegavaju nepotrebne aktivnosti na otvorenom i putovanja automobilom, zbog ozbiljnih bezbjednosnih rizika.
Berlinska mreža javnog prevoza takođe je pretrpjela poremećaje usljed vremenskih prilika. Linije metroa U2 i U3 bile su prekinute na nadzemnim dionicama, dok je saobraćaj na više linija gradske željeznice S-Ban bio poremećen.
Njemački nacionalni željeznički operater Njemačke željeznice (Dojče Ban) prijavio je otkazivanja i kašnjenja, posebno na brzoj liniji InterSiti ekspres (ICE) između Berlina i Hanovera.

Zbog leda otkazani svi polasci na aerodromu u Berlinu

Identitetska pitanja u Crnoj Gori ponovo su otvorena.
Pitanja jezika, državljanstva i zastave pokrenula je prosrpska Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića u trenutku kada Crna Gora ostvaruje značajan napredak u evropskim integracijama.
I zbog njih je napustila vladu, čiji opstanak zbog toga ipak nije ugrožen. 
Vlada, premijera Milojka Spajića, ima parlamentarnu većinu i bez DNP.
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, ocjenjuje za RSE da izazivanje političke nestabilnosti i problematizovanje identitetskih pitanja imaju za cilj da potencijalno zakomplikuju proces evropskih integracija.
- Mislim da je više u pitanju uticaj iz Beograda, nego što je zaista potreba da se sada ova pitanja stavljaju u prvi plan - rekla je ona.
DNP, &nbsp;blizak zvaničnom Beogradu, izašao je 30. januara iz vlade, nakon što se ona nije izjasnila o zahtjevima te stranke o identitetskim pitanjima i dogovoru oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Takođe su izašli iz gradske vlasti u Podgorici.
DNP je tražio ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog i donošenje Zakona o državljanstvu, koji bi omogućio dvojno državljanstvo bez prava glasa za one koji žive u Srbiji a porijeklom su iz Crne Gore.
Zahtijeva i izmjenu propisa o državnim simbolima da bi crveno-plavo-bijela trobojka bila proglašena narodnom zastavom i isticala se zajedno sa državnom zastavom Crne Gore.
Ta trobojka je bila definisana kao zastava u Ustavu Kneževine Crne Gore iz 1905.
<h2>Šta su pokazali rezultati popisa stanovništva?</h2>
Nakon objave rezultata popisa stanovništva u oktobru 2024, prosrpske stranke obnovile su zahtjev da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori. 
 U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao službeni, a srpski jezik je u službenoj upotrebi zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim jezikom.
Rezultati popisa u Crnoj Gori su pokazali da je srpski jezik maternji za 43 posto stanovništva, a crnogorski za nešto preko 34 posto. 
 Na popisu se 41,1 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci, a 32,9 odsto kao Srbi.
Popisu je prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi.
Prosrpske stranke u Crnoj Gori su nakon objavljivanja rezultata popisa tražile da srpski jezik bude službeni.
Međutim, potom je unutar vladajuće koalicije dogovoreno da se ne pokreću identitetska pitanja kako ne bi kočila završnicu evropskih integracija.
Vladajuću koaliciju u Crnoj Gori sada čine Pokret Evropa sad (PES), Demokratska Crna Gora (DCG), Bošnjačka stranka, Nova srpska demokratija (NSD), Socijalistička narodna partija (SNP), Albanska alternativa i Albanski forum.
<h2>Zašto je ambasador Srbije pozvan na razgovor?</h2>
Istog dana kada je DNP izašao iz vlade, zvanična Podgorica pozvala je na razgovor ambasadora Srbije Nebojšu Rodića zbog objave o srpskom jeziku.
Na nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, navedeno je da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ kojim govori 43 odsto građana, te da je riječ o „jeziku većine prema posljednjem popisu“.
Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore ocijenilo je da je to „neprimjeren način komentarisanja statusa srpskog jezika“ u toj zemlji.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije odgovorilo je da je sve „pogrešno protumačeno“.
To ministarstvo je navelo da je riječ o objavi na neformalnom nalogu Vladine kancelarije koja se „nije bavila ustavnim ili pravnim poretkom Crne Gore, već je uz zdravu dozu humora, ukazala na opštepoznatu činjenicu da je srpski jezik dio identiteta značajnog broja građana Crne Gore“.
- Začuđuje da se takav sadržaj javno i oštrim tonom pogrešno tumači i svjesno izvlači iz konteksta i, pogotovo, da sadržaj sa društvene mreže dobija tretman međudržavnog pitanja - navelo je ministarstvo u Beogradu.
U objavi Kancelarije Vlade Srbije korišćen je insert iz poznate animirane američke serije na kome se jedan od glavnih likova skriva u žbunje.
Snimak je objavljen uz poruku „Crna Gora upitana zašto ne priznaje srpski jezik kojim govori 43 odsto njenih građana“, uz konstataciju da je to jezik većine prema posljednjem istraživanju.
Na čelu Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije nalazi se Arno Gujon, funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke, koji je u prošlosti imao veze sa ekstremnom desnicom u Francuskoj.
<h2>Otvaranje "zatvorenih" tema</h2>
Profesor u penziji beogradskog Univerziteta i nekadašnji političar Žarko Korać kaže da Milan Knežević, uživajući punu podršku Beograda, pokušava da ostvari neki značajniji politički rezultat u Crnoj Gori.
- To sad već postaje prilično jasno da je Beograd vrlo nervozan što Crna Gora mnogo većom brzinom ide u evropske integracije, a Srbija je prije više od tri godine prestala da ide tim putem- naveo je Korać.
Crna Gora se smatra liderom među zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, dok Srbija nije otvorila nijedno poglavlje od decembra 2021.&nbsp;
Crnoj Gori je ostalo da zatvori još 20 od 33 poglavlja u pregovorima.
Milan Knežević je za beogradske provladine medije odbacio navode da se konsultovao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da mu je on rekao šta da radi.
Takođe je iznio tvrdnju da se Srbi u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa problemima u ostvarivanju svojih prava i da je neophodna institucionalna borba za njihovu punu ravnopravnost.
Prema navodima crnogorskih medija, premijer Milojko Spajić izjavio je 29. januara da je mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje Skupština Crne Gore.
DNP je 2. februara podnio Skupštini Crne Gore dopune Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti sa predlogom o korišćenju i isticanju narodne istorijske zastave sa crveno-plavo-bijelom bojom.
Takođe su najavili i podnošenje izmjena Zakona o državljanstvu.
Knežević je najavio razgovor sa liderom Nove srpske demokratije (NSD) Andrijom Mandićem o daljem djelovanju koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
Uoči razgovora Knežević je poručio da je malo čudno da dio koalicije bude u vlasti, a dio u opoziciji.
Tu koaliciju čine DNP i NSD.
- U ovom trenutku predsjednik Skupštine Mandić ima daleko veći uticaj kao predstavnik jedne od srpskih stranaka, nego što je Knežević- smatra Korać.
<h2>Kakvi će biti efekti poteza DNP?</h2>
Docentkinja Nikoleta Đukanović kaže da stranke iz koalicije nemaju saglasnost oko identitetskih pitanja, odnosno da imaju različite interese ili makar različite puteve kako da dođu do tog cilja.
- Da postoji bolja sinhronizacija možda između DNP, Mandićeve stranke, SNP i drugih partija koje su ostale u vladi, onda bi to bio jedan značajan alarm ne samo u kontekstu novih parlamentarnih izbora, nego ukupne političke situacije- smatra ona.
Pošto, kako dodaje, to nije slučaj, može se „lako naći neko rješenje koje će ovu vladu održati“.
Crnu Goru očekuju opšti izbori 2027. godine.

Srpski jezik dijeli vlast u Crnoj Gori

Pjevačica Anđela Vranić, poznatija kao Lores, jedna je od učesnica nacionalnog izbora za predstavnika Srbije na 70. jubilarnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije. Na Beoviziji će se predstaviti numerom "Unseen", koja nosi snažnu ličnu poruku.
Gostujući u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E, Lores je istakla da nije ni sanjala da će se naći na beovizijskoj sceni, te da se sve dogodilo potpuno spontano, nakon njenog povratka iz Amerike.
Provela je pet mjeseci u Sjedinjenim Američkim Državama, a po povratku je, kako kaže, dobila informaciju da postoji mogućnost da nastupi na Beoviziji. Upravo u tom periodu nastala je i pjesma „Unseen“, u saradnji sa kompozitorom Rubenom Papianom.
- Ja sam u Americi piskarala neke svoje tekstove, inače ne znam da pišem poeziju, pišem sve u prozi i onda tako molim ljude, moje kolege da mi to sastave u neki tekst koji bi bio ok za pjesmu. Tako se i desilo ovoga puta, upoznala sam kompozitora ove numere Rubena Papiana i sa njim u komunikaciji dala te neke svoje spise, a on je iz tih tekstova i tih informacija koje je izvukao iz mene sastavio ovaj tekst - ispričala je Lores.
Dodaje da je pjesma duboko lična, ali i univerzalna, jer se odnosi na osjećaj koji je svima poznat.
- U suštini tekst jesam stvarno ja, a mislim da je to svako u ovim godinama, možda postoji i u nekim tridesetim, jer svi smo mi u nekom trenutku života neviđeni i "Unseen" je neka borba koju svako od nas u jednom trenutku života vodi, možda čak i neprekidno, samo naviknemo da živimo sa tim - rekla je ona.
Lores ističe da se njen nastup na Beoviziji, kako je čula i od ostalih takmičara, dogodio neočekivano i bez velikih planova.
- Prvi put sada sjedim i gledam spot, nijesam ga odgledala nijednom do sada, sada pod pritiskom, to je valjda zbog treme, jer ovo je ipak velika stvar - zaključila je Lores.

Tag: krsenje-ustava